25. 5. (sub.) sv. Grgur VII., p. i isp.

18 h
26. 5. V. nedjelja nakon Uskrsa 10 h
28. 5. (ut.) sv. Augustin Kenterberijski, b. i isp. 18 h
29. 5. (sri.) 18 h
30. 5. 18 h
2. 6. 18 h
9. 6. Nedjelja Duhova 10 h
11. 6. Duhovski utorak 18 h
12. 6. Duhovska kvatrena srijeda 18 h
16. 6. Nedjelja Presvetoga Trojstva 10 h
19. 6. (sri.) sv. Julijana Falconieri, dj. 18 h
20. 6. et.) Tijelovo 9.30 h
23. 6. II. nedjelja nakon Duhova 18 h
30. 6. III. nedjelja nakon Duhova 10 h

26. 5. V. nedjelja nakon Uskrsa 9h

31. 5. (pet.) BDM Kraljica 18 h
1. 6. sv. 18 h
2. 6. 9h
9. 6. Nedjelja Duhova 18 h
10. 6. Duhovski ponedjeljak 7h
16. 6. Nedjelja Presvetoga Trojstva 18 h
17. 6. (pon.) Sv. Grgur Barbarigo, isp. 7h
20. 6. ( Tijelovo 18 h
23. 6. II. nedjelja nakon Duhova 9h
30. 6. III. nedjelja nakon Duhova 18 h
26. 5. V. nedjelja nakon Uskrsa 18 h
8. 6. (sub.) 18 h
15. 6. Duhovska kvatrena subota 18 h

30. 6. III. nedjelja nakon Duhova 18 h

Predgovor: Pedeset godina NOM-a ........... 1

................................................. 6
. ...................................... 11
Lutherova Misa. ............................................................................... 18
Sveta Misa i liturgijska revolucija. ................................................... 31
-Dame ......................................... 39
 Predgovor: Pedeset godina nove Mise

Papa Pavao VI. objavio je 3.

travnja 1969. godine Novus Ordo

nazvan: nova Misa). Ovaj sudbo-

pre
Tako je Papa radikalno promijenio
lice Crkve, prvenstveno u svetoj li-
novost nove
-
-

sve
-
koja je neminovno dovela do raza-
-
s -
strahovi tada zabrinutih suvreme-
nije koje su odisale detaljima stra-
nika? Naravno, pitanje je izuzetno
-
vremenski odmak od sada 50 go-
koga u ovu prolaznost, ustupile su
-
mjesto hladnoj i trezvenoj jedno-
stav -
ko
o na
dvorani. Umjesto Boga, stajao je
ke kritike koje su ne-
odjedno
-
jek.
dina. Dublju i potpuniju analizu os-

liturgijski, dogmatski i pastoralni

razlozi koje treba iznijeti u pro-
sudbi Nove mise:
1) Liturgijski razlozi
Podrijetlo nove liturgije radi se o
,,novom stvorenju na zelenom sto-
dijametralno protivnom zako-
nima razvoja liturgije. Nikada ti-
jekom crkvene povijesti nije bilo
turgijske fabrikacije na pok-
nastao: ,,pod nadah
Svetoga, koj
ne
liturgije Crkva raste, razvija se i
- -
go ma vre-
mena, ali uvijek tako da njezin na-
Drugi vatikanski sabor upozorio je
protiv revolucionarnih zahtjeva po-
sve nove liturgije: ,,Neka se, napo-
kon, ne uvode novosti ako to ne
tra igurna korist Crkve
i uz oprezno nastojanje da novi ob-
vjetar, kako je kardinal Ratzinger
neprestano ukazivao 1989. godine:
oj
sasvim
drugo: liturgija je zamijenjena nap-
voga procesa rasta i postajanja u
lo nastaviti s organskim rastom i
sazrije -
njegovo mjesto pre-
ma uz
staviti napravljen plitki proizvod -
trenutka. Gamber se tom falsifici- n
- pokazuju znakove nemarnosti i jas-
- no -
voga svjedoka... Liturgijska refor- je
ma u svom konkretnom ostvarenju kri -
zvor- broj -
noga (najdublje biti liturgije). Re-
zultat nije -
Tvrdnja koju je izrekao mons.
Lefebvre: ,,Nova Misa proizlazi iz
2) Dogmatski razlozi krivovjerja i vodi prema krivovje-
, gorko se potvrdila u pos-
,,Glavni prigovor na Ordo Missae
izgubila je vjeru i nemaju pojma o
-
taviani i Bacci u svojoj kritici nove
Mise nagl ju provedenom
- po -
daljavanje od chenu 20
katolika je izjavilo da ne postoji
-
rima zadovoljiti i najprogresivnije
- Razorna kriza vjere ogleda se i u
bula rasa od cjelokupne teologije ne
sve nedjeljnoga bog -
protestantskoj teologiji koja je ra- mo 3% katolika redovito prisustvu-
zo je nedjeljnoj Misi, u Francuskoj
samo 1,8%!
3) Pastoralni razlozi

Bac -
toralne posljedice liturgijske refor-
 -
gova gorka muka glavno otajstvo

skla
-
lo, -
tva sva-
koga dana predstavlja i obnavlja, a

ba
Misa kojoj nedostaje njezina bit:
ovi
inut.
To je stvarno najgora stvar koja se
-
nje vrijeme, koje se definira kao
-
,,dru -
vorio kardinal Ratzinger prodrlo je
-
svoj svakodne -
toji u nasljedovanju Krista, kao
vot -
ti krepostan -
Ga upoznati, kao
s
Njegovom patnjom i snagom Nje-
hra
-

-
ne
zdru -
po
ganjcem kako bi se predali za slavu
e iz litur-

je gledao na
 bismo i mi mogli iskusiti snagu
i us-
ne nalazi li svoj najdublji uzrok u -

-
Otajstvo muke i uskr -

- primamo preo
- u njegovoj skrivenoj slavi, koji nas
- ispunjava svojom rado
- i istinskom nebeskom utjehom. U
- i
dajmo mu sve blagoslovljeno uskrsno vrijeme!

lovom,

p. Stefan Frey, poglavar Distrikta

1 Klaus Gamber, Ritus modernus, str. 63sl; Fragen an die Zeit, Pustet, 1989., str.
94-108.
2 Pio XII., Mediator Dei, br. 61
3 Isto, br. 59
4 Drugi vatikanski sabor, Sacrosanctum Concilium, br. 23.
5 Kard. Ratzinger u osvrtu na lik Klausa Gambera, u: W. Nyssen, Simandron der
Wachklopfer, 1989.
6 Georg May, Die alte und die neue Messe.
7 Kardina
 m obredu Mise
p. Stefan Frey

zajedno sa svojom sestrom An-

svje nom:
dogodilo liturgijskom reformom.
-
zuju na prote -

pro ko -
tinjstva. Stari protestant, koji je u
me -
1. Julien Green van, iznenada se probudio pred
tom i apsurdnom prijevarom
koju nam je zaslon prikazao. Na-
Gre
- -
dom prijenosa ka -
francuskoj televiziji, koji je gledao ra renutka sam
shva
prevodi iz jednoga vjerovanja u

autoritet i pomisao da napustim

Crkvu doista bi mi utjerala strah u
kosti. No ostajem vjeran svojoj is-
povijesti vjere iz 1916. godine i
ne od nje odmaknuti ni ped-

2. Jean Guitton

izvijestio je u radijskoj raspravi od

19. 12. 1993. da je Papa namjerno
 3. prof. Hermann Sasse
moglo uznemiriti protestante.[2]
-
,,Namjera Pavla VI. u pogledu li- znati luteranski teolog, napisao je u
turgije, u p -
- novoj Misi u

se gotovo podudara s protestan- ,,Novi Ordo M

tskom liturgijom. [...] Ponavljam: uni
-
-
ud d zapadnoga svijeta je bezobzirno
Tridentskoga sabora protestan- uni
-
ment. Oltar stoji prazan u pozadini
da je namjera Pavla VI. i nove li- crk -
turgije koja nosi njegovo ime bila -
-
o
pismo i manje mjesta za sve ono... ko -
neki bi rekli magiju, drugi za tran- izvod liturgijski umjetnoga zahvata
koji je prokletstvo svake moderne
- crkve. [...] Savjetovao sam svojim
- ka
vao ekumensku namjeru izbrisati euharistijski kongres u Melbour-
ili barem ispraviti ili oslabiti ono neu 1974. godine pod geslom: Spa-
-
dicionalnome smislu, u Misi, i pri-
bli -
ukidanje oltara u -
ada je ranije

je glavni oltar i svjetlo koje mu je

odmah pokazalo da je Gospodin
tamo. Danas vidi prazan stol i 4. J. R. R. Tolkien

Sanctissimum pohranjeno na ne- Britanski autor i autor romana

kom pokrajnjem oltaru. 'Uzeli su ,,Gos
moga Gospodina i ne znam gdje su naj
-
lo - nadahnut dubokom ljubavlju pre-
ma Presvetom Oltarskom Sakra-
men -
puk. To je najosjetnija demonstra- -
cija velike revolucije koja se do- zirao u svojim pismima. Vjerodos-
tojan izvor govori da je Tolkien
Crkvi. Poznajem mnoge katolike, plakao tijekom Mise kada je uve-
ne ljude i obrazovane, koji vje- den novi obred. Umro je malo kas-
rno ispunjavaju svoje nedjeljne ob- nije (1973.). Svojem sinu Michaelu
ve govori o postkoncilskim novotari-
- jama:

rekao mi je jedan stariji - ,,Dobro znam da i meni i tebi Crk-

Ne za-
ni
spa
-

stara latinska misa. To je odbijeno.

Jedini ustupak je da se na la-
ti
nedjeljnih jutarnjih misa. Ali to
mo
-
mo zapanjeno gledati kako je sv.
 izgleda kao zamka. Ne pos-
toji drugo mjesto kamo bi se mog- -
lo oti

za Kristova namjesnika, za nas sa- 6. Pastor Michel Viot

-
win, 1990., Pisma J. R. R. Tolki- -
ena, 306/1967). ot koji je bio predsjednik Lute-
ranskoga konzistorija u Parizu i
Crkve Augsbur- -
Lo- ancus -
rena nik. P

Protestantsko tz stare i nove Mise. Njegov je odgo-

Crk vor bio:
Alzasa -
sin

- -

n jasan odgovor. Mons. Lefebvre je

sudj dobro prepoznao sporno pitanje i
katol - -
- tiziram s njime, ali moram priznati
vanja euharistijskoga slavlja u Ka- da je dobro vidio. Mi protestanti
to jednoglasno smatramo da Misa

prepreke koj
protestantu da prisustvuje euhari- ponov
stijskom slavlju nestale. Danas bi Isusa Krista. Bilo bi odvratno vje-

-
slavlju prepoznaju Posljednju ve- jesti spasenja. Velika je zasluga
ru koju je ustanovio Gospodin. novog Orda Pavla VI. koji je to
istaknuo. (Una Voce, srpanj
1985.).

7. p. Joseph Gelineau, SJ

koje je stvorilo novu Misu otvo-

reno priznao da nasilne inter-
vencije u liturgiji nisu reformirale

On je naime rekao u vezi s tra-

dicionalnom Misom:
,,Usporedimo to s misom koju
ima -

za volju, radi se o drugoj liturgiji

dvosmislenosti: rimski obred

[1] Una Voce Korrespondenz, sv. 6, 1978.; str. 347, 349, 352.

protestantskih pastora da sudjeluju u izradi novoga obreda Mise. Ima poznata slika
h nika.
J
obnovljen . On je potom
a.
[3] Dom Gerard Calvet, Pismo prijateljima opatije St. Madeleine u Le Barrouxu,
br. 51.
-luteranske misije, Erlangen, 1979., str. 105sl.
[5] Skup u S Derniere
, br. 289, 14. prosinca 1973.
[6] J. Gelineau, Demain la Liturgie, Pariz, 1976., str. 9.
 dicionalne i nove Mise

Michael Davies

Tridentska Misa: tradicionalna Misa koju je kodificirao papa sv. Pio V. na

poticaj Tridentskoga sabora (1545.-1563.) odakle joj i ime, kao stan-

sve do pape sv. Grgura Velikog (590.-604.) i dalje.

Novus ordo Missae (Novi red Mise): nova liturgija koju je 1969. uveo
obreda
(tridentske Mise), koju je proveo Consilium (liturgijska komisija) nakon
Drugoga vatikanskoga sabora (1962.-1965.).

Cranmer: Thomas Cranmer (1489.-1556.) je bio odmetnuti kanterberijski

nadbiskup koji je putem liturgijskih promjena prema vlastitim protes-
ne

stinski ostvarena njegova protestantska

Sarumski obred
Engleskoj do reformacije. U bitnome se radi o istom tradicionalnom
rimskom obredu (kodificiranom kao tridentska Misa), ali s mjesnim

Tridentska Misa Novus ordo Missae

Cranmer je naslovio svo

1. Naslov: Misa Novus ordo Missae naslovljen je u izvornom

2. na latinskom narodnom jeziku.

jeziku. Novus ordo Missae
jeziku.

lasno.
Cijeli Novus ordo Missae

- okrenutom prema narodu.

nutom istoku. Novus ordo Missae
treba biti stol okrenut prema narodu.
5. Psalam Iudica me, nep-
rihvatljiv protestantima Cranmer ga ukinuo.
zbog spominjanja 'oltara Ukinut u Novus ordo Missae.

6. Dvostruki Confiteor Cranmer je ukinuo Confiteor.

- Dvostruki Confiteor je ukinut u Novus ordo
Missae
neprihvatljivo za protes- Confiteor sa
tante, kao i zazivanje sve-
taca.
e zazive te su stoga
potpuno prihvatljivi za protestante.
7. Molitva Aufer a nobis
-
ve sa spominjanjem Sve-
tinje nad svetinjama gdje Ukinuta u Novus ordo Missae.

prinosa.

8. Molitva Oramus te Do-

mine spominje relikvije u
oltarnom kamenu.
uredba, 265-266). Ova molitva je ukinuta
u Novus ordo Missae.
9. Ulazna pjesma, Kyrie,
Gloria, zborna molitva,
- Novus ordo Missae.
rovanje.
10. Molitve kod prika-
zanja: Suscipe, sancte Pa- Usporedne molitve iz sarumskog obreda Cran-
ter; Deus, qui humanae mer je ukinuo.
substantiae; Offerimus ti-
bi, Domine; In spiritu hu- Sve ove molitve ukinute su u Novus ordo Mis-
militatis; Veni, sanctifica- sae osim izvadaka iz Deus, qui humanae sub-
tor; Suscipe, sancta Trini- stantiae, i: In spiritu humilitatis.
tas.
Ukinuo ih Cranmer i ukinuo ih Consilium u
11. Orate fratres. nacrtu za Missa normativa -
tat pritisaka na Sinodi u Rimu iz 1967.
12. Tajne molitve ili
molitve kod prikazanja. terminologiju. Cranmer ih je ukinuo, ali su
Novus ordo Missae
razvodnjene ICEL-ovim prijevodima (liturgij-

zapreku za postizanje ekumenskog ordinarija.

13. Dijalog Sursum cor-
da, predslovlje, Sanctus. Novus ordo Missae.
Cranmer ga ukinuo.
Novus ordo Missae, koji
(II. euharistijsku molitvu)
14. Rimski kanon.
koju neki protestanti smatraju prihvatljivom jer

hostia *.
Novus
15. Formula posvete. ordo Missae -
nije promjene.
Luther i Cranmer ukinuli su tu molitvu zbog
16. Molitva Libera nos ka.
nakon Pater noster. Novus ordo
Missae bez zazivanja svetaca.
Varijantu ove molitve iz Sarumskog misala
Cranmer je ukinuo.
17. Haec commixtio.
u Novus ordo Missae -
tanjem r consecratio'.
Ove molitve nema u Sarumskom misalu, ali ne
-
ne respicias peccata mea'
18. Domine Jesu Christe,
qui dixisti.
osobne grijehe. T

Novus ordo Missae peccata mea'

 promijenjene su u 'peccata nostra'
grijesi'.

Izmijenjene varijante ovih molitava su

Novus ordo Missae, od kojih jednu
sve enik izgovara u svoje osobno ime prije

19. Domine Jesu Christe,

Fili Dei vivi, Perceptio
Corporis tui. n u vezi stvarne prisutnosti u tim
molitvama. Reformatori su htjeli ukloniti
prvenstveno

vjeru u stvarnu prisutnost sa svojim teorijama.

podjeljuje pod obje prilike.

(a) Pr eljuje
laicima pod jednom
prilikom.
za sve nedjeljne mise u SAD-u**.
 (b) Relevantna rubrika u Cranmerovom obredu
iz 1549. govori da bi hostije trebale biti:

prije, kako bi ih se prikladno moglo podijeliti

na barem dva d
(b) Tradicionalni oblik
hostije.
se euharistijski kruh, iako beskvasan i
tradicionalnoga oblika, pripravi tako da

hostiju stvarno razlomiti ova i

prakse u obredu iz 1549., ali u obredu iz 1552.

se
(c) Hostiju podjeljuje

zapadnim zemljama, a Novus ordo Missae

je nadma io Cranmera
ici.

21. Quod ore sumpsimus i

konsupstancijacije. Molitva Quod ore sump-
Corpus tuum.
simus nije bila u Sarumskom obredu, ali Cor-
pus tuum jest, a Cranmer ju je ukinuo. Obje su
ukinute u novoj Misi, ali je Quod ore sum-
psimus
Placeat tibi
samo ova molitva mog Novus
22. Placeat tibi.
ordo Missae neprihvatljivim za protestante da
 Michael Davies

Cranmera i drugih reformatora, Consili-

um je ukinuo ovu molitvu.

posljednjem evan -
vanje u Novus ordo Missae bilo bi u neskladu s

blagoslovom. Consilium ga je ukinuo.

i dio
24. Leonovske molitve liturgije. Pet molitava manje spojivih s
Con-
silium ih je ukinuo.

Napomene urednika:

dicionalnome misalu jer

obredu izgovara u cijelosti glasno, dok se u starome moli

praksi go

u sklopu novoga obreda koji stvara atmosferu

potrebe neprestanoga dijalogiziranja.
** Zbog laksne i liberalne naravi propisa (kao i u drugim elementima
novoga obreda) o kojima se ,
se u praksi onija
situ

ruku .
 Lutherova Misa
P

the-
rovoj Misi i o Misi po novome ob-
sve
nove Mise i Lutherove Mise? Sto- Gospodin Isus Krist mogao dati
rjednije, svetije,
povijest nisam ja stvorio. Jedna -
knji nici Crkvi na Kalvariji, kada je
-

Lutherovoj liturgijskoj reformi.[1]

Napisana je u vrijeme kada autor nas
dao Crkvi u trenutku kada je umi-
krizu ni novi obred, stoga ju je
napisao bez ikakvih primisli. bila pred

- -

bih prizvao u svijest ljepotu, du-

Kada je u svetoj Crkvi Isus usta- stvarna prisutnost; dakle, transup-
stancijacija.

vih zasluga, svih mi-

losti, svih sakramenata: ona je iz- najbogatijega -
vor svega bogatstva Crkve. Mora- podin dao svoj
mo se prisjetiti toga, nikada ne -
smijemo zaboraviti ovu stvarnost: mo razumjeti kako je Luther,

sve
modernisti. Jer je Luther dobro
u odnosu, t- znao da

je to Utjelovljenje Isusa Krista izvora milosti.

se usque ad finem temporum. Luther je tvrdio da ne bi trebalo

, -
nika -
- To su ideje koje je on zas-
- tupao. Govorio je osim toga da
nos uvijek bude isti, da on sam bu- pos -
vu kako bi je obranili: prvi zid je
prinos, On mora biti prisutan, stva-
r -
Ako On nije prisutan, ako nema ovnici
stvarn - vi,
gos
ljo-
-
pripa
razlike, postoji samo razlika fun- knjiz
da njihov biljeg dolazi od krsnoga
sve -
koji je za njih postao crkvenim
sve ocem.
ne postoji poseban sakrament za
sve
biljeg dolazi od kr -
T tv -
sve supstancijaciju, n

razlikovati od vjernika jer su svi

-

Prisutnosti, nego samo duhovna

pri je i zborova-
- nje. Zbog toga se Luther uvijek
jedan Papa ili biskup borio protiv privatnih Misa; to je
pomazuje, podjeljuje tonzure, zare- jedna od prvih poduzetih mjera jer
po njemu privatna Misa nije zboro-
- -
- sobno komuniciraju. Privatna Misa
s za Luthera nije u skladu s istinom i
dakle progresi treba dakle ukinuti sve privatne
novotari! Mise.

Postoji nova knjiga o sakramenti- Lut -

ma koja je objavljena u Parizu u kra
govorio je
nadbiskupa, kardinala Martyja. vrijedno iskrivljenje. Ovo iskriv-
ljenje Mise uvjetovano je time da
 - ti jednog protes-
ramo ustvrditi da se danas ne go- tanta da sudjeluje na euharistij-
bis- skom slavlju, postupno nestaju i
sa
o Euharistiji, o zborovanju, o ve- -
- ris
therovim tezama! koju je Gospodin ustanovio. Dr-

Sam je Luther pravio osim toga euharistijskim molitvama koje

raz - imaju pred -
ve. Rekao je da je jedan od ciljeva e jasno!
Mise zahvala Bogu. Euharistija je -
acri - glesku i saznao sam da je jedan
- anglikanski biskup prihvatio novi
mir - red za svoju cijelu bis-
va, Euharistijska. Poradi toga odre-
obr
ali je ne razumijevaju u smislu po- -
mir le, jasno je da za protestante ne po-
a to je jedna od glavnih svrha Mis- -
-
hvate stari obred? To je upitao gos-
Zbog toga moderni protestanti pri- -
-
da je sada s novim obredom mo- -

bis- novog i starog obreda i ova je

kupije Strasbourg koji je prenosio razlika bitna; nije to akcidentalna
ima razlika i zbog toga ne pri
-
litvama koje su dragocjene i koje
- zbilja r ve:
- nja, kajanje, zahvala i kla-
nja
Mise koja je jasna u starom

nema Prikazanja. I zbog ga bitno, samo neka se ne gazi preko

toga Luther nije vi elio.
sa svojom novom misom, svojom
refo misa
prosinca 1521. Na ovoj prvoj evan-
uzima on
sam.[4] Brojne osobe su zadovolj-
ne zbog novotarija i mnogo ljudi
dolazi na ovu novu misu jer je
-

svoje mona -
pod obje prilike kao obvezatna, a na
ispovijed kao beskorisna jer je do- dio ih
voljna sama vjera. Karlstadt, Lu-
ik, dolazi na oltar u

-
u slobo-
Prikazanje i Podizanje su ukinuti
[3] i to pokazuje da je ukinuto sve slavljenja Mise mora

di Pri- Svet; potom bi trebala slijediti

propovijed. Ofertorij i Kanon su

ustanovljenju Ve
se dijeli pod obje prilike, kruh na glasno, n -
ruku.
na zavr
Jedna i Benedicamus Domino.
o je
pada Preinake Posvete koje su unesene
na zemlju i Karlstadt moli laike da
 -
me kakve smo dosada poznavali: misliti da su poradi ovoga razloga
protestanti pozvani u Povjerenstvo
calix liturgijske reforme kako bismo
koje slijede. Ne! Sada bit znali jesu li zadovoljni ili nisu i
ima li neka stvar koja im se ne

ne.
L
protestanata u Povjerenstvu refor-
-
-
vjeru mogu biti pozvani u Pov-
kopirali Luthera?

najbolje,
o -
- re?

u tiskati novi obrednik. U svojem je

- tpunu slobodu. Go-
vo

naprave obred koji

o op
Luthera u novoj Misi? Jedino ob-

razumjeti ova reforma. Ona zbilja

nema nikakvu prednost, ni teo-

prednost nego jedino pribli

zloporaba, potrebno je donijeti -
tom molitva dana / kolekta koju
pjeva celebrant, upravljena j -
jednako jek prema oltaru, a ne prema naro-
laika. I tako su svi vjernici bili
koji se pjevaju na
ideje kako bi stvarali oblike okren
svi pjevaju Vjerovanje na narod-
nom jeziku. [8]
posebnu ulogu, oni koji su oda-

m -
tom

, one
nereda, onda su napisali obrednik. io izdan uze kruh te
zahvali, razlomi ga, dade ga svo-
-
dite, ovo je Tijelo moje koje se za
atinski, ali je rpus me-
um quod pro vobis tradetur ovo
,,Kadgod ovo
tim, ima ljudi
koji dolaze u Crkvu da bi vidjeli spomen. -
'Uzmite i pijte

mojoj Krvi koja se prolijeva za vas

poganima. '
pro vobis et pro multis, uklonio je
mys-
- terium fidei. [9]
nti i
Mysterium fidei i pro multis su
-
 vo m kod
katolika. [10]

koje je Luther govorio da su Pos-

veta, d raju
- -
- tom, jedna dosta zanimljiva stvar
- jest da se uvijek pomalo bojao
tala u vatikanskom dokumentu. No reformi koje je proveo. Njegovi su
a
dok je on uvijek ostao pomalo
e pripadaju -
formi; nikada Crkva nije rekla da
se Euharistija daje iz ruke u ruku,
dio forme sakramenta. kao i neprom

Nakon Podizanja koje je Luther u prvo vrijeme, a kasnije je to pri-

hvatio; u prvo v o
na ruke. Posljednjom molitvom
kolektom

ijevao je i

ja to

da mi netko zabrani ovu tajnu

ispovijed. Ne bih nikomu dopustio
da mi ukine tajnu ispovijed. Ne bih
je napustio za sva blaga zemaljska
jer znam koliko mi je snage i utje-
 lama,
ali ga je p pjeti
- do ovoga sa starim obredom jer je
tiv Pape, protiv Rimske Crkve, ovaj obred jasan. Cijeli Ofertorij
protiv dogme. On je stoga nastavio -
sa svojom reformom.
Zbog toga je Luther bio protiv
-
gijska reforma nadahnjuje Luthe- zbog toga je napravio promjene u
rovom reformom. Rekao sam to u Kanonu kako ne bi pojasnio je li to
Rimu mnogi bilo pripovijedanje ili djelo. A mi
pak znamo da je Posveta djelo-

ego ambivalentna,
misalima, prije Communicantes,
napisano I
tnosti, transup- je jasno da to nije pripovijedanje,
stan en. To je

koje on izgovara i geste k Sve ove promjene u novom obredu

- zbilja su pogibeljne jer malo po-
- ma -
cijelo ju je Luther mnogo godina
valj -

manje bio katolik, ali kasnije, kada ladi s

stvarnu Prisutnost, tada njegova

 dre- Pri t kod protestanata, a drugi
kod katolika.
obre -

Misu po starom -
- -
postaviti da je njihova Misa valja- bilitir
na. Ali, u mjeri u kojoj ove in- izaslanik Svete Stolice!
tencije odlaze, nestaju,
vi-
jed, sakrament Pokore, s kolekti-
-
i katolici su postali protestantima, s
a protestanti nisu postali katolici. -

budet
gri
Ako je pet kardinala i petnaest mje
adih u se ovaj -

protestantizam? Neki su primili grijehu?

I sveta Potvrda. Sakrament svete Nalazimo se u izvanrednoj krizi.
Potvrde se nalazi u
Danas kada biskup podjeljuje sak- Gdje su dobri plodovi ovih re-
- formi? Zbilja se to pitam! Li-
menujem te znakom k rimi turgijska reforma, reforma bo-
- gos
cizirati da je posebna milost Sa- zajednica, svi ovi generalni ka-
kramenta kojom se daje Duh Sveti. pituli!... U kojim uvjetima su sada
ove jadne zajednice? Svi odlaze!...
o in nomine Pat-
zvanja!...
sam to i kardinalima jer su me oni
op dijelite Oni priznaju .
Kardinal nadbiskup Cincinnatija je
priznao na Biskupskoj sinodi u
vjernici pribojavaju da njihova dje- pred-
ca nemaju milost svete Potvrde, jer stavljao je sve zemlje engleskog
sumnjaju u valjanost sakramenta
koji se podjeljuje sada po crkvama,
ament ili
nije. Dakle, kako bi imali barem u Tradiciji. Samo Tradicija nam
ovu sigurnost da zbilja primaju uistinu daje milost, uistinu nam
milost, mole me da dijelim svetu daje kontinuitet u Crkvi. Ako
Po - napustimo Tradiciju, pridonosimo
ni da to ne mogu odbiti onima koji

bi oni barem primili milost, prem- dina-

da to nij er smo u vre-
menu u kojemu naravno i nad- shema o vjerskoj slobodi protu-

pozitivno crkveno pravo kada se se:

ono tomu suprotstavlja umjesto da Tradiciji', a unutar sheme sve je
mu bude kana protivno Tradiciji. Protivno je
 Papa Lav XIII. je to dobro rekao u
svojoj enciklici o slobodi.

Dakle, valja odabrati! Ili se sla - Potom bratstvo! Ako ne postoji

mo s koncilskom vjerskom slobo- -
dom i onda smo protivni onomu tstvo? Ako nema Oca, nema ni
ti
s ovim papama, a onda se ne

u shemi o vjerskoj slobodi. Nemo- Moramo prigrliti sve neprijatelje

drugim. Crkve: komuniste, masone, budiste
- i sve one koji su protiv Crkve?
diciju, ja sam za Tradiciju i nisam
za ove novotarije koje pred-
stavljaj
nego liberalizam koji su osudili svi
-

koncila: slo-

Sloboda: vjerska sloboda; bratstvo:

ekumenizam; jednakost: kolegijal-
-
Postoji jedan dekret od prije tjedan
a sada ne postoji
ekskomunikacija za katolika koji
francuskom revolucijom.

-
e u koncil
onalni neprijatelji Crkve, oni koji
-

Crkve jer ove su ideje posve pro-

-
t
mu?
nama ne postoji istinska jednakost.
tijekom Prvog svjetskog rata, Dakle, moramo od Boga -

uni moramo se trsiti i boriti. Boriti se

-
njolske, Italije, itd...? Z
na
koji su njezini deklarirani nepri- Crkve i kr
jatelji? ne bude prave Mise u Crkvi, Crkva
ti gotova...
Zacijelo se moramo moliti.... moli-
,
koju nikada nismo vidjeli. Moramo -
moliti dragu Gospu, Presvetu Dje-
vicu Mariju da nam pritekne u
po
a zborovanje, ne!
Gospodina Isusa Krista koji ostaje
posl oltarima! I poradi toga su

-
- men, ne!
stva! On ima veliko strpljenje, ali

azne jer svi ovi moje bogoslovije, da bismo od

koje vi- -
dimo u mnogim zemljama, rastava enike koji imaju vjeru i koji stoga
- mogu dijeliti prave sakramente i
-

niti, a da Bog jednog dana ne

progovori!
 Sveta Misa i liturgijska revolucija
don Pierpaolo Petrucci

Ako postoji ijedna karakteristika Isus je zacijelo kralj jer je Bog i

njemu dakle sva stvorenja trebaju
ja, onda je iskazivati po
asti
Kraljevstvo Kristovo -
a pripadamo njemu i
Lefebvre posve nasljeduje svetog pri-
- je svoj duh s potpunim pristaja-
- njem uz istine koje nam je objavio
ram svog pontifikata. i koje nam pokazuju put kako dos-
pjeti do spasenja. Njemu moramo
Ostvarenje ovoga kraljevstva uk- -
lju
od
suprotstavljanje svetog Pija X. Kraljevstvo Kristovo
prije, a mons. Lefebvrea kasnije
modernizmu koji je prodro u
Crkvu.
I ona mu
dakle mora iskazivani javni kult u Ove su nam milosti prenesene
religiji koju je On objavio i te- preko svet nju-
meljiti svoje uredbe na naravnom i
akonu. pobjedu Isusa Krista nad Sotonom.

- Mi
lje -
no -
i je -
-
akonima, ovisi i pro- -
- dima na ovoj zeml
ramentom Potvrde postali smo
Kris -
nje na obnovi ovoga kraljevstva u

tomu djelotvorno pridonijeli, ne

smijemo zaboraviti da smo pozva-
ni na bitno nadnaravnu borbu.

m se boriti protiv krvi i

ovo
duhova po nebesima. Zbog toga
po -
jom da uzmognete odoljeti u dan

na kr
Mons. Lefebvre na dan svog sve-
potrebne milosti za pobjedu u
pro
. preobrazbu koju je on vidio u Af-
m
 pri -
Zbog toga, od svog poraza na je

koja je proistekla iz Isusovog otvo- bu po svetom Redu koji ga

renog boka da omete da se plodovi

o ,
- je biskup otpadnik Cranmer uspio
- u Engleskoj promijeniti vjeru
losti: sveti Alfonz
nastojao je da ukloni Misu preko -
-
liturgiju. Knjiga Michaela Daviesa
svega drugoga nastojati ukinuti, a i

-
rekao Uporaba narodnog -
prorok Da ta -
r -
vi -
- a
nijelo protestantsko krivovjerje ko- i dodaci proizveli su pravu revolu-
je zbog krivog nauka o opravdanju ciju u vjeri.
utem
priznavalo potrebu obnavljanja
adi pomirbe za gri- zakonu vjere, liturgijske promjene
koje su postupno uvedene ostvarile

sastavljeno od zajednice vjernika je cijeli narod odveo u krivovjerje,

pod predsjedanjem pastora gdje je pro-
Gospodin bio samo duhovno prisu- povijedi i kate -
malo, u onoj mjeri kako su pro-

starim obredima koji su sada napu-
na koncu su nestale, a da opet za
organizirati misije i propovije-
Papa Lav XIII. u svojoj enciklici o
jima jako dob-
ro - nost. Dovoljno je spomenuti kardi-
znali su jako dobro da su vjera i
kult usko povezani, lex credendi i
lex supplicandi; tako su pod izli-
kom obnavljanja liturgije da joj
vrate njezin izvorni oblik, unijeli
izmjene u mnogim to
usklade s novotarskim zabludama.
ordinariju nikada jasno ne govori o
vu, o
namjerno se maknulo i ukinulo iz
molita
nisu samo i jednostavno uklonjene,
svaki trag ovih elemenata, kao i
tnim ustvrditi
kako je poradi revolucije u Crkvi
koncil
primijenjena ista strategija da
preobrazi vjeru katolika i da ih pri-
-
uz nametanje novog misnog ob-
reda.
gij-
skog prevrata ugledne crkvene
osobe su javno upozorile na opas-
nale Baccija i Ottavijanija koji su,
poznati Breve esame critico del
Novus Ordo Missae, upozorili na
-
li
je formulirana na Tridentskom sa-
boru koji je ,,podigao nepremos-
tivu branu protiv bilo kakvoga kri-
-
Posrijedi je bio obred skovan ex
novo kako je to priznao sam Pavao
,, -
njava novi obr klju-
,,
vi -
jencija od 26. studenog 1969.).
Sam mons. Bugnini, glavni tvorac
reforme, rekao je vrlo jasno da je
 se sva snaga dade njegovom kori-
nova tvorevina jer je slika liturgije
koji je dao II. vatikanski sabor pos-
-

koje su novotari obrnuli: ponaj-

se opravda njezino odbacivanje jer

se liturgija ne stvara za stolom radi okajavanja grijeha; zbog toga
- je ofertorij, u kojem se unaprijed
sti mnogih su kri-
vovjerci tijekom povijesti poduzi- -

mali korjenitu reformu, uvijek pod

izmjenu dobara i
dobro znana
osudi ove zloporabe koju je izre-
da je u stabil- kao papa Pio XII. u svojoj enci-
- klici Mediator Dei (20. studenog
volucije 'povratak izvorima'. Nije
na ruke, i to je podjeljuju laici.

sutnosti
Gospodina u Euharistiji ne
 - suam (6. kolovoza 1964.) dao ra-
ciji, jedinom pojmu koji je Crkva zu -
ovitom kama koje se odnose na tradiciju,
zaprjekom protestantskim zabluda- duhovnost, na kanonske zakone, na
ma. kult, Mi smo spremni p
-

je jer je sada zajednica ona koja

proslavlja Gospodinov spomen, a
- izrazio J. Guittonu:
dateljem[11]. Nove zgrade izgra- -

vjerno se prid kih od -

tjevno za nas, da se Rimska Crkva
veze s tradicionalnom strukturom
crk v-
kri - o
nano u jedan kut da ustupi mjesto
celebrantu. Ovaj propis nas pod- Glede mons. Bugninija, on nikada
kon- nije skrivao svoje ekumenske na-
cila u kojem je P kane. U dnevniku Osservatore Ro-
mano izjavio je da je liturgijska
eljom da
ova Misa ukloni svaki kamen
potpuno ostvaruje ovo novo vjer- predstavljati samo sjenu rizika spo-
sko poimanje. ticaja ili neugodnosti za odijeljenu

Tvorci liturgijskih promjena jasno

su pokazali da im je cilj bio izraditi Zbog toga je tskih
promicati pastora sudjelovalo u izradi nove
ekumenizam s protestantima. Mise.

programskoj enciklici Ecclesiam

 ger-Thomas Calmel, veliki teolog i
hrabri protivnik liturgijskih pro-
mjena od samo
-
to

su pripravili poglavari izdajnici ka-

ko
propovjednicima. Neka odbiju slu-
ovaj

protestantskog svijeta pokazale su ru

da je ekumenski cilj bio postignut.
-
sora dogmatike na protestantskom
fakultetu u Strasbourgu, M.Siege-
vala koji je u studenom 1969.
napisao biskupu grada pismo u
obnovljenoj mi
smetati evang ni-
-
a koji ne vjeruju u Misu
Nedvojbeno je da se u posljednjim
godinama dogodila radikalna pro-
m ernika,
a nova liturgija Mise je u tome

plodova Odbacivanje nove Mise i borba

novog O protiv modernih zabluda nije stvar
izbora. Obnova u Crkvi se izgra-
-
vama Katoli svih vremena i ovo zahtijeva od
.[15] sve i ra-
dikalno odbacivanje nove liturgije
U travnju 1972. godine protestanti koja se temelji na protestantskim
-
ristijske molitve nove Mise. Tom Nije dovoljno s -
prigodom dominikanac, otac Ro- tinu, nego je potrebno i osuditi ono
 ek gradi na pijesku kompromisa i
prihvati dati zabludi pravo na onarnu optiku.
postojanj

Izvor: La Tradizione Cattolica, br. 1 (94) 2015.

1. Pio XII., Radio-poruka od 1. lipnja 1941. godine.

2. Ef 6,12.
3. Sveti Alfonz, La Messa strapazzata.
Ona

Ovim je ljudima koji su bili pogani, najedanput postalo

se
svojih spora
svoju kapelicu.

godine.
5. Sveti Alfonz, Ibid.
6. Ed. Ichthys, str. 288.
7. Mons. Philip Hughes, The Reformation in England, 1950., Michael Davis, La
Riforma liturgica anglicana str. 89.
8. Lav XIII, Apostolicae curae, 13. rujna 1896.
umentation

10. Louis Salleron, La nouvelle Messe, Pariz, 1972., str. 40.

11. Institutio Generalis br. 7.

str. 59.
13. Usp. La Docume
14. Citirano u Louis Salleron La nouvelle messe str. 119.
a 1969, ibd. str. 119.
- -
str. 478
 -Dame

koji je Velikoga nije mogao dogoditi niti koji

tjedna - tjedna koji oz spo- je prijetio da u potpunosti
men na posljednje dane Kristova devet staru kate-
njegovu muku i smrt dralu. nam simbolika
zahvatio katedralu Notre- vatrom katedrale Notre-
Dame je, dakako, ljubi- Dame na Velikoga tjed-
telje kulture i umjetnosti, ali je na? enja sam da je simboliku

morao svakoga i opisao Luka Po-

iskrenog katolika i Not- pov koji je na svome Facebook
re-Dame, naime, nije samo simbol profilu napisao: ,,Vatra koja guta
Francuske, nego je simbol europ- pa katedralu vrlo je
ske kulture, jedna od poruka s Neba, materijalna mani-
crkava Zapada, a sim- festacija duhovne propasti koja
boli su materijalizirani izrazi - vlada Europom. No i to da kate-
ga identiteta, i europ- drala ipak nije izgorjela do teme-
skog identiteta. lja, da su temelji i najprepo-
znatljiviji obrisi ipak
U mnogi s pravom vide tako je vrlo sn nadnaravna
veliku simboliku. Ako smo kato- poruka. Poruka o tome da stvar
lici, onda vjerujemo da se ne nije izgubljena, da se Europa
bez volje pa se tako uvijek stigne vratiti svojim
 korijenima i oduprijeti proglasio anakronim. se
se vatri neopoganizma koji hara kult razuma i kult (seku-
svim njezinim porama . larni humanizam), a umjesto teo-
se antropocen-
Thomas E. Woods u knjizi tri vizija svijeta.
,,Kako je crkva izgradila
zapadnu civilizaciju da zapa- vrijednosni ustroj
dna civilizacija Crkvi duguje uvo- Zapada ne samo da se u potpunosti
sustava dobrot- udaljio od nego je ot-
vorni rad, pravo, voreno I sama
razne znanosti (posebno crkva nakon Drugoga
red Isusovaca), ekonomska i vatikanskog koncila nalazi se u
pravna a da o umjetnosti stanju velikog nemira; dim sotonin
ne govorimo. Prema Woodsu Ka- je kroz neku pukotinu u Crk-
toli ka je crkva zapravo izgradila vu (Pavao VI.), a tradicionalni ka-
zapadnu civilizaciju. tolici tu pukotinu vide u razaranju
liturgije, tj. tradicionalne latinske
Od 18. st. je, im, Mise prema kojoj kako je u
krenulo krivim putem. knjizi intervjua "Sol zemlje"
koje je do tada ujedinjavalo Stari govorio Benedikt XVI. postoji
kontinent dijelom frag- neshvatljiva i otpor i u
mentiran Reformacijom) se samim redovima. Kad
na udaru ideologija koje ga nastoje se razori liturgija, kad se dezavuira
posve iskorijeniti. Intelektualni Sveta misa, onda plodovi ne mogu
otac Francuske revolucije J. J. Ro- biti nego jesu:
usseau sve pos institucije pedofilski skandali
imovinu, religiju, klase, javnost, a i same vjernike kato-
vlast i like.
iluzornima i prijet-
vornima, treba ukinu- Europa je odricanjem od -
t ) Duh Francuske revolucije, izgubila svoje duhovno
duh prosvjetiteljstva i enciklope- Gubitak je u
dizma prezreo je svaku metafiziku vremenu prosvjetiteljstva, a kulmi-
i sve nematerijalno / neopipljivo nira posljednjih pedesetak godina.
I katedrala Notre-Dame posljed- teljima. 2016. u
njih se d kao i mnoge Saint-Denisa na sjeveru Pariza,
crkve u Europi de facto pretvorila sre njem mjestu francuske povi-
u muzej. Francuski autor jesti i kulture, mjestu velike kate-
Bern o tome ,,Prije stotinu dralne bazilike i grobova fran-
godina Notre-Dame bila je puna cuskih kraljeva, u jedno nedjeljno
vjernika koji su se ondje molili, a jutro od se Sveta misa, a
m njima bi se i poneki ko vojska morala je
turist kojeg je zanimalo titi ike i grobove francus-
zdanje. Danas je upravo obrnuto: kih kraljeva. Samo godine
Milijuni turista koji dolaze u vandalizirano je 875 crkava u
Notre-Dame radi njezina razgleda- Francuskoj, a su prijavljene
nja, a u njima nekoliko iz- u 129 crkava. Je li to
gubljenih vjernika koji se ondje Europe?
mole. (...)
Isusovo veliki je mis-
jednostavno nije terij za sve i katolike. Mis-
,,velika pripovijest koja bi ujedi- terij praznoga groba bit
njavala i ala europsku sa- vjere jer bi bez praznoga groba
njost i imati Isusa sve
posljedice po Europu.(...) bilo potpuno besmisleno. Bez pra-
Vakuum nastao gubitkom kr - znoga groba, kao pobjede
kao duhovnog nad nakon tjelesne smrti
popunit neka druga ,,velika pri- sve bi predstavljao i
povijest . je u tom besmisao. Prazni grob Isusa Krista
smislu upravo primjer Francuske. tjelesnu smrt ini
Prema anketi Ipsosa iz novoga Dakako, za one
2016. godine 33,2 % srednjo- koji su na ovome prolaznom svi-
u Francuskoj se jetu slijedili nauk crkve.
a 25,5 % muslima- Na modernih ljudi
nima. Ovo su a vrije- ako se i smatraju
dnosne sudove o katolicima ne vjeruju u misterij
Francuske, nekada najstarijoj praznoga groba. To je posebno
crkve, - vidljivo kod politi koji se
deklariraju katolicima, a otvorenost prema to
djelovanje im je biti scenarij p u katedrali
Takvi sebi kopaju grob, Notre-Dame, ali bez dolaska
jednako kao si ga kopa i vatrogasaca. Europa vrijed-
Europa koja je odbacila nosno izgorjeti i nestati, je
kao svoj orijentir i putokaz. danas u nekim dijelovima
zapadne Europe koji na Blis-
Katedrala Notre-Dame gotovo se ki istok i sjevernu Afriku.
cijela od koji je
izbio. je stanje i s nekada u katedrali Notre-Dame bio
Europom. I Europa se je potreban kako bi europski poli-
ljulja na litici koja vodi u potpunu napokon, makar stidljivo
propast, posebno vrijedi za spomenuli korijene Eu-
njezin zapadni dio. Godine koje su rope. Nadamo se da spo-
pred nama zadnja su za spas men Europe biti iz-
Europe koji jedino re na njezinu sprovodu i da tek
revitalizacijom njezinih gubitkom shvatiti smo
korijena. Ako ne do obnove nekada
vrijednosti u Europi (a
jedna od kr vrijednosti je Izvor: direktno.hr

***

,,Ja vam svaka Novus ordo Misa koja se misi na Lutherovom stolu,
sva teologija te Mise, svaka na ruku i kada padaju na
tlo pa se gazi po njima, sve to zove bombe u Europu. Pucalo je
sada u Lanci, skoro 400 mrtvih, 400 i ranjenih. Gorjela je crkva
Notre-Dame u Parizu. To su sve i znakovi: ljudi vratite se
Tradiciji, pravoj Misi. Pustite krivotvorenu (novu) Misu, i
pravu, tridentsku Misu, koja je ozakonjena do kraja svijeta.
pravu teologiju, djecu pravi

(p. Vidko iz propovijedi 5. svibnja u Kapeli sv. Josipa u Zagrebu)

 SPX-a:

Nadbiskup Lefebvre: Izjave i propovijedi 15 kn

Krata 15 kn
Latinsko-hrvatski mali misal 15 kn
Na braniku 60 kn

Letak '62 razloga dobrovoljni

dotvorna medaljica, prilog
Rimski misal za puk
Napomena: U cije

-stranici:
christusrexhrvatska.blogspot.com
-a / Udruga svetog Josipa
Vatroslava Lisinskog 1, 10370 Dugo Selo
fsspxhr@gmail.com
Glavni urednik:
p. Stefan Frey
IBAN:
HR3423600001102463734
SWIFT (BIC):
ZABA HR 2X
ISSN:
1849-6695