• Potonuće broda dogodilo se oko 75. - 60. god. pr. Kr.

• Kretao se rutom od Napulja prema J Francuskoj, vjerojatno Marseilleu

• Obilježen je kao prvo pravo znanstveno podvodno istraživanje u Francuskoj, također to je jedan od
najvećih Rimskih trgovačkih brodova ikad istraženih
• Veliki trgovački brod sa oko 400 tona tereta, sa zapremninom od oko 550 tona što ga čini jednim od
najvećih rimskih potonulih brodova
Sveobuhvatno fotografsko snimanje provedeno
je po cijelom nalazištu na više razina, a trup je
pažljivo pregledan i dijelom demontiran kako bi
se utvrdilo na koji je način izgrađen.
Oštra, istaknuta kobilica.

Sustav rebrenica i polurebrenica, rebro koje

počinje od kobilice za oplatu vezano čavlima i
čivijama, spojevi između oplate bili su dijagonalni.

Imao je na kobilicu širine 40 cm, duple kobilične

utore zbog oplate koja je bila dvostruka, unutarnja
oplata je širine 6 cm (tvrdo drvo), a vanjska oplata
4 cm širine (meko drvo).
 Više vrsta drveta korišteno u konstrukciji broda: brijest (Ulmus sp.) – kobilica, oplata,
rebreni nastavci, rebrenice, polurebrenice, unutarnja, glavna oplata; vanjska oplata – bor (Pinus
sp.), jela (Abies sp.); rebreni nastavci – orah (Junglas sp.); jarbol – hrastovo drvo (Querus sp.).

Dva sloja drvene oplate su se na brod pričvršćivala pomoću utora i jezičaca, a otvori su bili zaštićeni
olovom, uvriježen način gradnje u to doba, garantira čvršći brod.

Kompleksni spojevi kobilice koji idu prema krmi.

Prikaz najviše oplate na brodskoj konstrukciji
 Brod s dva jarbola i konkavno profiliranim
pramcem te konveksnom krmom.

Pronađeni elementi uzdužne čvrstoće broda:

kobilica, peta pramčane statve, statva, valosjek, krmena
statva, krmena protustatva, lažna statva.

Imao je križna jedra koja su mu davala veću brzinu,

jarbol je izgrađen od hrasta (Quercus sp.) – jako čvrsto
drvo.
 Drveno pojačanje s utorom za nasad jarbola =
temeljnica jarbola

Razlozi duple oplate - strukturalne

prednosti, bolja iskoristivost drveta.
Detalji oplate:

- Vanjska oplata

- Unutarnja oplata

Sistem utora i jezičaca

- Primjer spojeva
 Dressel Tip 1B, visine 1,16 m, amfore sa uskim šiljastim
tijelima i dugim cilindričnim vratovima koje je napravio lončar
Publius Veveius Papus činili su većinu vinskih amfora

Dodatni teret činila je keramiku s crnim premazom

(kampanska) i grubo kuhinjsko posuđe
PATRICE POMEY :
• da mozaici predstavljaju drevne brodove s
mnogo više realizma i točnosti nego što bi
se moglo pretpostaviti

• da su oštećeni, uništeni ili izgubljeni

dijelovi olupine Madrague de Giens
vjerojatno slični onima prikazanim na
slikama (kao npr. mozaik Oceana)

• na temelju datacijskih raspona

usporedivih mozaika: da je ovaj tip broda
građen po gotovo identičnom obrascu više
od tri stoljeća
Rimski mozaik „Ocean” iz 2. st. koji prikazuje sličan model broda
onome koji je pronađen na lokalitetu Madrague de Giens, Bardo
muzej, Tunis
Erupcija Vezuva 79. AD
• Herculaneum je
grad u blizini
Napulja i
Pompeja koji je
stradao u
erupciji Vezuva
79. godine
 Brod iz Herculaneuma istraživao je R. Steffy 80.-ih
godina prošlog stoljeća
Kobilica (širine 7,2 cm i visine 6 cm) je bila
zaštićena pomoću lažne kobilice koja je
debljine 2,1 cm.
Kobilica je ravna, a njena preliminarna
rekonstrukcija predlaže da bi se moglo
raditi i o kobilici koja je bila longitudinalno
zakrivljena. Istraživanja drugih antičkih
brodova zajedno sa suvremenim
ilustrativnim materijalom pretpostavljaju
mogućnost zakrivljenog dna na brodu
poput ovoga.
Oplata trupa bila je rubovima spojena s
kobilicom i jedna s drugom u klasičnoj
maniri pomoću utora i jezičaca. Razmak
između spojeva bio je nedosljedan iako
su mjere uzete između središta kod
otprilike 200 jezičaca rezultirale u
prosječnom razmaku od 13,3 cm.
Pronađeno je osam vojeva na donjoj osi na desnoj strani
broda, a sedam na lijevoj strani broda, samo četiri voja
dosežu do statvenog utora na krmenoj statvi sa svake
strane. Uz to, svaka strana ima dvodijelnu bokoštitnicu,
bočni voj i razmu/porub.
Većina donje oplate je između 1,7 i 2 cm debljine iako je
jedan dio originalne površine izgubljen zbog vulkanskog
pepela koji je zatrpao brod. Mjere uzete sa čavala i
očuvanih dijelova daju debljinu od oko 2,1 i 2,7 cm
Nekoliko utora koji su pregledani imali su prosječnu dubinu od 5,1 cm, širinu od 5,2 cm i
debljinu od 0,4 do 0,5 cm, iako je pet utora uz odvojen rub oplate lijevog luka širine samo 4,5
cm.
Bokoštitnica je bila kopleksne građe od brižno napravljenih platica. Širina bokoštitnice
povećavala se do tri puta više u odnosu na donje platice. Bokoštitnica je bila od 6 do 9 cm široka
a njeni kutovi u presjeku mijenjali su se konstantno usporedno sa zakrivljenošću brodskog
trupa.
Malo je poznato u vezi rebara jer je većina bila nejasna
zbog preokrenutog brodskog trupa. Bila su spojena sa
oplatom pomoću nepravilnog redoslijeda brončanih i
drvenih čavala. Na tipičnoj 21 cm širokoj oplati nalazila
su se dva drvena čavla po rebru, ponekada je samo
jedan čavao bio korišten. Većina čavala imala je promjer
od 1,7 do 2,2 cm (Slika 9).

Nesumnjivo, sistem rebara bio je sličan drugim

istraživanim trupovima brodova iz klasičnog perioda
gdje su rebrenice zamijenjene parovima polurebrenica.
Polurebrenice su obično počinjale blizu središta
dokobilične platice i išle su do razme.
Točno jedan metar ispred točke u kojoj se
razma dodiruje s krmom, pronađena je greda
koja je bila postavljena nad bokoštitnicu, a
43,5 cm virila je preko nje s bočne strane
broda. Ona je bila naslonjena na gornju stranu
bokoštitnice i bila je 8,1 cm visoka i 6,1 cm
sprijeda i straga bočne oplate, zašiljena od 7,5
do 5,4 cm u blizini svojih zaobljenih krajeva.
Čavli su bili probijeni kroz bokoštitnicu i kroz
gredu kako bi ju fiksirali. Jedan bio
pougljenjenog užeta, debljine oko 1 cm, grube
izrade, prolazio je ispod grede u ispunu.
Nekoliko je zanimljivosti pronađeno na vanjskom dijelu trupa. Na obje strane trupa zakrpni jezičci
(patch tenons) bili su primijećeni ispred poprečne grede. Takvi jezičci pronađeni su na brodu Kyrenia i
bili su korišteni za pričvršćivanje zamjenske oplate. Da li je ovdje riječ o popravcima ne može biti
ustanovljeno sve dok se unutrašnjost trupa ne pregleda..
 Još jedna zanimljivost je vjerojatni indikator
popravka ili neke vrste dodavanja i obrade odnosi
se na 47 cm dugu, 7 cm široku platicu koja je bila
umetnuta u donji dio platice 7 s lijeve strane broda
oko 70 cm ispred poprečne grede.
R. Steffy pretpostavlja da je glavna funkcija
broda bila – tegljač ili ribarska brodica
korištena u većim tunolovskim
operacijama.
2001. god dolazi do inicijative od strane Arheološkog ureda Pompeija koji su odlučili restaurirati kompletni
brod i izložiti ga trajno u specijalnom muzejskom prostoru

Konstruirana je posebna naprava koja za cilj ima smanjenje svih potencijalnih pomicanja do kojih dolazi
podrhtavanjem tla (u slučaju potresa)

Three Directional (3D) Seismic Isolation System (SIS)

https://www.academia.edu/12869484/2005._The_Herculaneum_Boat_Project._Unpublished_manuscript