You are on page 1of 16

Univerzitet u Tuzli – Mašinski fakultet – KONSTRUISANJE RAČUNAROM Školska 2021/2022

STANDARDI I TOLERANCIJE

Dr. Salko Ćosić, v.prof.

Tuzla, novembar 2021


1
_______________________________________________________________________________________________________________________________
Univerzitet u Tuzli – Mašinski fakultet – KONSTRUISANJE RAČUNAROM Školska 2021/2022

Sadržaj:

• Standardi i standardizacija
• Tolerancije dužinskih mjera

2
_______________________________________________________________________________________________________________________________
Univerzitet u Tuzli – Mašinski fakultet – KONSTRUISANJE RAČUNAROM Školska 2021/2022
STANDARDI I STANDARDIZACIJA - definicije
U ranim danima razvoja mašinske tehnike, dijelovi za mašine proizvođeni su pojedinačno i uklapali su se u
sklopove prilagođavanjem oblika i dimenzija. Postojala je velika raznolikost proizvoda i nazamjenljivost dijelova.
S povećanjem obima proizvodnje (serije) uvidjela se potreba za smanjenjem asortimana dimenzija, oblika,
materijala i postupaka kako bi se pojeftinila i ubrzala proizvodnja. Tako dolazi do pojave standarda.

• Standard je dokument utvrđen konsenzusom i donijet od priznatog tijela kojim se za opštu i višekratnu
upotrebu utvrđuju pravila, smjernice ili karakteristike za aktivnosti ili njihove rezultate radi postizanja
optimalnog nivoa uređenosti u određenoj oblasti. (ISO/IEC Uputstvo 2:2007)
• Tehnički standardi propisuju oblik, dimenzije, sastav i osobine materijala, način izrade (sirovine i
poluproizvode), kontrole, mjerenja i ispitivanja proizvoda...
• Standardizacija (u proizvodnji) je sistematsko nastojanje da se umanje raznolikosti i nekompatibilnosti u
svim fazama životnog ciklusa proizvoda

Razvoj STANDARDIZACIJE
• 1843 godine Bavarske željeznice naručuju seriju lokomotiva iz tri fabrike (početak industrijalizacije)
• polovinom,19. vijeka se javljaju pokušaji planske standardizacije za veličinu cigle, a 1887. godine je
propisan standard za kvalitet i način ispitivanja cementa, ideje ujednačavanja pravila obuhvata širok
krug industrije u Evropi i Americi. Nastaju standardni proizvodi za razna područja, mnoge fabrike su
počele da koriste iste dijelove kod različitih proizvoda (zavrtnji, matice, klinovi, čepovi,ležaji, crteži, mjere…)
• Tadašnja velika preduzeća počinju osnivanje biroa za standardizaciju, počinje osnivanje nacionalnih standarda i
to Velika Britanija 1901. godine, Holandija 1916, Njemačka 1917. godine. Prvu međunarodnu organizaciju za
standardizaciju osnovali su elektrotehničari 1906. godine (Internacionalna Elektrotehnička Komisija IEC).

3
_______________________________________________________________________________________________________________________________
Univerzitet u Tuzli – Mašinski fakultet – KONSTRUISANJE RAČUNAROM Školska 2021/2022
Međunarodna standardizacija

• Povećanjem obima robne razmjene i trgovine, javlja se problem postojanja različitih


standarda za iste proizvode u raznim zemljama kao ozbiljna prepreka trgovini.
• 1926. godine osnovan je Međunarodni savez za standardizaciju ISA, prethodnica današnje
Internacionalne Organizacije za Standardizaciju, ISO
Postojanje velike neusklađenosti standarda u velikom broju zemalja ili regija predstavlja veliki problem razvoju
novih tehnologija i svjetske trgovine. Postojanje međunarodnih standarda, koji bi bili prihvaćeni u državama i
regijama širom svijeta umnogome bi smanjilo navedeni problem. Na međunarodnom nivou donošenje standarda i
drugih dokumenata standardizacije obavlja se u okviru međunarodnih organizacija za standardizaciju:

• ISO-Međunarodna organizacija za standardizaciju, standardizacijska piramida


• IEC- Međunarodna elektrotehnička komisija,

Standardizacija u BiH
• Prvi jugoslovenski standard JUS B.H0. 001:1952, ugalj
• BiH privremeno nastavlja da koristi JUS standard, BAS standard poslije 1995
U Bosni i Hercegovini, bosanskohercegovačke standarde (BAS) donosi
Institut za standardizaciju BiH.
Najznačajnije prednosti primjene standarda:

• Ograničava se broj tipova, dimenzija, poluproizvoda, različitih dijelova, materijala, smanjuju se zalihe u skladištima,
lakša je nabavka potrebnih sirovina i dijelova

4
_______________________________________________________________________________________________________________________________
Univerzitet u Tuzli – Mašinski fakultet – KONSTRUISANJE RAČUNAROM Školska 2021/2022
• Smanjuje se broj mogućih varijanti a povećava količina i omogućava proizvodnja u većim serijama ili masovno
• Smanjuje se raznolikost tehnoloških operacija, mašina, alata, pribora, obučenost radnika, lakša je montaža,
pakovanje, skladištenje, transport i dr
• Omogućavaju se pogodnji radni uslovi, specijalizacija znanja i vještina radne snage
• Smanjuje se potrošnja energije i zagađenje okoline
• Smanjenje broja sporova i nesporazuma, lakša prodaja i nabava

Standardni brojevi:
Standardizovane ili preporučene brojčane veličine koje se koriste kada je potrebno
izvršiti izbor neke konkretne brojčane vrijednosti. Psiho-fiziološki je najpovoljnija
geometrijska progresija. Osnovni i izvedeni red veličina... svaki naredni sadrži
elemente prethodnog. Standardnim mjerama se izražavaju sve fizičke
karakteristike proizvoda (dužine, težine, sile, brzine, snaga, prenosni odnosi ...).
Ukoliko imamo mogućnost da brojčanoo definišemo neku od fizičkih k-ka treba
nastojati da to bude član u nizu standardnih brojeva. (npr. 1,2,5,10,20... novčanice)
R5, R10, R20, R40, (R80) R5..... 5 10 = 1.5849  1.6
R10...10 10 = 1.2589  1.25
R 20...20 10 = 1.1220  1.12
R 40...40 10 = 1.0593  1.06

5
_______________________________________________________________________________________________________________________________
Univerzitet u Tuzli – Mašinski fakultet – KONSTRUISANJE RAČUNAROM Školska 2021/2022
TOLERANCIJE

apsolutna tačnost mjera – nepotrebna (i nedostižna) zbog nesavršenosti ljudi, mašina, alata, mjernog pribora,
materijala i dr. Svaki izrađeni proizvod ima samo za njega specifične mjere. Potrebno je definisati područje
prihvatljivih (dozvoljenih) odstupanja tih mjera da bi se osigurala zamjenjivost.

Veličina dozvoljenih odstupanja definisana je pod pojmom


tolerancija i zavisi od namjene, načina izrade i troškova proizvodnje.

Mjere za koje se propisuju dozvoljena odstupanja:


• Mjere od čije tačnosti zavisi funkcionisanje (sklop, kinematika)
• Mjere od kojih zavisi mogućnost montaže i zamjenjljivost
• Mjere važne u proizvodnji (baze)

Standardima su propisane dozvoljena odstupanja


• dužinskih mjera (dimenzija),
• oblika i položaja
• kvaliteta obrade površine
6
_______________________________________________________________________________________________________________________________
Univerzitet u Tuzli – Mašinski fakultet – KONSTRUISANJE RAČUNAROM Školska 2021/2022

ISO sistem tolerancija dužinskih mjera (1962), dozvoljena odstupanja, osnovne definicije

spoljnje (s) i unutrašnje (u) mjere (prema položaju dodirne površine mjernog pribora)
osovina,rukavac, stablo, čep - otvor, rupa, provrt

• nominalna (nazivna) mjera: osnova mjera za definisanje


graničnih mjera i odstupanja, osa elementa ispod n.l. cijeli broj, nije željene mjera
• stvarna mjera: mjera utvrđena mjerenjem (Ds, ds)
granične mjere (dobra i loša):
• gornja granična mjera (Dg, dg):
maksimalno dozvoljena mjera
• donja granična mjera (Dd, Dd):
minimalna dozvoljena mjera
• odstupanje: razlika stvarne i nominalne mjere

• Gornje odstupanje: razlika gornje granične mjere i nominalne mjere Dg


• Donje odstupanje: razlika donje granične mjere i nominalne mjere Dd
• Fundamentalno odstupanje: gornje ili donje odstupanje, ono koje je bliže nominalnoj mjeri
• TOLERANCIJA: T = razlika između gornje i donje mjere (dozvoljenih vrijednosti mjere) T=Dg-Dd

7
_______________________________________________________________________________________________________________________________
Univerzitet u Tuzli – Mašinski fakultet – KONSTRUISANJE RAČUNAROM Školska 2021/2022
U ISO sistemu svaka se tolerisana mjera definiše veličinom i položajem tolerancijskog polja u
odnosu na neutralnu liniju. Veličina i položaj tolerancijskog polja zavisi od nazivne mjere i određuje
se na osnovu 'broja jedinica tolerancije i', izražava se IT brojevima.

Da bi se izbjeglo pisanje brojčanih vrijednosti odstupanja, tolerancije se označavaju slovnim


oznakama na osnovu kojih se iz ISO tablica tolerancija mogu odrediti brojčane vrijednosti koje
definišu položaj i veličinu tolerancija.

Raspon mjera dijeli se u dvije oblasti 0-500 mm (13 područja) i


500-3150 mm (8 područja).

Veličina (visina) tolerancijskog polja definiše se kvalitetom tolerancije (IT) koji ima
odgovarajući broj jedinica tolerancije 'i'
• za mjere 0-500 mm (01,0,1,2,...18), za mjere 500 – 3150 mm (6,7,8...16)
• za precizne mjere (mala visina tolerancijskog polja) kvaliteti: IT01, IT0, IT1, IT2, IT3, IT4

Osnovni (približni) izraz za veličinu jedinice tolerancije 'i' daje se sa:

i = 0.45  3 D + 0.001D ( 0 − 500 mm )


i = 0.04  D + 2.1 ( 500 − 3150 mm )
D = DMAX  DMIN (mm)

S porastom nazivnih mjera raste i veličina tolerancijskog polja jer je teže ostvariti veću tačnost na većim dimenzijama

8
_______________________________________________________________________________________________________________________________
Univerzitet u Tuzli – Mašinski fakultet – KONSTRUISANJE RAČUNAROM Školska 2021/2022

Veličina tolerancijskog polja za dato


područje mjera i izabrani IT kvalitet

Zavisnost veličine tolerancijskog polja od klase


kvaliteta (IT) 80 – 120 mm.

Zavisnost veličine tolerancijskog polja sa istom klasom kvaliteta (IT) za različita područja mjera

9
_______________________________________________________________________________________________________________________________
Univerzitet u Tuzli – Mašinski fakultet – KONSTRUISANJE RAČUNAROM Školska 2021/2022
POLOŽAJ TOLERANCIJSKOG POLJA:
ISO sistem slovnom oznakom definiše
27 položaja tolerancijskih polja za
unutrašnje i vanjske mjere

Polja H i h leže na nultoj liniji dok je za ostala propisano


jedno od osnovnih (graničnih) odstupanja u zavisnosti
od kvaliteta (IT) i nazivne mjere

tablica osnovnih odstupanja

10
_______________________________________________________________________________________________________________________________
Univerzitet u Tuzli – Mašinski fakultet – KONSTRUISANJE RAČUNAROM Školska 2021/2022
VRSTE NALIJEGANJA (SKLOPOVA)
nalijeganje – odnos elemenata u sklopu
(osovina i otvor) iste nazivne mjere.
• labavo nalijeganje (zazor)
pokretljivost dijelova jednog u odnosu na drugi
• neizvjesno nalijeganje (p ili z)
mali zazor ili mali preklop, pokretan spoj ili pokretan
uz primjenu male sile – centriranje i vođenje dijelova
• Preklop - čvrsto nalijeganje – presovani (stezni) spojevi
označavanje: Φ40H7/f6

Primjer - Za sklop rukavca osovine i otvora 40H7/f6 izračunati veličine tolerancijskih polja i
maksimalna odstupanja:
1
i= (0.45D1/3 + 0.001D)
1000
D = DMAX  DMIN

11
_______________________________________________________________________________________________________________________________
Univerzitet u Tuzli – Mašinski fakultet – KONSTRUISANJE RAČUNAROM Školska 2021/2022
SISTEMI NALIJEGANJA (podešavanja) : ISO sistem propisuje samo ograničen broj kombinacija nalijeganja

Jedan od elemenata u sklopu uvijek ima h ili H


polje tako da se željena vrsta nalijeganja
ostvaruje izborom položaja tolerancijskog polja
drugog člana.

• Sistem zajedničke osovine (vanjske mjere)


(sve vanjske tolerisane mjere imaju polje h)
• Sistem zajedničke unutrašnje mjere
(otvora, rupe, provrta) , sve unutarnje
tolerisane mjere imaju polje H), povoljniji

Konstruktor propisuje tolerancije kao i ostale mjere (karakteristike)


proizvoda. Treba težiti izbjegavanju tolerisanih mjera i propisivati što
„grublje“ kvalitet tolerancije (IT) tako da već prvi sledeći ne zadovoljava.

12
_______________________________________________________________________________________________________________________________
Univerzitet u Tuzli – Mašinski fakultet – KONSTRUISANJE RAČUNAROM Školska 2021/2022

Postoji mogućnost 'uparivanja' (sortiranje + spajanje) elemenata proizvedenih sa širim tolerancijama (po
cijenu zamjenljivosti, npr. vojna industrija, masovna proizvodnja)

13
_______________________________________________________________________________________________________________________________
Univerzitet u Tuzli – Mašinski fakultet – KONSTRUISANJE RAČUNAROM Školska 2021/2022

PREPORUČENE
FAMILIJE NALIJEGANJA

• labava
• neizvjesna

14
_______________________________________________________________________________________________________________________________
Univerzitet u Tuzli – Mašinski fakultet – KONSTRUISANJE RAČUNAROM Školska 2021/2022

preporučena čvrsta
nalijeganja

15
_______________________________________________________________________________________________________________________________
Univerzitet u Tuzli – Mašinski fakultet – KONSTRUISANJE RAČUNAROM Školska 2021/2022
MJERENJE (kontrola) TOLERANCIJA
• mjerne račve i šabloni (čepovi)
• mikrometar, pomično mjerilo
• beskontaktno mjerenje
(laser, kamera, računar)

Pitanja:
1. Pojam standarda, značaj i prednosti standardizacije, standardizacijska piramida, standardni brojevi
2. Tolerancije – pojam i razlozi primjene, osnovne veličine kod tolerancija–skica, Internacionalni sistem tolerancija,
čime je određen položaj i veličina tolerancijskog polja...

16
_______________________________________________________________________________________________________________________________

You might also like