2, PROSINCA BROJ 19 (Uz izlozbu — U smnistn syou poviesnog poslanstya — grantfarstyo Pragu isfoka n-obrani zapaila — Hrvatska vrsi svoju Wi duznost { kultura obaveru, Keon ‘ef Dolaska do Oslobodjenja u borbi x Avarima, mgolian, Bizantom, Turcima i najnovije sa Srbima Hs Je budno strazavila zrivujuéi komade svog zemijisia unaka za europeki zapad, krééanstva i kul- ‘avila nase zasluse, pa je nal, dn su Hrvali zaustavili prodor wbarstve u obliku sveing i osmanlijskog iva. ona je zvala, dn smo mi juci sebe ‘opée europske dobro. Ali ona je iw {aj etickog univerzalnoj samodrtvi ‘erabljivanje nad hrvatski i hom Hevaisku bila prepustena sama sebi- tnost i poitena savjest naroda ipak je 2 ajenc zasluge i njeno pravo na svete enog gen ilnog wolfe iol Hider vodt fednatven protiv holjécvizma. UV oom sudaru kulture i barhar- Ilrvaisks ponovo vei svoje granitarsko postanstva, se ponovo afi povjemi smisao, pripadnist pskoj kulturno} 5 | sposobuostima i junastyu nesih vojnika — pravo ne mnitet i cjelovitost. Ova botba ima svoj knltueni i metafizidki_ sminao, Ijseyizam nije xamo, polit ‘spremao pokolj i uniétenje europskih naroda, evizam predstavlja nacele barbarstya i zvierstya. izam nijede opntnjnost duba. opstojuost Boge 4 viere. Hrvatska uz Njemacku Borba udrudene Europe na istoku") predka. I zato mrinja i bijer europskih naroda i curopske zapadne kulture a ov: ‘obragunu ima svoje kulturao opravdanje i svoje yeliko povjemno zatenje. Laan je svijet i njegovo ol ako nije osovan na priznanju i vodstvu duha i duée, s8- slobode, ako se protivi ideji Boga i yrhunaravnog ‘ga je nepoimliiv moral i medjuljudski odnos. ako ne priznaje lignost Covjekovu i njen nadnarayai smi- sno, Koji samo potéinjava i sluzi se materijalnim ili eko- nomskim dobrima, Nema Ijepote bez due, nema kullure dez duha, nema postenja bez savjerti, nema strahoposto- vanja bez Boga, nema autorifeta bez ythunarayne odgo- yornosti, a zaio nema ni materijalne sreée, ni materijalnog witha, Inog blagostanjn um jednom drustvenom poredku iu jednoj kulturnoj xtmosferi, ako se ne post- i Hjudski i nebeski zakoni, A. jer belje- europske zapadne kulture ji kulture i Covjeka Govjestva, on je poyjesni kao takova i Boga, Zato naroda u toj borbi bozanstveni hiljeg. Ta hora je naga zadeéa, naga duznost "Protuboljsevial a svojoj oslobodilatko} namjeri antl nara kal ela syojim ledjima pronio i stekao iskustvo za ditavo Eovje- Euustvo danas dozivljava svoje oslobodjenje. Imao_je taj narod i ima mnogo grijeha i maoga prokletstva, bio je 3 nasilan i neprayedan. Njegova 1 vjerojatno je za aluiena kezna. Ni prema nama nije bio ni bratski rekino raspolaien, ali mi nismo zato zlobni i osvethjivie Koliko Europu, toliko i ruski uarod duguja velikom fajemaékom narodu, knji danas yr8i uzyiSeni oslobouilachi zadalnk — njemu, yelju, duguju {rajnu_harnost i, posto- nie, Mi ono seit, to ovoga puta zajrdno » patel im ski jematkim vojnikem dragarski sudjeluje-us njemaékim 1 fsb zo Faropa, za bijelu eivilizaeiju i ov 0 rodlosti hrvalski je narod prozivijavao zajedai Digits yak fe Keay cllere aeoe I yoshlite afmanag a ¢ cilieve ego Ii probitke njem ‘A brvatshog naroda — to nifko pametan i posten ne smijo ivati obim narodima, Nasi su narodi svijesui svoj “sudbinske povezanosti w proslosti 1 svog anjedaitkog i: anja jugoistofne Europe -Kako emo s6 1 proilosli, to Gemo jod ishrenije pobijediti, - 1 Jo8 djclotvornije vodili zajednizki rad i zajednickn bor- bit protiy obostranih neprijalelja za antela slobode, pray- de i novos poredk Es js vodi Njematka skrsit Kusaju smetati sigurnost, sredjenjo i radu Hevatsha 6 oji smetaju i pO blagostanie nove i . Syjetski rat, roske revoluelfe, Ver~ failles, dali su’ josno nasiutiti, da eu- ropsica Kultura. proZivijavateike traa- de. Pesimizem 1 rezotaranje na koncu ‘Proslog rijeka, osobito medju inteligen- cijom, otito pokasuju slom viadajuéth “sistema, naka i ideologije. »Ostvarena “atelac, 22 Kojom tovjotaustvo ide tako ‘ sirestveno iz epohe u cpolt, pokazala Je svoju golotinju. akon ” baritada, irlumfe 1 vike — sutnia i povusenost “Opet iadaja nada i deiaja. T'ved sum stall sumrak zapadne civilizaciie, “giton exropshe kulture, a judi bujae meste prittazivaht, kako Mikadova rasa Feta po tazrusenim ostatcime hiperkul- ture Turope. Adi svaid suton, svaki sumrek navi- ee ental * zoru, novi dan. proces rodjonja, a, amzti { opet novos rodjenie, ji smrti ne viadsa samo kod nego i kod ideologi- . Sve historijako, ave o, ima ista smdbinn. Kao Bvot, 1 hnastaju, razvijaju se i konaéno Svaka epoha ao i drama ima Poéetak, svoj unutrainji razvitale 5 ‘kraj. Nema vjeénth epons, Hisiorija Jo zmjenjivanjo sizrajno- iz akelia i reakcija, plime + osjake, Lspuitanja. Po Bendjajevn ima- Bi se sadeEnje mutno i nestalno vri- Srednjem vijelu. | Serictak rimskog carstva prate ke isml 1 potresi seobe narod. Nakon inlofenja germanakih i slavenskihy bie nastaje srednji vijek. Humanism, sansa nism samo potpun prekid sa “srednjovietnom arhitekturom, siikar- ‘Strom i kiparstvom, nego nov pogled aivot { svijet. U ritmitkom temjenji- epohs novo doba bit é potpuns minuloj dobi, pa alje éudo, da liberalizmaa { demokracije. dolazi porativizam i totalitarizam. Libera- nesteje s nagiim naprotkom na- i Industrie, kada se mistilo, da 6 ppokrotit! divovskim koracima, rodio so u odufevijenju nove i mlade Kase, koja je Kanila postati nezavisnim gospodarom zemlje, Atomizacija dru- Btva, reédlanjenje drudtva na njegove sustavine, individue, nasuprot sredo- etnoj hijerarhinosti i korporativi- zimu, bua Je neprirodna, jer dovjek nije samo individvalno biée, nego i wocijalno, & druStvo nije éisti bro} pojedinaca. Mijesto sklads sila uw druitvu dolazi d iskljutivosti sredobjeime sile, Ljudska se vrijednost gubi. Pojediaae postaje dig svijeta kno Sto je to komad drva, kamen, twornitki steoj ili dionica. Jati pojedinac postao je svemofan, Vibe sla- bih pojedinaca no dri ravaoteku jed- nom jadem. U gospodarstvu to madi stvaranje glavnicarske burioauije s jed ne strane i proletarijata, bezbojaog 1 nemotnog supa pojedinaca, s druge Zivot he -pomaje naglih skokova bez posljedies. Dok ovdje nekolieina glav- nigara ave vide jata, tamo, po zakom 0 ravnoteti, rasie nevjerojatnom brai- nom broj radnigke klase = jedi- nim pravom, da gladuje i strads, Liberalizam je osiavio drustvo na mi lost i nemilost moguénika, pa novo do- ba tradi pogaenu Gast za druBtvo. Mje- sto osjeéaja pojedinatne slobods mora doi do. sada yrijedjan i potiskivan so- cljalni osjeéaj, da fovjek ne 2ivi sam, nego da imade jo8 Ijudi, koji isto hote Hivjeti, Novo je doba rik povrijedje- hog { iskoristavanog drustva za prav- dom i Bivotom. Pravo je netko primje- tio, da bududnost pripada onima, ko, trpe. Novo je doba vrijeme udrivenih stale#a narod, a onda i aamih pogieda nna socijalni Zivot, Liberalizmu je mjc- rilo svoxa pojedinae, indiviuum, Novo doba uzima za mjerilo zajednicu, dru- Stvo, Mesto egoizma pojedinea, dolaxt egoizam drustva, Drustvo munjeniuse pojedinea pa je dobilo i prave pojedinea. Ako je druftvo, narod iii rasa novi pogled na divot i bvijet, mora to dru- vo, narod ili rasa biti slobodno, t. 3. imsti svoju dravu. Novo je doba stro- 0 macionaluo, jer pojedinac mode naéi Izmedju dvaju doba no, samo tamo, gdje se poklapaju inte- resi druitva 4 pojedinea. Internaclona~ Heam jo utopistiéan, jer izravnava u- de i narode. Vet se A. G. Matos tutio, da je najveca nepravda demokracije, Sto injednaduje ave Ljudo, for je pro- tivaa prirodi, gdje nema’ ni dva lista potpunoma jednaka. »Sionsiki mudracie u syojim »Statutimae zakljatuju, da Je pojava Airenja internacionalizama med} goimima mak njihove inferiornosti gigno izvode, da je njima kao superi- ‘ommoj rasi dano pravo viadanja. Postavél_gradjenstvo preimuéno. u gospodarskom pogledu, htjelo. je gospo- duriti i'n politicl, Demolcratski uredjaj 19, stolje6a sluzio je upravo tom gospo- dujusem staleku, gdje su nakon Cangri zavih rasprava, glajovanja, brojenja i natezanja uvijek previadale »viSe silec. Novo doba ne trpi ravnoduinu slobo. darsku demokraciju, jer tko imade svoj ‘odredjeni ofl i made istinu, taj ne mo- %o istine stvarati brojenjem glasova. Demokractja, stvarajuéi po parlamen- tarizmu sve odluke glasovanjem, protivi se gak pojmu naroda, jer nema nigta taluo organiéno, trajno, a narodna. vo- lin, koja se odituje kroz viekove nije tronutagna (Berdjajey). Mjeato ieravnavanja druiiva, koe je nemoguée, novo ga doba Zoli nastro- iti orgenisit, hijerarhiéno, DruBtwo je kao neki ogromni nastroj, gdje svak Zovjek ima svoju odredjenu funkeiju Duta, tivot, pokretalo tog organizma Je vodja. Vode, koje trafi novo doba isu noite slutajno i bez svakog matenja. ‘Vodja. bi imao biti inrafaj opée narodne volje, On je ono, Sto Fmerson zove ka rakterom. ‘fo je tovjek s latentnom &i Tom, koja djeluje prisustvom,, a ne sredstvom; neki demon di genij pod &- jim impulsom mora Govjek raditi, On je u svojoj umutradnjoati nepokolebivo uuvjeren a istinitost svojih namjera, ta- ko da su najdmekifiy i najdebéi (judi uvjerenl, da pred njima stoji sila, koju daje vjera u dobru styar; utjelovijenje samopousdanja, Zovjel,, koga se mode samo mraiti iit \jubiti, Takav je So- sreGu sumo w druftvu, koje mu je #r0d-vjek ka stvoren. da vodi uarod k Sr eg t +