JU MSŠ ŽIVINICE

Elektromotorni pogoni
Projekat
"Puštanje asinhronih motora u rad

Učenik: Aličić Amar

 Puštanje asinhronih motora u rad

Postoje dvije vrste asinhronih motora:

 asinhroni motori s kliznim prstenovima i

 asinhroni motori s kratkospojenim rotorom.

Puštanje asinhronog motora u rad predstavlja proces koji počinje u momentu

priključenja motora na mrežu, a završava se onog momenta kada motor razvije obrtni
momenat koji može da savlada momenat tereta koji djeluje na osovini pri
odgovarajućoj nominalnoj brzini vrtnje. Pri puštanju motora pojavljuju se dvije
karakteristične veličine od kojih zavisi uspješan završetak procesa puštanja. To su
pokretni momenat motora i struja puštanja, tj. struja koju motor povuče iz mreže u
trenutku puštanja u rad. U momentu puštanja u rad vrijednost klizanja asinhronog
motora je najveća kao i brzina kojom obrtni magnetni tok siječe namotaje rotora.
Zbog toga će se u tom momentu u rotoru indukovati najveći napon. Pošto struja u
rotoru zavisi od ove vrijednosti indukovanog napona i otpora rotora čija je vrijednost
mala, jasno je da će ona biti mnogo veća od nominalne. Pošto se asinhroni motor čiji
rotor miruje ponaša kao transformator s kratkospojenim sekundarom, njegov će
stator iz mreže također povući mnogo veću struju od nominalne. Velike struje
puštanja izazivaju razna električna i mehanička opterećenja, i uz preveliko
zagrijavanje mogu da dovedu do oštećenja motora.

Da se spriječi velika vrijednost struje puštanja i ujedno poveća pokretni momenat,

poduzimaju se pri puštanju asinhronih motora u rad različite mjere. One ovise o
konstruktivnoj izvedbi motora i njegovoj namjeni.
 Puštanje u rad motora s kliznim prstenovima

Asinhrone motore s kliznim prstenovima puštamo u rad pomoću upuštača.

Upuštač je promjenjivi otpornik koji preko četkica i kliznih prstenova spajamo s

kolom namotaja rotora. Sa svakim faznim namotajem rotora u seriju je spojen po
jedan otpornik. Po izvodima tih otpornika klizi kontakt čijim kretanjem lijevo ili desno
vrijednost otpora mijenjamo u stepenima. U momentu puštanja motora u rad ručica
promjenljivog otpornika mora biti u takvom položaju da je uključen cijeli otpor. Kad
se motor počeo okretati, ručicu upuštača okrećemo udesno, uz istovremeno
promicanje kliznog kontakta na izvode smanjujući vrijednost otpora upuštača.

U momentu puštanja motora u rad polazni momenat ima svoju najveću vrijednost, a
struja najveću dozvoljenu vrijedonst. Čim motor počinje da se vrti, vrijednost
momenta i struje se smanjuje po krivulji. Kada momenat padne na najmanju
dozvoljenu vrijednost, a struja na nominalnu vrijednost, tada pomjeranjem ručice
upuštača udesno pomjeramo klizni kontakt na izvod i time smanjujemo vrijednost
otpora upuštača. Pri tome se momenat ponovo povećava do svoje najveće
vrijednosti, dok vrijednost struje ne prelazi dozvoljenu granicu.

Upuštači se izrađuju kao metalni i kao tečni.

Metalni upuštači napravljeni su od žice konstantana, nikelina ili sličnog materijala.

Presjek žice zavisi od snage motora koji puštamo u rad, vremena trajanja puštanja u
rad kao i broja puštanja u jednom satu. Hlade se vazduhom i uljem.

Tečni upuštači upotrebljavaju se za puštanje u rad motora većih snaga. Sastoje se od

posude u kojoj se nalazi elektrolit i tri pomoćne elektrode.