You are on page 1of 11

MEGTREND UNIVERZITET PRIMENJENIH NAUKA

FAKULTET ZA MENADZMENT ZAJECAR

SEMINARSKI RAD

PREDMET: TEORIJA I ANALIZA BILANSA


TEMA: ANALIZA BILANSA UKUPNIH FINANSIJSKIH SREDSTAVA

PROFESOR: STUDENT:
DR JOVAN KRSTIC SANJA TODOROVIC F/013/03

PIROT, SEPTEMBAR 2007


Uvod

Analiza predstavlja rasklapanje celine na delove, radi uocavanja bitnih karakteristika


delova koji cine celinu.

Finansijaska analiza predstavlja iscrpno ispitivanje finansijskog I ekonomskog stanja


preduzeca na osnovu finansijskih istrazivanja Ona se bavi istrazivanjem, kvantificiranjem,
distibucijom I ocenom finansijskog statusa I uspesnosti poslovanja preduzeca.

Finansijski izvestaji jesu: bilans stanja, bilans uspeha, bilans tokova gotovine i izvestaj o
promenama na kapitalu.

Opsti ciljevi finansijske analize obuhvataju ocenu I ispitivanje finansijske situacije I


merenje rentabilnosti ulozenog kapitala I pruzanje informacija o odredjenim korisnicima.

Posebni ciljevi finansijske analize su determinisani interesima I zahtevima pojedinih


internih I eksternih korisnika analitickih izvestaja.

Vrste analize

1.PREMA KORISNICIMA NAJCESCE SE DELE NA:


* Internu – pruzanje detaljnijih pojedinacnih informacija
* Eksternu – svodjenje globalnih informacija o finansijskom polozaju I supeanosti
poslovanja

2. PREMA PREDMETU(OBJEKTU) ANALIZE:


* Analiza bilansa stanja
* Analiza bilansa uspeha
* Analiza izvestaja o tokovima gotovine
* Analiza izvestaja o promenama na kapitalu

3. PREMA VREMENU POSMATRANJA


* Staticna analiza – utvrdjuje odredjeno stanje na odredjeni dan npr. 30. jun tekuce
godine
* Dinamicna - dobijaju se podaci I informacije u sukcesiji vremena, najcesce 3-5 god.

4. PREMA NACINU PRIPREMANJA FINANSIJSKIH IZVESTAJA


* Finansijskog izvestaja izrazenih u apsolutnim brojevima
* Finansijskog izvestaja preduzetnicima u vidu realnih brojeva
* Finansijskog izvestaja izrazenih u vidu grafikona

5. PREMA INSTRUMENTIMA ILI KORISCENIH METODA ANALIZE


* Racio analiza - zasniva se na bazi odgovarajucih odnosa izmedju pozicija , pomocu
racio brojeva
* Analiza na bazi neto obrtnog fonda
* Kes flou analiza – analiza izvestaja o tokovima gotovine
* Analiza tokova unupnih fondova

2
Metodologija izrade bilansa tokova ukupnih finansijskih sredstava

Koriscenje bilansa tokova finansijskih sredstava kao instrumenta finansijske analize


podrazumeva upoznavanje sa sadrzinom I formom bilansa tokova finansijskih srdestava I
metodologijom njegove izrade I analize.

Pod pojmom bilans tokova finansijskih sredstava podrazumeva se prema posebnoj


metodologiji sastavljen izvestaj koji pokazuje izvore I upotrebu finansijskih sredstava ,
definisan na odredjeni nacin, u posmatranom vremenskom periodu.

Izvestaji o tokovima finansijskih sredstava su:


 izvestaj o tokovima ukupnih poslovnih sredstava
 izvestaj o tokovima obrtnih sredstava
 izvestaj o tokovima neto obrtnih sredstava
 izvestaj o tokovima likvidnih sredstava.

Izvestaji o tokovima ukupnih poslovnih sredstava nemaju opste prihvacenu sadrzinu. Ona je
uslovljena opredeljenjem analiticara za odredjenu kategoriju sredstava za koju smatra da
najvernije odrazava finansijske tokove u preduzecu.

Kada je u pitanju forma bilansa tokova ukupnih finansijskih sredstava u


racunovodstvu I praksi se isticu forma konta I forma liste.

Prvi korak u izradi bilansa kretanja je kvantificiranje razlika izmedju vrednosti


osnovnih bilansnih pozicija na kraju I na pocetku analiziranog perioda . Utvrdjena razlika
moze biti pozitivna ili negativna. Zatim se sastavlja bilans ukupnih finansijskih srdestava uz
postovanje bilansnih pravila finansiranja I to:
- svako povecanje pozicija active tretira se kao upotreba finansijskih srdestava
- svako smanjenje pozicija pasive predstavlja koriscenje finansijskih sredstava
- svako smanjenje bilansnih pozicija u aktivi bilansa stanja ima tretman izvora
sredstava
- svako povecanje bilansnih pozicija u pazivi ima karakter izvora finansijskih
sredstava.

3
Bilansna pravila finansiranja

Bilansna pravila finansiranja jesu:


 Hrizontanalna pravila finansiranja
 Vertikalna pravila finansiranja

Vertikalna pravila finansiranja orjetisana su na parcijalno posmatranje problematike


finansijske structure, odnosno uglavnm se odnose na strukturu izvora finansiranja I menaju
dodirnih tacaka sa sredstvima prikazanim u aktivi bilansa stanja.
U njihovoj osnovi nalazi se princip sigurnosti, cije ocenjivanje ima staticki karakter, a
osnovno vertikalno pravilo finansiranja je zlatno pravilo izravnanja rizika koje se bavi
uspostavljanjem adekvatnog odnosa izmedju sopstvenog I tudjeg kapitala cije uvazavanje ima
pozitivne posledice I za kreditore I za kreditirano preduzece. U koliko kreditirano preduzece
postuje odnos izmedju sopstvenog I tudjeg kapitala kreditor smanjuje rizik od potencijalnog
gubitka sredstava, a postujuci ovaj odnos preduzece stice visi stepen stabilnosti, smanjuje
mogucnost da se previse zaduzi.
Sledjece pravilo jeste odnos dugorocnog prema krtkorocnom kapitalu. Dugorocni
kapital cini aktiva umanjena za obaveze preduzeca. Preduzece sa visokim ucescem stalne
imovine u aktivi mora obezbediti visoko ucesce dugorocnog kapitala u pasivi. Stalna imovina
se finansira iz dugorocnih izvora.
Trece pravilo je odnos rezervi prema nominalnom kapitalu. Zakonske reserve
izdvajaju se do 10% od osnovnog kapitala, tj. dok visina rezervi ne dostigne 1/10 osnovnog
kapitala.Rezerve omogucavaju preduzecu da se izbori sa nepredvidivim situacijama.

Horizontalna pravila finansiranja podrazumevaju se ona pravila koja imaju za cilj da


standardizuju odnose izmedju delova imovine I kapitala. Ista tangiraju I aktivu I pasivu
bilansa stanja. Najvaznija pravila od njih su:
Bankarsko pravilo finansiranja je razvijeno jos u proslom veku. Hubner je postavio
pravilo po kome : “ kredit koji neka banka moze dati a da pri tom ne dodje u opasnos u
pogledu ispunjenja svojih obaveza , mora odgovarati keditu koji banka uziva I to ne samo u
iznosu vec I po kvalitetu kredita”. Cilj ovog pravila je obezbedjenje likvidnosti banke.
Primljeni tudji kapital se ne moze koristiti dugorocnije od perioda na koji je odobren.
Bilansno pravilo finansiranja kod koga postoje dva obika : u uzem I sirem smislu.
Bilansno pravilo u uzem smislu zahteva da stalna sredstva tj. imobilizacija bude finansirana iz
dugorocnih izvora a obrtna imovina ( tekuca aktiva) kratkorocnim izvorima finansiranja.
Ovaj odnos nesme biti ispod 1. Bilansno pravilo u sirem smislu zahteva da dugorocnim
kapitalom budu finansirana osnovna sredstva (imobilizacije ) I zalihe .
Pravilo finansiranja “1:1” (acid test) je odnos izmedju relativno likvidnih srdstava
( obrtna sredstva umanjena za zalihe) sa jedne strane I kratkorocnih obaveza sa druge strane.
Koristi se za utvrdjivanje likvidnosti prvog stepena. Odnos ovih pozicija treba biti 1:1.
Pravilo finansiranja “2:1”(current ratio ili bankers ratio) zahteva da vrednost obrtne
imovine prema kratkorocnim obavezama iznosi najmanje 2:1. Koristi se za utvrdjivanje
likvidnosti drugog stepena.

4
Analiza bilansa tokova gotovine

Analiza bilansa tokova gotovine ima za cilj objasnjnje visine I promena racio brojeva I
neto obrtnog fonda . Osnovni cilj analize bilansa tokova gotovine je sagledavanje I ocena
visine prilva I odliva , tj. Tokova gotovine iz poslovne aktivnosti, aktivnosti finansianja I
investirnja.

Nephodno je

5
Analia bilansa ukupnih finansijskih sredstava preduzeca Mednes d.o.o. Pirot

Preduzece za proizvodnju trgovinu I eksport import Mednes doo, sa sedistem u Pirotu


u ulici Kragujevacki oktobar 18 svrstava se u mala pravna lica. Datum osnivanja preduzeca je
1993. god. Osnivac I zakonski zastupnik preduzeca je Todorovic Nenad. Delatnost preduzeca
je trgovanje zivotnim namirnicama na malo. Broj zaposlenih lica je tri. Preduzece vodi dvojno
knjigovodstvo. Finansijske izvestaje koje je preduzece u obavezi da sacini su bilans stanja,
bilans uspeha I statisticni aneks.
Preduzece Mednes doo ima sledeci bilans stanja sacinjen na dan 31.12.2006. god.

6
7
Bilans stanja preduzeca Mednes doo sastavljen na dan31.12.2006. god. pripremljen za
analizu u 000 dinara

Aktiva pasiva
Iznos Iznos
Pozicija Pozicija
2006 2005 2006 2005
I OBRTNA IMOVINA 1179 1034 I KRATKOROCNE 1233 1165
OBAVEZE
1.Gotovina I gotovinski 142 158 1.Tekuce obaveze 888 868
ekvivalenti
2. Tekuca potrazivanja 154 159 1.1 Ostale tekuce 104 94
obaveze
2.1. Potrazivanja 150 155 1.2. Pasivna 50 93
vremenska razgranicenja
2.2. Ostala tekuca 2 2 2. Kratkorocne finansijske 191 110
potrazivanja obaveze
3. Kratkorocni finansijski 40 40 II DUGOROCNA 10
plasmani REZERVISANAJ I
OBAVEZE
4. Zalihe 691 520 1. Odlozene poreske 10
obaveze
II STALNA IMOVINA 104 121 III SOPSTVENI KAPITAL 40
1. Nekretnine, postrojenja I 104 121 1. Osnovni kapital 33 33
oprema
III GUBITAK IZNAD VISINE 10 3.Gubitak 42 37
KAPITALA
POSLOVNA AKTIVA 1283 1165 POSLOVNA PASIVA 1283 1165

Na osnovu pripremljenog bilansa stanja mogu se uraditi analiza kratkorocne I


dugorocne finansijske ravnoteze preduzeca Mednes doo.

1. ANALIZA KRATKOROCNOG FINANSIJSKOG POLOZAJA (LIKVIDNOSTI)

* opsti racio likvidnosti ( ORL) = obrtna imovina / kratkorocne obaveze


2005 ORL = 1034/1165 2006 ORL = 1179/1233
2005 ORL = 0.88 2006 ORL = 0.95

Opsti racio likvidnosti za oba posmatrana perioda nije adekvatan. Posmatrani


pokazatelj iznosi 0.95 za 2006.god I 0.88 za 2005. god, sto ukazuje da rocnost izmedju
posmatranih pokazatelja nije uskladjena za oba posmatrana perioda na adekvatan nacin. Ovaj
onos bi trebao biti 2:1.

* rigorozni racio likvidnosti ( RRL) = obrtna imovina – zalihe / kratkorocne obaveze

8
2005 RRL = (1034 –520) / 1165 2006 RRL = (1179 – 691) / 1233
2005 RRL = 514 / 1165 2006 RRL = 488 / 1233
2005 RRL = 0.44 2006 RRL = 0.39

Rigorozni racio likvidnosti u obe godine za posmatrano preduzece ne zadovoljava, jer


je obrtna imovina umanjena za zalihe manja od kratkorocnih obaveza. Ovaj odnos treba biti
1:1, dok je za posmatrano preduzece to u 2006. god 0.39 a u 2005. god 0.44.

* gotovinski racio likvidnosti ( GRL) = gotovina / dospele obaveze


2005 GRL = 158/1165 2006 GRL = 142/1233
2005 GRL = 0.14 2006 GRL = 0.12

Gotovinski racio likvidnosti pokazuje da kratkorocne obaveze nisu u potpunosti


pokrivene gtovinom I gotovinskih ekvivalentima. Ovaj odnos bi trebao biti od 0.5-1.

2.ANALIZA DUGOROCNE FINANSIJSKE RAVNOTEZE ( SOLVENTNOST)

* racio dugorocne finansijske ravnoteze (RDFR) = dugorocni izvori / dugorocno vezana


sredsva ( stalna sredstva I zalihe)
2005 RDFR = 0 / 641 2006 RDFR = 50 / 795
2005 RDFR = 0 2006 RDFR = 0.063

Racio dugorocne finansijske ravnoteze pokazuje da preduzece nije ostvarilo


zadovoljavajuci odnos u 2006. god kada pokazatelj iznosi 0.06, I da ga nije ostvarilo u 2005.
god kada iznosi 0. Da bi bio zadovoljavajuci ovaj odnos nesme biti ispod 1.

*racio pokrica stalne imovine dugorocnim izvorima (RPSIDI) = dugorocni izvori


(kapital I dugorocna rezervisanja I obaveze) / stalna imovina
2005 RPSIDI = 0/121 2006 RPSIDI = 50 / 104
2005 RPSIDI = 0 2006 RPSIDI = 0.48

Kreditna sposobnost posmatranog preduzeca nije zadovoljavajuca u 2006. god


pokazatelj iznosi 0.48 , dok u 2005. god posmatrani pokazatelj je 0. Zadovoljavajuci odnos
treba biti 1:1.

* racio pokrica stalne imovine sopstvenim kapitalom (RPSI)= sopstveni kapital / stalna
imovina
2005 RPSI = 0/121 2006 RPSI = 40/104
2005 RPSI = 0 2006 RPSI = 0.38

Posmatrani pokazatelji za 2005. god je 0, I za 2006. god 0.38, sto ukazuje da stalna
imovina nije dovoljno pokrivena sopstvenim kapitalom. Zadovoljavajuci odnos je od 0.5-1.

VELICINA NETO BRTNOG FONDA = dugorocni izvori – stalna imovina


2005 AVNOF =0 – 121 2006 AVNOF = 50 – 104
2005 AVNOF = - 121 2006 AVNOF = -54

9
Izvrsena analiza pokazuje nepostojanje NOF- a , sto znaci da se kratkorocnim
izvorima finansira stalna imovina, u 2006. god se ta razlika smanjuje. Cime je naruseno
bilansno pravilo u uzem smislu. Dugorocni izvori su manji od imobilizacije.

Komparativni bilans stanja preduzeca Mednes doo u 000 dinara


2005 2006 Razlika
AKTIVA
I OBRTNA INOVINA 1034 1179 +145
1.Gotovina I gotovinski ekvivalenti 158 142 -16
2. Tekuca potrazivanja 159 154 -5
2.1. Potrazivanja 155 150 -5
2.2. Ostala tekuca potrazivanja 2 2
3. Kratkorocni finansijski plasmani 40 40
4. Zalihe 520 691 +171
II STALNA IMOVINA 121 104 -17
1. Nekretnine , postrojenja I oprema 121 104 -17
III GUBITAK IZNAD VISINE 10 -10
KAPITALA
POSLOVNA AKTIVA (I+II+IV) 1165 1283 +118
PASIVA
I KRATKOROCNE OBAVEZE 1165 1233 +68
1. Tekuce obaveze 868 888 +20
1.1 Ostale tekuce obaveze 94 104 +10
1.2 Pasivna vremenska razgranicenja 93 50 -43
2. Kratkorocne finansijske obaveze 110 191 +81
II DUGOROCNA REZERVISANJA I 10 +10
OBAVEZE
1. Odlozene poreske obaveze 10 +10
III SOPSTVENI KAPITAL 40 +40
1. Osnovni 33 33
2.Nerasporedjeni dobitak 4 49 +45
3. Gubitak 37 42 +5
POSLOVNA PASIVA 1165 1283 +118

10
Na osnovu komparativnog bilansa stanja moze se saciniti sledeci bilans tokova
gotovine ukupnih finansijskih sredstava preduzeca Mednes doo na dan 31.12.2006. (u ooo
dinara)

A TOKOVI GOTOVINE IZ POSLOVNE AKTIVNOSTI


I Priliv po osnovu poslovne aktivnosti 226
1. Priliv po osnovu redovnog poslovanja 171
2. Priliv po osnovu nerasporedjenog dobitka 45
3. Priliv po osnovu smanjenja gubitka iznad visine kapitala 10
II Odliv gotovine iz poslovne aktivnosti 61
1. Odliv gotovine I gotovinskih ekvivalena 16
2. Odliv gotovine po osnovu potrazivanja 5
3. Odliv gotovine po osnovu ostalih tekucih potrazivanja 5
4. Odliv gotovine po osnovu tekucih obaveza 20
5. Odliv gotovine po osnovu ostalih tekucih obaveza 10
6. Odliv gotovine po osnovu gubitka 5
III Neto priliv iz poslovne aktivnosti (I-II) 165
B TOKOVI GOTOVINE IZ AKTIVNOSTI INVESTIRANJA
I Priliv gotovine iz aktivnosti investiranja 17
1. Priliv gotovine po osnovu smanjenja nekretnine I opreme 17
II Odliv gotovine iz aktivnosti investiranja
III Neto priliv iz aktivnosti inestiranja (I-II) 17
C TOKOVI GOTOVINE IZ AKTIVNOSTI FINANSIRANJA
I Priliv gotovine iz aktivnosti finansiranja 43
1. Priliv po osnovu smanjenja pasivnih vrenskih razgranicenja 43
II Odliv gotovine iz aktivnosti finansiranja 91
1. Odliv gotovine po osnovu kratkorocnih finansijskih obaveza 81
2. Odliv po osnovu ostalih aktivnosti finansirana 10
III Neto odliv iz aktivnosti investiranja (I-II) 48
D SVEGA PRILIV GOTOVINE (AI +BI+CI) 286
E SVEGA ODLIV GOTOVNE (AII+BII+CII) 280
F NETO PRILIV GOTOVINE (D-E)
G GOTOVINA NA POCETKU PERIODA 158
H GOTOVINA NA KRAJU PERIODA 164

11

You might also like