You are on page 1of 81
Praktiéan priruénik za odabir, uzgoj, izlaganje, oplemenjivanje i odrzZavanje orhideja +Za poéetak *Vrste orhideja + Grada orhideja * Uzgoj orhideja u kuci + Izlaganje orhideja ukudi * Orhideje u kuénom stakleniku * Staklenici za uzgoj orhideja . + Grijanje i hladenje staklenika za orhideje + Izlaganje orhideja u stakleniku * Zalijevanje i prskanje + Prihranjivanje | + Presadivanje i razmnoiavanje ! ‘ + Stetodine i bolesti +A-Z kuéne i staklenitke orhideje aslo aver: THE ORCHIO Copyright ‘© Nev Helland Puiehrs (UK) Lad 2006, (© Za hrvatsho ane LEO-COMMERCE d., Rilo 2008, ORHIDEE UUredaite Leonardo Marie Provela: oj Marta Jovanowe Nakladnite LEO-COMPERCE dae, | SQUIRE Dov Rjota Tha Yow ‘Oe / David Squie Te: 051/625910 a Marsnifovanova Za nakladnilas Leonardo Mirwtie Priprema za tsa LEO-COMMERCE doo dova came 208 Taian v rp 2007, 1629 SadrZaj Predgovor autora 2 KUCNI UZGOJ ORHIDEJA Kuéne orhideje 14 ZA POCETAK Sto su orhideje? Sto su terestrigke orhideje? Izlaganje orhideja u kudi 16 Orhideje u kugnim staklenicima Sto su opifiske orhideje? Orhidomanija Cyjetovi orhideja Rakelucesiae Anatomska grada kucne orhideje orhideja 12 Cymbidium Mittonia Odontoglossum Paphiopedilum Phalaenopsis Zygopetalum Uzgoj ostalih kuénih orhideja ORHIDEJE See @ edge Praktiéni priruénik za odabir, uzgoj, izlaganje, oplemenjivanje i odrzavanje orhideja David Squire Urednici serije: A. & G. Bridgewater 60 A-Z ORHIDEJE Orhideje za uzgoj u kuéi i stakleniku 46 uUzGoy ORHIDEJA U STAKLENIKU Prirugnik za stakleni¢ke orhideje Staklenici za uzgoj orhideja Zagrijavanie i hladenje staklenika Izlaganje orhideja u stakleniku Zalijevanje, orosavanje, kompost i prihranjivanje Presadivanje orhideja Razmnodavanje orhideja Stetnici na orhidejama Bolesti orhideja Poimonik 78 Kazalo 79 Predgovor autora esto se misli da je orhideje tesko uzgajati i da je gotovo nemoguce to raditi u kucnim uyjetima. Prije je to vjerojaino bilo togno, no danas moze svatko wzgajati orhideje u kudi. Medutim, najveci udio u tom uspjehu ima odabir prikladnih biljaka. Sve vige vrinih centara, kao i specijaliziranih rasadnika, prodaje orhideje koje su prikladne za uzgoj u kuci, mozda na prozorskoj dasci, stolu i u izlozbenom ormar Medutim, prije nego Sto krenete s kucnom zbirkom, vrijedilo bi posjetiti nekoliko rasadnika i vidjeti &to se od othideja nudi te zabiljeziti one koje vas naroéito privlace. Orhideje se mogu uzgajati iu “ stakleniku i grijanom zimskom vrtu, a za tu namjenu postoji Cak i veci izbor prikladnih biljaka. Ma gdje ih uzgajali, njihova osjetijiva, zamena, Zivopisna i Gesto vostana priroda ée vas o¢arati. Porodica othideja je jedna od najbrojnijih u biljnom carstvu i obuhvaca gotovo 800 razlicitih rodova, s vise od 25 000 vrsta, a tu je jos i 100 000 umjetnih hibrida, a svake godine ima jos novih, Postoje othideje koje &e ugoditi svacijem ukusu Ovaj praktitni priruénik u boji vodi éitatelje kroz proces odabira bilike i specijalne tehnike uzgoja koje othideje zahtijevaju, a pruza i uvid u Sirok raspon trenutno dostupnih orhideja za uzgoj u kudi te u stakleniku i zimskom vrtu. SPECIALIZIRANI RASADNICI Rasadnici orhideja Zesto su sspecijalizirani za pojedine tipove ‘oshideja. Neki su ustedotageni na viste orhideja, a drugi na hbride odabranih rociova. Pogledom na Katalog rasadnika ii, mo2ca, pregledavanjem relevantnih web stranica na Internet ~ uskoro éele dobiti predodzbu 0 nihovim specijalnostima | rasponu biljaka, Ne morate se bojat kupovine uw inezemnim rasadnicima - mnogi imaju izvtsno organiziranu dostavu kao i agente koji rade za njih w raalicitim zemljama. Sto su orhideje? p™ dvije osnovne vrste orhideja. Terestri¢ke orhideje rastu u razini tla i zakorijenjene su u zemlji. Druga vrsta su epifitske orhideje i one rastu na Fen nen N.Drae pri i Postoji li drveéu i na grmovima. Nekoliko epifitskih orhideja raste na naplavinama mnogo vrsta kamenja i nazivaju se litofiti. Epifitske orhideje nisu paraziti i svog doma¢ina ae ; ; orhideja? koriste samo kao potporan i sidriste. Rastu na nedivim biljnim naplavinama koje se skupljaju u rukaycima, a osiguravaju im vlagu i hranu. PORODICA ORHIDEJA Oshideje su biljke trajnice iZive iz godine u godinu, Neke su zeljaste njihovi listovi odumin zim), dok st druge vazdazelene, Epilitske orhiddeje imaju upadljvije i sjajnije cvjetove nego Sto ih imaju lerestricke vrste, i uprave su one koje se prvenstveno uzgajaj u kuti, kao iu staklenicima i zimskim vrtovima, Cyjetovi terestritkih vrsta su manje izraZajni, ali su unatoe tome jednako privlaeni. Dendrobium draconsis pripate Raspon orhideja je velik, no abiéno ——veltkomi i raznolikon radu ortideja. je ogranicen na one koje se mogu ekaliko je orsin kultivirane, ka inia Gattonense, dobro ustalfena epifitska zelativno lako uzgajati. One ukljucuju ~opisnih # isn ej, ima prekrasno lise ko i Cattleya, Coelogyne, Cymbidium, atae Dendrobium, Lavlia, Lycaste Miltonia, Odontoglossum, Oncidium, Paphiopedilum, Phalaenopsis, Pleione, Stanhopea, Vanda, Vuylstekeara i Zygopetalum. Pripacinice avin porodica - kao i ostale - opisane su i prikazane na stranicama 46-77. Odakle dolaze orhideje? Porodica orhideja jedna je o¢ najbrojniih u billnom carstvu. Orhideje koje rastu w zemjji u razini ta obigno se mogu agi u Umjerenim podnebljima, dok fone koje rastu u procjepima i spojevima rukavaca uglaynom, potjetu iz cropskih Hi Ssupteopskth krajeva. Ove potonje nesumniivo uvaju vlsénoj semacfari, koja pomad= da njhova Izlofeno kor janie fostane viatno, akin I podatna ciciavhidefa, kao bo CO EEE ~ ow . ? Sto su terestricke orhideje? erestritke orhideje su pretezno zeljaste trajnice koje rastu iz zemlje u 4 Kako Ween tla i imaju ili podzemne gomolje ili snop mesnatoga korijenja uz prepoznati bazu. Listovi su u obliku jeziéca; boje su u rasponu od svijetlo do tamnozelene,a | terestricke ponekad su pro8arane ili pjegaste. Nekoliko terestri¢kih orhideja je kultivirano, orhideje? no one se obiéno mnogo teze uzgajaju nego epifitske vrste, koje imaju tropsko suptropsko naslijede. i KOJE TERESTRICKE ORHIDEJE MOGU UZGAJATI? Veeina othideja koje se uzgajaju u slaklenicima ili zimskim vrtov sedi epifiti, no ima nekolika izva terestritkih vrta 0 kojima valia razmisliti, One ukljuuja sjediece + Cypripedium orhideje preporucivale a, 78 Uzgoj vetovima, kamenitim vrtovima i ispod listopadnog drveca. Nazalost fone se tesko ustale na olvorenom a hlacinijim podnebjima. Paphiopedilum othideje pretezno su torestritke, Uvelike su hibridizirane | danas sti dostapni mnogi iavanmecini hibriai kuci. Cvjetovi se velo lako prepoznaju po vreeastom detalju s precinje strane. Boje evjetova ukljucuju Zutu, jubieastu, smedu, grimiznu i tamnoskerletnt ne orhideje su terestricke ili poluepifitske, a u prirodi castu n; deblima i granama drveca, kao ina mahovinom obraslom kamenju. Neke laultivieane vrste uzgajaju se u starim zimskim vrtovima ili u kud Hi, w podleugjima s blagom Klimom, otpor nije se, kao Pleione formosana, mogu jeSno uzgajati u kamenjarama Mogu li terestri¢ke orhideje opstati na nizim | temperaturama nego epifiti? Buduci da su tevestrihe rhideie preteino podrietiom iz umjaranih Krajeva suieta, one su otparnile od epiftskin vest. Neke teresritke ofhideje mogu se stoga gat ii Hadi stakenicim il na otvorencm U vrtovima gale temperate zimi ne | | pataju odver iste, Vjestigji faktor Gover sed vets Kors gomcle | teresirgkih orhidejau syojim napicima iekovima,a mnogia je el djelovat na ilbay.Smatra se de syed om potita pravu bay, dok sient Sfuzinaju nop bles sas. | Nicholas Culpeper, englesk ign i travar iz |7, stoljega piso je kako su ‘othidele pod viatéu Venere (Osim toga, 2gnjeéeni gomoli orhideje eoristl su se u medicii za liietenje codredanih infekeja aphiopedilum prinwulinum de OGUVANJE PRIRODNIH ORHIDEJA Tijekam proteklih godina mnoge su terestritke uchideje iskepane iz tla na svom prirodnom stanistu sa Zeljom i vjerom da se mogu presaditi u vetove. To je, | nesumnjivo, zavrsilo unistenjem brojnih biljaka. Osim toga, mnoge su iskopane i | presane kao dio prizodne kolekcife biljaka Prije nekoliko stoljeca, gomoljasto i pestasto korijenje Ores grimizna orhideja) koristilo se 2a pripremanje salopa, napitka popularnog prije vodenja kaye, Posledica je bila unistenje mnogih takvih orhideja, osebujnih biljaka poznatih pod nazivima mrtvaeki prsti ili kraljevski prst. Danas je bolje fotografirat ili skicirat bike, a ne ih iskapati raéuna da ih ne nagazite IMAJU LI TERESTRIGKE ORHIDEJE MIRISNE CVJETOVE? [Nekoliko terestrigkih orhideja ima mirisne evjetove; kod nekih je miris ugodan, no Zesto je napadan. Evo nekoliko primera ‘+ Horminiuns monorchis (mosusna othideja) ima male zelenkasto-Zute cyjetove i oni ispustaju blag, medni iris koji privlagi male péele i kornjase + inantglossum tireinam (gusterasta orhideja) ima cxjetove koji podsjecaju na gustera i ispustaju rneugocan mirisustajalog znoja srocinoga kozjem, + Leucorchis albide sli Pseudorchis alia (mala bijela crhideja) ima priviagan miis, koji snazno podsjeca na vanilij. « Onchis mascul(rana rire cid) ms jrke grimizne cvjetove koji tek otvoreni ispustaju miris Vanilije, no nakon opragivanja, on se mijenja u tugodan miris sli¢an kozjem ili magjem. * Orcs ustuata (tamna krilata orhideja) ima evjetove slatkasta mirisa sliénog bademu. Spiranthes autumnalis, Gesenske gospine kore) ‘spusta mir sidan. bade STO SU HIBRIDNE ORHIDEJE? Hibrieine orhideje su umjetne biljke koje su uzgojene kriZanjem jedine ili vite roditeljskih biljaka, Naprimjer, billke roda x Virylstckewrn izvedene su od Cochlioda, Miltonia i Odorttoglossuma Ostale, kao x Lavliocattieya izvediene si iz samo dva roda - Laelia i Cattleya, Hibridne biljke oznatavaju se krizicem ispred prvog dijela naziva, primjerice x Wilsonara Danas vecina novih orhideja nastaje krizanjem ~i ponovnim krizanjem -s othidejama koje su prvobitno uvezene iz njihovih postojbina prije vise desetljeca. Oplemenjen hibridizirani razvoj potice stvaranje novih hibrida, a ppotige ga sve vedo zanimanje za orhideje, IMAJU LI SVE ORHIDEJE NARODNE NAZIVE Epifitske orhideje Samo nekoliko epificskih orhideja ima narodne nazive, ako se Cattleya esto nazivaju corsage orhidefe (orhideje za Kitiee) zbog njihova korigtenja u ‘evjegarsko| trgovini (vidi stranice 16-17), Odontaglossum grande nazvana je tigrasta orhideje, Sto odrazava jarke dute latice koje su isprugane kestenjasto ‘smede, Odontoglossum crispum poznata je kao krallica orhideja zbog svoiih vveliéanstvenih,blistavih bijeih i sdorumanih cyjecova profarani ili izmrijani ru ccrvenim. Cyjetovi ove biljke su colike atraktival da je ova vrsta gotovo izumrla uprirodi. 7 Wnoge orhideje, izrazajnih cvjetova i Zivopisne prirode, ideaine su za sivaranie kitica, Terestritke orhideje Terestri¢ke orhideje imaju mnogo lokalnih naziva opisne prirode koji se gotovo wvijek ednose na oblke i Boje njihovih evjetova. Nekoliko pripadnica roda Spirentes imaju u svom naziva "gospine lovrée! (Lady's Tresses), dole rraroda imena ostalh ukazuju na vrstu da i podrueje na kojem raseu. Medu njima su moévarna orhideja (Fen Orchid) i livadska orhidefa (Meadow Orchid) Gymnaderia conopsea je poznata kao Odontoglossum grande naziva se ligrasia orhideja zbog svojih prugastih eyjetova, Otporne orhideje Pleione formesana, podrijetlom iz podruéla od Tibeta do Tajvana (prethodnog naziva Formosa), idealna je 2a uzg0) u hladnom ddnevnom boravku zato sto |e ‘otporna, Lubitelji alpina vec je dugo xi v alsin (ne) rmirisna orhideja (Fragrant Orchid), 2 20g snana mirisa njezinih cvjetova. Pleione su terestricke ili poluepifitske arhideje: Pleione formasana je vrlo popularna i dostuona. a Sto su epifitske orhideje? ifitske orhideje prirodno rastu iznad tla, u pukotinama i spojevima grana Rastu i Et. dobivaju viagu i hranu od trulih ostataka biljke koje se u njima epifitske - orhideje -iznad tla? skupljaju. Uglavnom potjeéu iz tropskih i suptropskih krajeva. Ove orhideje nisu paraziti, ali vige im odgovara staniite iznad tla, s njihovim specijalno prilagodenim korijenjem koje im sluzi i za pridrZavanje i za upijanje vlage i hranjivih sastojaka nugnih za opstanak. VELIKA RAZNOLIKOST EPIFITSKIH ORHIDEJA Postoje brojne epilitske orhideje, ali se vslo malo njth uzgaja hobistidki u staklenicima i zimskim vetovima, a jos manje w kkudi, Evo nekoliko izvanrednih orhideja za razmatcanje, Zajedno s ostalim orhidejama, detalinije su opisane w poglavlju Othideje A-Z, na stranicama 46-77. Raspon njihovih boja i oblika ce vas oéarati I Ton Giron ) | Hibridi iamedu Brassovole,Loelio 1 Cattleya, sevjetovima sirine do 15cm. Mogu se uzgajati u kul iu staklenicima (vidi seranicu 48). errs Osebujne, vazdazelene orhideje Iz tropskih krajeva, koje festo imaju rmirisne evjetove I abiéno se uzgajalu staklenicima (vid stranicu 53) * Popularna orhidea. podrijetiom iz velkog podria od Moka do neg Brazila Sirom se uzgajaiu u staklenicima ali u kuét (vidi stranicu 49), Lako se uzgaja -neke su terestricke, cruge epifitske Idealne su za vrelare poZetnike s orhidejams. Uzgajaju se u staklenifew i'w kuel (vidi stranicu 54), Vazdazelena orhideia iz Afrike Acie | pacifidkih ocoka, Cyjeta od sredine proljeéa do poéetia lita, a nalbolle th je ungajati staklenila (vidi seranieu 53), es = Veeina je lstopadna, no one iz topih lersjeva su vardazelene, Mnoge selako tga u staldenieima, kao Vu ku (vid stranieu 58) Pier Skupina orhideja iz Novog svijeta, ‘uglaynam lstopadnih, | od Floride éo Brazila,Vecina Se lako uzgaja | idealne | stan amg) salen (i strancy 61). ) (2, Vazdazelene orhideje iz Novos svieta, ppodrijetlom iz podrutia od Meksika do Brazil, Idealne su za uzgo| u staklenicima, kao iu kui (vidi seraniew | Skapinahbridninorhid.amedu Loca | Caley, Pracosno podsjecau ra Cateya i obigno se vz Stakenicima (vc stranict 82). i Lycaste Skupina tropskih, lstopadnih orhideja Sredioje Amerike Ideaine su 22 uzgo) u sraklenicima, kao i v kuei (vil stranicu 83) Skupina vazdazelenih orhideja podrijetlom iz Anda, deste su poznate i kao Kite Orchids zbog dugih repova na ‘vjetovima, Idealne su za uzgoj u staklenicima (vid stranicu 63), t) Skupina terestriQiih | epifelah vazdazelenih orhidefa, podrijetiom od Floride preko Srednje Amerike do Argentine (vidi seranicu 83). Mee ‘Osebujne, vazdazelene orhideje iz tropske Amerike, neke s cyjetorima nal maéuhici Kdealne su za uzgoj u staklenicima, kao i u kuci (vidi straniew 4), Popularne vazdazelene orhidele, podrijediom iz Sredaje i tropske June ‘Amerike, uzgajalu se u staklericima, kao iu kué (vidi stranieu 67). a Vlila skupina vazdazelenih orhideja, podrijetlom iz ameridkog suptropskog pola, eealne su 2a uzgoj u staklenicima, kao iu kuei (vid stranieu 68) ins a Yardazelene orhidele, podrifetiom iz podrucia od Indije i Indonesije do Filipina | sjeverne Australie. Cesto se Luzgaaju u staklenicima, kao | u kui widi stranicu 70) Sf Popularna skupina vazdazelenih corhideja podnjetlom iz tropske Azle. Ungajaju se u staklenicima, kao iu kuéi (idi steanieu 75). Peed ~ Skupina hibridnih orhideja levedenth iz Cattleya, Lakai Sophrerits, a nalvise podsjagaju na Cattleya (vidi seranieu 7), Skupina hibridnih orhidela,levedenih iz Cachleda, Mitonia | Odontoglosum. Najvige podsie¢aiu na Odontoglssum. Ungajaju se u staldenicima, kao Iu kuél (vidi stranicu 76), vy azdazelene orhideje podrijeom iz Srednje Amerike, amerigkih tropa i Melcila, obitno se uzgajaiu u staklenicima, kao | u kuGi (vil scranicu 74), er \Vardazelene orhidele iz Brazia, Venezuele, Kolumiie | Grajane. Mogy se-uzgaladlu staklenicima, kao ju ku¢i (vidi seraniew 77). Orhidomanija Jon ukazuju da je jo starogréki mislilac i pisac Teofrast, roden oko 370. prKr.i prijatelj Aristotela i Platona, spominjao biljke poznate kao ‘orchis’ na ragun velikih, okruglih, testikularnih gomolja koji nastaju u paru na bazi mnogih terestrigkih orhideja (starogréka rijez za te: orchis).Tijekom pozetka 18. yopularne? _stoljeca, crkvene, trgovatke tvrtke i botaniéari putovali su po dalekim zemljama i vraéali se s biljkama, a neke od njih bile su orhideje. IGRA SLUCAJNOSTI Godine 1789. u Britaniji se uzgajalo egzoticnih vista orhideja i Cattleya sts redovito cvjtale tiekom drugos, desetliec 19. stoljaéa. Medutin, slueajno i gotove istavremeno, posilika tropskih biljaka zamotana u drugu allavu biljku poslana je vrtlare Williamu Cattleyu u sjevernt London, koji je bio zaljubljenik u teopske biljke (ojegovo ime sad se pamti u nazivu roda Catilewa) ‘Mage oriejo kane su w rasan Veit [Nursery gio je stooren i prot umjetni hla ovkidee 1856, godine, Our ilstracfapriluzuje deije godine staru sadnieu onde. Cattleya je zanimao omotni materijal pa mu je pomogao dla krajem 1818, _godline dobije cvjetove koji su izazvali senzaciju u biljnom svijetu. Nista sligno nije bilo poznato u kultivacii i prije nego Sto se pojavila pomama za orhidejama u Britanij, (Oem precizns ilusinaciia Europi i Sjevernoj Americi, uz strahovitu cijenu za orhideje u prirodi gdje su cijela podrucja Cypripedium parviflorum bila opustosena. Rusilo se drvece da bi se na njihovim vehovima uzgajale orhideje, i zemlja se (uta gespina popeica) macro je ogoljivala, uklanjanjem drugih biljaka, kako bi se sprijetilo da im se priblize takmaci, Nije bilo, Eiinads 1820 gine. Ona spasa za hortikulturu, a to pokazuje i kolike Kjudi mogu biti opaki kad novac namece igru, cnfeta a seein projec to Unatoé tome, u Europu su stizale nove vrste orhideja, svedine Weta fdas je pocratia U posao st u8li minogi novi rasadnici biljaka, neki su slali skupljage u tropske i suptropske io Cypripedium calceolus a. rajeve. Potkraj 1890-sh, cijena adravanja jednog skupljaéa w inozemstvu iznosila je oko 3 000 —_parviflorum, Lf $jevernaj funti godisnje, a neke tvrtke tamo su imale de 20 skupljaéa. Ta cijena se odrazavala na troskove Ameri a mal lata ‘uzgajanja orhideja, koje su uglavnom postale dostupne samo bogatasima, papain Sra Golder Slipper UVODENJE HIBRIDA Tehnika stvaranja hibrida otkrivena je negdje sredinom 19. stoljeca i pevi umjetni hibrid nastao je kriganjem Calanthe fureata i Calanthe masuen, a procvao je 1856. Medutim, poznato je ca su se prirocini hibridi pojavili ranije, Danas su mnogi hibrici rezultat krizanja izmedu dva ili tri eda - ponekad i vise 5 to se naznacuje Gore: x Beallara Peggy Rul ima sdoyninantan 1 biljezima na svojimn Inticania. Postoji neki hil Dliskih srodntk Lijeco: Velike, kovedave digas lntice ovog Odontoglossivm ibid wl izvatajrto obits PRVI AMERICKI SKUPLJACI ORHIDETA Epititske orhidoj, koje su meu prvima poslane iz tropskih krajova Britaniju, otpremijene su iz Botanije w Sjevernu Amerikss krajem 18304, a zbirka je postona John Boattu koji ie divio w Massachusetts Kasnije, 1865. godine, zbirka orhideja Edwarda Randa predstavijena je na Harvard University, gale je hapasijetku prerasla u najvecu sjevernoamericku 2birku stay janjem znaka x ispred imena, Pogled na katalog orhidleja velo brzo otkriva bogatsivo hibrida. Je li vanilija najprije dobivena od orhideje? Topao,raskosan buke i okus vanilije prvobitno je dobiven iz Komuski rastallh na veto), puzavoj orhideli Vonlla plan, podejatlom iz Srednje Amerike, a korstll su je Azteki mnogo prije nego Sta je Kriscofor Kolumbe: pristao uz njhave obale krajem pemaestog stoljeéa, Srodna orhideja, Vanifa pompana, poznata | kao Vanillon li Vanlloes,stvara Vani slabije kvalitete,iako se kate da ima prednosti pred Vania planfoia, buduci da su Komuske deblje 1 krace 1 ne cijepaju se tako lako na krajevima, Danas se sredstvo s olusom vanilie proizvoci sincetski 22 koriseenje u proizvodnli slastca, proizvode ga parfumeri i za dodavanje miso duhan JESU LI SE ORHIDEJE KORISTILE U MEDICINI? Tiickom povetka Sesnaestog stoljeca, Doctrine of Sighuatures (razvoj mimeticke magije), koja je bila poznata vise od tisudu godina, popularizicaa je Svicarsko-njemaéi liecnik i alkemi¢ar Philippus Aureolus Paracelsus (1493-1541). On je tvrdio da na medicinsku vrijednost bilo koje prirocine supstancije ukazuje njezina priroda, kao Sto su veligina, oblik i boja, Vjerovalo se da je 10 _znacajka (peéat) andela éuvara, Buduc da sit gomoljasti korijeni mnogih terestrickih orhideja podsjecali na testise, mislilo se da drablenje jedenje tih gomolja treba poticati seksualnu aktivnost. Osim toga, nektar terestri¢ke Orehis rascula, kad se iscfedi u kozje mlijeko, sto je govorio John Partridge, lijetnik Charlesa I Auzouduije oba spol’ Slibn orkideje, wastala 1597. » Herbals Joba Gerarda, botanicara amatera i brijata u Lontore Krajem 16, stoljeca ‘Za potetak Cvjetovi orhideje a cvijeta orhideje varira od onih siéugnih pa do velikih, promjera eli Vv: em. €ak i unutar pojedinog roda, oblici i velitine cvjetova znatno variraju. Medutim, svi cvjetovi orhideja imaju u osnovi istu formu, bez obzira na to nastaje li na stapci samo jedan svijet, kao kod Plefone formosana (iako neke imaju dva cvijeta na stapei), ili skupina na vise¢oj stapcl, kao kod Dendrobium densiflorum. Svald cvijet ima tri latice i tri lapa. GRADA CVIJETA ‘Orhideje se nesumnjivo uzgajaju zbog njhovih auraktivnih cevjotova Koj su, iako imaju istu temeljnu strukturu, izuzetno razliiei prema veligini | oblik. YVanjski dijelovi cvijeta orhideje su tri lapa, oli su ked vetine drugih cvjecove, koji nisu orhideje,zeleni i sluze zaéti cvijeta dok je je u ablilas pupola. Obiéno su to zeleni,évrsti segment koji se vide oko pupoljaka ruza. Medutim, kod orhideja su oni u boji i pridonose obojenosti i cvijet gine vvecim. Gornji lap kod svakog cvjeta - poznat kao dorsalnt lap = neéto je veel od druga dva, koja su smjestena s obje strane ‘Vito malo cvjetova ima tako Zivopisan i zamrgen obit kao evijet orhidaje. ima ih u mnagim oblicima, af svt imaju iste osnovne dijelove. Dorsaini lap Sooners) ajdominanca od ar postojeca, Osala dha lapa su {ole sak na jednoj san Setup Reprodulivi djelovi cothidee nalaze se u scent sradom su nak prs (otuda razv sup) Vetina evetova Srhidea su dvospoin sn enstim | mus reprodvktivnim dislovins na syakom evjatu oe Boéni lapovi S obje strane i prema bari cue naaze so dv apa iste valine. Onis baja njhow obi veléina varfa oc vrste co bbaze cyijeta,Velitna | oblik tih lapova znatno varira od vrste do vrste,a uzgaivati ovih billaka razvii su orhideje koje imaju veée | osebujnije lapove. Svaka orhideja ima i tri latice i one su u bojl. Dvije gornie latice, s obje strane cvijeta, jednake su veligine i ‘oblika. Medutim, dona je obiéno u obliku usne i poznata je kao lobellum.Ta donja latica je najukrasenifi i najslozeniji dio cevijeta na orhideji i Gesto sluzi kao sletna platforma za kukee oprativate, Bojom i oblikom testo oponasa kukce | ‘ako ih priviai k cvijecu, Gornje latice Dvije latice iste veligine smjestene su s obje strane cits i prema vrhu il) sredini. Kao svi drugi djelovi cvijeta orhidele, gornie atice variraju u veitini i obliku Kod nekih cyjetova su uske i blago padaju; kod drugih su iroke | vodorayne, scvarajudl leratajnu pozadinu 22 usni (bela) Usna Usna (label) je donjalatica {i najveliganscveni dio cvijeta orhideje. Sino varira velitinom i oblikom. Kod nih orhideja evori osebujnu vyreticu, dok je kod drugih plosnata ill udubljena. Njezin ‘blk je idealan za primanje eakaca, Varijacije cvjetova Obici eyetora neznata se raf, ou nov map tu grad, Orde su prime of neigled moj ratte, of wl fre djelove Cattleya Dendrobium ako obcjen sna papucaste orkide MIRIS BOJA | OBLIK Miris, kao i baja { oblik evijeta othiceje privlage kukce koji ih oprasuju. U cijelom biljnom svijetu, miris je silno vazan u privlacenju oprasivaca. * Mitis: ovisi o fipu kukea sto ga cvijet Zeli privucl. Naprimjer, ako evjetov oprasuju: nocni leptiri, miris obieno izostaj nnocu kad lete mnogi nocni leptiri. Raspon mirisa Sto ga ispustaju eyjetovi varita uy, no vrlo je oct tijekom veceri i pa iako su mnogi slatkasti, oni pojedinih tropskih orhideja sto ih prasuju: muhe, maj miris sligan strvin i izuzetno su neugodni * Boja: eyjetovi koji se opeasuju tijekom dana, nesumnjive imaju Zivopisne latice, dok oni koje se oprasuje nocu, éesto imaju. bijeli odsjaj Koji uokviruje njihov oblik # Oblik: da bi privukli kukce oprasivace, cexjetovi nekih orhideja podsjecaju na priveljkivanoga kuki OsNaA SIMETRIJA To je poznato kao mimikrija i obuhvaca cejetove koji podsjecaju na pele, ose i pauke. RASPORED CVJETOVA Neke othideje nose pojedinadne evjetove ili mal skupine, a ponekad ina uspravnoj slapei. Drage maja povijene pke s visecim cvatovima sastavljenin cvjetanja geste wkazuje na to kako je najboe uzgajati biljkuy; one sa samo jectnim cvijelom i uspravnim stapkama obiéno se uzgajaju u od pojedinacrih evjetova, Priroda Joncima, dok je za one kaskadnih i povijen stapli idealno uzgajanje u koSarama ili w Joncima smjestenima na rubu police stoaraje vise jeter, Anatomska grada orhideja O= rastu na dva glavna nadina. Neke su terestrizke i uspijevaju u zemlji Kako je gradena u razini tla, dok su druge epifitske i u prirodi im oslonac pruzaju stabla i grmovi. Nekoliko ih raste i na stijenama. Neki epifiti imaju monopodijaini rast, dok su drugi simpodijaini (detalje i ilustracije vidi na sljede¢oj stranici orhideja? sijededu stranicu). GRADA EPIFITSKE ORHIDEJE ‘Vecina orhideja sto ih uzgajaju hobistijesu epifit Terestritke vrste imaju druktije korijenske sustave (mesnato kerijenje ili gomolje) i oni su objasnjeni ilusteirani na sljedecoj stranici, Evo glavnih dijelova epifitske erhideje. Cyjetovi Cyjecovi rastu na stapkama koje se preteino razvijaju na vrhu pseudolukovice (vidi desno). Neki {eyjetovi nastaju pojedinacno, iS Simpodijaine orhideje Monopodijaine orhideje ‘One novi i2boj razwjaju iz baze prethodnog idanka. Mnoge ‘One rastu ugiavnom uspravio,a novi izboj je produzetak _simpodijalne orhidele imaju pseudolukovice, a to su indanke nastalog prethodnih godina, Listove stvaraju s obje _zadebliania uz bazu stabjke, Medutim, neke simpodijalne strane sredianje stablike ‘rhideje nemaju pseudolukovice i te vrste uglavnom porjeéu ‘Nove monopodialine orhideje su izuzetno snaéne |nisu iz podruéja gdje postojiredovita 1 kontinuirana opskroa prkladne za urgo| uw stalenilu il u kul ali Phalaenopsis su vlagom. popularne | posvuda se prodaju u rasadhicima i vrenim Posteli mnogo vrsta pseudelukoviea i sve simpodijalne Cencrima Vanda su druge monopodjalne orhideje i testo se orhideje rast iz baze prethodne, Primjeri pseudolulcovica ‘mogu nag u zbirkama orhidsia iustrian’ su dole. KORIJENJE | PSEUDOLUKOVICE Sligne korllen|u Kod ostalihbijaka, one kod orhideausidruju bill i sredsto su za apsorbiranje viage i hrane, Postji nekelixo vrs korjeria. Karlee epifskin orhideia —- Gameljasto korijenje inlazi 2 njhovih pseudolukoviea (vial doje). Korjenjeterestritkh orhidea ne iz iz od terestriekih orhideja pseudolukovica: to su il kuglast! gomolistankim Kor|enjem ili nakupine mesratoga korienja. Korijenje terestridkih orhideja u coplim podnebljma je deblje od onoga u biljaka umjerenih podruéja. Gomolji terestriékih orhideja omogucavaju biljei opstanak s € Noko periodima hlacnog i suhog vremena,i kasnije ponovno ofivlava rast kad se uvjet! terestricke poprave. arhideje, kao Sto su Tri tipa pseudolukovica kod epifitskih orhideja ppopularne Ophyy apiterea (eéoiinja orhideja), mau dva kuglasta ‘gomofja tanko konienie. Jesu li orhideje vazdazelene? [eke orhideje su vazdazelene, narocto ‘ane koje pate fz tropsiih krajeva ede se ‘AiWale, tanke, stape ——-¥ Plosnate ill blago ‘A leduiene ili refasio ‘ast nastavija tiekem ejele godine. Ostale Caste pseudolukovice ——zaobliene pseudoluko- —_pseuciolukovico (kao ashes paca men ated tcnetana je oglu Orie dna (keo kod Dendrobium). vice kao kod Cneiaium). kod Cattleya). Sone ae Kuéne orhideje anas postoji velik izbor orhideja, a glavni faktor za uspjean uzgoj u kuéi je ‘odabir prikladnih biljaka. Kuéne orhideje posvuda se prodaju u vrtnim centrima i rasadnicima orhideja. Drugi element za uspjean uzgoj u ku odrzavati visoku temperaturu i sparnu atmosferu. Bitno je dobro prozrazivanje, ali izbjegavajte hladne propuhe kroz prozore u blizini biljaka (o detaljima za uzgoj kuénih orhideja vidi stranice 20-27). ‘Mnoge Phalaenopsis mogu se uzgajati u kuci, Njthov cojetovt su dugotrajni i neke se mogue smjetitt na prozorsku dasku. Izlaganje i uzgoj kucnih orhideja id stanicu 15 U foncima u kau Vaini savjeti za izlaganje — vd straniey 16 zrada kitica | zaputaka ~ vidi strnice 16-17 U kugnim staklenicima - vid stronicu 18 U podrumu i na tavanu ~ vid stranieu 19 Kako uzgajati kuéne orhideje: Cymbidium — vit strani 20 Miltonla ~ vid stranicy 21 ‘Odontoglossum = mdi stranica 22 Paphiopeetlum — vil stranica 23 Phalaenops! ~ vd stranieu 24 Zygopetalum — vid straniey 25 Ostale kuéne orhideje — vii stranice 26-27 ORHIDEJE ZA UZGOJ NA PROZORSKOJ DASCI + Aspsia tsvata (vidi stranicu $7) * Brassia memoria Fritz Boedeker (vidi stranicu 47) + Brassia Rising Star (vidi stranicu 47) + Brassia verrucisa (vidi stranicu 48) * Covlogyne cristata (vidi straniew 53) * Coelogyefimbrita (vidi stranicut $3) © Coelagyne flaccida (vidi stranicu 53) * Coclogye memoria William Micholtz ‘Burnham’ (vidi stranicu 58) + Coelogyme oclrncen (vidi stranica 58) + Dendrobiun farmer (vidi stranica 58) + Dendrobium nobile (vidi stranicu 59) + Eneyeia caoleata (vidi strani 60) + Eneyeta lancialia (vidi stranicu 60) + Eneyeia radiata (vidi stranicu 60) + Laelia anceps (vidi stranicu 62) ‘© Maxillria hemaloglossn (vidi stranicu 64) ‘+ Maxillria praestas (vidi stranicu 68) ‘+ Maxilfaria tenuayjolia "Yllow’ (vidi stranicu 68) += Milton clowesié (vii stranicu 64) ‘= Miltonia spectailis (vidi stranicu 64) * Miltonigpsis Anjou (vidi stranicu 65) + Miltoniopsis Herr Alexandre (vidi stranicu 68) += Miltoniopsis Hudson Bay (vidi stranicu 65) * Miltoniopsis Saint Helier (vidi stranicu 66) * Odontoglossum Geyser Gold (vidi stranicu 67) + Oncidiurs orithorfynchun (vidi stranicu 68) * Oncidun Splinter ‘Norman’ (vidi steanien 68) + Onciivrs Star Wars (vidi stranicu 69) + Pophiopedituns Delophyllum (vidi stranicu 68) * Phalaenopsis Cool Breeze (vidi stranic 70) + Phalaenopsis Pollet (vic stranict 70) ‘Phalaenopsis Pink Twilight (vidi stranicu 73) + Phalaenopsis Yellow Treasure (vidi stranicit 70) + Pleione jormosana (vidi stranicu 73) + Pleone shantung ‘Ridgeway’ (vidi stanicu 74) + x Vuylstekoara Cambria ‘Plush’ (vidi stranica 77) Postoje mnoga mjesta na Kojima se orhideje mogu izlagati v kudi, ukljueujudi prozorske daske, stolove, zidne police, Na prozorskim daskama 1% Orhideje se ne smi ielagal direkanom sunéevom svjetl i stoga su mrefaste zavjese velo eorsne 2a difuairanje Jakog svieda. Svaki lonac stavite na podlozak 2a vodu s 2.5 cm debelim slojem Sljunka ili linen granula na dnu, Taj sloj mora uvijek bit! vlan, ali ne i natoplien vodom, Omogueava da kerien i komnpost ostanu iad stra razinu viaznose oko bile pojedinatnim loncem & Predstavljaiu osobite izlotke na prozorskim daskama | stolovima. 4g Odaberite lomac koji bojom ‘uporpunjuje cyjatove orhideje: osin toga, dodajte i podlozak za vodu u skladno} boli kako vlaga ne bi kapala po oligeno| i lakiranoj povrsini. Kompost na vrhu prekrijte atraktivnimn oblucima, Zidni nosazi 7 Mogu se upotrijebit za izlaganje orhideja u loncima - ali odaberite one malene sa stabliikama koje se ne povijaju ine | padaju predaleko, Pokuéajte uskladiti boju cvjetova orhideje ‘sa zidnim oblogama, Proyjerite ima li zidni nosaé podlozak 2a vodu koji €e sprijetiti kapanje vode iz izlo8ka | sljevanje niza zid ako se billka previge zalje lcucne staklenike i ukrasne polubaéve smje8tene na podu. Evo nekolike moguéih mjesta Plitka ukrasna posuda na stolu ‘A Odaberite atraktivnu pliticu Sirokog dna | oblodite je najlonom tako da na potetku on bude oko 5 cm iznad ruba. Na dno dodajte 2.5 cm debeo slo} sljunka ili glinenih _granula.To treba stalno biti viazno, ali ne i natopljeno. Ponovno obredite najlon, ali ovaj pur tako da bude malo | ispod ruba posude. Namjestite lonce i oko njih razbacajte malo nasjeckanog drva | napravite ukrasnu povrsinu, Skupine lonaca | Skupina od tri il vie orhideja, svaka u svom atraktivnom loncu i razligith veliéina i oblia, sevorit ée vrlo priviaéan deralj na zanimljiovse - 12a, zaftitu povrdine stola | = pokuiajte skupinu lonaca postaviti na okrugl plckuy tkrasnu plitcu, Kad orhide izadete u skupinl, odaberite tri ii pot biljaa, jer je neparan broj bllaka rvijek flee arandirati nego paran bro}. U ukrasnoj polubagvi € Polubacve su izradene od lakiranog drveta i oslonjene ra tl eur’ noge,tako da je rub ialogka oko 45 em iznad tla. Na dno posude stavite komad najlona i podigrice £2 uz unutarrje stilenke. Zatim na dno stavite 5 em debeo sloj Sindre il glinenih granula. Ako su ate, ne i nacopliene, poroci ée da kompost ostane hladan te stveriti vlagu oko bifaka, Poredite najlon malo ispod rua posude, zatim na dno stavite lonce s orhidejama M™ izuzetne orhideje mogu se uzgajati u ku¢i, dok je drugima bolje u stakleniku, a u kuéu se unose dok cyjetaju. Neki specijalizirani rasadnici orhideja Cuvat ée vase orhideje dok ne cyjetaju,a zatim vam ih vratiti da uzivate u vrijeme njihova cvjetanja. Takav araniman je idealan za zaljubljenike u orhideje koji Zive u stanovima, ili gdje ograniéenost vrtnog prostora onemoguéava podizanje staklenika. VAZNI SAVJETI ZA DRZANJE ORHIDEJA U KUCI crite vlagnu atmosteru oko biljaka postavivii ih na += Zimi pripazite da orbideje ne budu zarobljene ized Sljunak ili glinene granule u pliticu; neka budu viazni, ali —_‘hladnog prozora i zayjese. Isto tako teske zavjese mogu ne smiju natopiti kompost. uclariti te estetii biljku icvjetove, Ne stavljate biljke na propuh, na direktno sunéevo * Biljke svakodnevno pregledavajte kako biste bili sigurni svjetlo ili blizinu vracega kamina. Jedino tjekom Keta da je kompost vlazan. Zalijevanje je najbolje obaviti x prazna lozista kamina predstavljaju hladno i zasjenjeno kuhinji ili u kupaonic te zalijevati preko ruba staniste za orhideje, ali takva mjesta ne smiju bili mracna _ * Ne stavljajte orhideje tamo gdje th mogu srusiti djeca ili ineosvijetliena kucni fubimci. Rep velikog, psa - narotite labradlora - * Ne stavijajte orhideje na nezasjenjene prozorske daske: moze biti smztonosno oruzje za orhideje, Jjeti de ih diroktno i jako sungeve svjetlo ostetit STVARANJE sree Gs a ET Tce sats To) ch. ae ATRAKTIVNOGA Kitice i zapuéci KUCNOG IZLOSKA [Neke najednostomje 1 zopanjujuce privache kitice i zopucei mogu se napravit od orideje eo st su Dendrobium i Phelaenopas, zajedno s F&cem od kucnihbijaka, Idealre lsnate ie wks Bike bez Betatina | boest + Adan redenum (alurinjska bla; poznaa kao Adiantum cuneatun: vazdazelena paprat Cita, atettiona rmekih, povilenih liscova powsina komrposta * Chlorophytum comosum "Variegatum’ (kitnase Cista powsina lorofcur): vazdazelena lence kuéna bila dugi, Siljastih listova.a zeleni listov! ccbrublieni su belo. Kulivar Sune il “Vitrawum’ je takoder linens granule atraktivan + Sitnolisnlvarijegatn! Hedera helix (brSfant):ne koristite velicalisne Cee vrsee jer su odveé dominancne, ‘Achantum radar + Pilea cadierl (pile): vazdazelena suena bila debelih,tamnih istova koji imaju srebrnaste pjege + Sedum sieboldi’Mediovariegatum’ ‘esebujna sukulentna kuéra bila s okruglascim, eremasto bili lstovima s plavozelenim rubom. Ov bilfku koristte vrio Err Jer mote postati cominantna Chioraphytum comosum oireoaet Seouin siebold Mociovariogatum Procirme posude unase moci w izlogak 5 chin orhidejama, Omotalte cu ‘oka stepke 3 Pra tazau oblikovanju kitice je dodati komad zice svakoj cevjetno) stapki orhideje te je tako produit, ukrutit asigurati da se lakse I Siavite oarezane stapke - duze nego Sto je ‘smijesti u aranzman. potrebno - u voau preko noc Tako ce stablike | Cvjetovi bit krut i trajat ce cuze u iziosku. Kitice se mogu napraviti od jacinog ili od tri cvijeta orhideje. @ Zicu i stapku omotajte Tele je sloziti dva cvijeta atraktivna, nego jedan if tri. | tamnozefenom cyjacarskom takom (lako se mogu upotrjebit! Gruge boje, one trebaju biti neupadtiive tne sirijis Gujetarska | lominirati aranzmanom). Wtaka Ako se koriste tri cvijeta orhideje, azicite in zasebno. — Omotete cxjetarekom ‘rakem. 5 Ako se koristi samo jedan cuit orhideje, dodajte lisce iza cvijata i Ovptarsta fica zajadno th amotajte Phalasnopsis trakom. Ako se korisie ti cuijeta, rubovi cvjetova 2. Priie obtikovanja kitice, prikupite sav potreban | morajy se pomalo os material, kao sto jo cyjedarska Zica i tamnozelena —__prekiapati taka, kao i nekoliko lisiova neke aruge bile (vic lijevo) koji ce predsiaviiati Kontrast boje i ablika prema cxjetovima orhideje. i j i ——_————————— Adar radtanum (aluriniska bike) pe OdrZavanje svjezine RANTES aT Kitice i cvijeta za MOGU LI SE ORHIDEJE DRZATI U VAZI Crjetovi orhideja, odrezant {irlodent uw ku, privat ce vai paznju jednima. Prje ached Fectrj sup paicekae da adj cjelov bul olvoreni pribbano sar dana. ‘Cujet za zapuzal| tea a (Ockezani evotovi ce trajatitoliko dugo Kolko bi trajl i ca su ostavieni na bli) Tever éesto se moraju napravie Bilfkatada moze svu svoju energij wot u dal rast shedede godine moze imati ‘barem dan pre koristenja. | jo8 liepSe cyjetove. ‘Ako je to slutaj dovrsite en Nee eae _ SAVJETT ZA USPIEH Fe) | | eve cerccerstcteors ineiinh oe ane es obnah nies ere ee eg ee ciran paceman | aes ees ae ae aueaae Ber Orhideje u kuénom stakleniku K- staldenici su ukrasni ormari¢i za uzgoj koji se mogu koristiti u kudi, i za izlaganje i kao mjesto za uzgoj orhideja. Obiéno su visoki oko 1.8 m, dugi 1.5-1.8 m i duboki 60 cm, a izradeni od drvenog ili metalnog okvira te velikih staklenih ploéa sprijeda i bogno. Kuni staklenici obiéno su postavijeni na jake noge visoke 20-25 cm. Orhideje se mogu uzgajati i u starim akvarijima za ribe i vivarijima za gmazove, kao iu podrumu. GRADA KUGNOG STAKLENIKA Fuarescenina cjey za Prozratvanie je sino van, policanje rasta ugradona u wh 2 kako bi site zrekstizeo do dra slaklenike, Vero je imal slaklenka, a vu 9@ ozao na “nladho’ sve, naa . a femperatura drestiio ras ‘Termostat za ooréevanie priladne temperature te da bude niza rocu nego denju. Siu lekrénu opremu neke vem instalra profesionalac Kovistie debola stakl, ane tenko 2a slaklene i prazorsko, (Ovo je mnogo sigue za diecu kan i za octal Siunak ti ginene granule lubine nekolko cemimetara Unrest Sluntanu piieu u oju ete ooipuno donna uronit lonce s ‘orhidejama {izbor prkladnin orfidefa vil dole) ‘Tako ¢e kompostostatvlazan Curie nage hoje kui ‘hladan. Kotstite materiale staklenk dr2e od poda i oj zadidavajaviagu, kao 810 suze keo polica za knige su glinene granué il slurak Orhideje u malim izloscima lzlose othideja ne moraju ‘bi velit dominant da bi bil awaken. Male ‘orhidaje mogu se vzgaiat + Brossia verrucosa Ustarom akvariu za ribe - sal sljededu seranicu itu + x Brassolaelecatteya ‘Normans Bay? “ivarju za grazove, ii fok + cateyo curanico salen se Orhideje za uzgoj u kuénom stakleniku Nekoliko orhideja se mote uzgajat w kucnom staklenila | opéenito su to tipovi za manje syjeta | Luzgo| ra hladnome. Evo nelealike erhidefa za razmatrarie: + Paphiopedium - ima ih mnogo koje su prikladne, a navedene su na stranicama 69-70. Postoje mjesta adje se rmogu nabavit stare stvari + Phalaenopsis - ima ih mnogo leje su prikladne, a i koja mogu poslutiti kao nnavedene su na stranicama 70-73, posuda za uzgoj orhideja uch’ sialenk (i ormarié za uzgo} ideaten jeslan 2a moge orice, I Odaberite curst akvanij i temetjite ga ocistite MjeSaving malin orhideja | Getkom i deterdzentom. Zatim ga isplahite cistom peprat (unbovim oncime} Nala paprat vodom dok ne ukionite sve tragove deterdzenta Proyerite da ne propusta vodu. 2. Pustite ga d se asus |, ako je velit, postavite {92 na Zeleno miesto. Odaberte malo zasjenjeno ‘mjesto; lbjegavelte prozorske daske | ostala injesta jakim sundevim sujetiom 3 Na dno rasprosinte sloj sJunka debjine 25 cm, Na dino stavite i nekofiko ukresnih kamena | nekoliko orhideja jo8 uviiek u nihovim Joncimma. t rnokolka Jonaca malit kucmh paprati dodaino de isleknut ilazak, Zatin fonce oblodite viaznim ‘mahom tresetarom da se ne vide. Debeo si irecin pinerh pelea UZGOJ ORHIDEJA U PODRUMU Prekia, Celi tomrostat ——_“Hladha' fluorescent :njesto orhidejama, ako se griju i ako se profesional’ kontolta grianje (uviek mora bit dista) = pa spake: eerie oe eo eet. Cwrsta mreza od. ice oblezone paastiom ‘omcgutava keene aka ZALIJEVANJE ‘oko bllzka Sait lone citelano ne 2ganu poe See rnvety i oordavate Gstocu onece Joncima, to omoguéava pojedinacro aalijevanje, Odmotajte mah tresetar i prosjerite kompost u svakom loncu. Nakon zalijevanja ponoyno namjestite Jake nage iGerst ofr mahovinu, Kako uzgajati kuéne orhideje oOo" su promienjive biljke, i ono Sto odgovara jednoj, ne mora biti dobro ‘za drugu. Neke orhideje - kao Sto su Cymbidium, Miltonia, ‘Odontoglossum, Paphiopedilum i Zygopetalum - u velikoj se mjeri uzgajaju u kuéi, i postoje odredeni savjeti o ovom uzgoju na ovoj sljedecim stranicama. Ako, medutim, imate kuénu orhideju koja nije u tim skupinama, informacije na stranicama 26-27 bit ée dragocjene. USPJEH SA SEST RAZLIGITIH SKUPINA KUGNIH ORHIDEJA PRIRUGNIK ZA UZGOJ CYMBIDIUM lnuzetne orhideje, s modernima u velikom rasponu boja i cyjetnih Kdasova sa 6-20 dugotrainih evjetova. Velikocvjetni tipovi (poznati i kao Standard Cymbidium) obigno cvjetaiu ced potetka zime do kraja proljeéa, 5 evjetovima koji traju 8-12 tiedana, Minijacurnitipovi cvjetaju od sredine jeseni do kraja prolieca.a cyjetovl traju 6-8 tjedana, ponekad i dute Temperatura + Noga: 114°C + Dnevna: |6-20°C Upozorenje: Cymbidium ne vole visoke temperature, stoga mora biti dostupno devolino prozraéivania Osim toga, lad se razvijaju cvjetat pupolic, vadno je da noéna cemperatura bude ispod 15°C. > Cymbidium Baltic Aida’ ima ruzidaste latice ( osobiti vosiani sia Polozaj + Od kasnijeg dijela potetkajesen! pa sve do kraja proljeés, ohideje moraju

You might also like