my moguenosrr FRANCUSKI GOTICKI I RENESANSNI MAJSTORI UDALMACII ' tata mine ve ton ec into metivtone ital RN Cat Sea ney semen re Mee Da ha Se stn a sete rete See ea ech pox See aioe | Peat Seuebir acy malts (upan oo 29 eal ar Sonor amet set cee, ae ate apy ae ear a dod mmo oe we TL, hye tate ster a Eom uta etnies aso mbion»lnn ccs nana se ee sen wane ee Prcte » oni {nth dd ta pa mca en peal salt ae He cl at b 2 ee sinc me eo arent bare ero cu sean ov mn stn en he dit te 2 cre Satta nd bunt pa ee Se eh atm ma aah ann, Ue Soe eS mn expe” mine aaah se eT aes ttay cama min 0B eV ios poginju sve cede sp¢ ante Same SG fas ua sat pn wor a pint poets tt sey ei niio Ree ooh ae dts dontin aici homens Pe Se ee luima ttaine orn tae van a Reve ee Henge mw Bo ona seul are tnt Dac nl enteral ue Se a eee eager nrs miei se ret te ease veo pr a soars tla ae tate gia ar tafe Mo ee da ate Deore epi pe Cee aoe at amg oie om m per oi doe et: pce i hig ie ot on a ie Vcore ann mal rt Soe tae nm rel mepaedrmeee stno a Soe a a De a eee nea S2uimaran comma alee Senne ptr tien Yt Ps Dat vee eS mtg lp Subs een I Te a a ice Cae slr Heo ef $e Ee RD tues tse Dore alin sea see ers tsetse Sana cea Ston sar ea ©. FISKOVIC | FRANCUSKI GOTICKI... ur oneka vrata 1 prozori jednostavnih f plofnih gotidkih oblika oli bi se mogli Povezati s njihovor obavezom iz 1389, godine, tim vite sto unntar zidina tog ‘ietnog 1 skrivenog stednjovjekovnog grada nije Kasnije prodro kiéeni kasno- oti stil Kao u susiedni Dubrovnik 4 Koréali, pa se neke Kuée jednostynih otickih oblika XXIV stoljeés, usprios Kasnijih predgradnja ipsk dielomicno saéuvaSe, Na njima medutim nema nilta iarazltog ito bi odavalo razvijene ‘otitke oblike Ivanove domovine, a on th vjerofatno 1 nije at istieao uw Dubrov~ aii, gdje jo radio sistaknutim graditeljem Ivanom iz Siene, pod tj Je upliv ‘mogeo pasti, suradivao s domaGim majstorima, a i primao narudibe % kosima se obavezao da €e lzraditi dijelove kuéa po uzori vee postojetih dubrovaskin zgrada, Tako Je npr. 1800. godine obeéao dubrevaskom vlestelina Luli Buniéy, a Ge mu isidessti prozore, poput onih na kuéi Lampre Crijeviéa, Jednalo kao i Drozore Marina Gunduliéy te iste godine za neku njegovu kuéu. Dijelove Gun- uliéeve kude Izradene u Koréull nije morao islreati 4 gradsloj Luci, vee na ‘bali Marinova imanja, u Grufu, pa se po tome ini da je ts} vlastelin veé onda, ‘ugadnjem desetijeéu XIV stoljeta, zidzo u tom zalivu svoj Ijetnikovac u gotie= ‘kom stilu, kojemu su dva dvejna prozora davala proaraénost, Tu Je pretpostavica vrijedno zabijeziti i za vremensii pogetak dubrovaékog ladanjskog graditeli- Siva, Koje je zatim proevalo u XV-XVIII stoljegs, postignuvii Vlastite oanake, ‘sobito u svom prostornom rasporedu | okupljansu avih svojih zgrada i perivoja 1 jedinstvenu ejelinu, uskladenu podjednak> unular svoga ogradenog.sklopa, ailsokolnim krajolikom. ° ‘Dobavijajuéi | Deru Kamen 2a dubrovaske avetadke i svietovne zgrade w koréulanskim kamenolomima. Ivan Antunov iz Vienne se zaposlio i u Koréul ‘stoga Je 1 tom gradu dulje boravio i pesjedovao u vinorodno} Lumbardi vino- fad, jer Je vierojatno kao francuski juanJak osjetio vranoga tamodnies ving, koje su na onim pjeskovitim ravnicama uzgajali vet stari Grel, U Koréuli je Ivan zidao sredifnju Gradsku lo7u uz stolnu erkvu Yee 1988, godine, ebnovio je profelje na kuéi Kortulanskog plemiéa Radete Miseti¢a, a zidao Je | gradske lived sli nf u vojoiékom graditeljstvu nije, Gin se, unodio Vlastte oanake, jer Je Kordulanske kale imao samo dovriiti 1 doaidati th poput onih dubrovatkih, oprinio Je, dakle, svojim radom i boravkom u oba ta grada jagem gradevin— kom povezivanju Dubrovnik i Koréule, kao #10 Ge to kasniie iinitt Bonin 12 ‘Milana, jedna od Ikrupnijh iako ne bab osobito darovita umjetnigka lignost prve polovice XV stoljeéa u Dalmaciti, a zatim Glanovi vrifedne gradevinsko-klesar~ ‘ke obitelji Andrijéa i ostala neumarna pokolfenja karéulanslih kamenara koi ‘u oblikovalt oznake dubrovatko-koréulanske gradevineke akole XV-XVI st. roneuskd majstor Ivan Anfunov iz Vienne Je pridonio tome ¢ uzgafeniem svojih uéenika | suradnika Radoslava Ratovica, braée Ratle i Marka Miligeriea, Gieda poznatog grediteja i kipara Marka Andcijiéa’, Bote Dabojevica, Zivka ‘Tomkoviéa, Maroja Dragoteviéa 1 Hraniéa Dragedevies, ko fe radio na prlzem- Jiu stoine erkve { zvontka u Koréull. Bili su to koréulanski 4 dubrovatki maj- ‘ston s kraja XIV prve polovice XV stoljeda, koji su ustrajnim radom pridonifeli vundizanju Klesarskog 1 gradeyinskog zanata u tom i u elijedagem stoljecu. Wan iz Vienne Kleseo je 1992, godine kvadrifore, sidne umivaonike, kruntt unara i stupove 2a-palaéu zadarskog plemiéa Bartula Ivanova de Qualis, Pre ‘ma tome on je i nehotice pridonio 1 umjetniékom. poverivansu tih relative uda-% mocuewosti ©. FISKOVIC / FRANCUSKI GoTICKI. j s 140 Ienih datinatinakih gradovs, alt u tome nije bio osamlen, jer je skupina zadar= ‘hth majsiora wu XIV st, eadila ¢ w Dubrovniku. 1 pri to} narudzbt on nije mo- ‘220 Ispolit stil Kofi Je donio iz svaje domovine, jer Je De Qualis trio da Tvan ‘Ueme kao uzor dvaju njegovih prozora bifore sa zvonika dubrovatke franjevae- ke cxkve. "Po avemu tome se mode zakljutiti da se Ivan styubio s nasom stedinon, imu se stoga djela i ne mogu primjetitl itt preko stllskih ornaka, To svakako dnadi da nife bio velist majstor { da Je dalmatinsko graditelstvo slifedso svo} PPestepeni razvo), podredujuei mu ponekad 1 graditelje Kojt su stizll ix jdih “umjetnidith srodina, ‘Arhivski sisi spominiu jo Jednog kipara Koil je bio tz arada Vienne. To Je Christophorus lapicida de Vienna Koi Jo tivio potetkom XV stoljefa u Zadru, ait Je teak utvrditi da Ii je to Vienne u Francosko} fi Be, inko bt austijsk Drijestolnica bila, modda, oznagena latinskim imenom Vindobona, Ni njegova ‘ela nisa prepomnsta 200g nedostatiea évréijih podataka, Potetkom XVI stoljeéa 2ivio je u Dubrovniku francuski Kipar kojega arhiv~ “ki spist narivaja Beltrandus Gallieus ili Boltranius Francigena, U to vrijeme, 1516, godine, Dubrovéani su poteli, zbog porasta svoje trgovino,zidati Divonu po plana Paskoja Miliceviéa. On Je blo poznatiji kuo sraditel) nego li kao kipar, pa su Alanovima spomenite Klesarske obiteli! Andriliéa bill povierent wlrasnt aden dijclov! te ragelanjene 1 kiéeno palate. Iako su ont bili vst w zradbt Klesarskog ukrasa, vellke reljefe niga laradivali, pa su va njihova dela iski- Gena usiinjenim kipovima | reljefnim likovima, Bit ée upravo zato da su Dub- Foytanl povieril taadbu velikog f.gurativnog reljeta vrh dvoridta Divone 1521 iodine Berteandu, Kojeg se ne zove uobiésjenim nazivom lapicids ‘li petrarius Yee sculptor macmorarius, Gradevni nadzornik Divone Ivan Paladinoy Gun~ Bulle sklopio je s njim ugovor da isklese reljet Kristova imena, okruzen vijen- feima i andelime prema prilofenom naertu, a onako kako Je vot u lipnj spo- Imenute godine bio zapotet, Kipar Je djlo zavrsio, pa Je stoga fsplaéen i slijede- Ge godine, u Kojo} je takoder boravio u Dubrovntiu. Cursta jasno rasporedena Komporiela natkella je skiadno dvostruke arkade évoriSta, Dva soazna sndeia, prikavant tielom u profity, a licem sprijoda, ledbe noveéi evijetni vienae, sred Kojega Je sunce s Kristovim monogramom. Njlhovi su dijelovi ravnomfemt t Suedrlani, krila im ne strée, nit im siroka odjoéa lepréa izvan obrisa eJeline. Tako su slova THS jos gotigha, a { odjeée okupliene oko noga jot u naginu tos Stila, bak je jasnoca 1 snaga prikaza, oslobodendg w_gradevinskom prostoru Eeratih dvorifnih ploha, renesansna? Motiv 1 impostaciJa nisu novi, bezbro} Slénih andela il puta Grae grbove i vience, mandorle 1 svetokruge u renesan- nom talijanskom kiparstva, pa th se sreia { u dubrovadlcom, alibi domaéi maj- ‘Stor bili usitnli prozoe | i2gubilt se na visil, kao i Petar Andrilé na natpisnot tabli sted progelia evoje renesanene crivve Spasa sagradene istih godina ada 4e sazidana | Divona, Jedna na zapadnom, a druga na istognom Keita Place. Da ‘e medutim jo8 jasnije vidi raalika u oblikovanju ovog motiva, treba siroko ¢ ‘Bvo oblikovani Bertrendov veljet, upovediti ¢ rljetima domaGh majstora ¢ 2 Sonim w eile nad glavnim vratima franjevacke renesansne erkve na Otoku Kod ‘Koréulet | onim manjim, €j1 Je poboanj natpis datiran 4481, godine, a kot 3° © spaéen Kao luneta nekih vrata L nekon pogubnog potresa u XVI stojeéu widen Sr crete seat a trig eonten meme ss a Seats oe ea oat ee ‘Bom dod gedaocen, a ne ine nt Senter Tent viene kas bey obs Dee eens ae ee festa wokutns omporchu, postgnuvdt tim uvjrlivu ravniteht nieve ae < net genase rine ne aan eee oe Ki velikih kipara XV stoljeca w svojoj domovini. 2p oly aohy aa ee vein ie et enor oe Sil cm emareae cnr te Soa ete gc ceo tee ote eee as emo kao nlovorem ovjentanpjsnike writs} Akademi Pomponia Lee 3 sha pred im neninteing, 8 pone pred Ment 8 pomile pred Mletarima snore xmantame stopna, ubrovan! a Reweands sol wasn Dutwovato} republic. Pri fea 194, gotine Beran ned Stub toe annals tna raj 15. godine Plage oe ech, seni Venera kr nokog Korein Antuna hol sede poe "ses loan eran, OW nee 18 ne dolomianu owes ee ekretninama u vrijednosti od stotinu zlatnih dukata® ‘ ge Sd febronin daimatinkim gotkim rrbaime w Dama seta fei an Franek, Janos ae Praca, Hl Je ih eos eon pero 8 St njsiaa no ol to ee on im litem 1 intaijara,'U rasporeda jos. momo pita kh Kapa slate darnitaate cea tides are ot Gt ka ftatario mu jo skar Martin Pehle Hate vokacean kt ponent pomas arn Bla darlene bales ass fed | one oles mila 2a neu doninkonsey ek fog to nestale i danas se mote samo pretpostaviti da su bile razdjeljene ivadeset 1 osam raspletenth, providnih sjcdala, poput unl: oe se Yatra! Baines Toga, Pane rele dalle ae oats sco u stom, oro te pat runs uapeedon ago a vice Kot nam se etme ita sia tres, ‘er tv ikea, Tm ke eta oe ott learn ow fa Sith uo m oti ttn store eon a a at no pratnn rein so en eae ee ae Be Jog destjeta. Siowa sc mote I prepetavl a Jean Blate sc nes5 MocucnosTi | 180 ev cia st tte polipuha, vt eine ett Stone fe tui sum reletne wl pote Le aero otek fancisia rcbara Reto Francs Chik ee Se brant etiem AVL stu Dubfornica 115 godine ‘Shey scnna sat boa Dubrerate Penal, Pts Gate Kel J 2igatne sai: n Ene pole 1 svn w bron Gi ots ant fan Ge ls acne nea echt ie be u dsm sh tah gate av bebe | ‘ate J, tn godine caiman wfenie wavs edn da th Dol orako-dvedlelakom sana : ee tom stilu Klesao Je u Dubrovniku i francuski kipar Jakov de ae unsa. Njega je u Mlecima upoznao dubrovacki predstavnik Pasko Ment tae io ga da se preseli u Dubrovnik sredinom XVI stoljeta. Stigavsi tu, on # radio za is ibliku, 2a crkve i 2a pojedinee kipove, reljefe i gradevinske ukra- 2 WiSesotantnom situ, Bogato Je vkasio profiranim prozortna okruzenim oporina!kipovinn posje aston cite bale, ll 6 | pe te ‘mort doen ileal, o vars narutele na Kev dor | Kut > TEL Ct ni med yan nal a pra we Pei os pot Diora mors wrnut goxom ly os saa oa tion ne bl ned udubrovadk) sedi ple2ne)& legan gern ote Deacon satin wat 5 ge, {Uta Sy lt sol pomocie reneanine pois oe estat Satspen amen ence repel izes a anc te EDGR echo f rma rotor pire veto op seater Pact frat Ear a Jo sin Dy State nr inn sae wr ee a verre grozre, moro a pop oth ha rok : Sar teow emda, Sean nH Sean oo Do ‘prt Piacoa ti Barve Jenin ete mano de ‘Pant tin a fiz Loma pa le co ego pan wai ee Ahern boraio a Mest edake fe sian & Dubrov "ciearinna oman ein sea Bn acini sb ree amjve borne prjnog ahora etd Dalai, po REELUSSitan e butroveta u takinssblein ha Sibenfain, Jr tia doc tobe taeda : 4 ‘Po saduvanom Jakovljevom kipu sv. Vieha izradenom 1552, godine skupa coe etm 6a rene 6 fanau ebore) eaih SEN ea env pe wna ml ene al nip Bo 8 1 hata sore Nha sve ya eb ine Ko ta Joni pati vine de oe of rane moree sn $0114 © Zit nnn» adc mana taste oo Seats eet a hp remit one Evatt Hoje Jopueboa parka ‘nm ttn cent ear ae Jor Je oa plone lina fe prvecvao ii = aul te se Pin teine Ubon prdravnicina cuborat ‘ttre, ola dos shore} ted arena plese, em eee cttattasepeniiem twat, absent eject 1 48600, | ©. FISKOVIC } FRANCUSKI GoTICK.... 15 ‘edu jim stupigima ée bili uokvireni likoVi Marije 1 Gabrijela, pokroviteja Palmecije sy. Jerolima i dubrovaékog sv. Viaha, te zaétitnika protiv kuge av. Hoka { sv. Sebastijana. U sribnju se zatim obaverao da ée na pjevnict napravic 41 Kamenu klopu s ukrasenim nogama koje ée zavréavatl lavijim Sapama, ‘Svote koje su mu teplagene w travnju, Kolovoru i rujmu te godine sviedote da ‘it majstor to djelo izradivan, all se ono nije saguvalo poslje potresa u XVIE Stole, ‘akov se u Dubrovatku zadr#ao vite od jadnog desetljeés, ali se telko sna lazxio 1 u svibniu 1860. godine uputio je Vijeéu Umoljenih molbu, u koje} se | {ilo na ondainje prilike u Kojima Je sa svojom Zenom 4 ti ‘sina teSKo 2ivio, Dbuduél da u Dubfovntiu nije bilo onako dobre zarade ni onoliko pes, nit Je ‘kruha, vine, mesa i ribe bilo uz onako nisku eljenu i u izobilju kao w Mlecime, kao Sto mu Je Paskoje Menéeti¢ obséavan, Ponudio je stoga svoje umijece dita, Vif molio da ga prime u drJavnu sluzbu Republike, u koju je stigao da ivi 1 umre, Tslaknuo je da Je prvenstvene keipar boii klebe u kamenu i tee u drvu, ‘atim graditelj twrdava, palaga { gradskih uéa, da zoa suit 1 uredivati mo’ vara zemijiste, a mote usaviti 1 stonske solane, Obeéao je da Ge odgoit ti vom zanatu mnoge uéenike, to ée Dubrovnik biti snabajeven dobrim majstori- ‘ma za nekoliko stoljeta. Tim ée koristiti Republiel | pojedineima kudikamo vise negolt Kipar Juraj Dalmatinae, kojl je mnogo godina uzivao drZavnu plate, a blo wide Btetan negoli Koristan, Moti ¢e, dakle, posluaiti Republici take dobro ‘kao i svakt drugi majstor tz lalije, pa moli da ga se prim! u sluzbu, da mu se ‘ustupi jedna od Klesarskih radionica pod erkvicom Sv. Sebastjana i nade hud. ‘ca za njegovu obitel). Jekov Je dolsta dobro osjetio potrebe Dubrovéana. Uvidio je da im nike, ‘oteebittollko Kipar i rezbar koliko graditel} obrambenog t stambenog gradi.” folistva, Koji fo vielt isusivanju motvara 1 uredenja uncenlh stonskih solana, ‘Jednom rijeéju koji treba biti renesansni ~omo universales, jednako veijedan ‘sao {telijenski majstor! i Kocisnji od kipara Jarja Dalmatinea, kojega se ova) ‘redn}i majstor osmjelio nepasti u svoo} hvalisavo} molbi. Praktiéal Slanovt Vileta Umoljonin su mu stoga i uvadill moibu, Jer njih se je malo ticalo da ‘akovljev kip njihova svetog zaittnika Jako zagstaie i ne moze da se uporedl ¢ ‘kipom Koil im Je daroviti Zadranin Juraj Daimatinae bio iskiease, Frirodno Je stogn da u tom gradu, kojemu je bila glavna briga obrana svoje ‘stmostalnost!{ osiguranje svoje truovine, pa nije prihvatio molbu Ivana Duke ovita nist Buontalentija, a etpustio Michelovza i Jurja Dalmatinea, nelaze 2a Poslenje veé u drugo} poloviel XIV stoljeéa francuski oruzarl, evaeh svih viata ‘ondaénjih topova 1 ostalog oruzja, ‘Simun iz Villeneuve-tés-Avignon (Simon de Villanova de Francia) fo tada {aradivoo skupa s Ivanom Malart de Bretagnia balita, Obojice, kao t Jakov bis -iehu stig u Dubrovnik ie Mletaka. Krajem 1442. godine primijen je w erdavny shutbu ‘Vilim ig Pariza viet u izradbt bombardi, putaka, salova { sllnihy pos slova, Da Ij je to onaj »maistro Guliermor, koil Se klesao 1441 godine i neste zanije glaviee na Knctevu dvoru, teko je utvraitizbog oskudnih arhivskih po- dlataka, Ako je to daista on, onda jo dodivie u sazumno} t Stedlivo) dubronee. ‘Ko} stedini Bertrandova sudbinu, da od kipara postane bombardijer, U drugo) Poloviei XV stoljeta ljevao je u Dubromnika topove bombardjer Andrija Frese12 . MOGUCNOSTI tr Seta omc eam a Tet sa ea ie Crs wince ce ns a Pe Seine ee en warns a rnin caudate eet itor ara nn te ashes tn ecco Syraemon an Pa ty nt th "athe ee mata ts sa orp cara Duane Sino, Mees, franewskom princszom, Ne bih se sings slot rote Te patra da, ge Nivoinn wa, Koforu one rusevina Snake of adage 2 sto C. Sind, Korounalno wedene Bot ee promo, Jet 8 BEDASetY wantin romenitico-goUeka palate ove obltell sts: 1, Beograd 18S), ota bite) posiedovala veuke ijepe cote DASE! OP, dena. De i ore rier IV soliete, svete weovor 0 ga }¢ Mio Bats sy vow Bevel Poole eklopio sa duprovackiry groateliena 1eB8 8, 22s rownrestijare, Ninja pifors | ostalih prozora svote palate (C. Fskovie: Prvt Seti Jubroveeks gradiel, st. 68, Dubrow7k 195) nat Crea sconoll, Zara, cavelogo... st. 107, 112, Rim i992 Sv. Simun wna aoe SG tao eaten IT siojeéy, Sia, brads duh, Rowe a ovo SA roc ina ral na Dunc {a a 44 se MO pramenove, niga Hadovanota portal tx 1240, godine (U-si C Fissat Toots a doxratae gred 1003), Prema fome dubrovatk! rele, sytney Radovan, aL 1 2 tn qobe se daira. kia) IIL ioe, a0, safe 1g shienom Bradom, 7 uojega (Vie J. Blaksimovié, oc str 20, O50 Sok ub, ane cge brade ove nije tha, vee plofnosl 1 ukoSence 1° XX, 0, al alge fer romaniti kao 1 oko bain ukasl, pa trotiino mek raz len, oma adovanover portale 120. godine (. B.C: FIAROVE, Tem #1 6567) Tr iistoria Solonitana, ste. 48. Zagreb 189 O.e str 78, woe eT wania zacarskou 1 sivensiog athartwn XV stale, Plo = Elo Borne ace Bat. 70. Spit 1904 U Wo vejeme se smatralo Fer eaa tego ill da Je Lzgubljens, ai Je zatim nagona. "G FISKOVIC / FRANCUSKI GOTICKI.... a © G, Gamulln, Stari majstor u Jugoslaviji 1 ee 1 majstor 4 Jugoslavii eee ee Feed escapee! ha No, 0, Paris 25. X 1945, # PE ve ons ROK ery ne re oa eet aneareeee ree te SOS era oak ene tara ec oe ir 16, oh 1,12, 18, Zagred ‘UMJETNICKE VEZE FRANCUSKE I DALMACIE OD POCETKA 17. DO KONCA 19. STOLJECA ee eet oe crease ie ea seca ERS Seon ceee ee pap epee eet enieate: (oe ee ea oe et eee oe minimum. Sve su se maralne 4 materijalne energije trogile na obranu gradova ee eee ces Fe eee Etec eee $a tako 1 Francuskom. Dubrovacki ou mlsdié: polazil na studi} a Paria, Mo- maior pease rua soa pti eee pe ee ieee Oe eee cea aa ear yre ee eee een eae ee eee ee ah re ere ere eee ere ‘svesti najvise na pokuéstve, a ie he eames a Soe ot See eee ae ee ee ee ee eae fekata: C, L. Clérisvenda (17221820) (Df. P. Gauthiera (1790—1 sia C1 cee Gauthieca (1790—1855), te slikara