Miroslav Krle a

POVRATAK FILIPA LATINOVICZA
Filip se nakon dvadeset i tri godine vra a u rodni kraj. Metaforika povratka upotpunjena je vremenskom odrednicom: svitalo je. Time je ozna en po etak ne ega, otvaranje spoznaje. Roman e zavr iti no u i time e vremensko odre enje biti zaokru eno. Idu i prema rodnoj ku i naviru mu uspomene, saznajemo motiv njegova odlaska. Proveo je tri no i s prostitutkama od ukradene mamine stotinjarke. Sje a se i razloga svog izleta u blud - po uda za debelom Karolinom, koja mu je jednom slu ajno u kuhinji sjela u krilo. Nakon njezine udaje do ivio je prvo veliko razo aranje. Patio je zbog nje pune tri godine. Reminiscencija se dolaskom u grad otvara u koncentri nim krugovima (po tome je nalik Proustu): priroda, Kaptol, trafika mame Regine, djetinjstvo uz tu trafiku i majka. Stvarnost oko njega ispunjena je slikom enskog akta, tele om nogom koja se mrtvo vu e, poskakivanje mesarevih kola - ovim opisima iskazuje Krle a sna an naturalizam koji je svojstven njegovim djelima, posebice u ratnim novelama. FILIPOVA MAJKA, pravim imenom Kazimera, Poljakinja,"najtajnovitija pojava njegova djetinjstva", potpuno je hladna spram Filipa. Govorilo se da mu je otac biskup i to mu je determiniralo djetinjstvo. Zbog te "istine" majka ga je eljela istaknuti odje om i izdvojiti time od ostale djece. "O i su joj bile mutne, umorne nate ene od suza, krvave. Obrve izlizane, lice upalo. Tu je Filip prvi puta ustanovio da mu je mati naprahana bra nom kao klaun, a pod tom bijelom, bra njavom obrazinom da ima drugo alosno, sivo, izmu eno lice." FILIPOV OTAC - predpostavlja se da mu je otac pokojni sobar i osobni kamerdiner Sigismund, prekr ten u Filipa. Umro je kad su Filipu bile dvije godine. "... jedna savr eno bezli na pojava s hladnokrvnim pasivnim pogledom ro enog sluge, stajao je kao sjena, pred kojom je Filip godinama strepio." Po slu benim dokumentima oni su bili vjen ani i u desetom mjesecu zakonita braka rodilo im se dijete. Filip se oca sje a sa slike iz maminog albuma, bilo je mno tvo slika, no on nije znao tko je na njima. Kroz reminiscenciju otkriva nam da je slikar i kriti ar. Izra ena je simbolika razo aranja raspadanjem Filipove stvarnosti na detalje i boje po inju sivjeti, postajati bezli ne. "Dok su mu se prije boje javljale kao simboli stanja i rasvjeta, sada se sve to obojano do ivljavanje pretvaralo u nemirno i neshvatljivo kretanje obojenih ploha po ulicama..." Elementi Filipova psihi kog stanja po mnogo emu upu uju na egzistencijalizam Jean Paul Sartrea. Filip se tako er nalazi u stadiju mu nine, samo to naziva nervnom napeto u i nemogu no u slikanja. Isklju uje boje od zvukova, promatra tako oko sebe raspadnute slike, osje a besmisao, time ukazuje na raspadanje vlastita ivota. ivot mu postaje fantom, koji nema razloga za postojanje. " Sjedi takav jedan neodre eni - netko - u jednom ogledalu, naziva samog sebe -sobom-, nosi to svoje sasvim mutno i nejasno ja u sebi godinama, pu i, a gadi mu se pu enje, osje a kako mu je mu no, kako ga ste e srce, boli glava, kolutaju mu oko pogleda udni zelenkasti krugovi i sve to tako nejasno i mutno kru i, i sve je to tako pogodbeno, tako neodre eno, tako udno trepetljivo: biti subjekt i osje ati identitet svog subjekta!" Filip se sje anjem vra a u Europu, razmi lja o stanovima, Europi, Panoniji koja je jednom bila sredi te velike civilizacije, a sada je prljavo ni ta. Razmi lja o potrebi za povratkom, smislu postojanja: identitet ovjeka ipak postoji, a odre en je iskustvom, sje anjem, uspomenama. Izme u siroma nog mladi a koji je naprasno oti ao i otmjenog gospodina koji se sada vratio (onda je bio Sigismund, a sada je Fillipe) postoji veza, neraskidiva imenom, a to su sije anja, uspomene. Saznajemo da je krenuo u Kostanjevac gdje majka ima ku u i vinograd i ve jedanaest godina ga zove svojim monotonim pismima. Putem promatra kip mramorne ene i to izaziva novi krug razmi ljanja. "Suvi nost svake prigodni arske umjetnosti, a naro ito kiparstva, vidi se osobito dobro po provincijskim etali tima gdje stoje postolja raznih oborenih spomenika, podignutih u ast tome tako glasnom vremenu, a danas je skinuto s njih sve to je bilo oko njih prividno veliko, i tako su ostali samo mali i slabi kipovi, zapravo

a po danu hodala u laganim kostimima. Ljubav koju mu nije davala ostavila je traga na Filipu. ali umiruju a injenica za Filipa. a ona se u portretu prepoznala. banska savjetnica. Op enito e se roman vrtjeti oko krugova njegove reminiscencije. prvi odlazak frajlama vezan je za naturalisti ku sliku ene koja le i na krevetu otkrivenog trbuha. znao je to. Dr i bespredmetnim slikati tu u Kostanjevcu me u seljacima i njihovim malim problemima. zamatala no u u flanel. no i stari ljudi imaju svoje potrebe i on im to ne mo e osporiti. ivi u ku i s vinogradom.ideja je koja pri tom opsjeda Filipa.kako u slikarstvu ostvariti sinesteziju razli itih osjeta? Suprotstavlja sebe Jo i Podravcu. Jedne no i ga je probudio krik:"Ogenj!" i on se bez razmi ljanja obukao i po ao gasiti vatru k susjedu Hitrecu. gusta. velikog i bijelog "kao uza li kvasac". no on se osje a bolje. Filip opisuje ljude koji zalaze u njihov dom i ao mu je da se "ba taj truli krov mora zvati roditeljskim domom". kad je stajao u redu i ekao na pozdrav grofa Hedervarya. prikazao ju je onako kako je izgledala. . kao dva posve opre na ovjeka: razlika izme u njega koji je u sedamnaestoj godini po eo gledati ene na Tolouse-Lotracov na in (iako ni ta nije znao o njemu) i ove nepokvarene prirodnosti ovog ko ija a. a inila je to sirovo i prili no nespretno. kad se njegova supruga uzbunila jer je u protokolu za pozdrav Khuenove ene. Nosila je periku. koji e se uvijek otvarati nekom bezazlenom rije i i iriti tvore i dublji smisao. tra e i razloge postojanja. bar unastom trakom (bila je elava). a vrat podvezivala crnom. upan Liepach Kostanjeva ki sanjari nad nezaboravnim danima be kog dvora. on je slika onako kako ju do ivljava. siva. Pozlilo mu je od toga i htio je iste ve eri oti i iz Kostanjevca. ka e:"frajle". Prikaz majke novi je izvor nemira u Filipu. Izgledala je kao "stra ilo za ptice". na njegovim zapre nim kolima. U trenutku ina razmi ljao je to e biti.obi na cehovska prevara i lo a roba. Nije se vi e snalazio me u doga ajima. Njegova se neurastenija smiruje. grofice Margarete. u svojim vrtovima zauzeti svojim malim svakodnevnim poslovima. Opisuje itav doga aj oko tog ru ka. godine i sliku iz novina gdje je i on na tom ru ku. oko ku a. Promatra ljude na selu. "Uredili su za Filipa dvije sobe pod krovom ili po frazi njegove majke. nakon Eleonorinog skandala sve se sru ilo. Nakon toga je Khuen vrlo brzo zavr io karijeru svog odabranog podanika. kako sva osjetila prenijeti na platno . Za Bo i se Leipach vratio u Kostanjevac i odatle se vi e nije micao. U selu vi e nije bio samo "gospodin". kvantitativno umno avanje ve vi enog. s njegova dva Modiglianieva platna. Izjurio je tada iz sobe. demokrati na vlasti mu oduzimaju zemlju i on ivi u dugovima. slikarstvo je prema tome otvaranje prostora pred nama. slavonska magla. Bila je u svemu pretenciozna. a potom i njihov sin. Ne mogav i kistom izraziti ni ta lijepo ili bar uljep ano. ve "onaj to je spasio Hitre eva bika". "Panonsko blato i civilizacija koja dolazi!" Dva su mjeseca pro la od Filipovog dolaska u Kostanjevac. Jedna od maminih go a je Eleonora Rekettye. bio je promaknut u upana. na prvom katu. Spoznao je tada da mu je majka sli na njima." Filipa itavo vrijeme mu i pitanje kako naslikati mirise i zvukove. Kad Podravec. Majka se uvrijedila. ako ga bik u panici razdere. konzervativna ena. u znak protesta. Glasine o njegovu dolasku i njegovoj pojavi kolaju selom. Slava mu je pukla preko no i. pogledav i na ku u uz cestu. Filip otvara novi krug sje anja. opsjednuta mi lju da ima rak. pru iti grofici ruku. uvaju i pozivnicu za dvorski objed iz 1895. sve je pojela "te ka. Prolaze kroz Kravoder." I tko se jo sje a emu slu e kipovi? Nitko se vi e ne sje a. Promatraju i okolinu razmi lja o slikarstvu: ovjek vidi samo onda kada je ne to ugledao. "ljepljenje i priljepljivanje ve naslikanih slika. to je prikaz neukog i priprostog naroda. Nakon objavljivanja lanka u Narodnim novinama da su Slavonija i Hrvatska ni ta drugo do Ugarske zemlje. "Sve je zapravo besmisleni kaos!" . skandal je bio ve i od spaljivanja ma arske zastave i time je zavr ila karijera upana.su termin njegova djetinjstva. alila se na reumu. bila dvadeset i etvrta. preskupa u odnosu na njih. udovica." Tu se Filip dobro i mirno osje ao. Filipu je nalik na "sivu lutku iz starinskog albuma"." Filip putuje s Jo om Podravcem u Kostanjevac. Jednom je Filip vra aju i se ranije ku i ugledao majku kako sjedi u krilu tom starcu. No. Zapo eo je na njezin zahtjev slikati njezin portret i tu za njega po inje mu enje. Uletio je u goru u staju i spasio Hitre eva bika. a ne sedamnaesta i nije eljela. bila je staromodna. Ubrzo umire Eleonora. Imala je sve karakteristike kvazi bogate i kvazi fine gospo e koja je silno eljela odr avati neki nivo u ivotu. "tog je popodneva plakao kao da mu je netko umro". To kontrastiranje za Filipa je ideja nelogi nog i nerazumnog svijeta. Frajle .

Ubrzo mu dosadi zabava i on odlazi na proplanak u umu. no itav posjet biva za Filipa glup i besmislen. kako su ljudska tijela tajanstveni galvanski sklopovi i kako se svi mi emo po nekim mra nim i neshvatljivim zakonima u svom mesu! Krene se tako ne to u onakvom sedamnaestogodi njem balavcu. Advokat Balo anski zaljubio se u nju. Povukli su se u Kostanjevac. dospio u zatvor. tanke. Filip sjedi u kavani "Kod krune". gnjusne i mutne pojave obavijati arolijom plave krvi. a istodobno ispra njivati njihove masivne i okovane blagajne. koju ovjek vu e za sobom itav ivot kao mlinski kamen. debela i neugledna. ograni ena djevoj ica postaje sudbinom. Bobo ka ga je jednog dana nasljedila kao po iljku iz kaznionice. ona se furiozno udala za jednog ratnog bogata a i bacaju i novac tog veleindustrijalca kao korijandole razvrgnula brak. ali zbog njegova bogatstva nije se od njega odvajala. onakva plitka. Krle a rabi identi an izbor leksema za opis ovih ena. nedugo nakon njega sti e i Ksenija. Druga epizoda o Kseniji (ili uzro nost njezinog karaktera) Uzrok pona anja Bobo ke Krle a tra i u njenom djetinjstvu. akvamarinskih o iju. Njegovo postojanje mo e opravdati samo umjetni ko djelo . ona se zaposlila kod Steinera. Rezika je bila kuharica u biskupiji. Zbog nje je pao u te ke nov ane neprilike. koja je posve siroma na. o tre usne iz kojih su "romorile la i kao naj istija lirika". Prvi tjelesni kontakt do ivljava s ujakom. (Samoubojstvo iz o aja koje Krle a ovdje koristi istovjetno je samoubojstvu Canjekove s glembajevske ku e. filigranskog rasta. Razmi lja o jednoj takvoj no i kad je prolupao maminu stotinjarku. posuta pjegama. tog je dana slikao do ivljaj gluhonijemog djeteta i osje a se zbog toga ivim i zadovoljnim. Zanimljivo je da za takvo samoubojstvo Krle a istovjetno rabi isti izlaz skok kroz prozor. stidom i predrasudama i po eljela je. grofi inog ujaka kako leti blizu ume u crvenom ogrta u. a u itav taj cirkus je uletio zbog Ksenije (Bobo ka Radajeva) kasirice kavane "Kod krune". Bio je psihi ki rastrojen. Filip i majka pozvani su Leipachu na "ju inu" u ast grofice Orcyval. upropastila je nekoliko banaka. otkine se kao sudbina i jedna onakva mala ma ka. U danima biskupske gimnazije "jedina svjetla pojava u itavoj toj smrdljivoj ku i bila je Rezika" = "jedina svjetla pojava u itavoj glembajevskoj ku i bila je Beatri e". U vrijeme kad ju upoznaje Balo anski. Leipach ga je neprekidno pozivao. uni tila supruga ministra i svog posljednjeg ljubavnika advokata Balo anskog odvela u zatvor. "Pretvarati ru ne i bolesne stvari u arm ljubavnog do ivljaja. Filip je prekinuo tu nemilu situaciju gospodskog prepucavanja s neukom djevojkom jer mu je bilo ao Jage. ali ta joj je misao bila bizarna." Bila je plemkinja. Sjede bez rije i. a on je sjedio i itao novine. Povrh toga Leipach ga je do ivljavao kao protivnika. stare dame ro ene de la Fontaine et Doga Resa. plavu kosu. ena Balo anskog se potom bacila s drugog kata. sve re i majci koja je igrala brid . Poderala je potom svoj bra ni ugovor bez konkretnog razloga. to je bila Bobo kina tajna. vra aju i se u kabinu. privla ila. Filip je do ao upravo kad su ismijavali djevojku Jagu koja je vidjela starog grofa. ITAV NIZ POGLAVLJA KOJI SLIJEDE PREDSTAVLJAJU PRI U U PRI I I SHODNO TOME ODABRATI EMO IM RADNE NASLOVE Prva epizoda o Kseniji Bila je supruga ministra Pavlovi a iz interesa i ra una. sjajne o i. Po naravi sklon tjelesnim nastranostima Filip razmi lja o enama. "Kako je udno to slijepo kretanje u nama. bila je prosjeda. nje no tijelo.Filip je bio pozvan u Kostanjeva ki dvor. glavu ruskog hrta. no je i ima potrebu za etnjom. promuklog alta. Dok je le ao tri godine u Lepoglavi. obmanjivati tom plavokrvnom magijom na u pu ku gospodu bankire i parvenije." Filip ovdje otvara problem determiniranosti sudbine. Ta je ena po pri i bila oli enje skandala. predodre enosti ivota jednom jedinom situacijom koja mo e iz korijena sve promijeniti. tako er sporednog lika. Filip eta kroz no . One ga dovode do o aja ili ekstaze. . Njoj je bio dosadan. Potom na putovanju brodom susre e sina carskog bankira. Tom je prigodom raskrstila sa strahom. Bobo ka ima dvadeset i sedam godina. kad je ponestalo novaca.i ivot Rocqantena u Mu nini opravdan je jedino umjetno u: to je egzistencijalisti ka filozofija. No svi njegovi tjelesni zanosi Rezikom ostali su neostvareni. nemirom. a potom mu se ubila ena.) Naravno da je Filipa ta ena zanimala.

to treba naslikati i kako naslikati Krista? "Onu potpuno praznu bilancu tih dvijetisu egodi njih napora. nemir se uvla io u njega. igra ah. priprostim i obi nim. "Plauta su igrali glumci. OVIM POGLAVLJEM ZAVR AVA UMETNUTA PRI A O BALO ANSKOM I BOBO KI Filip sjedi u vrtu pod orahom u suton i razmi lja. U dodiru s Bobo kom taj je osje aj bio manje izra en. pi e pjesme i razgovara s Filipom o slikarstvu i umjetni kom stvaranju. onom istom u kom se ustrijelila njegova baka. Analiza veze Bobo ke i Balo anskog ivot s Bobo kom bio je te ko razumljiv. Filip nije imao razvijen osje aj za stvarnost. sebi nima i nije mogao ni sa kim razgovarati. tako im se inilo. nosili su sli ne rane i o iljke i razumjeli su se u potpunosti . enom. "On nije elio ni ta drugo nego jednu jedinu stanku u tom bezizglednom mu enju. bio je oslobo en." Sad je Slavonija posve mrtva. sumtak ili mo . Dagmar i Alis. Tom atmosferom tame do arava se Filipovo unutarnje raspolo enje. a sad mala Anica pla e nad tim grobovima i rok u svinje. sve te nakaradne likove. "Sjedi gospodin doktor plemeniti Balo anski u baru i gleda Bobo ku kako ple e. Nije se vi e osje ao kao "fjakerski konj". pristojno ure enoj kutiji sve su igra ke bile na svom mjestu. njihove geste i pona anje." To ga je nau ila Bobo ka. To ipak u sebi nije mogao promijeniti. Stanovali su u stanu s jedanaest soba. U njezinoj plesnoj lepr avosti. Svoje posljednje dane Balo anski je pro ivio u pijanstvu s patuljcima i grbavim djevoj icama koje je Bobo ka sakupljala oko sebe. sjedio je u ormaru. Razgovor zna i za Filipa susret s nekim. Balo anski ili uzro nost postupaka On sam se nije osje ao lo e zbog promjena u ivotu. Na dan Svetog Roka uputili su se Filip i Bobo ka na proslavu u susjedno selo. Sada nakon svega.kroz njih su gledali neki drugi ljudi. pak. Nikad nije ni pomislio na ne to neispravno. Ljude je do ivljavao pretvrdoglavima. mra no. "U toj lakiranoj. Krle a esto u ovakvim opisima eksterijera gdje smje ta Filipa koristi suton. Opijao ga je takav impulsivni ritam ivljenja. probudila je u njemu intenzivnost osje aja.. Prolaze i kroz sajam izme u pripitih ljudi i mno tva ivotinja. Time ne dobiva samo zaokru enu konstrukciju pri e u pri i. Ona je dostojanstveno. ali bio je tjelesno ovisan o Bobo ki. Sve su mu ene bile jednako nepristupa ne. opravdavao se pred sobom. strastveno i nakaradno. titila svog sina obja njavaju i sve "fazom" koju je pro ao i njegov otac. a kad tamo . u nehaju kojim je uzimala ivot. eznuo je Filip za velikim gradom." A onda mu je u ivot u la Bobo ka i njezina brakorazvodna parnica s gospodinom Pavlovi em. kao goli titan uz zvi duk vjetra o trog kao britva. ve metaforikom rije i otkriva njihov odnos. on sam bio je indiferentan prema enama i ivotu op enito. eli o je razbiti mit "la ljivost svakog pseudoreligioznog igranja ki em". Bio je isti konformist prema ivotu. Filip je do ivio svoju viziju jednog platna: Krista koji zamahuje pesnicom nad prljavom ruljom.. ali on sam ga nije mogao primjeniti. O enio se Vandom Agramerovom i imali su troje djece: Vladimira. On nije razumio ljude oko nje. besmislene. ni ta se vi e ne doga a. nije se snalazio me u tim ljudima. svakodnevnog.. Gluhonijemi kravar Mi ko prona ao je na pa i malenu bron anu Europu na z adahtalom biku (figurica). osje aje i pijanstvo svojih predaka. ivotni slijed obitelji Balo anski Vanda je poku ala sprije iti propast svog mu a i zamolila je svekrvu za pomo . Filip je spram ena osje ao da stoji neki njegov ja koji nije on. Vi en je kako ple e na stolu u kostimu panjolske plesa ice. bio je previ e stati an. Vanda se bacila s drugog kata." To je po etna i zavr na re enica poglavlja. dok nije sreo Kseniju. i oni su ba tinili nemire. imali su troje slu in adi. Suosje ala je s njegovim razdra ljivim stanjima. da se od ovih barbara stvore ljudi. otvara time novi krug reminiscencija. Filip u tome prepoznaje ostatke nekad velike civilizacije razvijene na prostoru Panonije. tra e i prostor za sebe samog. Bobo ka je bila izlaz iz svega dosadnog.Vladimir Balo anski ovjek kojem je majka povla ila konce ivota. ljetovali su u Lovranu i na Bohinju i sezonski putovali u Be . Upoznao ju je pri tom tjelesno. na primjer. a sada po tom prostoru pasu krave.. uobi ajenog. Kad je uhi en. on se nije snalazio. nala u i Vandi da bude strpljiva. neplemenito ili krivo.

Filip osje a sudbonosno raspadanje u samom sebi.bezbrojne krabulje u tmini s goru om vatrom . Kyriales o sebi misli:"Kad bi taj slikarski slaboumnik znao kako tu s njim razgovara jedan slabi . on jo nije iznerviran. uznemiren je. U prvi mah je Filip pomislio da ode. Karolinu. Leipacha. On je otkupio od Filipa slike u vrijednosti 2000 ilinga. kojom ne bi nitko vi e mogao da otre ni ije obu e. Kyriales postavlja Filipu ovakvo pitanje:"Jeste li kada dr ali u ruci ovje ji mozak? Jeste li kad osjetili te inu one 1400 grama sive mrene u svojoj ruci? Da ste svojom rukom 27000 puta prerezali to ljudsko cerebralno tkivo kao ja. vi biste se bili zamislili i nad drugim funkcijama na eg mozga. ali znati elja je bila ja a od njega. nemirno i slabo. Nosila je u sebi izvjesnu nastranost i to nije bilo jasno Filipu. a Kyriales i Bobo ka vode ljubav u krevetu iza njegovih le a. Emotivno ga je uznemiravala Bobo ka. koji je ostao vise i na vje alima!" O tome i svojoj slikarskoj viziji pri a Bobo ki dok se kroz no vra aju u Kostanjevac. uzaludan tip posljednjeg ovjeka. holandske boje. Bobu.njegovi rimski popovi po farofima vi e su vinogradari i kravari i bli e stoje svojim smrdljivim babama pod ispruganim perinama. Kyriales je pametniji. Ispred kr me je ubijem ovjek. Balo anski prolazi krizu ludila. Filip sjedi u kr mi. jedna ru evina od ovjeka. Sergije Kirilovi Kyriales do ao je u Kostanjevac niotkud i tu ostao. oduhovljenju materije. rasporena mu je utroba. U av i Bobo ka ga je odmah optu ila da ga nije briga za nju i da je mogao jo kasnije do i. starim i debelim be kim industrijalcem. u tom nemiru on je u posljednjih dvadesetak dana naslikao brojne slike: . Kyriales je Filipu prouzrokovao nemire. Ni ta od toga nije naslikao. Tema razgovora je samoubojstvo. Bio je prirodnjak s racionalnom darvinisti kom teorijom dr i da slikarstvo mora imati svoje unutarnje lice. samo je Bobo ka ostala na krevetu le e i. ali osje a i tihu rezignaciju:" to bi ovjek gluhima tuma io glazbu? Nema smisla barbarima tuma iti orfejske zanose!" Raspravu prekida vika s ulice. Jednom je do av i nenadano ugledao Bobo ku kako ljubi u usta malog dje aka. opscesnu i nemoralnu: Balo anski ita za stolom. kravara Mi ka. On i Bobo ka bili su prijatelji jo iz davnihu dana. No. Filipu je sve to oko Bobo ke i Korngolda bilo odvratno. Kyriales pobija tu teoriju. la ljiva. ovjek je za Kyrialesa najni a ivotinjska vrsta "bestidna.mno tvo zelenih sutona na pustim umskim poljanama . njega se Filip bojao. Nailazi na suludu scenu. Jednom je do la na sastanak mokra i prljava od zemlje. sagnjila stara krpa. osje a treperenje ivaca. oboje su pijani i razgovaraju. Filipa nije dr ao slikarskim talentom ve rastrojenom iv anom osobom koja bi mogla izvr iti samoubojstvo. zlobna i majmunska zvijer". Kyriales pita znaju li to je posljednja misao ovjeka u inu samoubojstva?! "Kipi u njemu rasap slika. a ne samo nad intuitivnom!" Filip osje a nemo spram Kyrialesa." On je osjetio da Filip sumnja u sebe i svoje slikarsko umije e i to koristi u komunikaciji s njim.vinogradare u sumraku . Kyriales nije vjerovao ni u kakvu posebnu ljudsku sposobnost ili talenat. du a je po njemu dio tjelesnog. glupa. Filip sam in stvaranja do ivljava kao posebno stanje u kojem se ra a slika i to nema veze s materijalnim. to je imala i kako se slomila. sje anja i nagona bolne panike za svime lijepim i dragim. Rembrandt dodu e mo e biti protuprirodna pojava no "hodati na stra njim nogama je isto tako protuprirodno kao i biti Rembrandt". Dva dana nakon te pijane no i Bobo ke nije bilo na poslu i Filip odlu i posjetiti je. Raspravljaju o slikarstvu. ali ne e to u initi jer je kukavica. Osje ao je spram te njene nemo i ogromnu simpatiju. a Kyriales nije skrivao svoj uzvi eni stav spram Filipa. Bojao se njegova lica i njegovih rije i.portrete: mamu. Kyriales je razo aran ovjek. kojeg su objesili kao tata." komentira Balo anski. Pili su svi. Nedugo nakon toga je otputovala u grad i vrativ i se za tjedan dana poklonila Filipu nove. Ona ih je mirno skupila i zaklju ila:" S bizarno . Balo anskog . premda je on propao ovjek. Filip pak osje a potrebu da se odupre tom ovjeku. On ih je tresnuo o pod. pra eni olujom i grmljavinom.grupne portrete za stolom uz ispijanje aja. Ljubakala je s Korngoldom. Kyriales je ustao i krenuo spremati "ljermontov ik" pun . da zbaci sve sa stola. "Dobro je to. no osje a strast povrije enosti spram Kyrialesa." On ne bi mislio ni na to. nego Njemu. ita molitvenik i tra i nekakvu zadovolj tinu. Filip se osje a lo e. Znao je to je sve pro la. Filipa je to uznemirilo.

Prisiljena je oti i s Balo anskim i da bi ga umirila ne uzima novac." Imala je pravo. Balo anski je svratio eliv i sprije iti Bobo kin odlazak uz pomo Filipa. Dolazi Balo anski i otkazuje Bobo kino putovanje. no novac je nabavio. njezina istina poput svih onih iz sivih albuma. potpuno je rastrojen. on je nije mogao optu ivati kad nije znao to eli od nje. Pri svjetlu Filip otkriva da je to ra un iz parfumerije na Bobo kino ime. Filip je bio tup. sa slika Filipova djetinjstva. ja sam navr io etrdesetu a jo ne znam tko mi je otac!?" Regina otkriva Leipacha kao Filipova oca. No. Filip ga ne eli slu ati. Nakon toga ona dolazi Filipu da joj posudi novce. Kyriales je izvr io samoubojstvo. poti ten i dotu en. Filipu je to bilo dovoljno da pokrene u njemu davno pritajeni bijes spram majke. da krene lavina pitanja i optu bi: "Vi mislite da ste pozvani da mi itate moralne lekcije? I to pod ovim krovom. Majka dolazi umiriti Filipa. Filip je bio zbunjen. eli otputovati u Hamburg i do i e po novce nave er u sedam sati. Balo anski joj je prerezao grkljan. Majka upozorava na Bobo kinu nemoralnost. on odbija svaki dijalog s njom.nedoslijednim ljudima je te ko razgovarati. Pru a Filipu pismo koje mu je navodno Bobo ka poslala. Kucanje na vratima. Jo jedna istina. Ra un je bio krvav. Bobo ka ga je morala identificirati. no u to dolazi Bobo ka. koji je sagra en na isto takvom. ako ne jo i gorem novcu! Eto. KRAJ . baciv i se pod vlak.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful