Antene

Zvonimir Šipuš
Juraj Bartolić
Antene
Svi bitni fenomeni, kao i projektiranje antena i antenskih
sustava, detaljno se uči na diplomskoj razini na predmetu:

ANTENE I PROPAGACIJA

Preporučeni udžbenik:

Juraj Bartolić: Mikrovalna elektronika

Graphis, Zagreb, 2011.
Sažetak

 Osnovna svojstva antena

 Antene za aerosvemirske primjene
Antene u svakodnevnom životu
GSM 900 MHz Analog 800 MHz
DCS 1800 MHz DECT ~1900 MHz
UMTS 2 GHz
LTE 800 MHz, 2.6 GHz
Collision avoidance Radar ~80 GHz
Remote Toll ~6 GHz
Lock Remote control 433 MHz

Wifi / Bluetooth / UWB

2.4 – 11 GHz

TV terrestrial
500 – 800 MHz

Satellite systems 1 to 45 GHz (Ex :

Television 12 GHz, GPS 1.5 GHz)
Bežični komunikacijski sustavi - ključne tehnologije

Elektro- Visokofrekvencijska
magnetizam elektronika

Modeliranje Digitalna
kanala obrada signala
Planiranje
mreže
Elektromagnetski valovi
 Elektromagnetski koncept:

Antena

 Antena je struktura sastavljena od vodiča električne struje, koja

zrači elektromagnetske valove, odnosno elektromagnetsku
energiju.
 Planarni val
 Zračenje antene promatrat ćemo globalno u sfernom koordinatnom
sustavu (kuglasti val) te lokalno kao planarni val:

kuglasti val ravni val

ZG
go gp

Po Pp ZT
VG

odašiljač odašiljačka prijamna prijamnik

antena antena

R
 Planarni val
 Izgled planarnog vala (implicitno smo pretpostavili linearnu
polarizaciju)

H E

 Odnos amplitude električnog i magnetskog polja

E 
H0  0 , 
 
 U slobodnom prostoru   377.
 Planarni val
 Izgled planarnog vala u ravnini okomitoj na smjer širenja:

H
 Polarizacija
 Definicija:
 Promatramo polja u ravnini okomitoj na širenje vala
 Polarizacija je definirana krivuljom koju opisuje vektor
električnog polja u vremenu u toj ravnini
 Npr. linearna polarizacija
 Promatramo vektor električnog polja u vremenu:

x
t=0 t=T/8 t=T/4 t=T/2 t=T/8 t=T/8
Polarizacija
U tehničkim sustavima najčešće se koriste dvije vrste
polarizacija:
 linearno polarizirani valovi:

E1 E2

vertikalna polarizacija horizontalna polarizacija

 kružno polarizirani valovi:

t t

E1 E2

LKP DKP
LKP – lijevo kružno polarizirani val; DKP – desno kružno polarizirani val.
Polarizacija
 Općenito definiramo eliptičnu polarizaciju pri kojoj vrh
vektora el. polja opisuje elipsu
 Eliptična polarizacija jednoznačno je određena s ove
tri veličine:
 Aksijalni odnos (AO) – omjer velike i male poluosi elipse ([1,])
 Kut velike poluosi u odnosu na referentni koordinatni sustav
 Smjer rotacije
y smjer rotacije
mala
poluos
velika
poluos

x
E

velika poluos
AO 
mala poluos
Polarizacija
 Specijalni slučajevi eliptične polarizacije
 Mala poluos = 0  linearna polarizacija
 Mala poluos = velika poluos  kružna polarizacija

 Ortogonalna polarizacija
 Za svaku polarizaciju možemo definirati njoj ortogonalnu
polarizaciju
 Ortogonalne polarizacije su međusobno nezavisne
 U praksi to znači da možemo primati dva nezavisna
signala na istoj frekvenciji (npr. Sat. TV)
 Ortogonalne polarizacije tvore bazu sustava tj. svaku
općenitu polarizaciju možemo rastaviti na dvije
ortogonalne polarizacije
Polarizacija
 Ortogonalne polarizacije
 Dva linearno polarizirana vala imaju ortogonalne
polarizacije ako im vektori el. polja tvore pravi kut u
prostoru
90
Ortogonalna
polarizacija

 Dva kružno polarizirana vala su ortogonalna ako im je

smjer rotacije suprotan

DKP LKP

E E

Ortogonalna
polarizacija
Polarizacija
 Dva eliptično polarizirana vala imaju ortogonalne
polarizacije ako su im aksijalni odnosi jednaki, velike osi
okomite jedna na drugu i ako im je suprotan smjer
rotacija

DEP LEP
y y

x x
E E
 Polarizacija
 Rastavljanje polarizacija
LKP
LKP DKP
E 0 E 90
E
E E E
2 2

t=0

t t E
E
0
E E E
2 2 2

t=T/8 t=0

t E E
t t 2
0 E 2
E E
t=T/4 2 2
t=T/8

t 0 E
E t t

2 E
E E
t=3T/8 2 2 t=T/4
Antena – dijagram zračenja
 Glupo je rasipati energiju – idealno bi bilo svu energiju
fokusirati u smjeru prijamnika.
 Antena – komponenta koja služi za usmjeravanje izračene
elektromagnetske energije:
 Antena – dijagram zračenja

3-D dijagram zračenja

z smjer glavne latice (Φ0, Θ0)

sekundarne glavna latica

latice
Θ0

e j  r
E(r ,  ,  )  G ( ,  ) 
r

y
Kutna Ovisnost o
raspodjela udaljenosti
od antene
Antene – dijagram zračenja
 Dijagram zračenja – opisuje kako antena zrači u promatranim
smjerovima.
 Usmjerenost antene - kazuje koliko puta više antena zrači u
željenom smjeru u odnosu na slučaj kada antena jednako zrači u
svim smjerovima.
 Kut usmjerenosti – kut oko glavnog smjera zračenja unutar kojeg
gustoća snage ne pada ispod polovice gustoće snage u glavnom
smjeru.
 Nule u dijagramu
z zračenja – smjer u kojem antena ne zrači.
protok snage
kroz bazu čunja
Θ1
x

Uočiti - postoje dva kuta usmjerenosti:

• 1 (u xz ravnini )
•  2 (u xy ravnini )
Dijagram zračenja električnog dipola

Dijagram zračenja u E-ravnini

90 3-D dijagram zračenja

1
120 60

150 30
0.5

λ
L
2 180 0 0

210 330

240 300
270
Potrebna veličina antene

 Pri odabiru antene obično krećemo od kutova usmjerenosti

1 i  2 (u stupnjevima).
 Usmjerenost antene (broj koji kazuje koliko puta više antena
zrači u željenom smjeru u odnosu na slučaj kada antena
jednako zrači u svim smjerovima):
26000
D
1   2 
 Potrebna površina antene:

2
Aef  D
4
Osnovne vrste antena

 Žičane antene
 Mikrotrakaste antene
 Lijevak antene
 Reflektorske antene
Žičane antene - dipol
E-plane z

90
1
120 60

0,707
x y
150 0,5 30

λ/2 dipol
L H-plane

180 0 ΘD=78° 0

210 330

Kratki dipol
240 300
270
Žičane antene - dipol

Usmjerenost
Kratki dipol D = 1.5 = 1.76 dBi
Poluvalni dipol D = 1.64 = 2.15 dBi
 Unipol za f ≈ 1 MHz
Žičane antene - unipol
Usmjerenost

λ/4 λ/4 unipol

I0 D = 3.28 = 5.15 dBi
V0/2

Skica dijagrama zračenja

z

0,707

Uzemljena
ΘD=39o
ravnina x y
 Log-periodične dipol antene D ≈ 7 dBi
fr1
fr2

Širokopojasne frN Smjer

antene glavne
(komercijalne latice
antene do 1:20
frekvencijske Pobudni signal
širine pojasa )
Helikoidalne antene
Žičana antena za kružnu polarizaciju Primjer: zemaljska satelitska stanica
(smjer rotacijskog gibanja definira za LEO (Low Earth Orbit) satelite
polarizaciju: DKP ili LKP) (UHF i VHF frekvencijski pojasi).

Usmjerenost : tipično D = 6 – 16 dBi

Mikrotrakaste antene
• Mikrotrakasta antena može se ostvariti s pomoću odsječka mikrotrakaste
linije (pločastog rezonatora) koji je dugačak približno pola valne duljine
(L ≈ λv/2), gdje je λv valna duljina u mikrotrakastom sredstvu.
• Mehanizam zračenja povezan je s električnim poljem na rubu
→ na rubovima distribucija elektičnog polja formira antenski niz od dva
zračeća otvora (Huygensov princip ekvivalentnih izvora)

Surface charge

ρs
w
Js Edge electric field
ER

εrε0 h

Surface current
 Mikrotrakaste antene

Mehanizam zračenja povezan je s električnim poljem na rubu

→ na rubovima distribucija elektičnog polja formira antenski niz od dva
zračeća otvora (Huygensov princip ekvivalentnih izvora)

ER L = λv/2 – 2ΔL
ER

E
h
εrε0

Uskladištena elektromagnetska energija

 Mikrotrakaste antene
• Skica dijagrama zračenja (rezultat proračuna)
• Usmjerenost jedne mikrotrakaste antrene je tipično 6 – 8 dBi.

 w 
 L  sin  sin  
FE ( )  cos  sin    2 
 2  FH ( )  cos 
w
0° θ sin  0° θ
2 30°
0 dB 30° 0 dB

-10 -10
Cavity resonator 60°
60°
-20 model -20

-30 -30

90° 90°
Two different
numerical models:

moment method
model
E-plane H-plane
 Mikrotrakaste antene
• Vrlo je jednostavno izvesti niz mikrotrakastih antena.
• Moguće su i paralelne i serijske pobudne mreže
(paralelne pobudne strukture imaju bolja svojstva).

L w
w L
l

w λ/2
l L
l w
λ/2
l w L

Pobudna mreža
u mikrotrakastoj
tehnologiji
 Mikrotrakaste antene
• Primjer komercijalnog mikrotrakastog niza
(Amrtec, radna frekvencija je 10,3 GHz):
 Mikrotrakaste antene (b)

• U principu, mikrotrakasta antena

zrači linearnom polarizacijom.
• Kružna polarizacija može se dobiti
pobudnom mrežom(a) ili
odgovarajućim oblikom flastera (b,
c).

(a)
L (c)
I0 0° L
L
l1 Lp
L
I0 ±90°
l2 = l1 ± λ/4
2I0
I0
 Antene za mobilne terminale
(npr. za pametne telefone)

• Višefrekvencijske antene
• U principu, takve antene su
kombinacija nekoliko
mikrotrakastih antena s različitim
rezonantnim frekvencijama.
Antene za bazne stanice

Eyecom-Telecom
base station antenna

Base station with

transmitter /receiver

Mitsubishi Electric Communication Sys.

800MHz Wireless Base Station Unit
Antene za buduće 5G bazne stanice
(Ericsson and IBM PAAM module, 28 GHz,
četiri snopa koji se mogu istovremeno zakretati)
Lijevak antene
Otvor lijevak antene

Ha
Ea
J

Valovodna pobuda
(s prijelazom koaksijalna
linija - valovod)
• Lijevak-antena – nastavak (proširenje) valovoda
• Često se koristi kao referentna antena kod mjerenja ili kao pobudna
antena za reflektorski antenski sustav.
Lijevak antene -primjeri
Mala lijevak antena
(D = 20 = 13 dBi)
Korugirana ijevak antena
 Parabolični reflektori
primarni
radijator
• U sustavima usmjerenih veza na visokim
frekvencijama te u radioastronomiji i radarskim
sustavima nerijetko se rabi parabolični reflektor
visoke usmjerenosti. d F
• Reflektor se pobuđuje »primarnim radijatorom«
iz žarišne točke (F) koja je udaljena f od tjemena zrake
rotacijskoga paraboloida.

fronta ravnoga
f vala
• Kao primarni radijator može se upotrijebiti lijevak-antena ili neka druga vrsta
antene srednje usmjerenosti (6-15 dBi). Usmjerenost reflektorskih antene obično
se nalazi u rasponu od 30 do 60 dBi, a može se izračunati iz ove približne formule:
2
 πd  d
D  0,65   20 log  8,07 dB
   
Parabolični reflektori
y
A
ravnalica B1 A1
C1

B2 A2
C2
tjeme T F
f f fokus z
A3
C3
B3
fronta vala
parabola A′

• Pri projektiranju valja voditi računa ne samo da se zrake koje izlaze iz fokusa (F)
reflektiraju u željenom smjeru (kolimirani snop paralelan s osi parabole) već i da
je faza reflektiranog signala ispravna (tj. fronta vala je ravnina okomita na smjer
rasprostiranja → imamo planarni val):
d ( F , B1 )  d ( B1 , A1 )  d ( F , B2 )  d ( B2 , A2 )  d ( F , B3 )  d ( B3 , A3 )  
Parabolični reflektori

Konfiguracije paraboličnih reflektorskih antena:

Front feeding Cassegrain/ Gregorian Reflector with offset feed

Primary
feed Secondary
reflector

Reflector

Primary Reflector
feed Primary
feed
Waveguide
Odabir antene → potrebna veličina antene

 Pri odabiru antene obično krećemo od kutova usmjerenosti

1 i  2 (u stupnjevima).
 Usmjerenost antene (broj koji kazuje koliko puta više antena
zrači u željenom smjeru u odnosu na slučaj kada antena
jednako zrači u svim smjerovima):
26000
D
1   2 
 Potrebna površina antene:

2
Aef  D
4
Ovisnost usmjerenosti o dimenzijama antene
Kratka žičana antena Zračeći otvor “malene veličine”
(dipol antena) (valovodni otvor)

D  1.5
( D  1.76 dBi) D  4.8
( D  6.8 dBi)
Ovisnost usmjerenosti o dimenzijama antene
Zračeći otvor “srednje veličine” Zračeći otvor “velike veličine”
(lijevak antena) (reflektor antena radijusa 14 λ)

D  20 D  6300
( D  13 dBi) ( D  38 dBi)
Aproksimacija kutne ovisnosti dijagrama zračenja
 Aproksimacija je potrebna za proračun satelitskog linka:
E ( )  E0  cos( 2) 
n

 Primjeri:
D  4.8 D  20
( D  6.8 dBi) ( D  13 dBi)
n = 6.88 n = 31.27

Aproksimacija dijagrama zračenja

Aproksimacija kutne ovisnosti Kut usmjerenosti θ1 – kut unutar kojeg
gustoća snage ne pada ispod polovice
dijagrama zračenja gustoće snage u glavnom smjeru
(odnosno polje ne pada ispod Emax 2 
 Kako smo izračunali indeks n?
E (1 2)  E0  cos(1 4)   E0
n
2
1
n  ln  cos(1 4)    ln(2)
2
 Primjeri:   72 ( D  4.8) 1  34 ( D  20)
1

n = 6.88 n = 31.27

Aproksimacija dijagrama zračenja

 Aproksimacija kutne ovisnosti dijagrama zračenja
 Malo razmatranje: iz pretpostavke oblika dijagrama zračenja
E ( )  E0  cos( 2) 
n

možemo izračunati usmjerenost

4  ( E02  ) 4
Dapprox1  2  2  
 n 1
E0 cos ( 2)
2n
 
0 0    4
sin d d 2    cos 2 n2
( 2) 
  2 n  2 0
 Također, usmjerenost možemo izračunati pomoću Dapprox 2  26000 12

 Pitanje: zašto dobivamo toliku razliku?

D=4.8 D=20
n = 6.88 n = 31.27

D  4.8 D  20
Dapprox1  7.88 Dapprox1  32.27
Dapprox 2  5.02 Dapprox 2  22.49
Koliku snagu dobivamo na prijamniku?

kuglasti val ravni val

ZG
go gp

Po Pp ZT
VG

odašiljač odašiljačka prijamna prijamnik

antena antena

Gustoća snage na mjestu

prijamne antene:

Po
Ssred   o Do [W/m2] P0 = snaga odašiljača
4 πR 2 D0 = usmjerenost odašiljačke antene
η0 = faktor iskorištenja odašiljačke antene
 Koliku snagu dobivamo na prijamniku?
Po
kuglasti val ravni val Ssred  o Do
4πR 2
ZG
go gp

Po Pp ZT
VG

odašiljač odašiljačka prijamna prijamnik

antena antena

Snaga na prijamniku:

2
P   
Pp  p Aef Ssr  p Aefo Do o 2 ili Pp   po Dp Do Po   [W]
4πR  4πR 
PP = snaga na prijamniku
DP = usmjerenost prijamnika antene
ηP = faktor iskorištenja prijamne antene
Koliku snagu dobivamo na prijamniku?
2
   Udaljenost između antena
Pp   po Dp Do Po  
 4πR  (u valnim duljinama)

Gubitci antena
(u metalu, dielektriku) Usmjerenost antena

Da bi dobili što veću snagu na prijamu potrebno je:

 Imati što veću usmjerenost Do i Dp

 Imati što manje gubitke o i p

 Udaljenost (u valnim duljinama) treba biti što manja

Uočiti: sve geometrijske veličine izražavamo u valnim duljinama!

Temperatura šuma
 Antene primaju (osim korisnog signala) i šum.
 Raspoloživa snaga šuma na prijamniku jednaka je
(k – Boltzmannova konstanta, ∆f – širina pojasa prijamnika):
PN  k  TA  TPR   f
 Temperatura šuma T ima dva Temperatura neba

doprinosa – šum antene TA

i šum prijamnika TPR.
 Šum antene izračunavamo
(G(θ,φ) - dijagram zračenja antene):
 2

  T ( ,  ) G( ,  ) sin  d d
2
Š
TA  0 0
 2

 G ( ,  ) sin  d d
2

0 0
Temperatura šuma
Detaljni prikaz
temperature neba:
 Između 100 MHz i
1 GHz dominira
kozmički šum
 Iznad 10 GHz
dominira
atmosferski šum.

2 TŠ
  5 2
5 290
Antene – osnovna svojstva

 Primjer: antena za mobilni telefon

– budući da ne znamo gdje se
nalazi bazna stanica, poželjno je
da antena podjednako zrači u svim
smjerovima.

 Primjer: antena za komunikaciju sa

satelitom – poželjno je da antena
većinu energije usmjeri u željenom
smjeru.
Potrebna veličina antene
 Ako želimo antenu s velikom usmjerenošću,
tada možemo:
 Izabrati veliku antenu:
(u valnim duljinama)

 Formirati antenski niz:

Osnove antena
Pravilni linearni antenski niz:
Δ=d cos θ

• Fazno kašnjenje:
ψ=βdcos(θ), β=2π/λ
prema točki
• Vremensko kašnjenje: promatranja
T
dcosθ
τ= Δ
c = r1
c r2
r3
r4

rN
Δ Δ Δ θ θ
os niza
d d d
α 2α 3α (N – 1) α
1 2 3 4 N
 Osnove antena
Pravilni linearni antenski niz:
• Ako želimo da je maksimum zračenja u smjeru θ
moramo kompenzirati fazni pomak ψ:

Δ=d cos θ prema točki

promatranja
T
 = - ψ = -βdcos(θ), β=2π/λ
r1
dcosθ
τ= Δ
c = r2
c r3
r4

rN
Δ Δ Δ θ θ
os niza
d d d
α 2α 3α (N – 1) α  faza pobudne struje
I1 I2 I3 I4 IN
Primjer – antenski niz od dva elementa

0 0
330 1 330 1
30 30

300 60 300 60
0.5 0.5

270 0 90 270 0 90

240 120 240 120

210 150 210 150

180 180

0/2 0/2
180º
 Osnove antena
Pravilni linearni antenski niz:

Antenski niz

Jedna antena
 Osnove antena
Linearni antenski nizovi baznih postaja (tipičan scenario):
Niz od 8 poluvalnih dipola: izračena snaga 40 W, dobitak antene 15 dBi,
elektički zakret snopa 6 stupnjeva

H
27 V/m
E = 16 V/m
9 V/m
5 V/m

8m 2 V/m
2 V/m

0,6 V/m
0,6 V/m

25 m
Pametne bazne stanice –veći kapacitet

 Pametne bazne stanice

Ispitni modeli
Ericsson AB, Göteborg, Švedska
Pametne bazne stanice –veći kapacitet

 Češće ponavljanje frekvencije

 Višestruki pristup prostorne podjele (SDMA)
Pametne bazne stanice –veći kapacitet

 Češće ponavljanje frekvencije

 Višestruki pristup prostorne podjele (SDMA)
 Nevidljive antene
 Claude Monet (1840 – 1926)
Nevidljive antene

 Moderna umjetnost ?!?

 Nevidljive antene

 Jedno moguće rješenje:

 Nevidljive antene posvuda ?!?
 Na drvetu  U crkvenom
križu
 Na uličnim
stupovima

Poslovna ideja: Postoje tvrtke koje nude gradovima

istovremeno uslugu ulične rasvjete i mrežu baznih stanica.
Sažetak

 Osnovna svojstva antena

 Antene za aerosvemirske primjene
 Antene na avionima
 Antene za radioastronomiju
 Antene za zemaljske stanice
 Antene za satelite
Antene – geometrijski oblik

Konformne antene – antene čiji je oblik definiran

razlozima koji nisu elektromagnetski.

Potencijalne prednosti konfornih antena nad

uobičajenim (standardnim) rješenjima:
 Mogućnost postizanja aerodinamičkog profila
 Mogućnost usmjeravanja glavne latice u
proizvoljnom smjeru
 Mogućnost izgradnje puno ljepših antena
 Konformne antene
 Aerodinamički razlozi
Konformne antene
 Tipičan civilni avion:

 Na avionu se nalazi oko 40 antena.

 Radioastronomija
Mogućnosti
 Izabrati veliku
antenu:
(npr. Arecibo,
Portoriko)

 Formirati antenski niz:

(npr. SKA projekt;
SKA = Square Kilometre Array)
 Arecibo, Portoriko
 Problem –kako napraviti
primarnu antenu (feed)?

Gregorian dual-reflector feed

Arecibo
Square Kilometre Array (SKA)

Australia / New Zealand /

Location
South Africa
Phase 1 2019
Built Phase 2 2024
Phase 3 2022 onwards
First light 2020 (planned)
Frequency coverage 70 MHz to 30 GHz
Collecting area 1,000,000 m²
Website skatelescope.org
Antene za satelite
Antene za satelite (CubeSat)
Komunikacija sa LEO satelitima

  
2

Pp  po Dp Do Po  
 4πR 
 Antene za satelite (CubeSat)
 Antene za UHF i VHF
frekvencijsko područje
Antene za satelite (CubeSat)
 Antene za S-band:
Antene za satelite (CubeSat)
 Antene za X-band:
Deployable antenna design
Deployable antenna design
Zemaljska satelitska stanica
 UHF i VHF frekvencijsko
područje:
Zemaljska satelitska stanica
 S-band i X-band:
Daljinska istraživanja
Antene za satelite