Rođen je 10. studenog 1759. u Marbachu, umro je 9. svibnja 1805. u Weimaru.
Puno ime mu je Johann Cristoph Friedrich von Schiller. Bio je njemački književnik. Pored Geotha je slovio za najznačajnijeg predstavnika Weimaske klasike. U mladosti Schiller želi postati svećenik, ali ipak upisuje studij medicine i prava te postaje vojni liječnik. Schiller je čitao razna djela, a da napiše svoje najpoznatije djelo Razbojnici potiče ga pisac Christian Schubert. Iako je bio slavan i uspješan wurtenberški vojvoda mu je zabranio književni rad pa on bježi u Mannheim. U Mannheimu nastavlja pisati svoja djela: Fiescova zavjera u Genovi (1783.); Don Carlos (1787.); Spletka i ljubav (1784.). U ovom razdoblju Schiller osniva časopis Rajnska Talija. Schiller se kasnije zapošljava kao profesor povijesti na sveučilištu u Jeni. Tu piše razne studije, eseje, kritike. Najznačajniji su Povijest tridesetogodišnjeg rata; O patetici; O tragičnoj umjetnosti; O naivnom i sentimentalnom pjesništvu. Kasnije se seli u Weimar gdje piše drame koje su povijesne tematike: Maria Stuart; Wallenstain; Djevica Orleanska; Mesinska nevjesta. Na njemački jezik je preveo Jean Racineovu Fedru; Shakespearov Macbeth te Euripidovu Ifigeniju u Aulidi. Razbolio se u Weimaru gdje je i umro.
Razbojnici (Die Räuber)
Najpoznatije djelo Friedricha Schillera. Smatra se najboljom njemačkom
romantičarskom dramom, ali i europskom. Djelo se sastoji od pet činova. Objavljeno je 1781. godine. Radi se o odnosu dobra i zla u kojem glavni lik Karlo želi promijeniti svijet ali zlom. U djelu se radi o dva brata Karlu i Franzu koji se bore za ostavštinu svoga oca. Franz od oca traži da se odrekne svoga sina Karla koji se školuje u udaljenom gradu. Franz je smišljao razne spletke kako bi se otac odrekao Karla. Karlo je napisao pismo u kojem traži oprost od oca zbog mladenačkih nepodopština. Franz mu je odgovorio u pismu da ga se otac odrekao. Karlo je dobio pismo kad je bio u gostionici s prijateljima koji ga nagovaraju da osnuju razbojničku skupinu.