

FIZIKA

ODBIJANJE
SVIJETLOSTI NA
UDUBLJENOM
SFERNOM ZRCALU
LUKA CVETNIĆ 4.A
 Pribor:
 Udubljeno sferno zrcalo
 Mjerna vrpca
 Svijeća
 Polu prozirni zastor (papir 5x5 cm)

Zadatak:
Proučiti prirodu i položaj slike nastale refleksijom na udubljenom zrcalu.
Odrediti žarišnu duljinu f sfernog zrcala pomoću realne slike.

Tablica f =7

Narav
a (cm) b (cm) f (cm) Δf slučaj
slike
Umanjena,
1. 33 16 10,78 -2.54 realna i a>2 f
obrnuta
Realna,
2. 14 19 8,06 0.18 a=2 f
obrnuta
Uvećana,
3. 9 17 5,88 2.36 realna i a<2 f
obrnuta
Uvećana,
4. - - - - virtualna i a< f
uspravna

Samo tri slučaja jer je kod četvrtoga mjerenja slika virtualna pa se ne

može mjeriti.
Slučajevi i narav slike:
a>2 f

a=2 f
a<2 f

a< f

Račun pogreške:
1. Srednja vrijednost

f 1 + f 2 +f 3 10.78 cm+ 8.06 cm+ 5.88 cm

f= = =8.24 cm
3 3

2. Odstupanje od srednje vrijednosti

∆ f =f −f
∆ f 1=f −f 1=−2.54

∆ f 2=f −f 2=0.18

∆ f 3=f −f 3=2.36

∆ f 4 =f −f 4=∅

3. Maksimalno apsolutno odstupanje

|∆ f |max =max (|∆ f |)=|−2.54|=2.54 cm

4. Rezultat

f =¿

5. Relativna maksimalna greška.

r max = (
|∆ f |max
f ) ×100 %=( 2.54
8.24 )
×100 %=30.83 %

Zaključak
Nakon obrade mjerenja i računa pogrešaka sa vježbmoguće je zaključiti da je
vježba uspješno odrađena proučavanjem slučajeva položaja predmeta naspram
konkavnog zrcala i određivanja žarišne duljine f i računa pogreške. Kod računa
su uzeta 3 mjerenja zato što mjerenje za f 4 nije moguće odrediti jer je slika
predmeta bila virtualna , pa nije moguće odrediti b koji je potreban za izračun f 4
. Srednja vrijednost iznosi 8.24 cm što je veće nego početni f s kojim su
mjerenja odrađena koji je iznosio 7 cm. Maksimalno apsolutno odstupanje
iznosi 2.54 cm, rezultat iznosi (8.24±2.54) cm, a relativna maksimalna pogreška
iznosi 30.83%. Pogreška koju ne možemo zanemariti je uzrokovana
neiskustvom mjeritelja, faktorom ljudske pogreške tijekom mjerenja i
kvalitetom pribora tijekom mjerenja.
Teorija:
Konkavno zrcalo može dati virtualnu, uspravnu i uvećanu sliku zbog
čega se ono upotrebljava u zubarstvu i kozmetici. Kod teleskopa se u
žarištu konkavnog zrcala dobiva realna slika nebeskih tijela. Ako u
žarište konkavnog zrcala stavimo točkasti izvor svjetolosti, zrake iz
izvora će nakon refleskije na zrcalu tvoriti paralelan snop svijetlosti ,
tako radi reflektor.