PIRAMIDE

1. Osnovka piramide jednakostraničan je trokut sa stranicom duljine 12 cm. Duljina svakog bočnog brida je 13 cm.
Koliki je prikloni kut bočnog brida prema ravnini osnovke? Koliki su prikloni kutovi bočnih strana prema osnovici?
(Rj: 57˚ 48’, 72˚31’)
2. Osnovka piramide je trokut sa stranicama duljine 15 cm, 16 cm. 17 cm. Bočni bridovi pirmaide s osnovkom
zatvaraju kut od 45˚. Koliki je obujam piramide? (Rj:340 cm 3)
3. Osnovka trostrane piramide jednakokračan je trokut osnovice 6cm i 5 cm. Pobočke piramide s ravninom osnovke
zatvaraju kut od 45˚. Kolika je visina pirmide? (Rj: v=1,5 cm)
4. Izračunaj obujam pravilne četverostrane piramide kojoj je duljina brida osnovke 10 cm, a duljina bočnog brida 15

cm? (Rj: V= cm3)

5. Izračunaj obujam pravilne četverostrane piramide kojoj je duljina visine 18 cm, a površina dijagonalnog presjeka
378 cm2. ( Rj:5292 cm3 )
6. Omjer duljina osnovnog brida i visine pravilne četverostrane piramide jednak je 3:2, a površina njezina pobočja
iznosi 1500cm2. Koliki je obujam piramide? (Rj: V= 6000 cm 3)
7. Osnovka četverostrane piramide je kvadrat stranice 20 cm. Visina piramide duga je 21 cm, a nožište joj je u
jednom vrhu osnovke. Koliko je oplošje i obujam pirmide? (Rj: O=1400 cm 2, V=2800 cm3)

PIRAMIDE

1. Osnovka piramide jednakostraničan je trokut sa stranicom duljine 12 cm. Duljina svakog bočnog brida je 13 cm.
Koliki je prikloni kut bočnog brida prema ravnini osnovke? Koliki su prikloni kutovi bočnih strana prema osnovici?
(Rj: 57˚ 48’, 72˚31’)
2. Osnovka piramide je trokut sa stranicama duljine 15 cm, 16 cm. 17 cm. Bočni bridovi pirmaide s osnovkom
zatvaraju kut od 45˚. Koliki je obujam piramide? (Rj:340 cm 3)
3. Osnovka trostrane piramide jednakokračan je trokut osnovice 6cm i 5 cm. Pobočke piramide s ravninom osnovke
zatvaraju kut od 45˚. Kolika je visina pirmide? (Rj: v=1,5 cm)
4. Izračunaj obujam pravilne četverostrane piramide kojoj je duljina brida osnovke 10 cm, a duljina bočnog brida 15

cm? (Rj: V= cm3)

5. Izračunaj obujam pravilne četverostrane piramide kojoj je duljina visine 18 cm, a površina dijagonalnog presjeka
378 cm2. ( Rj:5292 cm3 )
6. Omjer duljina osnovnog brida i visine pravilne četverostrane piramide jednak je 3:2, a površina njezina pobočja
iznosi 1500cm2. Koliki je obujam piramide? (Rj: V= 6000 cm 3)
7. Osnovka četverostrane piramide je kvadrat stranice 20 cm. Visina piramide duga je 21 cm, a nožište joj je u
jednom vrhu osnovke. Koliko je oplošje i obujam pirmide? (Rj: O=1400 cm 2, V=2800 cm3)
 PONAVLJANJE

Riješi križaljku:

Vodoravno:
1. Prizma kojoj su sve strane paralelogrami
3. Prizma može biti kosa ili...
5. Keopsova, Kefrenova, Mikrenova

6. Kocka

Okomito:
1. Mnogokut

2. Platonovo tijelo (20 jednakostraničnih )

4. Udaljenost među bazama prizme

5. Skup svih pobočki

Što dobivaš kada razmjestiš slova iz uokvirenih kvadratića?

PIRAMIDE – ZADACI

RAD U GRUPAMA:

ZADACI ZA VJEŽBU:

1. Oplošje pravilne četverostrane piramide jednako je 108 cm 2, a kut između pobočke i osnovke je 60˚. Koliki je
obujam piramide? (Rj: V= 36 cm3)
7 3
2. Izračunaj volumen i oplošje pravilne trostrane piramide kojoj je visina pobočke u  , a pobočni
2
brid b  39 .
3. Ako volumen kvadratske piramide iznosi 36 3 , a visina pobočke je jednaka osnovnom bridu, kolika je
duljina pobočnog brida?
4. Volumen kvadratske piramide je V=768 cm3. Koliko je oplošje, ako se osnovni brid prema visini odnosi
kao 3:4?
5. Izračunaj oplošje i volumen pravilne trostrane piramide kojoj je kut pobočke prema osnovici 45 0, a
visina je duljine v  3 .
PROBLEMSKI ZADATAK: Piramide u Gizi ubrajaju se u 7 svjetskih čuda. Najveća među njima je Keopsova 1 piramida.
Visina joj je u vrijeme gradnje iznosila 146.5 m (danas: 137 m). Baza joj je kvadrat stranice 230 m. Građena je od kamenih
blokova prosječne mase 2.5 t po m3.

a) Herodot2 je tvrdio: Kvadrat visine Keopsove piramide jednak je površini pobočke. Provjeri!
b) Koliki je kut pobočka zatvarala s ravninom baze nakon izgradnje piramide?
c) Koliko danas teži piramida?

1
Keops – egipatski faraon, 3. tisućljeće pr. Kr.
2
Herodot – grčki povijesničar, „otac povijesti“, 5. st. pr. Kr.