P0|Jtil

0 [|0UTY|,

PAsTIRSKI IIST
NADBISKUPA
PREUZVi(DNOGA
I
D.II.\VINKA PULISIiA

I VJERNICIM
ZADARSKE
NADBISKUPUE

I _ zA KORtZI'1U
1
c o t ) t N F r9 r 9 .
I

L
I
I

I
i
I
Z.\I),\R

1$1r.
 -- -;-3

OTOLITYI.
POIJ|(A

PASTIRSKI EIST
i
v

PRIUZVISENOGANADBISKUPA

D.RAVINKA PULISICA

VJERNICIMZADARSKENADBISKUPUE

ZA KORIZMU

GODINE1919,

ZADAR
fiek. S. Artalo
1.919.
@@@@EB@@@@
Br. 303.

VINKO D." PULISIC

po urlosrr nohot I sv. AposroLSKEsToLIcE
ZADARSKIPRVOSTOLNIK
NADBTSKUP DALUAOIJE
LJUBLJENIMVJERNICIMSVOJENADBISKUPIJE
POZDRAVI tr[IR OD (}OSPODINA.

Vjera je vez Sto spaja dovjeka s Bogom; ovaj

vez vude svoj korijen iz same razumneljudske na-
ravi i nuZdnaje posljedicaiste.Radi toga kod svih
naroda zernljenailazimona ntolitvu i na Zrtvu,jer
molitva odgovaraonoj nuZdi koju svaki dovjek o-
sjeda prama vi5oj Moii eda ga ona uzdr1i, a sa
Zrtvorndovjek priznaje onaj nutrnii nagon, kojim
hoie da se odisti svojih pogrjelaka te se pomiri s
uvrijedjenimTvorcem.
Ako pak izmedju naroda,koji su se udaliili od
boZanske objave, nailazimo na najgadniie nadine
boZanskogStovanjabilo u molitvama,bilo kod Zr-
tava, to nam dokazuje da premda je ljudska narav

4
po sebi kadra upoznatipotrebu vanjskog Stovanja
boZjega,ipak po sebi nije sposobna pronaii pravi
nadin tog Stovanja.Zato ie Bog sam u starom Za-
vjetu preko Abrama,Mojsije,Davida i Salamunao-
biavio nepovrijedljivezakone koji su ne samo ure-
djivali Stovanje nego su i sluZili kao priprava na
buduie tajne liudskog otkupa. Napokon u punini
vremena bolanski Otkupitelj, koji je po davnim
obeianjima imao pozvati k jedinstvu vjere i poga-
ne, dao je svojoj Crkvi jednu molitvu, ,Ode naS",
podetaki konac kr5ianskog uhvanja,i jednu Lrtvu,
zavr5etak i svietlo prave vjere.
Molitva i lrtva bitni su i glavni dijelovi kato-
lidkog bogosluZjate potpuno odgovaraju potrebi
koju duh ljudski osjeia da se u nevoljamaZivotau-
tjede Bogu i da se li5i verigagrijeha,u koje upada
u ovoj tamnoj dolini suza.
U pastirskomlistu od god. l9l5 govorio sam
vam o Zrtvi sv. Mise; ove godine govorit iu vam o
molitvi, koja potpuno zadovoljujeovim trima naSim
potrebama,eda utaZimoBoga, da mu se klanjamo i
da od Njega izprosimo duhovne milosti i vre-
menita dobra, koja su nam potrebitada poiteno Zi-
vimo i da vjernoispunjavamonade vjerske duZnosti.
Na prvi dakle mah vi moZete razabrati kako
ovaj pastirski list ide za posve praktidnomsvrhom,
te ga morate drZati za jednu posve jednostavnuka-
teketidkupouku o molitvi, u kojoj pouci ja iu vam
govoriti najprije o molitvi u opie, pak onda o po-
trebi i o duZnostimolitve. o duhovnim i vremeni-
tim koristima iste, te o na[inu kako da molimo i
za koga da molimo. Pri kraju iu se osvrnuti u
kratko i na razmatranjei na neke javne molitve.
Ii
Trebada mi uvijekmolimo; ali u ovintda-
nima Zalosti i neizrecivih nevolja drZim za svoju
p o s e b n ud u Z n o s td a v a m i s t a k n e mp o t r e b um o l i t v e
eda iz bezdanog ponora grozota koje ved pune
detiri godine haraiu po Evropi te vam uni5tiSe
toliko milih Zivota Sto su imali biti utjehom vade
starosti, podignete oEi va5e prama nebu i prosite
Boga da vam udijeli svetu odanost te se ustrpljivo
podvrgnetenevoljamakojima nas je Gospod posve
pravedno kaznio radi naSeg otpada od Njega koii
je neiscrpivi izvor dobrote i milosrdja.Molimo svi,
ali na osobiti nadin poti[em na molitvu na5e voj-
nike, od kojih su naZalostmnogi na bojnim polja-
nama izmedju mrcvarenjai pustoSenjavarvarskog
rata, zavedenizlim izgledom bezboZnihsuborioca,
zaboravivna svoje vierske duZnosti,zatomili svako
duvstvo pravednostii po5tenja,te misle da im ie
dopuStenobezodnoBoga i Svecepsovati i katkada
kradjom otimati tudje te izgredima klatariti i bu-
kom ruliti mir i javni poredak.
eovjek je biCe koje ne samo osjedai misli,
vei je i bide koje moli. Kao Stoga osietna njegova
moi potide da se divi vanjskoj ljepoti a razumpo-
tide da promatraistinu i ljepotu, tako ga mistidni
osjet goni da se sjedini sa nadnaravnimi vjednim
F
i Podelom.Mistidni ovaj osjet tako je iak i nesavla-
div da u pogibeljima i potrebamaZivota,u nesre-
iama i u Zalostima,u oditim i tajnim tugama goni
dovjeka da i nehote podigne odi k nebu, te traZi i
zove Boga u pomod i Njemu se moli.
 6 i9
Molitvaje dakleuzdignude
du5ek Bogukomu
se onaklanjate Mu zahvaljuje,
oditujemu svoje
potrebe,traZiod Njega sve ono dtonam je potrebito,
osobito pak ono Sto se odnosina nade vjedno spa_
senje. Ovakvo pojimanje molitve pokazujenam ne
samo njezinu uzviSenostnego i njezine plodove.I
zaista mi kao da se molitvomuzdiZemonad samim
s e b i m ae d a s e 5 t o b l i Z e p r i b l i Z i m oB o g u ; m i M u u
molitvi oditujemona5e misli, nale Zelje i na5e po-
trebe; mi se u molitvi klanjamoNjegovomuneizmjer-
nom velilanstvu; mi u molitvi zahvaljujemoBogu
na Njegovim blagodatimai potidemo Njegovu do-
brotu da nam udijeli sve Sto nam treba; mi u mo-
Iitvi ublaZu;emoBoZju pravdu a zazivliemona nas
blage pogledeNjegovog milosrdja i tako dobivamo
Njegove milosti, Stoga molitvom mi dastimoBoga,
mi mu zahvaljujemo na dobrodinstvimod Njega
primljenim i prosimo da nam udijeli sve Sto nam
ie potrebito.
Molitva, veli sv. Ivan Dama5Eanin,jest uzdi-
gnuie du5e k Bogu. Rijed da{a ovdje obuhvaia sve
vi5e moii dudevne,razum naime volju, duh i srce.
Moliti dakle znadi podignuti cijelu svoju du5u
k Bogu. Tko bi samo mislio na Boga, taj bi zaisla
podigao svoju pamet k Bogu, ali to ne bi bila mo.
litva kada se i njegova volja i njegovo srce ne bi
podigli k Bogu. Ob onomu dakle koji od misli na
Boga i na boZanske stvari prelazi na sveta i po-
boZna duvstvate se zaista svojom duSom,i svojirn
srcem,u jednu rijeE cijelom svojom duhovnombiti
obraCak Bogu,moZedreii da zbilja moli.
Buduii pak prirodjeno ljudskoj naravi da, i
ako ne uvijek na izvanjski nadin, a to svakakonu-
trnjim izrazuieri;edirna
svojemisli i svojaEuvstva,
za to sv. Oci nazivlju vrlo zgodno molitvu rczgo-
vorom i to izravnim razgovoroms Bogom. ,,Kad ti
ditaS, pi5e sv. Agustin, onda Bog tebi govori ; a
kad ti moliS onda ti govori5 Bogu". (Aug. Enerr. in
Ps. 85.).
Potreba molitve.Molitva je svima potrebita: l.
jer ju je Bog sam u starom Zavjetu naredio kad je
odredio da mu bude podignuthramu koji su se Zi-
dovi morali sakupljati kao u kuiu molitve, eda za-
iednidki izvrluju bogo5tovnedine. I Isus Krist je
viSe puta na najozbilniji nadin stavio molitvu na
srce svojima udenicima,kad ih je opomenuo da
bdiju i mole, (Luk. 21, 36) kad ih je potakao da
mole bez prestanka,(Luk. 18, l) i kad ih je u-
dio ,,OdenaS", koji je kao boZanskiuzor kr5ianske
molitve. (Mat. 6, 9-13.)Ali ne samo rijedima,zgodno
opaLasv. Ciprijan, ved i dinima i primjerom lsus
nas je naudio moliti, jer je On sam vrlo desto mo-
lio i time nam pokazao koja je na5a u tom pogledu
duZnost.
Stoji naime o Niemu napisano: ,,odlaZa5eu
pustinju i molia5ese" a drugdje: ,,izidje (lsus) na
goru da se pomoli ; i provede svu noi u molitvi".
Ako se je dakle On, koii je bio bez grijeha, tako
desto i tako dugo molio, koliko vi5e to moramo di-
niti mi grjeS.nici? Ako je On proveo cijelu noi u
neprekidnojmolitvi, koliko viSernoramomi bdjeti i
lesto se moliti ! - I Apostoli vruiim i destim po-
nukovanjimasjedajuvjernike na ovu boZanskuza-
povijed. ,,Bdijte u molitvi' (1. Petr. 4, 7) dovikuje
nam sv. Petar,a sv. Pavao poruduje Solunjanima:
,,Molite bez prestanka"(1. Tess. 5, 7).
 It
d a se mo l i moi m a, kako
O v as t r o gad u Z n o st
Vam vei rekoh, svoj temelju samoj nadoj razurnnoj
n a r a v i ; n a l a z i m oj e u o d n o 5 a j i m ad o v j e k a p r a m a
Bogu svome Stvoritelju, gospodaru, pokroviteljui
d o b r o d i n i t e l j un; a l a z i m oj e u n a j z a b i t n i j e md u v s t v u
nade beskrajne bijede i potpune nemoii. DuZnost
molitve tako je usadjenau ljudskom srcu, da nema
n a r o d am a b i o o n k o l i k o h o d e 5 d i v l j i , k o j i n e b i
o s j e i a ot e d u Z n o s t ti e j e n e b i v r 5 i o ; o t k a d j e s v i -
jeta i vijeka sa svih strana zemlje diZu se mo-
l i t v e k n e b u .M o l e T u r c i i p o g a n ii z d a l e k i hI n d i j a
i Kine, divlli stanovnica i m e r i k a n s k i hS u m a; p a i
ljudoZderina otocimaaustralijanskogmora,slijedeii
poticaj svoje naravi, podiZu u nevoljam i pogibe-
l j i m a s v o j e r u k e p r a m an a j v i S e rBni i u . I s a m id i v l j a c i
smatrajuZivinom svakogakoji se nebi odazvao o-
vom naravnom nagonu, Za Iranctskog rata u Africi
(1857-1859) nazivao bi danomice neki Beduin jed-
nog francuskog dasnika koga je drZao u ropstvu
,,kr5danskimpsetom".Jednog jutra ovaj dasnik,jer
mu je vi5e bilo dodijalo Sto ga jedan divljak zove
psetom,vas srdit rede mu: Za{to me ti nazivljed
psetom? Ja sam zaisto tvoj zarobljenikali sam kao
i ti, dapadevi5e nego ti, dovjek.-,Ti dovjek?od-
govori mu mirno Arapin ; ne, nisi ti dovjek,ti si
pseto. Inra Sest mjeseca dto si u mojoj tamnici a
io5 te ne vidih nikada moliti : pa neieS da te na-
zivljem psetom?"
Ovaj barbar imao je sto razloga: u cijeloj pri-
rodi jedine Zivotinjene mole nikada,jer im fali
razum, koji nuZno podiZe dovjeka k Bogu Stvorite-
lju i gospodarusvemira.
Zapovijed,koja imade svoj temelj u razumnoj
ll
n a r a v i i u h a r n o s t ii u p o d l o Z n o s t ik, o j u d u g u j e m o
P r e v i 5 n j e r n ut ,e n a m j e k t o r n u b i l a t a k o d e s t oi
t a k o Z a r k o p r e p o r u d e n al ,t c z d v o j t r e v e Z e n a s s v e
n ajstroZe.
A l i o v a d u Z n o s tk, o j a d o v j e k a s t r o g o v e Z en a
m o l i t v u ,p o s t a j et i m p r e d a u k o l i k o j e m o l i t v a s v a -
k a k o p o t r e b i t az a s p a s e n j ed u 5 e . I t a k o e t o m e n a
drugi razlog koji veZesvakogakr5ianina na mo-
litvu.
2 . M o l i t v a j e p o t r e b i t a ,j e r b e z m o l i t v e n i j e
m o g u c ep r i m a t i o n e m i l o s t i k o j e s u n a m n e o p h o -
d n o p o t r e b i t ee d a u s t r a j e m ou d o b n r s v e d o s m r t i .
V j e d n ob l a Z e n s t v o b i v a u d i j e l j e n oj e d i n o o n i -
m a k o j i u s t r a j uu d o b r u i u v r 5 e n j us v o j i h d u Z n o -
sti prama Bogu, sve do zadnjeg daha svog Zivota.
No, takve ustrajnostinema bez BoZje milosti. Co-
s p o d p a k o v u m i l o s tu s t r a j n o s tui d i j e l j u j en a m s a m o
uz uvjet da Ga za istu molimo; i zato je molitva
isto tako potrebitaza spasenjeduSe kao Sto je po-
trebita milost svirn onim koji su do5li na dobu ra-
zuma te ' su u stanju da mole. Sve ovo izridito po-
tvrdjuje lsus Krist kad govori: ,,Bdijte i molite".
(Mat. 26); ,,Trebabez prestankamoliti". (Luk. l8);
,,Pitajtei dat 6e vam se, traZitei nadi iete, kucajte
i otvorit ie vam se, Jer svaki koji pita, dobiva, tko
t r a Z i n a d j e ,a t k o k u c a o t v o r i t i e m u s e " . ( L u k . l l ,
9 - 1 0 ) ; , , M o l i t iu v i j e k ,g o v o r i s v . B e d a C a s n i z n a d i:
raditi uvijek prama volji BoZjoj". (Ferraris. Bibliot.
art. orat. n. 6).
Z a p o v i j e dd a s e m o l i o b v e z u j e i z r a v n o i p o
sebi : 1.) Kad dovjek stupi na dobu razunta; 2.)
Kad se dovjek nalazi u pogibelji Zivota; 3.) Cesto
u Zivotu,tako da onaj koji ne moli za duZe vre-
 10
mena (n. pr, za mjesecdana,po nekinra,a po dru-
g i r n a g o d i n u d a n a ) , s m r t n o g r i j e 5 i . ( M t i l l e r ,T h e , r l .
m o r . E d . I I . V o l . I I . p a g . 1 6 2 .O j e t t i :S y n o p ; i sr e r u r n
m o r a l .V . I t . E d . I I . p a g . 2 8 1 0 . ) .
D u Z n o s tm o l i t v e v e Z en a s n e i z r a v n os v a k i p u t
kad je ona potrebitada predusretnemo ili da se bo-
rimo proti te5koj kojoj napastiosobito proti sv. Ii-
stoii. Isto tako neizravnoje potrebita molitva onda
k a d a b e z n j e n e m o l e m o d a i z v r d i r n ok o j u d r u g u
z a p o v i j e dk a o n . p r . d a s e d o s t o j n op r i d e s t i m oz; a -
tim svaki put kad nam nu{no treba koja osobita
milost. K tomu mi smo duZnimoliti kad druStvu,obi-
tefji ili zadruzi,kojoj pripadamo, prijeti koja te5ka
pogibelj duhovnaili vremenita kao n. pr. za vrije-
me koje po$asti,za vrijeme rata, pobune, oskudice,
vjerskog progonait.d. U svim ovim i slidnim prili-
kama duZni srno moliti i to pod vi5e ili manje te-
Ski grijeh prama prilikama.
Ne rijetko ie5 il.rti gdje koji neznalica tvrdi :
Bog netrebana5ih molitava; Njemusu poznatena5e
nevolje i bez da Mu zanovetamosa tolikim moli-
tvama On ie, nam pomoii.
Dakako odita ie istina da Bog poznaje na5e
nevolje i potrebe,te nije nuZno da Ga mi molimo
eda ih On tako d,ozna,ali On nama zapovijedada
molimo eda ne bismo zaboravili kako bez Njegove
pomoii ne moZemo ni5ta i da tako priznademo
nadu ovisnost o Njemu, Kr5Caninkoji ne moli sli-
dan je bilini kojoj fali vlaga te brzo usahne; voj-
niku bez orulia, koji zato nije u stanju da se bori:
ribi koja je izvan vode, pa ne moZe da Zivi.
Svi sv. Oci jednoglasno potvrdjuju potrebu
molitve,Bog je, veli sv. Augustin, neizmjerno do-
1.1
bar, ljubi nas i pripravanje udijelitiflirfl sVojesvcte
milosti; ali je odredio da ih neie udijeliti nego o-
nima koji ih budu traZili.
Za koga treba molitt2 Mi treba da molimo za
sv. Mater Crkvu eda je Bog Stiti i duva. Moramo
moliti sami za se, za na$e roditelje i rodbinu, za
duhovne i svjetovne poglavare,za prijatelje i do-
brodince,za neprijateljei za svete du5e eistili5ta,
za grje5nikei za sve one koji se nalaze izvan sv.
katolidke Crkve eda se na pravu Vjeru obrate.Ne
smijete se bojati da ie time Sto se budete molili
za mnoge,va5e molitve vama biti od manje korisli,
jer kako tvrdi sv. Ambroziie: ,,Budeteli molili je-
dino za sebe biti iete vi sami koji za sebe molite,
dok, ako budete molili za sve, i svi ie moliti za
vas". (Ambros.Lib. I. De Cain et Abel cap. 6.).
Istaknuosam vam kako je jedan pravi katolik
duZan moliti i za svjetovne poglavare,jer o njiho-
vom pravednom, mudrom i savjesnom vladanju
mnogo ovisi opCe dobro i mir sv. matere Crkve i
ljudskog dru5tva.O sv. Ignaciju Lojolskomu pripo-
vijeda njegov udenik i pouzdanik otac Ribadeneira.
kako bi on danomice molio Boga za vladarc i za
sve one koji su obna5ali kakvu gradjanskuvlast,
eda bi se On udostojaoupraviti njihovo nastojanje
na ,korist podanika i na slavu svete katoli[ke
Crkve.
Treba smatrati budalama sve one koji trube
da su za upravljanjeljudskog drudtva potrebiti sa-
mo dobri zakoni a da molitva u tu svrhu ne po-
m a Z en i S t a .S v i s u u m n i j i i o z b i l n i j i d r Z a v n i c im i -
slili drugdije,te se nijesu stidjeli sazivati BoZji
blagoslov nad njihovim polititkim djelovanjem. Gla-
 i9
sovitS
i p a n j o l ska l i me n e(1
ki rd i n aX s 4 3 7 -1517)
mi-
n i s t a r F e r d i n a n d ak a t o l i d k o gi,m a o j e j e d n o g ad a n a
d a d r L i s j e d n i c us a v e l i k a d i m ak r a l j e v s t v a ;d u g o
vremenadekali su na njega gospoda koji su irralr
sudjelovatitom sastanku,te im je vei bilo dodijalo
to predugo njegovo zaka5njenje.Napokon prispije
StoZernik i opaziv neustrpljenjei Zivu Zurbu one
gospode,zavidnom mirnodomrede im: Vi ste neus-
trpljivi radi moga zaka5njenja. Ja sam molio pred
Propeiem: ne zaboravitenikad da moliti znadimu-
dro upravljati. I pametno je govorio, jer zakoni
vrijedei koriste onda kada se njihovo izvadjanjei
tadno izvr5ivanjetemelji na svetom strahu BoZjemu
i na molitvi. Zbog toga i danas joS u nekim drZa-
vama gdje se uvaZuje poznato nadelo latinskog
pjesnika: ,,A Jove principiumn. uSa pomoiu najve-
ieg Biia nek se zapoenesvaki posao" (Virg. Eg. IIL
v. 60.) otvaraiu se saborskazasjedanjasa svedanom
sluZbomBoZjom;u Engle5kojzastupnicizapodimaju
svaku sjednicu lordske kuie sa molitvom, a presje-
dnik Sjedinjenih DrZava otvarasastanak u Wasing-
tonu sa jednom ganutljivom molitvom.
***
Molitva ne dini da vene pamet niti da mala-
ksa srce Iovjeka, kako to podrugljivo tvrde neki
koji nijesu nikada sklopili ruke na molitvu. Dosta
nam promisliti kako dovjekmolitvompriznaje svoga
Stvoriteljate se k Njemu podiZe i s \jim se zdru-
Zuje,eda nam odmah bude jasno da molitva ne
samo ne skudujeduh dovjeka vei ga oplemenjujei
dini ga sposobnimi pripravnimna velike i veliko-
1O
dulne Zrtve, jer ona na divan nadin oplemenjuje
pamet i udvr5dujesrce ljudsko. To nam potvrdjuje
i iskustvo,te nam povijest iznosi bezbroj primjera
ne samo veleumana glagu bilo radi niihove op5ir-
ne kulture, bilo radi izvanredneradinosti,vei i cije-
lih naroda glasqvitihradi slavnih pothvata,koji su u
molitvi na5li izvOrsvojegaznanja i junaStvi,Da po-
tvrdim ovo Sto sam rekao iznijet iu vam nekoliko
siajnih primiera.
Kad bi sv. Toma Akvinski (1227-1274),ta naj-
sjajnija lud skolastidkefilozofije, koga je najvidim
pohvalamai sam Dante u ,,BoZanstvenoj Komediji"
pohvalio nazivljui ga Zivim i sjajnim svjetlom ne-
ba, kad bi, velju, taj velikan nai5ao na kakvu po-
te5koiu u tumadenju sv. Pisma, namah bi podeo
moliti a molitva bi mu ontas razjasnilate5ki smi-
sao BoZje rijedi. Poznati engleSki f ilozof Bakon
(1560-1626) obidavaose pomoliti prije udenja. Ga-
tilej je (1564-1642) tvrdio da mu je kod njegovih
otkriia vi5e pomogla molitva nego li dalekozor.
Buffon (1707-1788) koga prozva5eknezom na-
ravoslovacapripovijedao sebi : ,,Kad bih radi ne-
stalnosti i pote5koia,koje bi me sna5lepri prouda-
vanju prirode,smalaksaoi klonuo duhom, ja bih po-
n i z n o p a o n a k o l j e n ap r e dB o g o m ,u s l j e d d e s ao i u t i o
b i h k a k o n e k a k a v t i h i m i r z a m i j e n i u j em o j e z b u -
njenje, te nove sile okrepljuju moj duh". Fra Ivan
iz Fiezole redeni blaieni Angjelik (1455) glasovit
radi miline Stoosjevana njegovimslikama,kod koga
Vasari neznadernubi se vi5e divio dali vrlinama
slikara ili njegovim krepostinama,nikada ne bi za-
podeo svoj posao a da se ne bi prije vruiom nlo-
litvom utekao Bogu za nebeskonadahnuie.Iskre,
 1+
nim suzamaobtilo bi se njegovolice dok je slikao
propinjanje.(Giovannini: ,,1doveri cristiani', pag.
474.).Yeliki glazbenik Franjo Haydn (t732-1809)
nije se stidio priznati u molitvi taini izvor njego-
vih divnih glazbenih nadahnuda.Kad bi mu mata-
laksao zanos i sna5le ga neprebrdive pote5koiedi-
gao bi se sa svog glazbala, pomolio bi se te bi
uspjelno nastavio svoj posao. Slavni Mozart (1756-
l79l) nije nikada zaboraviomoliti ni u siroma5tvu
ni u bogatstvu,ni u poniZenjimani u slavi. Sva-
komu je poznato da je Joakim Rossini, taj naislav-
niji i naipoznatijidramatski glazbenik (1792-1868),
sastavioklasidnusvedanusv.Misu,koja se jedva5toje
bila objelodanjena iza njegovesmrti pjevalapo svim
stranamasvijeta.Pri kraju te Mise napisanaje slijede-
ia posvetakoju je sastaviosam auktor: ,,Bogu.Eto
svr5ihovu [ednu svetu Misu. Ti znaS,o BoZe,kako
sam po prirodi bio sklon na lakrdiju i da se cijeli
moj imetaksastojiod malo srcai od joI manjeg zna-
nja. Budi zato blagoslovljeni udijeli mi nebeski
r a j " . ( C o n f .R i e m a n n : , , S t o r i au n i v e r s a l ed e l l a m u -
s i c a " ) .M e n i j e b i l a p o z n a t ao v a n a b o Z n ap o s v e t a
gfasovitog glazbara kad satn u rujnu god. I901.
pohodio grobiStePdre Lachaiseu Parizu,pa mo-
treii grob u komu su nekod podivale njegove
kosti, koje su god. 1887.prenijeliu Firencu,nijesam
mogao s manjegaa da iz dubinesvoje du5e ne za-
Z e l i m p o k o j v j e d n id u 5 i o n o g a k o j i j e s v o j e d a n e
zakljudio blagoslivljajuii Boga i preporudujui se
Njegovombeskrajnom milosrdju.
Poznati na5 zernljak dubrovdanin Rugjer Bo-
Skovii (1711-1787),
koii je rije5io pitanje kako da
se pronadje ekvator i kretanje sunca, usred svojih
15
dubokih proudavanja nebi nikada zaboravio da
svaki dan posveti viSe sati molitvi. Isto tako gla-
sovit zvjezdoznanac i matenratilarotac Secchi(1818-
1878) promatrao je iz rimske zvijezdarnicekretanje
zvijezda moleCi krunicu. Jedan od najzaslulnijih or-
ganizatoraradnidkog pokreta u Francuskoj,Filibert
Vrau (1829-1905),kaZe da su svi njegovi sjajni u-
spjesi na sociialnomi religijoznompolju bili plod
neprestanemolitve i neprekidnogsjedinjenjas Bo-
gom (Vanino, Filibert Vrau, Zagreb 1916,str. 232).
Prelazediod uma na srce,povijest ie nam isto
tako posvjedoditida je i srce ljudsko crpilo uvijek
jakost i odvaZnostu molitvi.
Ako su Rimljani god. 170 pobijedili u dana-
Snjoj Ugarskoj Kvade i Markomane,oni moraju tu
pobjedu zahvaliti molitvama junadkedete kr5ian-
skih vojnika, koju je car Marko Aurelije prozvao
gromovitom detom.(Euseb. Historia eccl. V. .5.)Mo-
lifi su krilari za vrijeme svojih ratova u svetoi Ze-
mlji ; molili pobjediteljikod Lepanta,branidi Roda,
Malte i Beda.
Junadki sugradjaniVilhelma Tell-a nrolili su
prije glasdvitih bitaka kod Lampena, Sempocha i
Morgartena.(Conf. Mallet : ,,Storia degli Svizzeri".)
U hramu slijedila je svedanazakletvaPontide.Hra-
bri francuski marial Turenna(l6ll-1775), digovesu
pobjede mnogo doprinijele zakljuEcimaVestfalskog
mira, dok je bio na bojnom polju, desto bi se pu-
v u k a o u S u m ut e b i s e g l a v o m n a k i 5 i a k o l j e n i m a
u blatu klanjao Bogu i uticao gospodu vojska.
Molili su sveti Ludvig lX, (1226-1270), Bajardo
(.1476-1524)nazvan neustraSiv i neokaljan vitez,
Ivana ArSka (1412-1431),u kojima se usredotoduje
 16
francuskojuna5tvosrednjegavijeka ; molili su An-
drija Doria (1468-1560),Petar Micca (f 1706),voj-
voda Eugen Savojski (1663-1736),digovo ime ne
umire ne samo radi njegovih sjajnih pobjeda nad
Turcima vei i radi pobjeda Sto je za vriieme du-
gog rata radi Spanjolskognasljedstva izvoj5tio nad
neprijateliima prosvjete slikom Marijinom koiom ie
bio ure5ennjegov Stit. Ovai bi junak uvijek nosio
sobom knjigu kojoj je naslov ,,StopeKristove",koiu
je klasidnopreveo na5 nezaboravniKurelac, te bi
iz nje rasmi5ljaosvaki put kad su mu to dopu5tali
vojnidki pothvati. Kad godine I456 sv. Ivan Kapi-
stran, na poziv sv. o. Pape KalistaIII sakupi 60000
kriLara oduSevljenihza boj ali slabo vjeitih oruZju,
opazi da turska vojska broji 200.000sve odabranih
i izvjeZbanihvojaka, koji su namjeravaliudariti na
krdiane,tuZnim se srcem obrati Bogu slijedeiom
m o l i t v o m: , M i l o s r d n i B o Z e , s m i l u j s e n a n a s , k o j e
si odkupio svojom dragocjenomkrvlju, pomiluj nas
poradi presvetihrana tvojih"; te dok je misio opazi
k a k o j e s t r i j e l i c ap a l a n a o l t a r ,g d j e j e o n m i s i o ;
n a t o j s u s t r i j e l i c i b i l e u p i s a n e o v e z l a t n er i j e d i :
,Ne boj se, lvane. nego hrabro, kako si zapodeo,i
nadalje nastavi,te ied krjepoiiu imena moga i pre-
svetog kriZa nadjadatiTurke". Odulevljeni ovim o-
b e C a n j e mu z p o k l i k , , B o g j e s n a m a; I s u s e ,b u d i
n a m p o m o i n i k ! " k r 5 i a n i n a v a l i 5 en a M u s l i m a n et e
ih natjeraSesa svih strana u divlji bijeg,a povijest
kaZe da je ostalo na bojnom polju do 40.000 Tu-
raka, a krdiana je u odajnoj bitci na Dunavu i pod
zidinarn Beogradapalo samo do 300 (Belavii, Sv.
Ivan Kapistran pod Beogradom.Vukovar 1g07,str.
22). Seljaci Vandeje, koje Napoleon I. nazivlje gi-
t7
gantima,kreiali bi u rat molitvonr.,,Najsiainijabi-
t k a u p o v i j e s t iI t a l i j e ,k a l e C e z a rB a l b o ,o n a n a i m e
kod Lenjanab , i l a j e i z v o j S t e npao m o i u P a p e i B o g a .
L u m b a r d e zvi i d e i i k a k o i m d o l a z iu s u s r e tn e p r i j a -
t e l j s k a v o j s k a p a d o i e n a k o l j e n ap, o m o l i S es e B o g u
z a p o b j e d u ; d i g o 5 es e o d l u k o m d a p o b j e d e i l i d a
u r n r l l ,i p o b j e d i S e "(.B a l b o : , , S o m m a r i o d e l l aS t o r i a
d ' l t a l i a " , p a g . 1 1 . )A u s t r i j s k in r a r S a lb a r u n E r n e s t
L a u d o n ( 1 7 1 6 - 1 7 9 0 )k,o j i i z d u b o k o go s v j e d o d e n j a
predje od protestantizmana katolilanstvo,bio je na
izgled svojoj vojski u vrdenju poboZnih duZnostii
svakako je zahtjevao da se vojnici i na bojnom
polju zajednidkimole u jutro i na veder.Na svojoj
s m r t n o j p o s t e l j im n o g o b r o j n i md a s n i c i r n at u p r i s u -
tnim vruie preporued i a ne bi nikadaludili vojni-
Iku hrabrostod vjerskog osvjedodenjai da bi se
d r Z a l i d a l e k o o d s l o b o d n o g z i d a r s t v ak a o o d n a j -
v e i e n e s r e i e .P a n a d o d a : , , S r e c u , k o j m a e p r a t i l au
mojim vojnidkim p o t h v a t i m a ,moram da zahvalim
r n o j i m m o l i t v a m ak, o j i n r as a m s e u v i j e k p o u z d a n o
Bogu uticao; u tim istirn nrolitvanlamoram da tra-
Z i n r i z v o r o r r o g d u 5 e v n o gn r i r a ,k o j i u Z i v a mi u o -
vai das kad imarn da stupirn pred vjednog Suca".
(lVlacheri:,,GeschichteOesterreichs." Graz 1906.Iz
IIl. str. 479).Ove rijedi ne bi snrjeli zaboravitioso-
b i t o o r r i n a 5 i v o j n i c i , l < o j im j e s t od a z a h v a l j u j u
Bogu
Sto ih je oduvaood snrrti i povratio Zive i zdrave
n j i h o v i mo b i t e l j i m ao , b j e s n o p s u j u ,d a p a d en e k i s u
o d n j i h t a k o d r z o v i t i t e i s r n j e h a v a j ou n e k o j i m o l e .
G e n e r a lL o u i s d e S o n i s ( 1 8 2 5 - 1 8 8 7j)e, d a n o d n a j -
h r a b r i j i h m o d e r n i h v o j s k o v o d j af r a n c u s k i hk, o j i s e
je sv<-rjimjunaStvom istaknuc u afrikanskomratu
(1857-1859), u bitci kod Sulferina(1859) i ,u fran-
2
 18
cusko'njemadkomratu (1870-lSZl)i za to bi od
Napoleona Ill odlikovan velikim krstom podastne
Iegije (de la Ldgion d'Honneur), kroz dugotrajnu
vojnidku sluZbusvaki dan je gorljivo molio, desto
primao sv. Sakramentei prisustvovaosv. Misi kad
je samo mogao,te neprestano poticao vojnike
na
vrdenje kriianskih duZnosti. Njegova poboZnost,
kaZe jedan njegov tijesni prijatelj,profesorBaunard,
n i j e b i l a p o v r 5 n an i n e s t a l n an, e g oi s k r e n ao, z b i l j n a
poboZnostpravog kr5ianskog junaka; stoga bi de_
sto opetovaosvojim oficirima: Stavih Zivot svoj do
nogu Onoga koji je svoj dragocjeni Zivot Zrtvovao
za nas, (Vanino: ,,Generalde Sonis,., Zagreb 190g,
str. 60 sl.). Znamenituje dakle istinu ustvrdio gla_
soviti Spanjolski pisac Donoso Kortes (1909-1g53)
kad je slijedeie rijedi napisao: ,,Uvjeren sam
da mnogo vi5e koriste svijetLroni koji mole nego
fi oni koji raspravljaju.Ako svijet ide od zla na
gore to je stoga Sto se vi5e raspravljanego li moli.
Da bi nam bilo dopu5teno.zaviriti u tajne BoZje,
ia sam osvjedoden d a b i s m o o s t a l i z b u n j e n iv i d e i i
d u d e s n eu d i n k e m o l i t v e i u d i s t o l i u d s k i r np i t a n j i -
ma". (Donoso Cortes,list g. AIb. Blanche.) Doista
n e m a s u m n j e d a m o l i t v a p r a v e d n i k as p a s o n o s n o
utjedena tijek povijesti roda ljudskoga.
Mons. Baunard,rektor sveudiliStau Lille-u, je
napisao kiienim slogom i divnorn todno5iu Zi'vot
generala de Sonisa Le general de Sonis. D'aprds
sespapiers et sa correspondance.paris 1g03. Osim
ovog klas.idnogZivotopisakoji je doZiviob2. izdanje,
tJaunardje veomaznamenitodjelo,koje
^o-bjelodanio
je godine 1904 bilo prevedeno na talijanski jezik
I9
I z a k a k o s a m v a m s a p o v j e s n i d k i mp r i m j e r i m a
dokaza<-r druStvenekoristi rnolitve, iznijeti iu vam
g l a v n e n j e z i n ed u h o v n ep l o d o v e :
l.) Molitva nas zdruluie s Bogom. Sv. Ivan
Klimak (525-606.)posve zgodno nazivlje molitvu
pouzdanim razgovorom i sjedinienjem s Bogom.
( G i o v . C l i m . : , , S c a l ad e l c i e l r " 2 8 s c a l a ) . I z b i l j a
o n a j k o j i m o l i u p r a v l j as v o j p o l e t s a z e m l j ek n e b u ,
s a t a m e k s v j e t l o s t iz, d r u Z u j es e s a z b o r o v i m ab l a -
Z e n i hd u h o v ai o p i i s B o g o r nk a o S t o v j e r n i p o d a -
n i k o p c i s a s v o j i m v l a d a r o n rl,j u b a z n si i n s a s v o j i m
r n i l i m o c e m ,S v e m o i i d u 5 e o n o g a k o j i m o l i , n j e -
gova naime pamet, njegov razutl'I,njegovo srce i
njegova volja zdruZujuse s Bogom. A to se zdru-
Z e n j ez b i v a p o h v a l o m , p o k l o n s t v o t nv, j e r o m ,u h v a -
n j e m i l j u b a v i o n o g a k o j i r n o l i . J e r -o n a j k o i i m o l i
ispoviJedasvoju vjeru u mudrost i svemogudstvo
B o Z j e ,u m i l u P r o v i d n o s tn a S e g n e b e s k o gO c a ; i s -
povijeda takodjer i uhvanie u BoZanskudobrotu, u
milosrdje i vjerrr.lst Njegovih obeianja; napokon
ispovijedai ljubav tu najljep5uizmediu svih krepo-
pod naslovom Il dubbio e lc sue vittime nel secolo
presente.Torino 1904,Auktor u ovoj knjizi navodi
mnogo primjera,koji bjelodano dokazuju kako kr-
Sianska vjera ima moirti ugledda prignei najupor-
n i j e g l a v e .O v u p r e k r a s n uk n j i g uZ i v o p r e p o r u d u j e m
s v e i e n i c i m an a 5 e n a d b i s k u p i j e i,e r s a n t u v j e r e nd a
i e d i t a n j e mi s t e d o b i t i p o d p u n ui v j e r n u s l i k u d a -
n a S n j i hb o g u r n r s k i hi l a h k o u m n i h s k e p t i k a k o j i u
dvojbi mjesto mira nalaze samo trezadovolistvoSto
im para srce i omanrljujepamet, po5to, kako tvrdi
sv. Augustin,duSa na5a neodoliivo teZi za istinom:
,,Quid fortius desiderat anima quam veritatem?"
(Tract. 26 in Io.)
 20 2L

sti, koja dini da se s Njim zdrulimo i da prilago- ispred mene utaborerievojske". (Psalam22, 4; 26,
djujemo na5u volju volji FoZjoj. Srce onih dvaju 1 - 3 ) .P a i e i - n a m a l a h k o p o d z a r u k o m s v l a d a t i
udenikaS , t o s u n a U s k r s i S l i u E m a u s ,p l a m t i l o j e n e p r i j a t e l j ap a k l e n o g ab u d e m o l i s e u t i c a l i r n o l i t v i ;
od ljubavi i od revnosti dok su se razgovaralisa a l i a k o b u d e m ol j e n d a r i t i l,a h k o i e n a s n a 5 d u h o -
u s k r s l r r nl s u s o m ; n a i s t i n a d i n i n a 5 e i e s r c e u s - v n i n e p r i j a i e l j p o b i j e d i t i . ( J o a n .C h r y . h o m . I L s u -
p l a m t i t i B o Z j o ml j u b a v l j ua k o s e u p o b o Z n o jm o l i - per orat.).
tvi budemo zabavljali s Bogom. 4.) Molitva ulijeva u nale srce deZnjui zanQs
2 . ) M o l i t v a n a s d i n i m i s l i t i n a d u h o v n es t v a r i . 'je
za onint Sto d o b r o , j e r d o v j e k u r n o l i t v ip r i b a -
Jednood najuspje5nijihsrestavada u sebi pobudirno vlja sebi ne samo jakcst da/izbjegava i svladava
plemenitemisli i velikoduSnaduvstvajest destoop- o n o S t o j e z l o ,v e i i s r d a n o s it o d u 5 e v l j e n j d ea vr5i
i e n j e s a m u d r i m ai k r e p o s n i ml j u d i m a .K o l i k o v i 5 e dobro. Duie odane i ustrajneu molitvi kao da lete
neie biti kadrim oplemeniti, prodistiti i posvetiti n a d s v i m t j e s k o b a m an, e s t a l n o s t i mia d v o j b a m ao -
duvstvadovjekadestoi pouzdanoopienje s Bogom, b i d n i h l j u d i , k o j i p r o s u d j u j us v o j a d j e l a p r a m a k r i -
izvorom kr5ianske mudrosti i svetosti! ,,Covjeku v i m n a z o r i m ai n a d e l i m a l a b a v e l j u d s k e r a z b o r i -
molitvi, primjeiuje sv. Ivan Zlatousti,upoznajeBoga tosti. - Molitva je ulijevala odvaZnosti juna5tvo
i sebe,svijet ovaj i njegoveta5tine,vrijeduost vre- u srce sveiih mudenika,te su oni mogli da odole
mcna i vjednosti,prevarljiva za(aranja zenraljskih i najokrutnijim progonima. Mr2litva je ona koja
stvari, sreiu prave krSianske ljubavi. Ovo raznovr- je ulijevala odvaZnostu srca apostolskiltliudi svih
sno poznavanjesili dovjeka da prezire samogase- kr5ianskih vijekova, te su oni prezreli sve pote-
b e , i s v e p r o l a z n es t v a r i ,a d a l j u b i B o g a i v j e d n a Skoie i grozne muke eda pribave Sto viSe duda
dobra i da pomoiu svetih misli livi vei na ovoj Bogu. I ako jo5 dandanasimade u katolidkoj Crkvi
zemlji nebeskim Zivotom." (Joan. Chrys. de orat. toliko plemenitih muZeva,koji su umrli svijetu i
hom. II.). s e b i , Z i v u i Z r t v u j us e j e d i n o z a d o b r o v r e m e n i t oi
3 . ) M o l i t v a n a s k r i j e p i p r o t i z l u . , , M o l i t v av, e l i d u h o v n os v o j e b r a i e , i t o j e b e z d v o j b e j e d a n o d
i s t i s v . I v a n Z l a t o u s t i j,e s t n a j u z v i S e n i j ei n a j z g o - p l o d o v am o l i t v e .
d n i j e o r u d j e p r o t i s v i n r n e p r i j a t e l j i n r rn a S e gs p a s e - 5.) Molitva tje5i u nevoljama. I zaista molitva
nja. eovjek otlan rnolitvi postaje radi uskog sje- j e i z v o r u t j e h ez a s v e o n e , l i o j i u z a l o s t i u z d i S ui
d i n j e n j a s B o g o m , G o s p o d i n o mv o j s k a , n c p r e d o - trpe. Povijest nam to potvrdjujesa bezbroj sluda-
1f,,
b i v u d u h o v n i mb o r b a m a . O s l a n j a j u d is e n a B o g a jeva,od kojih iu vam navesti jedino ovaj.Toma
m o Z eo n p o u z d a n oo p e t o v a tsi a p r o r o k o m :, , G o s p o d Morus, glasoviti kandelir EngleSke,bio je balen u
ie moje spasenje,koga da se bojinr ! Gospod duva t a m n i c ur a d i t o g a S t o s e j e j u n a t k i o p r o r a s t a v io -
mi Zivot, tko moZc udiniti da ustrepeta moje srce? krutnog kralja Henrika VIIL od njegove zakonite
Moje srce neie se bojati ni onda kacla budu stale
Zene Katarine Aragonske i jcr nije htio priznati

x2
glavarom Crkve kralja etigledkog.Sva herazborita
nastojaniarodbine i prijatelja i samog kralja da ga
s p a s eb i l a s u u z a l u d n at,e o n m i r n o m o l e i i s e B o g u
, r p . t . n a v j e S a l ad n e 6 ' s i p n l a 1 5 3 i gi d j e s p o k o j n o
preda svoju plemenitu du5u Stvoritelju koga je
uvijek ljubio i vjerno sluZio.
Sveti Ivan Zlatousti ovako tumadi utjehu Sto
molitva uvijek ulijeva u srce onih koji mole : ,,Ako
ljudi u te5kim Zalostimai nesreiama nalazeutiehu
u tome Sto drugima povjeravaju sve jade i pri-
daju svoje nevolje,koliko vi5e neie tebi biti od
utjehe ako u molitvi odituje5 Bogu jad i demer
tvojega srca? Ne rijetko na5im suzamadodijavamo
svome iskrnjemu,te on nastoji da se od nas hla-
d n o o d a l e d i ;a l i B o g n e p o s t u p a t a k ov,e i O n b l a g c
i m i l o s r d n os l u S an a 5 ej a d e t e n a s l j u b e z n ok s e b i
privladi, Sto se duZe i de5ie Bogu jada5 to Mu po-
stajedsve miliji i On ZurnijeusliSavatvoje molbe"'
(Sv. Iv. Zlat.,Hom. super incompr. Dei)' Toga radi
preljubeznivina5 Spasitelj pozivlie sve Zalosneda
u Njemu traZe utiehu i okrepu u nevoljamasvojim,
v e l e i : , , D o d j i t ek M e n i v i s v i k o j i s t e u m o r n i i
o Z a l o 5 i e ni j a i u v a s u t j e 5 i t i " .( M a t t h . l l , 2 3 ) ' N a
isti nadin i Apostol sv' Jakov prtide vjernike na
m o l i t v u g o v o r e i i : , , J el i t k o i z m e d j uv a s o Z a l o d i e ?
n
Nek se moli". (Jak.5, 13). I zaista svaki koji je bio
zapudteni progonjenod ljudi, pa u Zarkoj moliivi
izlio svoje tuZno srce pred Oc:m nebeskirn k lga
s v . P i s m o n a z i v l j e, ' o c e mm i l o s r d i ai B o g l m s v a k e
utjehe" (2. kor. l. 3.), taj je svaki put bio utje5eni
potpuno ohrabren.
6. Molitvorn mi dobivamo pomoi u na5im po'
trebamai milost ustrajnostiu dobru sve do smrti.
23
U svim potrebamabilo javninl, bilo osobnim,bilo
duhovnim,bilo vremenitim, krSianin nek se utjede
B o g u ,i B o g 6 e m u p r i s k o E i tu i p o m o i .B e z b r o p j uta
mi vidimo toliko u sv. Pismu staroga Zavjeta ko-
liko u onomu novoga Zavleta, da je dobri i milo-
stivi Bcg uvijek brz priskodio u pomod svima oni-
ma koji su se k Njemu u nevolji obratili za pomod.
I sv. Augustin tvrdi kako je nuZno, neprestanoi
gorljivo moliti eda zasluZimokonadnuustrainost, pa
potide vjernike ,,da svagdanjimmolitvama proseod
Boga, Oca svjetlosti,postojanostu izvr5ivanjuNje-
govog svetog zakona i uvjerava ih, da akc to budu
d i n i l i , n e k b u d u s i g u r n i d a n e i e b i t i i z l u d e n io d o -
dabranedete preodredjenika".(Aug. De dono per-
severantiae).
\
? ***
Ako hoiemo da nam nade molitve donesu sve
ove dragocjeneplodove,ra5e najglavnije nastoja-
n j e m o r a b i t i : m o l i t i d o b r o .A t k o Z e l i m o l i t i d o b r o
i uspjednotaj neka se posve marljivo pripravi na
molitvu. Ovaj naputak daie nam samo sv. Pismo
kad govori: ,,Prije molitve pripravi svoju du5u i
n e m o j b i t i k a o o n a j k r j i k u S aB o g a " .( E c c l i . 1 8 , 2 3 ) .
P r i p r a v an a m o l i t v u n e s a s t o i i j e d i n o u t o m u d a
o d a l e d i So d s e b e s v j e t o v n em i s l i , v e i d a s i p o s v e
Zivo dozove5u pamet prisutnostBoZju. Kad hoie-
mo dakle da molimo mislinto na molitvu Sto smo
n a u m i l i o b a v i t i ,i n a B o g a s k i m h o i e m o d a u m o -
litvi govorimo.
E d a n a 5 a m r l i t v a b u d e u s p j e 5 n ai k o r i s n a
treba da molimo pomnjivo, poboZno,ponizno, pouz-
 24
dano i postojan.o.Ovo iu vam sad sve potanko ra-
stumaditi.
Moliti pomnjivo znati baviti se Bogom i s o-
n i m z a d i r n i d e n a 5 am o l i t v 4a , o d b a c i t ik o l i k on a m
j e v i S e m o g u i e s v a k u b e s k o r i s n um i s a o i r a s t r e 5 e -
n o s t . S v o j e v o l j n ei h o t i m i d n er a s t r e 5 e n o sltai h k i s u
g r i i e h p a i u o n i m m o l i t v a m ak o j e n a m n i s u p r p -
p i s a n e .O n e m o g u b i t i t e 5 k i mg r i j e h o mk a d s m o r a -
s t r e d e n ui p r o p i s a n i mm o l i t v a m a .I a k o n e k i i z g o -
v a r a j u n a p a m e ti l i d i t a j ui z m o l i t v e n i k a
p o s v eI i j e p e
m o l i t v e ,a i p a k s v o j o m p a m e i u l e t e p o p u t l e p t i r a
s i m o t a m o i , m j e d t ed a s e b a v e B o g o m i d u h o v n i r r r
stvarima,oni su zaokupljenita5tim i svjetovnimmi-
s l i m a ; t o i m o v a k e n r o l i t v en e d o n o s en i k a k v ed u -
h o v n e k o r i s t i ,j e r o v a k o m o l i t i n e z n a d i p o d i g n u t i
pamet k Bogu, vei to znadi izgovaratisamo usna-
ma a ne srcem i od srcarijedi.Tko moli rastre5eno
on se ljuto vara ako misli da ie biti usli5an,,,Kako
m o Z e St i Z e l i t i ,p i t a s v . C i p r i j a n , d a t e B o g s l u 5 a
dok ti samoga sebe ne slu5a5,jer ti isti ne znai
Sto govori5 niti Sto od Boga prosiS?" (Cl'p. De o-
r a t i o n ed o m i n i c a l ni . 3 1 , ) .
M o l i t i p o b o l n o z n a ( i m o l i t i Z i v o m Z e l j o md a
postignemoono Sto pitanro od Boga.
f;4oramomoliti ponizno to jest posve proni-
k n u t i p o z n a v a n j e mn a S e n e m o i i , n a 5 e g n i i t a v i l a ,i
velidine Boga, pred koga nijesmodostojni da stu-
p i m o n i t i d a z a d o b i j e m oN j e g o v er n i l o s t i .O v o p o -
n i z n o r a s p o l o Z e n jdeu S en a S ej e s t n e o p h o d n op o t r e -
b i t o e d a b u d e r n ou s l i 5 a n i j,e r s v . P i s m o v e l i : , , B o g
s e s u p r o t i v io h o l i m a a d a j e s v o j em i l o s t ip o n i z n i r n , , .
(Jak. 4, 0.),
Moliti pouzdano zna(i za vrijeme molitve go_
25
j i t i s t a l n o u h v a n j ed a i e B o g u s l i S a t n i a5umolitvu
ako rtam je ona korisna za naSe spasenje.,,Stogod
b u d e t ep r o s i l i u m o l i t v i , g o v o r i l s u s K r i s t , n a d a j t e
se da iete to postignutii zaista iete postignuti".
(A,lark. ll, 24).
Moliti postojonoznadi rnoliti ustrajno i ne za-
p u s t i t i m o l i t v u n i t i o n d a k a d a B o g o d g a d j ad a n a s
usliSa,
B o g d e s t on e u s l i 5 a v ao d m a h n a S i hm o l i t a v a ,
j e r h o i e d a k u S a n a 5 e p o u z d a n j ei d a p o b u d i u
n a m a j a d u / e l j u d a p o s t i g n e n r oo n o 5 t o p r o s i m o .
Kao Sto desto pobjeda u borbarna ovisi o po-
s t o j a n o s t it,a k o i u s l i S a n j en a S i h m o l i t a v a o v i s i o -
bidno o ustrajnostiu molitvi.
***
\
Neki kr5iani tvrde daTsu molitve pCkorisne,
j e r d a n e p o s t i z a v a j um i l o s t i z a k o l e p r o s e .T i r n a
sv. apostolJakov odgovaraovirn rijedima: ,,Ne po-
stizavatejer molite zlo". (Jak, 4, 3.) A sv. Agustin
to tumadi ovako: ,,Nije usliSana molitva, kad onaj
k o j i m o l i n i j e d o b a r ' i l i n e t r a Z id o b r e s t v a r i ,i l i n e
m o l i d o b r o " . T r i d a k l e s v o j s t v at r e b a d a p r a t e m c -
l i t v u e d a b u d e u s l i 5 a no n a j k o j i m o l i ; a t l s v o j s t v a
j e s u : 1 . ) d a b u d e d o b a r o n a jk o j i m o l i : 2 . ) d a t r a L i
dobre stvari ; 3.) da moli dobro,
Mora biti dobar onaj koji moli, jer dovjekkoji
hoCeda zasluZimolitvom kod Boga i da zatlobije
ono Sto trali, ima biti u prijateljstvu s Bogom t,_r
j e s t m o r a b i t i u p o s v e i u j u i o j m i l o s t i .N i S t a n a i m e
ne moZe da zasluli kod-Boga onaj koji u dasu sa_
me molitve usiraje po smrtnom grijehu u pobuni
 i6
protiv Boga i zato je Prorok lzajija govorio Zido-
v i m a : , , B o gv a s n e u s l i S a v aj e r s u v a i a b e z a k o n j a
p o s t a v i l ai z r n e d j uv a s i N j e g av i s c k e z i d i i r e " .( l z . 5 9 ,
l . - 2 . ) .S a s v i m t i m z a t o n e s m i j e m o z a k l j u t i t i d a
je rnolitva grjelnika bez ikakve koristi, jer i ako
grje5nik dok se nalazi u smrtnom grijehu ne moZe
ni5ta da zasluli kod Bog buduii da je ljubav iliti
oosveCujuCa milost, koja se gubi snrrtnimgrijehom,
izvor svake zasluge,ipak radi samog milosrdja Bo-
Zjeg grjednik moZe isprositi milosti ako ih samo
traZi pristojnim i dostojnim nadinom,jer, kako vi-
djesmo,Sv. Pismo nazivlje,Boga Ocem milosrdja;
a i zemaljskiotac desto podijeljiva svoje blagodati
i neharnomsinu ako se ovaj na njega ponizno o-
brati.
Molitvom moramo prositi dobre stvari, to iest
ono Sto je pravedno, po5teno a milo Bogu i Sto.
nam pomaZeda postignemozadnji cilj, to jest spa-
senje du5e,a nikada ne smijemo tra7iti molitvom
stvari, koje se protive bilo na5em,bilo tudjem spa-
senju. MoZemo molitvom traliti i vremeni'teblago-
dati, samo ako iste ne prijede spas duSe,i zatodok
za takove stvari molimo treba da se posve podvr-
gnemo BoZjim odlukama.eesto se ne traZe od Boga
nego vremenitadobra, kao zdravlje,sreiu, bogastvo,
dasti it.d. Ali ako Bog predvidja, da bi nam takva
dobra bila na propast duhovnu ili vremenitu,On
kao dobri otac ne usli5ava nadih molitava, ,,eda
nam, kako kaZe sv. Agustin,Njegov dar ne bude
na Stetu".(Aug. Psal. 144.).Bog u takvim sludaje-
vima postupas nama, kao Stovrijedan lijednik po-
stupa sa svojim bolesnikom.Razboritlijednik ne ie
nikako dati bolesniku lijekariju,koju ovaj traZi,vei
'21
jedino onu za koiu oh znade da ie mu koristiti
zdravlju.
Za koja dobra treba da se osobito molimo
Bogu? Na taj upit sv. Agustin ovako odgovara:
,,Molitvomje zgodno traZiti ono dto je zgodno Ze-
ljeti". (Aug. Ad Proburn Ep. 121). NaSe pak Zelje,
eda budu dopu5tenei zgodne, potrebito je da su
uredjene, to ie reii: da no prvzm mjestu moraju
biti one, koje se odnose na Zivot vjeini, a na dru-
gom one, koje se odnose na vremenitodobra. U-
slijed toga mi najprije treba da traZimo od Boga
duhovna dobra, a tek onda vremenitadobra, u ko-
liko nam ista mogu pomoii da napredujemou kre-
posti i dospijemodo vjednogspasenja.Istim redom
potrebitoje da traZimo ova dobra ilkad molimo za
druge.
Molitvu treba napokon obaviti dobro, dto ie
reii: da moramo moliti ponizno i pouzdano,kako
sam vam to ved i rastumadio.Poniznost je potre-
b i t a j e r p o n i z n o S i ui s p o v i j e d a m on a d u b i j e d u ,p o -
trebu i nedostcjnost;potrebitoje uhvanje,jer istim
priznajemosvemoguistvoi dobrotuBoga, toga naj-
vi5ega i najobilatijegadijeliteljasvakog dobra.Ovim
krepostimatreba joS nadodati pomnju, postojanost,
disto i razgovjetno izgovaranje rijedi te shodan i
p o b o Z a np o l o Z a j ' t i j e l a .B u d u i i p a k d a n e s m i j e m o
nikada zaboravitina5unevaljanosti kukavnostpred
Bogorir,niti nade grijehe, usljed kojih bivamo ne-
dostojni da nas On usli5a,to moramo uvijek svaku
stvar -moliti u ime i po zaslugama IsusaKrista,kako
nas to udi sv. Mati Crkva, koja sve svoje molitve
zakljuEujepoznatimnadinom:Po Gospodinuna5emu
Isukrstu.
 28
M o l i t v l m m i s m i i e m od a s e o b r a t i r n oi n a b l .
Djevictr Mariju i na ostale Svece,za koie ipak trc-
b a z n a t i ,d a n i s u o r r i k o j i n a m d a r i v a j t tr n i l o s t i , v e c
d a s u o n i k o j i i h p r o s e z a n a s k o d B o g a 'J e c l i n i
B o g , k a o p o t p u n ig o s p o d a rs v e g a l,n o Z et t a m u d r j e -
l i t i m i l o s t i ,k o j e o d N j e g a t r a Z i m oa; S v : c i k a o p r i -
j a t e l j i B o Z j i a n a S i p o k r o v i t e l j i s j e d i n j u j u in j i h o v e
m o l i t v e s n a 5 i m as i g u r n i j en a mi s p r o s em i l o s t ik o j i l t
t r e b a n r oI.z a C o s p e ,m o r a m on a o s o b i t i n a d i n [ a -
s t i t i o n e S v e c e ,k o j i s u n a j s l a v n i j i k o j i s u s e z a
l i v o t a s v o g a n a 5 l i u p r i l i k a m a j e d n a k i m an a 5 i m ,
bili istoga zvania,izloleni istim napastimai onima
k o j i m a s e s v i j e t o b i [ n o u t j e d eu p o s e b n i mn e v o l j a -
nia. (Sv. Roko, Sv. Anton Padovanski,Sv. BlaZ it.d.,
(Cfr. Gaume,Catechismo di perseveranza,vol. IV. pag.
239.),na5im imenjacima,te napokom svetim pokro-
viteljima na5e pokrajine i na5eg mjesta i oniina
k o j i h p o s j e d u j e m os v e t e m o i i ( S v . S i m u n ,S v . S t o -
S i j a )i k o j i s u h i l i n a i i z e m l j a c i ( S v . J e r o l i m ) .
***
Molitva rnoZebiti dvovrsna: nutrnjaili pameti
i i z v a n j s k ai l i m o i i t v a r i j e d i : l . ) M o l i t v ap a m e t ij e s t
ona molitva u kojoj bez i5ta govoriti du5a se na5a
podiZe k Bogu te razmatrakoju vjersku istinu eda
t a k o d o d j e d o k a k v o g m o r a l n o gi l i p r a k t i d n o gz a -
kljudka. Ova vrst molitve zove se i razmiSljarrje. U n e p r o p l a d eE
j ui p o d i Z e m on a S u p a m e t i n a S e s r c e
r a z r r r i S l j a nm
k Bogu te se u muku, ni5ta ne govorei, bavimoko-
jom objavljenomistinom, potrebamai stanjemdu5e
na5e eda postanemobolji, te joS vi5e ljubimo Boga
i nastojimooko Njegove proslavei spasa na5edu5e.
29
RazmiSljanjeprosvjetljujenaiu pamet, podZiZena5u
r e v n o s t u s l u Z b i B o Z j o j , u l i j e v a n a m s r d a n o su t
borbi proti grijehu, i sokoli nas na' putu kreposti.
O n o j e n a j s i g u r n i j it e m i : t j k r 5 i a n s k o g Z i v o t a , t e
s t o g a s v i n r ap o t r e b i t o S. i g u r n oj e d a a k o s u m u o g i
krSiani zaboravilina Boga,na svoje vjerske duZut-,-
s t i , t e i d u z a u v i j e k i z g u b l j e n i ,d a j e t o m u j e d i n i
uzrok Sto ne razrni5ljajuvjedne istine.
N i t k o n e r n o Z ed a s e r i j e 5 i o v e d u Z n o s t ri a z -
m i S l i a n j ap o d i z l i k o m n e z n a n j ai l i n i k a k v e s p o s o -
bnosti na razmatranje. Jer kao Sto svi ljudi nra bili
k o l i k o h o i e 5 p r o s t i i n e u k i r a z r n i S l j a jiub a v e s c
s v o j i r nv r e m e n i t i mp o s l i m a ,t a k o i s t o m o g u p r o n l a -
trati velidanstvoi svetostBoZju,zabavljatise otaj-
s t v i r n aZ i v o t ai s m r t i I s u s a K r i s t a r, t t i s l i t in a t a S t i r t u
i nevaljanostdobara ovoga svijeta i na vaZttost
v j e d n o gs p a s e n j aS. v i s u S v e c id a n o t n i c er a z r n i S l j a l i ,
jer su bili potpuno osvjedodenio vaZnosti razfila-
t r a n j a ,p a b i g a v r u i e i d r u g i m a p r e p o r u d i v a l S i .v .
B e r n a r d m i s l i d a o n a j k o i i n e r a z r n i 5 l j an e o - p
z n a s a m o g as e b c ,p a k s e z a t c n e b c j i g r i j e h a(. M a -
r o t t e , , , C o r s oc o m p l e t od i i s t r u z i o n ec r i s t i a r r a "v, o l .
ll. pae.224).
S v . F i l i p N c r i ( 1 5 1 5 - 1 5 9 5j o) Sz a v r i j e m e s v o j i h
f i l o s o f s k i hu a u k a p o s t a v is e b i z a p r a v i l o d c s t op r o -
m i S l j a to i m u c i I s u s o v o jo, g r i j c s i r n ai o n e h a r n o s t i
l j u d i ; o n n e b i n i k a d a p c g l e d a on a k r i l a d a g o r k o
. d a d o b r o r a z m i S l j a Sd r s t a j e d a l j u -
b i S B c g a ,j e r p r s v e l a h k o m i s l i n )l n a p r e d r n e tk o j i
v o l i m o .L a k o m a cd r a g ev o l j e i d e s t om i s l i n a s v o j
novac, trgovac na svoj posao,zartatlijana svoj za-
n a t , o h o l i c an a s v o j e i a s t i , j c r s v i t i v u l e t e s t v a r i .
Ljubimo Boga i du5u naiu, pa ienio rado misliti na
30
Boga i na spasenjedu5e nade.Tvrditi da ne mo-
Iemo razmiSljatiisto je Sto i priznati svoju nehaj-
nost prama Bogu i svoj nemarprama spasenjusvoje
duSe.
S v a k o r a z m a t r a n j ed i j e l i s e u t r i d i j e l a - : p r i -
prava, samo razmatranjei zaktjudak.Kod priprave
treba izvr5iti ova tri dina: l.) staviti se u prisutnost
BoZju; 2.) klanjati se Njegovomvelidanstvu;3.) u-
vjeriti se da smo nedostojniNjegove BoZanskepri-
sutnosti, govoreii na primjer kao Abram : Kako
d a s e u s u d i r ng o v o r i t i m o m u G o s p o d i n uj,a p r a h i
pepeo! ') Sve ovo troje treba obaviti u posve kra-
tko vrijeme.Kod samog razmatranjapromi5lja se :
l,) jedna vjedna istina, ili koja tajna vjere, po-
m n j i v o d o z i v a j u c si e b i u p a n t e t S t o s u n a s S p a -
s i t e l j i l i S v e c i n a u d i l i u p o g l e dt o g a i p r i m j e r eS t o
s u u a n l d a l i . M o Z e r n os e p o s l u Z i t i u t u s v r h u i
k oj o n r n a b o Z n o mk r t j i g o m , k a o r t a p r . z l a t n o m
Knjigonr sv. Alfonsa Ligorija kojoj je naslov /sfine
vjekovjche. Ako neznanloditati onda raznti5ljajmo
o s v r s i t o v j e k a ,o d e t i r i p o s l j e d n j es t v a r i o s o b i t o
prk o srnrti i to tal<o Zivo i zortto kao da se na-
I a z i n r ou a s r n r t u o j p o s t e l j i t e c e n l o d o n r a l ao s t a -
viti za uvijek ovaj varavisvijet a poii Bogu na
s u d . 2 . ) T r e b a m i s l i t i l 1 a s : l n l o g as e b e t e n a s e b e
p r i l a g o d i t i s t i n u s k o j o n r s e b a v i n ' r oU. s p o r e d i t i e -
n r o s v o j e v l a d a n j es a s v r j i r n d u Z n o s t i m ae d a v i d i -
m o j e s r n ol i b i l i v j e r n i n a S i m p o s e b n i mo b v e z a m a ;
t r e b a s e p o n i z i t i n a p o g l e d r r a S i hg r i j e h a i p o b u -
d i t i u s e b i i u v s . t v ak o j a u d g , l v a r a j ur a z r n a t r a n i mi -
s t i n a r n a3. . ) P o t r e b i t oj e d a i z p r e d m e t a o komu smo
1) Gen. 18, 27.
31
r a z m i S l j a l is a d j e m o n a p r a k t i d n eo d l u k e ,o d n o s n o
na obnovu nadegvladanja i na pravila naSegZivo-
ta. Kazat iemo na pr. : Kao plod ovog mog razmi-
Sljanjadartasiu se vjeZbati u ovoj stanovitojkrije-
posti, izbjegavati iu ovu stanovitu manu; a kroz
d a n d e s t os e s j e t i t i o v i h o d l u k a .
Zakliuhk sastcji se i on od tri Cina: l.) Za-
hvaljujemoBogu na milostimai na prosvjetljiva-
njima Sto nam je udijelio za vrijeme razmatrania;
2 . ) o b e i a j e m od a i e m o s e v j e r n o d r Z a t i o d l u k e S t o
smo kroz razmatranje p c p r i m i l i : 3 . ) p o s t a v i ti e m o
s e p o d o s o b i t uz a S t i t uB o g a i B l . D j e v i c eM a r i j e .
O v o j e j e d n o s t a v n ii l a h k i n a d i n s v . F r a n e
Sale5koga,kojega su se drZali toliki Sveci i iz ko-
j e g a s u p o b o Z n ed u 5 e c r p a l et e i j o 5 d a n d a n a cs r p e '
s v i d o b r i k r 5 i a n i n e i z m j e r n ed L r h o v n ep l o d o v e ,
B o Z e m o j , u l i l t i u s r c a m o j i h v j e r n i k aa n a ,
v l a S m o j i h s v e i e n i k aZ e l j u i s l a s t v j e [ n i h i s t i n a ,t c
i e s e u n j i h o v i m s r c i m a u s l j e d s a b r a n o gi p o b o -
Znog razmatranjatvojeg svetog zakona rasplarnsati
oganj tvoje ljubavi i revnost u spasavanjuduSa.
ll, Usmenamolitva jest oda koju obavljarno
g l a s n o i i z g o v a r a j u crii j e e i .O n a t r a Z i o d n a s [ e d a n
i p o b o Z a np o l o Z a jt i j e l a ,s a b r a n o sut m a i p o b o Z n o s t
srca. Bez ovih dvaju zadnjih uvjeta ne moZe se
r e i i d a p r a v o m o l i m o ,v e i z a s l u Z u j e n roon a j u k o r
S t o j e G o s p o d i n u p r a v i o n a t v r d o k o r n c Z i d o v e;
, , P u k o v a j d a s t i m e s a m o u s n a n l a ,a l i j e s r c e n j e -
g o v o d a l e k o o d m e n e " .( M a t . 1 5 , B . ) .
S a b r a n o sitl i p o m n j a k o j o m t r e b a o b a v i t i u -
s m e n um o l i t v uj e s t t r o v r s n a : 1 . ) p o r l n j a p r i i z g o -
v a r a n j ur i j e l i , t o j e s t n a s t o j a n j ed a p o l a g a n o p , ot-
puno i razgovjetnoizrazujemoiste; 2.) pomnja na
 32
33

smisoo,a sastoji se u nastojanju

da dobro shvatimo bno naposeili s drugima,koji opet mole osobno i
znadenjerijedi eda izgovaranje
rijedi bude popra_ na svojeime i to ili za sebeili za svoju braiu.
ieno sa duvstima,_srca; 3.) pomnja na Boga, Loja l z m e d j u n a j u s p j e 5 n i j io
h s o b n i hm o l i t a v at r e b a
je najbolja od svih, a
sastoi se u sjedini*iu p"_ istaknuti tako zvane strjelovite molitve,jakulatorije
meti^na5e s Bogorn za vrijeme jesu kratke i larke
cijele molitve. A to ili uzdase. Strjelovite_..molitve
se sjedinjenjes Bogom odituje., molitve kojirna se usldrl,_r
ill.gouo, klanja_ ubracarnok Bogu, te Ga
n j u , z a h v a t j i v a n j iu u p r o 5 e n j um i t o s t i k o j i h i f i h v a l i m o i l i z o v e m ou p o r n o c .Z o v u i h s t r j e l o v i -
osobito
trebarno.Pomnja na rijedi na5e molitve tim molitvama zato jer su poput strijela,Sto ih oda-
dostatrraje
d a i s p u ' i r n o z a p o v i j e dm o r i t v e ; a r i pinje ljudsko srce prama BoZjem srcu. Zasebna
kad bi o'a bira
s a m a ,n a S eb i n r o l i t v eb i l e p o s v e h l a d n e njihova kratkoia pruZa nam zgodu te ih moZemo
i bez ve_
likih plodova. (Conf. S. Thom. 2,
2, q. g3, art. ponavljati svaki das i u svakojprigodi.Bilo da smo
I 3).
na samu, ili u dru5tvu,bilo da se odmaramoili da
Poput razmatranjapotrebita narn je i s m o z a o k u p l j e nki o j i m p o s l o m ,m i u v i j e k m o Z e m o
usrnena
m o l i t v a : l . ) j e r n a m i u j e n a l o Z i on a S
S p a s i t e ln j ,a - da rnolimo jakulatorije.K tomu na nje ne upliva
r e d i v 5 in a r n d a r n o l i r n o r n o l i t v u pa nas uzdrZeu
G o s p o d i n o v u a; i toliko ni hladnocani rastreSenost,
C r k v a u a n l u t c r n s l u Z iz a p r i n t j e rj,c r u s v i r n n e p r e k i d n o ms j e d i n j e n j us B o g o m . O n e m a l o p o
,uojirn
p o b o Z u o s t i r nsal u Z i s e u s r n e n o n l
r n o l i t v o r n2; . ) j e r , malo udvr5iuju u nama duh poboZnostii na oso-
b u d u i i d a j c C o v j ke s a s t a v l j e no d d u S e . i biti nadin podiZu nas k Boga.
t i j e l a ,p o -
s v e j e z g o d r r od a i o s j e t i s u d j c l i u j u , u k o l i k o
mo_ Sveci su posve desto rabili strjelovitemolitve
g u , u h v a l i i s l a v i B o g a ;3 . ) t l u 5 an a 5 a
tako je ovi_ i u velike ih cilenili. Neki Sveci ili bi sastavilioni
s n a o s j e t i l i r n ad, a r r r i ,e t J ap o b u d i m ou
sebi dobre sami koju od ovih molitvica ili bi je od drugoga
m i s l i t e s e J r : r r l i g i r c Lkn oB o g u ,o b i d n o t r e b a m o usvojili, te bi ona postala nji[rovim geslom, koje
koji
v a n j s k i p o d r a Z a;j " t r . u ) s r n e n er n o l i t v a p o t r e b i t aj e im je sluZilo na uvijek rt.rvusrdanostu borbi proti
j e r d r u g o g ap o t i d c n a p o b o Z n o s t
t e u z t l r Z a v av a n j _ s t r a s t i m ai l i n a n e o p o k o l e b i v uu s t r a j n o s tu s l u Z b i
s k o S t o v a n j cl i o Z j c . BoZjoj. Bog moj i sve moje, neprestanobi opetovao
Usnrenarnolitva dijcli se na javnu i na osobnu Sv. Frano Asi5ki. O slavna Djevice, iaiiena no ol-
ili privatnu.
tarima, uzdisaobi Sv. Ante Padovanski.- Sve na
. fttvna rnolitvajest ona koju obavljaju crkov_ sve to veiu svlavu Botju, bijaSegeslo Sv. Ignacija
n j a - c iu a i n r e c i j c ' i o g ap u k a ,i m o r a b i t i
u s r n e n ae d a Lojolskog. - Sfo je ovo za vje[nost i prama vje:i-
ju duju svi oni na korist
k o j i h s e o b a v l j a ;e t o v a m nosti? pri svakom koraku pitao bi Sv. Vjekoslav
r a z l o g az a S t oj e C r k v a r r a r e d i l ad a
njezini duhov_ Gonzaga. - IIi trpieti ili umrijefi, klicala bi Sv. Te-
nici na glas izgovarajuiavire nrolitvc.
Osobna mo_ rezija. -- O Presveto Trojstvo/pun gorljivosti bi o-
Iitva jest ona kr_,jusvaki krdianin
obavlja ili oso_ petovao apostol Indija Sv. Frano Ksaveriie.
3

34
Osobito kad nas bolest pritisnete ne moZemo
da se inade molimo, potrebito je desto ponavljati
koju strjelovitumolitvicua navla$ ovu tako zgodnu:
BoZe moj, budi votja tvoja.
***
Rekoh vam da su javne molitve one koie se
obavljaju u crkvama i kojima prisuvstvujuili na
koje su pozvani vjernici. NaI je boZanski Otkupi_
telj na osobiti nadin preporuEio javne molitve kad
je ono rekao Apostolima:
,,Ako se dvojica od vas
slole na zemlji u traZenju kojemudragostvari, ona
ie im biti udijeljenaod mog Oca, koji je na nebe-
sima. Jer gdje su dvojica ili trojica sakupljenau
moje ime, tu sam i ja izmedju njih,,. (Mat, lg, lg.
2O), I zaista nema sumnje da je molitva, koju u-
pravlja viSe osoba zajednidkizdruZenih,mnogo mi-
lija Bogu, i uspjednija kod Njegovog srca nego li
molitva jedne jedine osobe.
Javne molitve obidno su popraiene od pjeva_
nja a kadgod i od glazbe. Pjevanje jest jade izrazi-
vanie poboZnostii svetog veselja,kojim vjernici o_
bavljaju hvale Gospodinove.Ono dini molitvu mno_
go svedanijomi ganutljivijomnego li je jednostavna
i tiha.
Glazba,kad je sastavljenau duhu Crkve i po
njezinim naputcima,sa ganuiem Sto pobudjuje nie_
zin sklad, puno podiZe parqet i srce toliko onih
k o j i p j e v a j u , k o l i k o o n i h k o l i s l u S a i u .O n a p o t i { e
srca vjernika na liva duvstva poboZnosti prama
Bogu i tako dini da pjevanje bude miloglasnijei
pobolnije. Za ove spasonosne plodove
crkvenog
B5
pjevanja,izmedju ostalih, svjedodinarn sv. Agustin,
koii u svojim Ispovjestimaganutljivo i milo opisuje
koliko je uplivala na njegovo obradenjenaboZna
glazba te mu znala izmamiti suze pokaianja.
Olavnije javne molitve, osim sv. Mise i zvani-
dnih sveCenidkihmolitava Sto se nalaze u Breviru,
jesu blagoslovi,ophodi i drugi neki naboZniobredi.
Eda ne duljim odveCredi Cu vam samo u kratko
koju o nekima.
.Sa rijeEu blagoslov oznadujemoone molitve
koje Biskupi ili svedenici mole nad osobamaeda
im isprose blagoslovi milosti BoZje.Slidne molitve
mogu se obavljati i nad nekim stvarima eda one
dobiju od Boga mod da nas Stite proti uplivu
Sotone i da podpomaZunavlastitou duhovnim po-
trebam one koji ie se istima sluZiti.Ovi se blago-
slovi vr5e znakom sv. KriZa eda se Presv.Trojstvo
po zaslugamaMuke i Smrti na5egaGospodina Isusa
Krista, udostoji posvetiti stvari, koje bivaju blago-
slovljene.Blagoslovai blagoslovinabilo je uviiek
u Crkvi. NaS boZanskiOtkupitelj blagoslivljao ie
djecu (Mat. 19, 13-15): blagosldvio je hljebove i
ribe, koji su se na dudnovatinadin umnoZili (Mat.
14, 17-21).Sv. Pavao hvali prve kr5iane radi toga
Sto bi obidavaliblagosivljatijela prije blagovania.
Oci kr5ianskih obitelji slijedeii primjer starih Pa-
trijarha blagosivljujoS danas svoje sinove u nekim
svedanimprigodamai prije nego se imaju s njima
rastati.
Marija kii glasovitoga generala de Sonisa
pi5e: ,Kako odinski blagoslov uvijek djeci nosi
sreCu,na5 bi dragi otac pcslije skupne vedernjemo-
litve uEinio nad svakim od nas kriZ, kojim nas je

B6
z n a k o v a o v e c o d k o l j e v k en a 5 e " . J e d a n o d e v i d a c
prida : ,,U veder sam s udivljenjemgledao, kako
dolaze redom djeca pred stolicu oca, a on bi !h
zagrlio znamenovavSi ih znakom svetoga'kriZa.Dir-
n u l a m e v e l i k a n j e Z n o s t h r a b r o gg e n e r a l aS l n i s a .
einilo mi se da prisustvujem p r i z o r uk o j e g m i n u l o g
stoljeda".(Vanino, l. c. str. 39.)
K r a s n ul i i g a n u t l j i v us l i k u k r S C a n s klej u b a v i
pruZa otac koji blagoslivljapostuSnog sina kad ovaj
kreie na daleki put, ili kad mu na smrtnoj postelji
uz odinski blagoslovdaje uputeza krdiansko i po-
Stenovladanje!
Stvari kole se blagosivljuu Crkvi jesu osobito
o v e : l . ) p r e d m e t i k o j e r a b i m o k o d s l u Z b eB o Z j e ,
k a o n a p r i m j e r : c r k v e n o r u h u ,s v . p o s u d j e ,k r i Z e v i ,
slike Svetaca,zvona,grobi5tait.d.; 2.) ulje, voda i
kruh. Najsvedanijiblagoslovulja iest onaj koji Bi-
skup obavlja na Veliki Cetvrtak,kada blagosivlje
s v . U l j e z a d n j ep o m a s t i ,s v . K r i z m u i k a t e k u m e n s k o
Ulje. Sveto bolesnidkoUlje jest tvar sakramentaza-
dnje Pomasti,a sv. Krizma i katekumenskoUlje
upotrebljavase kod Kr5tenja,Krizme,RukopoloZenja
Biskupa i sveienika,kod posvedenjacrkava, oltara,
kalela i plitica
Na uskrsnu Subotu i u odi Duhova obavlia
se svedanibiagoslovvode, koja sluZi kao tvar kod
podijeljivanjasv. sakramentaKrsta.
U sve Nedjelje prije Zupske Mise sveietfik
Skropi vjernikevodomblagoslovljenom, dim ih sijeia
na ono duhovno odiSienjeSto su primili u sv. Xr-
Stenju,te ih potide da se skruSeza svoje grijehe
eda distom savjestibudu dostojni prisustvovatine-
krvnoj Zrtvi sv. Mise.
g?
Hvalevrijedaniest onaj naboZniobidai koiega
se drle pravi kr5iani koji neprestano imadu u
s v o j i m k u i a m a b l a g o s l o v l j e nveo d ep a s e d a n o m i c e
desto,a svakakou jutro i na veder,Zivom vjerom
kriZaju istom uz vruiu Zelju da budu odiSieni od
svojih grijeha i oduvani od zasjedanedistogduha'
Blagoslovljenatvodaima moi da tjera vrago-
v e , d a o t k l a n j an a p a s t ii- d a n a s o p r a S t ao d l a h k i h
grijeha, ako ju upotrebliavamo iskrenimpokajanjem;
suvide ona sazivlje na nas i na na5edjelovanjemi-
fost i blagoslovBoZji. Kod sprovodai u opie kod
mrtvadke sluZbe BoZje Skropimo blagoslovljenom
vodom mrtva tjelesaili'grobove Sto ih skrivaju, ili
joS prazne odre koji nas na njih sijeiaju, eda se
Bog njima smiluje te im odisti du5e i udijeli mir i
brzo oslobodienjeod muka distiliSta. Dupliri, Stosu
po obidaju Crkve okolo odra namje5teniznak su
vjere, liubavi i besmrtnostidu5ekao (to i uskrsnuia
tijela na bolji Zivot. Ovi vanjski obredi, time Sto
potidu vjernike da mole za pokojne, od velike su
duhovne koristi za iste.
!1. Obidaj da se vode dphodi ili procesiie-u-
v e d e n j e u C r k v i o d n a j s t a r i j i hv r e m e n a .O p h r d i
vuku svoj podetak od vremena progona, kad bi
naime vjernici iSli da traZe po katahornbamaMoii
s v e t i h M u d e n i k at,e b i i h p r e n a d a l iu c r k v e ,p j e v a -
j u i i p s a l m ei b o g o l j u b n ep j e s m e . I s t o f 1 p 6 o p h o d i
su se kasnije rabili onda kada bi vjernici za vriie-
m e o p i i h p o S a s t i l i i z v a n r e d n i hp o t r e b a o b a v l i a l i
m o l i t v et e m o l e i i h o d o d a s t i lni a g r o b o v eS v e t a c ai
na druga sveta mjesta,na kojima je Brg na dudr-
tvoran nadin pokazaosvoje svemoguistvo.
Ophodi su naravni izlijev vjere kr5iana i po-
 l8
treba na$ih du5a,koje Cuteu sebi duZnostda kao
Sto u crkvama tako isto zajednidkii sloZno po jav-
vim putevimai trgovima vr5e dinove poklona,po-
kore i pro5njek Ocumilosrdjaikzajednidkom
Gospodaru,koji je na nebesima.I zbilja KriL Std
izmedju svijeia predvodi vjernike, oznadujenam
Isusa Krista, koji je ne samovodja krdiana na putu
k nebu, nego i luE i prosvjetiteljvjernika po svojoj
boZanskojnauci. Ostali barjaci i slike Bl. Djevice
Marije i Svetaca,5to lepr5ajuizmedju vjernika, koii
se mole i pjevaju,oznadujunam ostale nebeskevo-
dje, Sto prate na5e korake i krijepe nas u borbama
Livota. A sve nas ovo zajedno udi, kako mi, buduii
putnici u suZanjskojdolini, moramo slijediti stope
Isusa Krista, te, zagovoromnaSe premile Majke Ma-
rije i Svetaca,odvalno koracati na putu, koji nas
vodi u nebeskudomovinu. Eda poboZnoi korisno
budemo sudielovali ophodima potrebito je da bu-
demo proleti Zivom vjerom i odvaZnomZeljom da
postignemociljeve za kojima je Crkva iSla, kad je
odredila ophode.lli pak.Siljevijpsu : 1.) javno hva-
iiti Boga, blagodariti Mu i prositi Njegov blagoslov
i Njegovu za5titunad gradovima,i selima,i poljima
od kojih nek ukloni svoje kazne; 2.) slaviti pobjedu
kr5danstva,te u tu svrhu KriZ predvodi ophod; 3.)
sjeiati nas da smo putnici na zemlji te da nepre-
stano putujemou prisutnosti BoZjoj k nebeskojo-
tazbini.
Kad bi neki oholi neznalice, koji svetogrdno
ismjehavajui omalovaZujusve Sto je naboZno,mi-
slili na uzviSeno znadeniekr5ianskih ophoda,za
stalno ne bi ih pogrdjivali svojim podrugljivim i
nedolidnim vladanjem, niti bih opona5ali bilo u
eo
svojim nekr5ianskimzabavamabilo u svojim bur-
nim politidkim demonstracijama,koje, na Zalost,
svr5e,mal da ne uvijek, tudnjavomi poremeienjem
mird i opieg reda.
lll. Crkvenim obredima nazivljemo neke dine
Sto prate nrolitveeda sluZbaBoZja ispane Sto sja-
nije te da nas potaknu na sabranost i na duvstva
vjere i poboZnosti.bsim onih obreda,koji se upo-
trebljavajukod podijeljivanjasv, Sakramenatai kod
obavljanjasv. Mise, najobidniji jesu u Crkvi ovi :
znak sv. Krila, pokleknuie i kadjenje.
Znak sv. KriZa, koji se nazivlje i znakom kr-
, S d a n i n aj e
, r n a m s l u Z i d a r a z l i k u j e m os l j e d b e n i k e
Isusa Krista od pogana upotrebljavase ved od pra-
starih vremenau Crkvi BcZjoj: po svjedodanstvu
sv. Otaca prvi kr5iani su ga vrlo destt rabili. On
nas sijeia na otajstvo na5egaOtkupa, k,rji je slije-
dio po mukama i smrti Isusovoj na KriZu ; rijedi
pak koje se izgovaraju dokl se znamenujemospo-
miniu nam tajnu Presv. Trojstva. Ovim svetim
z n a k o mm i i s p o v i j e d a m o j e d i n s t v oB o Z j e u t r i b o -
Z a n s k eO s o b e i p r i z n a j e m os e s l j e d b e n i c i m ao n o g
Isusa,koji je bio propet za naSe spasenje,suvi5e
zazivllemopreslavno Trojstvo po zaslugamamuke
i smrti Spasitelja,napokonpriznajemod:r se ne sa-
mo ne stidimo KriZa Isusovavei da u Nj polaZemo
cijelo naSeuhvanje i svu naSu slavu, te se dieimo
Sto nam je tim orudjem na5ega Otkupa ureSeno
n a 5 e d e l o ,n a 5 es r c e i u o p i e c i j e l on a S et i j e l o .R a d i
toga znakom sv. KriZa mi obiljeZujemona5e ielo i
t a k o p o k a z u j c m od a s e n e s t i d i m o S t o s m o s l j e d -
benici Isusa Krista, na5a prsada posvjedodimo nadu
ljubav prama Njemu. Ako se stidimo ovog svetog
 40
znaka pred drugima ili ga nedolidnoobavljamobr-
zom i bezmislenomkretnjom ruke;tada se ne samo
ogrje5ujemoo podli ljudski obzir, vei izgleda kao
da se odridemosvoje vjere i stidimo Isusa Krista,
koji je rekao: ,,Tko se bude stidio mene i mojih
rijedi stidit ie se i njega Sin dovjedji,kad bude
do5ao velidanstvomsvojim i svog Oca i svetih An-
djela". (Luk. 9, 26.).
Znak sv. KriZa, kad je samo obavljen Zivom
vjerom i pobolno5iu, tjera vragove, raspr5ujenapa-
sti, zazivlje na nas i na naSa djela milost i blago-
slov BoZji.Treba se dakle desto kriZati.ali osobito
svako jutro i veder,prije molitve i svakog vaZnog
posla, u pogibeljimai napastima,i kad prolazimo
ispred kojeg KriZa ili ispred koje C1kve.
Pokteknuia koja obavljarno sa desnim kolje-
nom prignutim do zemlie pred Presv.Sakramentom,
pokloni glavom 5to obavljamopred KriZem ili pred
slikama Svetaca jesu izvanjski dini podastii po-
klonstva.Pokleknuiemse osobito izrazujeono naj-
viSe Stovarrjc,koje ide jcdino Boga, dodim prostim
poklonom glave izrazujemoStovanjekoje ide Svece.
Tam.ian,Stc se pali kod vrdenja svetih Tajna,
o z n a d u j eo n u n a j v i 5 u d a s t ,k o j u i s k a z u j e m oB o g u ,
k a o S t o i Z e l j u d a s e n a 5 e m , r l i t v e p o d i g n up r a m a
N j e m u k a o S t o s e d i m t a m j a n a d i Z e p r a m a N e b u;
i kao Sto ie tamjan ugodnog nririsa,tako i molitva
poboZnoobavljena,diZe se Bogu ugodna do Njego,
v o g p r i j e s t o l j ai s i j e i a n a s n a o n a j l i j e p i m i r i s k r e -
p o s t i ,p o k o j i m a m o r a m oo m i l i t i B o g u .
Kade se oltari na podastZrtve sv, Mise, koja
se tu prikazuje; kadi se KriZ, jer je on znak smrti
Spasiteljanadega; kade se moii i slike Svetaca,jer
/11
nam one predoduju prijatelje i ugodnike BoZje.
Kadimo i sveienike kao namjesnikeIsusa Krista i
vjernike,jer su oni po sv. Kr5tenjupost4li dlanovi-
ma Crkve, te su odredjeni da postignu vjedno bla-
Zenstvo.I tjelesa mrtvih kadimo, jer su ona bila
posveCenapo svetima Sakramentimai jer je u nji-
ma prebivad Duh_Sveti. Napokon kadimo i Evan-
djelje u znak dasti koju dugujemorijedi BoZjoj sa-
drZanoj u svetim knjigama.
BoZanskinas Otkupiteljopominjeda neie svaki
koji govori Bcgu : ,,Gospcdine,Gospodine,udi u
kraljevstvonebesko",nego jedino oni, koji srcem i
jezikom hvale i ne Njegovo i vrSe svoje duZnosli,
pokoravajuse Njegovim odl..kama,zazivliu Njegovo
r n i l o s r d j ei i z b j e g a v a j uz l o . ( M a t t . 7 , 2 1 ) .
M o l i r n o d a k l e ,d r a g ab r a c o ,i z d u b i n en a 5 ed u 5 e ;
b u t l i m c v j e r n i S t b v a t e l j iB o g a , n a S e gm i l o g O c a .
iViolirnou naSirntjeskobarna,u naSimnevoljama,u
n r 5 i m n a p a s t i m ai u s v i m n a 5 i m p o t r e b a m a ;m c l i -
r r r oi z a k a k o s m o p o d i n i l i k a k v o p o m a n k a n j ee d a
nam ga Bog oprosti.Molimo za sve i za svakoga,
t e n e z a b o r a v i m cu n a 5 i m m o l i t v a r n an i t i n a 5 em i l e
p o k o j n i k e . O v a m o l i t v 4 b i t i i e u t j e h o mn j i h o v i m
d u 5 a m aa n l 5 e m t u Z r t o ms r c u m e l e m o mi j a k i r np o -
t i c a l o n rd a s e i m i j e d n o g d a n a s n j i m a s j e d i n i m o
u b l a Z e n o mg l e d a n j uB o g a .B i t i i e m o i i s t i i d o b r i ,
b u d e m o l i s e d e s t oi p o b o Z n om o l i l i i u n e v o l j a m a
o v o g z e i n n o gZ i v o t ao i u t i t i i e m o n e i z r e c i v u ' r a d o s t ,
k o j a i e n a m o s l a d i t ig o r k r s t i Z i v o t a , an a k r a j u n a -
'l I
-+,
r.j

5eg putovanja po ovoj dolini suza, ubrati Cemo

stostrukiplod vjernosti i u strajnostina5e.
I
Molimo Boga, moja milo braio, naglastito u
o v i m a d a n i m a t e S k i hk u 5 n j ae d a O n u t j e 5 i b i j e d n o
dovjedanstvo dugotrajnimmirom, koji nek opet veZe
ljude dobre volje u zajednicu bratimstvai kr5ian_
ske ljubavi, te se tako oZivotvoriZelja, koju je naS
Otkupitelj u odi svoje smrti ovim riiedirna izrazio:
, , O J e ,j a t e m o l i m z a s v e o n e , k o j i 6 e i k a d a u m e n e
vjerovatie , da svi budu jedna du5apo izmjenidnom
s j e d i n j e n j ui, u s t r a j n o jl j u b a v i , n e k o v o s j e d i n j e n j e
b u d e t a k o s a v r S e n ot ,e o n o b u d e b a r e m b l i j e d o m
s l r k o a ro n o g L i t Z a n ; k o gs j e d i n j e n i a k, o j e s j e d i n j u j e
m e n e s T o b o m , n e b e s k iO d e! , , ( l v . l Z , 2 ) .
B o g m i r a i l j u b a v i n e k b u C es a s v r m a v a m a ,
dragi sin rvi, za Livotq i na zadnje.n dasu vaSe
smrti.

Zadar, 2 veljaie lgtg.

* VINKO, Nadbiskup.

Iza Iialto btrde proi;itaplr i rasturnadena rjr,r;rici't ov{r

poulia u prve dvije ili tri liorizmene nedjeljg, poJtovani ce du-
SobriZniciproditati i z,godnirnopaskama objas'iri pastirski lisb
o sv. Ispovijedi objelodaniengo,line 191{.
U nedjolju koia pada na 2 dojdLrr;egoZLrjliapoSt. r':cZu_
pnici javiti vjernicim da glede nemclsa i p:sta z.I ()vt-tgtrtlintr
vrijedi do dalnjih odredaba oprost, Sto je nrrlbiskupski'tirdi-
narijat saobcio okruZnicom 14/B 19lT br. 499, koja je bila ti-
skana n br. 3 gorl. 1t)1?rliecezan-krg Lista.