7. februar 2011.

1. a) I način:

Prvo uočimo:

(a, b, c) ψ (d, e, f) <=> a2 – e2 = d2 – b2

<=> a2 + b2 = d2 + e2

tj. dvije tačke iz prostora će biti u relaciji ψ akko se njihove projekcije u x0y ravni
nalaze na krugu fiksnog poluprečnika r = √𝑎2 + 𝑏 2 . Tj. dvije tačke će biti u relaciji
ψ akko se nalaze na (šupljem) cilindru. To je geometrijska interpretacija.

Očigledno za r ∈ 𝑅+ ∪{0} ti cilindri su disjunktni i u uniji daju čitav prostor 𝑅3 pa

je data relacija ψ - relacija ekvivalencije. Cilindri predstavljaju klase
ekvivalencije. 𝑅3 |ψ = {𝑐𝑎 , a∈R} – neprebrojivo beskonačno, kontinuum klasa
koja sadrži kontinuum elemenata

- REFLEKSIVNOST

Neka je proizvoljna ∀ (a, b, c) ∈ 𝑅3 (a, b, c) ψ (a, b, c) <=> a2 – b2 = a2 – b2.

Ono što važi za proizvoljno važi za svako. Dakle, relacija ψ je refleksivna.

- SIMETRIČNOST

∀ (a, b, c), (d, e, f) ∈ 𝑅 3 (a, b, c) ψ (d, e, f) <=> a2 – e2 = d2 – b2

<=> d2 – b2 = a2 – e2

<=> (d, e, f) ψ (a, b, c)

Ono što važi za proizvoljno važi za svako. Dakle, relacija ψ je simetrična.

- TRANZITIVNOST

∀ (a, b, c), (d, e, f), (g, h, i) ∈ 𝑅3

ako je (a, b, c) ψ (d, e, f) <=> a2 – e2 = d2 – b2

 <=> a2 + b2 = d2 + e2

(d, e, f) ψ (g, h, i) <=> d2 – h2 = g2 – e2

<=> d2 + e2 = g2 + h2

=> a2 + b2 = g2 + h2

<=> a2 - h2 = g2 - b2

<=> (a, b, c) ψ (g, h, i)

Ono što važi za proizvoljno važi za svako. Dakle, relacija ψ je tranzitivna.

Budući da je relacija ψ refleksivna, simetrična i tranzitivna, to je relacija ψ relacija

ekvivalencije.

1. b) Neka je E proizvoljan skup.

i) Neka je A, B ∈ P(𝐸) <=> A, B ∁ E, imamo:

A∆B = (A\B) ∪ (B\A) = (A∩ 𝐵𝑐 ) ∪(B∩ 𝐴𝑐 ) ∈ P(𝐸) tj. (P(𝐸), ∆) je grupoid.

ii) A, B ∈ P(𝐸) <=> A, B ∁ E, imamo:

A∆(B∆C) = (A∆B)∆C

ABC    AB C

} ⇒ A∆(B∆C) = (A∆B)∆C tj. (P(𝐸), ∆) je polugrupa (potrebno
 AB C  ABC 
dokazati strogo matematički)
ABC   AB \ C   C \ B 

  A \ B \ C   C \ B   B \ C   C \ B  \ A

=…

(A∆B)∆C = …

iii) Da li postoji neutralni element u odnosu na ∆?

Neka je A ∈ P(𝐸). Da li postoji N ∈ P(𝐸) tako da A∆N = N∆A = A?

A∆N = (A\N) ∪ (N\A) = A

Za N=∅ imamo (A\∅) ∪ (∅\A) = A∪ ∅ = A tj. (P(𝐸), ∆) je monoid.

iv) Da li svaki A ∈ P(𝐸) ima inverzni 𝐴−1 ∈ P(𝐸) td. A∆𝐴−1 = 𝐴−1 ∆𝐴 = N = ∅?

Za 𝐴−1 =A imamo A∆A = (A\𝐴) ∪ (𝐴\A) = ∅ ∪ ∅ = ∅

Dakle, 𝐴−1 =A je inverzni element u odnosu na operaciju ∆, tj. (P(𝐸), ∆) je grupa.

v) A∆B = (A\B) ∪ (B\A) = (B\A) ∪ (A\B) = B∆A, tj. ∆ je komutativna operacija pa

je (P(𝐸), ∆) je Abelova grupa.