Rječnik

keltsko-ilirski

Petko Nikolić Viduša

Kitchener, 2022.

1
 Petko Nikolić,
čitač zapisa u godovima vremena
Kitchener, On. Canada, 30. jun, 2022.

2
 Rječnik
keltsko-ilirski
sastavljen
od riječi sačuvanih u narodnom govoru,
rukopisima ili štampanim djelima, sa
njihovim istim i srodnim značenjima na
keltskom i ilirskom jeziku, ilustrovano
prikladnim primjerima i etimološkim
napomenama.

Petko Nikolić Viduša

Kitchener, 2022.

3
Copyright © 2022 by Petko Nikolic Vidusa

Ova publikacija u cjelini ili u dijelovima ne smije se umno-

žavati, preštampavati ili prenositi u bilo kojoj formi ili bilo
kojim sredstvom bez dozvole autora, niti može biti na bilo
koji drugi način ili bilo kojim drugim sredstvom distribuirano
ili umnožavano bez odobrenja autora. Sva prava za objavl-
jivanje ove knjige zadržava autor.

4
UVOD

Tračani sredinom prvog milenija stare ere.

I nakon oko 4300 godina od početka raseljavanja iz
postpotopske Haldeje i oko 4000 godina od raseljava-
nja Gomerovih potomaka iz Male Azije i Balkana, u je-
ziku balkanskih domorodaca i u preostalim keltskim je-
zicima zapadnih potomaka Kimera, još ima istih i srod-
nih riječi istog korijena, istog ili sličnog oblika, istog ili
sličnog značenja. Cenzurom od 19. vijeka mnoge riječi
su potiskivane iz književnog jezika, a zatiranjem sela i
lažima školskog sistema masonske Bečko-berlinske
škole ugasile su se i nestale mnoge riječi drevnog tra-
čanskog, tj. ilirskog jezika:
“Mnogi autori, kao Appianus Alexandrinus, i Ph.
Cluverius pod imenom Kelti uključuju Gale, Germane,
Spanijarde, Britone, Ilire, itd. ali je sigurno to da Po-
lybius, Diodorus, Plutarch, Ptolemy, Strabo, Athenæus
and Josephus zovu ove narode koji su zauzeli Galiju,
Keltima.” [1]
“Cluverius u svojoj 'Germania Antiqua', objavljenoj
1616. dokazuje da Iliri, Germani, Gali, baskijska ple-
mena i drevni Britoni, svi govore dijalekte jednog i istog
jezika, koji je, računajući po njemu, bio keltski, i on iz-
nosi sebi u prilog najimpozantniju naučnost.” [2]

5
 “Jednoslogovni prastari jezik > spojen: turanski
> sjedinjen: jafetski ili iranski ili indoevropski > keltski:
tracanski ili ilirski…” [3]
“Identitet Tračana i Ilira je dokazan od drevnih pi-
saca upućujući, neki raniji i neki kasniji, na jednan isti
narod.” [4]
"Vidjeli smo da je u prehelenističkom periodu vlada-
juća klasa Pantikapeuma bila kimerijska i da su Kimeri
Tračani." [5]
“Zbog svog geografskog položaja Albanci ponekad
pretpostavljaju da su do dana današnjeg potomci Ilira,
ali nema dokaza da se to dokaže. Njihov jezik je prvi
put zabilježen 1462. godine, a posebno njihov riječnik
je pod velikim uticajem susjednih jezika (grčki, latinski,
slovenski i turski).” [6]

……………………….
[1] The Southern Rewieu, Vol. 5, February & May
1830; Charleston, Printed and published by A. E.
Miller, 1830, pg. 367.
[2] The New York Review, Vol. 1, New-York, Geoge
Dearborn & CO, 1837, pg. 111.
[3] David N. Livingstone, Adam's Ancestors: Race,
Religion, and the Politics of Human Origins, Baltimore,
The Johns Hopkins University Press, 2008, pg. 103.
[4] The Edinburgh Magazine and Literary Misce-
llany, Vol. 15, August 1824, Edinburgh, Printed for
Archibald Constable and Company, 1824, pg. 135.
[5] Michael Rostovtzeff, Iranians and Greeks in So-
uth Russia, Oxford, The Clarendon Press, 1922, pg. 67
[6] Hans Frede Nielsen, The Continental Backgro-
unds of English and Its Insular Development Until
1154, John Benjamins Publishing, Odense: Odense
University Press, 1998, pg. 25.

6
SKRAĆENICE
ar. ………….. armorićanski
arp. ………… arapski
ASV. ……….. Bible, American Standard Version (oc-
casionally designated ARV) (1901)
bas. ………… baskijski
BiH. ………… Bosna i Hercegovina
bot. …………. botanika
br. …………... bretonski
CG. ………… Crna Gora
č. ……………. čitaj
eg. ………….. egipatski
ek. ………….. ekavski
en. ………….. engleski
fr. …………… francuski
g., gal. ……… galski
G. ………….. gaelik
got. …………. gotski
gr. ………….. grčki
Her. ………… Hercegovina
ik. …………... ikavski
jed. …………. jednina
hi. …………… hindu
Hr. ………….. Hrvatska
ij. ……………. ijekavski
knj. …………. knjiga
kop. ………… koptski
l. ……………. lice
lat. ………….. latinski
ma. …………. mansk
mil. ………….. milenijum
mn. …………. množina
muš. ………... muško

7
per. …………. perzijski
RSV. ……….. Bible, Revised Standard Version, 1952
ru. …………... ruski
str. ………….. strana
sk. ………….. sanskrit
Sr. ………….. Srbija
sr. …………… srpski
st. ere ………. stare ere
tr. …………… trački
tur. ………….. turcizam
v. ……………. vijek
vel. …………. velški
Vat. ………… The Codes Vaticanus
vl. …………... vlastito
vok. ………… vokativ
vol. …………. volume (knj.)
žen. ………… žensko
< ……………. potiče od
> …………… dalo je
< > …………. isto, jedno od drugog
≈ ……………. blisko, srodno

8
9
 Sasvim lijevo je drevno velško pismo koje se danas i ne
spominje među starim pismima (William Owen Pughe, A
Dictionary of the Welsh Language, Vol. I; London: Printed
for E. Williams, 1803, pg. 5-6).

“U ovoj tabeli drevni znakovi stoje u prvoj koloni.

Sljedeći red pokazuje iste moći na principu rimskih slo-
va, s dodacima takvih bilješki da bi označili mutacije,
kako bi se trebalo koristiti, dajući jeziku njegovu odgo-
varajuću ortografiju, prema takvom principu. Treći red
sadrži znakove koji su prvi put upotrijebljeni nakon us-
vajanja latinskog pisma. Četvrti prikazuje pravopis sre-
dnjeg vijeka. U petom su slova koja su ušla u upotrebu
izumom štamparije, a kojih se danas popularno drže, s
izuzetkom nekoliko odstupanja. Posljednja kolona pri-
kazuje znakove usvojene u ovom radu, čime su izbjeg-
nuta neka od dvostrukih slova.” [1]
……………………………
[1] William Owen Pughe, A Dictionary of the Welsh
Language, Vol. I-II; London: Printed for E. Williams,
1803.

10
KELTSKI - ILIRSKI
A. Prvo slovo keltskog alfabeta. Može biti kratko, kao
u srpskom san, i dugo kao u srpskom dan.

AB (c., e.), voda (ab + rame > abramica, obramica)

ABA (f.), otac
ABALL (d.), obalivanje, obaranje, rušenje
ABRANS (b., c.), obrva
AD (jb.), voda
AD (jb.), zemlja (ad > ada = otoka, ostrvo)
ADH (f.), adet, zakon, pravilo, običaj
AIR (jb.), briljantnost, sjaj, svjetlost (air, hair = sreća)
AL (d.), sila, snaga (Al = El = Il = drevno ime Boga)
AL (dv.), opšta harmonija; snaga, moć; odličan
AL (jb), visok, uzvišen, vrh
ALB (jb.), bijel, planina (Alb > Albi > Albani; Alb > Alp)
ALBA, ALBAN (jb.), bjelina, Škotska,
AL (e.), gnijezdo, mladi; naraštaj; njegovanje, hrana
ALAN (d.), životnost, životinja, okrutnost, zvijer
ALLA (b.), moćan, silan, ala
ALLAN (b.), moćan, silan; Alan, Alen (lično ime)
AMA (e.), am (dio konjske opreme)
AN (jb.), boravište, mjesto, stan
ANT (jb.), tok, protok; voda
AR (jb.), isto kao War, zapaljiv, gorući

Napomena:
Galskom AR odgovara latinsko ARDEO (jb) i jermensko
ARSA sa značenjem SUNCE (jb.). Vidi Sol.

AR (jb.), isto kao Car, Gar, Sar. Vidi Aru.

AR (b.), na, iznad; ar = čast, dostojanstvo, slava (ps.)
ARCA (jb.), sanduk, kovčeg

11
ARAN (e.), hljeb (aranija = velika metalna posuda)
ARCH (d.), držač nosač, sanduk, arka
ARCH, ARCHA (d., c.), punjenje, naboj; starješina
ARCH (jed.), ARCHOW (mn.) (b.), blago, (h)arčiti
ARD (b.), velik, visok, uzvišen; hrabar (Iliri Ardiaei)
ARD, ART (ra.), Bog
ARIAN, ARIANT (d.), srebro = bijelo, čisto
ARSE (b.), zapovjednik, komandant, Arsen (lično ime)
ARU (dv.), oranje
ARU (jb.), hrapav, strelovit. Isto kao Caru, Garu, Saru.
ARY (c.), vrijedan, skupocjen (Ar = Sunce)
AS (e.), paliti (As > Az = ime Sunca)
ASEDH (b., c.), sedalo, sjedalo, sedlo; boravište
ASPYE (b.), špijun
ASTAL, ASTULL, ASTEL (b., c.), tabla, daska (> astal)
AVAL (b), jabuka (> Avala, oronim u Sr.)
AVAN (b.), iznad, gore (tavan)

Napomena:
Drevno ime Jadranskog mora je ADRIA: AD + RIA. Riječ
AD znači VODA (jb.), RIA znači PRVO, PRIJE, ISPRED; IS-
POD (jb.). U imenu je sjećanje na kopno prije vode, što zna-
či da je ovo more nastalo u nekom katastrofalnom potresu
u kojem je tlo propalo, a u prolom se ispunio vodom.
..............................
b. str. 2, 5, 10-11, 13, 14, 15.
c. str. 54, 121, 138, 185.
d. vol. I, str. 1, 31, 32, 109, 111, 126.
dv. knj. I; e. vol. I, str. 1, 25, 27, 28, 43, 48.
f. vol. I;
jb. vol. II, str. 12, 29, 31, 33, 49, 67, 74, 77, 90.
jb. vol III. str. 316.
ra. dio I, str. 32.
sk. knj. I, str. 52. 57.

12
B.

Putanja bačenog kamena ke kružna, tj. bačvasta

BA (e., jb), dobro (> baba, baka; banja, bajka)

BAB (jb.), beba. Isto kao BOB
BABAN, BAB (b., d.), beba
BABUN (jb.), pvi zid, predni zid
BABE (c., d.), beba
BABHUN (e.), tor, kotar, kula, bedem (katari, babuni)
BACAG (f.), padanje, bacanje
BAC (jb.), spojeno, spajanje (bac = bak > bakva)
BAC (jb.), malo plovilo (≈ bakrač)
BACH (jb.), batina
BACHOG (jb.), krivina, krivulja
BACH (d.), savijen (putanja: baciti = bačiti)
BACH (e., f.), pijanstvo
BACH (jb.), bat, batina, štap, palica, žezlo
BACHAL (e.), savijeno, kružno
BACHAIRE (f.), pijanica
BACHAIR (e.), pijanica
BACHIAD, BACHIAT (jb.), krivina, krivulja
BACHLA (f.), pehar, kup
BACHLACH (e.), savijen
BACHALLAM (f.), oblo, okruglo, bačvasto
BACHAWG (d.), savijeno, kružno

13
BACHU (jb.), savijeno, savijen (bach > bačva)
BAGATELA (jb.), sitnica, bagatela
BAGH (e.), sila, snaga, vrlina; riječ (Bagh > Bog)
BAGL (d.), kuka, baglama
BAGLAN (d.), kuka, baglama
BAH (jd.), bat, palica, žezlo = baz (str. 15) = Bahus =
žut, plavokos = zraka).
BAHET (c.), vepar (bahat)
BAHATATT (jb.), batinati, bahatost
BAL (jb.), okrugal, visok, velik, dug, najviši, vrhovni
BAL (d., jb.), istaknut, velik (bal > balvan)
BAL, BALI (dse.), bjelina

Napomena:
“BAL, lopta, visoka, uzvišena, duga, iznad, vrh, vrhovna.
G. Bal, Bala, vrh, uzdizanje, gore, iznad, vrhovni, vis, vršak,
vrh, na perzijskom; Bala na staroperzijskom je vršak, višnji,
uzvišeni, visoki, uzvišenost, uzvišenje; Belme, visok, u per-
zijskom; & Belk znači mnogi na istom jeziku. Abal na heb-
rejskom, preveliki, prema Akvili. Balos na grčkom u Fa-
vorina, uzvišeni put. Balaban, visok, ogroman na turskom;
Balkan, velika planina na istom jeziku;…” (jb.)
“Bal càn, bijeli vis, i ovo je današnje lokalno ime proslav-
ljenog planinskog Hæmusa.” (pg.)
“Balkan ili drevni planinski lanac Hæemus, dolazi od vel-
ške riječi ‘Bal’, visoko uzvišeni šiljak ili vrh i ‘Can’ svjetlina ili
bjelina, i sl.; bukvalno ‘bijela planina’ i to je drugo ime Hæ-
musa, koje dolazi od ‘Hem”, granica, ili vrlo ekspresivno,
granični lanac planina.” (aj.)

BAL, BALA (jb.), glava

BALA (d.), izbacivanje, pražnjenje, erupcija, bale, sline
BALACH (f.), div, krupan, balvan, jaka družina, Balać
(prezime).

14
BALACHAN (e.), dječak, balavac
BALACH (jb.), div, džin (Balša, vl. ime)
BALC (ra.), granica, pojas; greben (Λ): (balc = balk >
> Balkan).
BALG (jb.), stomak (bal > balega)
BALOTA (jb.), mala lopta, balota
BALT (jb), isto što i BAL (balt > Baltik = bijel)
BAN (e.), stopa (taban), postolje
BÀN (d.), uočljiv, istaknut, uzvišen, visok,
BAN (b., c.), vis, vrh, ban (> Banija, oronim u Hr.)
BAN (jb.), vis, planina, brdo (> Banija, oblast u Hr.)
BAN (e., f., jb.), bijel, sjajan, pravedan
BANA (jb.), grupa, banda
BANATIA, BANATUA (jb.), specijalno, posebno (> Ba-
nat, oblast u Srbiji i Rumuniji).
BANATUS (jb.), poseban, jedinstven, specijalan status
BANDA (jb.), sila, hrabrost
BANDAERE (jb.), znak, bandera
BANDIRE (jb.), vidno, uočljivo, bandera
BANE (ac.), bijel
BANER (d.), znak, simbol, bandera
BANN (jb.), oblast (> Banija, oblast u Hr.)
BANNA (e., f.), družina, banda
BANNAL (e.), loše društvo, banalna družina
BANNER (c.), znak, simbol, bandera
BANUA (jb.), banja
BAR (raa.), hljeb (bar > ambar = skladište i čuvar žita)
BAR (jb.), brdo, vis, vatra; luka (> Bar, grad u CG).
BAR (jb.), sin. Bar u haldejskom; bar u siraik jeziku;
baar u Tartara na Krimu, barn u gotskom, teutonskom.
Takođe znači kuća, baraka (jb.).
BAR, BÀRACH (e.), more = velika bara
BARA (elj.), hljeb (bar > ambar = skladište i čuvar žita)

15
BARAN (e., f.), baron
BARB (ac.), grub, neprijatan, barbar, baraba
BARBE (jb.), neobrijana brada (> barbar)
BARCA, BARKA, BARQ (jb.), barka (u irskom barc,
bark; u baskijskom barca, u talijanskom barca; u špan-
skom barca; u engleskom bark; u francuskom barque;
u turskom barce (jb.).
BARDOO’N (ac.), pardon
BARKA (jb.), mali brodić, barka
BARR (e.), žetva, hljeb (> ambar)
BARR (raa.), smetnja, prepreka (bat > bara = močvara)
BARRACHAD (e.), koliba, baraka
BAST (jb.), tvrdoća, utvrda (> bastati, obastati)
BAT (e.), batina, palica, žezlo
BATAYA (jb.), dvoboj, bitka
BATIS (jb.), žut (bat je simbol Sunčeve zrake)
BÂTON (jb.), batina, palica, žezlo (Baton, titularno ime
vladara balkanskih Kelta, tj. Ilira).
BASDER (jb.), niskost, podlost (basd > bazd = smrad)
BAZ (jb.), palica, žezlo
BAZ (jb.), žut (sjaj, Sunce)
BAZA (jb.), baza (Sunce)
BASAN (jb.), nizina, nizija (> Ad Basante, rimska pos-
taja u bosanskom dijelu Posavine. Istog značenja je
ime biblijske regije Basan, istočno od Golanske visora-
vni. I danas još tu stoje keltski dolmeni).
BASTA (jb.), dostavljati, davati, dovoljno (> bašta)
BEACH (jb.), bota, gruda (> izbečio)
BEACDH (jb.), krug (> izbečio)
BEAR (jb.), broš (≈ bear, behar)
BEARA (e., f.), sudija, Beara (prezime)
BEL (jb.), isto što i Bal, Bil, Bol, Bul: vrhovni, Višnji Bog.
BELENUS (jb.), Apolon, plavokos

16
BELEN (jb.), okrugal;
BELEN (jb.), žut, smedj
BELLEGUA (jb.), bijelo (≈ belegija)
BELIN (jb.), žut, plavokos
BELI (jb.), moć, moćan, autoritet, častan, izvršitelj; su-
dija, silan. Vidi Bel.
BELY (jb.), snaga, moć
BÊN (c.), držač, osnova, bent, nasip (> Benkovac, grad
u Hr.).
BEN (jb.), glava; uzvišenje (> ben je biljeg na tijelu)
BENA (jb.), ozbiljan, dosadan čovjek (≈ bena, benast)
BENES (c.), blagoslov, Beneš (prezime)
BEÒ, BEO (e., jb.), život, životan, živahan (> beo, ek;
bil, bio, ik.).

Napomena:
Srpsko ekavsko BEO je od BEL: BEL > BELO > BEO.
BEL je od EL, a EL je Sunce, Bog. Ikavski oblik od BEO je
BIL (u srednjoj Bosni BILI je onaj BIJELE kose) i to je
postanjem od IL, što je isto kao EL: IL > BIL > BILO > BIO.
Od BIO je “grčko” BIOS (gr. βίος) u riječi BIOLOGIA:
BIO + LOG + IA > BIOLOGIA:
1. BIO = život
2. LOG = loga, stanište
3. IA = gdje (mjesto kretanja); oblast, zemlja
Riječ BIOLOGIA je kimerijska, tračanska, keltska, tj. ilirska.

BEODHA (jb.), životan, aktivan (beodha > bedrost)

BEODHACH (jb.), energičnost, bedrost
BEÒSACH (e.), bjelina, svježina
BEÒTHAIL (e.), životnost
BEOT, BEOTES (jb.), cvekla (upućuje na crvenu boju,
boju Sunca, vatre, krvi i života).

17
Napomena:
Od BEOT, BEOTES, izvedeno je BEOTIA (gr. Βοιωτία);
lat. Boitia, Beotia), ime antičke oblasti u današnjoj Grčkoj.
U grčkom Βοιωτία (BOIOTIA) osnova je BOI, a galsko
BOI znači UZVIŠENJE, VIS, PLANINA i istog je značenja
kao galsko BOYA sa značenjem LUK. DUGA je LUK, duga
je BOJA.
I ovo je jedan dokaz da je stara Beotija bila tračanska, tj.
kimerijska, odnosno ilirska provincija.

BER (jb.), visina, brdo, planina; sjaj, broš (> Berane,

grad u CG.).
BERA (jb.), hrpa, gomila (ber > berba, berač)
BERAS (jb.), plodno, rodno (> berba)
BERG (jb.), vis, visina, breg
BERI (jb.), grijanje (beri < > peri > uperi)
BERIA (jb.), polje, ravan; zemlja (> Semberia, nizija u
sjeveroistočnoj Bosni);
BERN (jb.), brdo, vis (galsko ime grada u Njemačkoj)
BERIUS (jb.), obilno, rodno (> berba)
BERO (jb.), toplota, vrelina, ključanje, žar (bero < > pe-
ro > Pero > Perun = sunce, zraka).
PERS (jb), braniti (pers > persa > prsa)
BERSA (jb.), branitelj (bersa > persa > prsa)
BERT (jb.), sjajan; bogatstvo, plodnost (ber < > per >
pero; Perun).
BERTH (jb.), naočit, sam svoj, briljantan, sjajan. Isto
što i PERTH, lug, gaj (ber > per > peru > Perun).
BERU (jb.), vratar, otvarač (beru < > peru = zraka)
BERV (jb.), ključanje, krčkanje ; isto sto i Berw, Bervi
(berv < > perv; bervi < > pervi > prvi = vrućina, ključa-
nje, žar = Sunce, Bog).
BERVI (jb.), ključanje, kuvanje, prženje (bervi < > vervi
> vrvi).
18
Napomena:

BERVI ima i sljedeća značenja (jb.):

a) crveni cvijet;
b) Berkin ili Perkin, srce; ognjište
c) Berv ili Perv sažimanjem postalo Prv
d) Pire, sunce
e) Pur, u frigijskom vatra
f) Puros, vatra u grčkom
Od frigijskog, tj. brigijskog, odnosno tračanskog, kimerij-
skog, keltskog ili ilirskog PUR postalo je srpsko PURITI,
PURA, PURENJAK (sve vezano za vatru i ključanje), a od
BERVI, preko PERVI, sažimanjem je dobijeno srpsko PR-
VI.

BERUS (jb.), ishodište, izvor, vrelo (ber > per > pero)
BERYA (jb.), uzrokovati oštre boli, ubadati, bosti (BER-
IA je iluminatsko ime Lavrentija Pavloviča, Staljinovog
generala NKVD-a).
BES (jb.), zaobljeno, oblo, krug (bes > besika > beši-
ka).

Bes > besika > bešika = zaobljeno, oblo.

19
BÊS (c.), prst (> bes > pes > pest, pesnica)
BES (jb.), prst, zubac
BES (b.), reč (bes > beseda, bisida, besjeda)
BÊS (c.), svijet (srpsko bes znači vatra, gnjev. Bes je
egipatski bog vatre).
BESADOW (b., c), molitve
BESTIA (jb., dc.), zvijer, kobila, beštija,
BESY (b.), moliti, besediti
BESTAERA (jb.), mijena, promjena (< bes – ta + era)
BET (jb.), star, beteg, beter; betli (gorko)
BETARRA (jb.), nesposoban, beter, beteg
BETH (jb.), boravište, stanište, kuća
BETANY (jb.), biljka crvena metvica
BEZULA, BEZO (c.), breza

Napomena:
Naziv BETANY je galsko ime ljekovite biljke crvena me-
tvica, ranjenik, ranilist, čistac; bétoine (fr.), betonika (en.),
Betonica officenalis (lat.). Jedna od njenih vrsta prvo je otkri-
vena na Bliskom istoku, u Levantu, i dobila je latinsko ime
Betonica Orientalis:
“1. BETONICA, betony, … Postoji sedam vrsta; glavne
od toga su, 1. Betonica orientalis, orijentalna betonika.” (ct.)
“2. Betonica Orientalis; Oriental Betony. Vršak cijeli, sre-
dnji dio usne vjenčića sasvim cijeli.- Prvi put otkrivena na
Levantu.” (tg.)

20
 Faksimil stranice 168. iz najstarijeg izdanja knjige “The
Universal Herbal; or, Botanical, Medical, and Agricultural
Dictionary, Vol. I; Liverpool: Printed at The Caxton Press
by Henry Fisher, 1816. od autora sa imenom Thomas
Green.

Galsko BET znači stanište, boravište i to je KUĆA. Da

se podsjetimo da hebrejski jezik na kraju stare i u prvom vi-
jeku nove ere nije postojao, nego su tamo govorili aramej-
skim. Danas u judejskoj i hrišćanskoj literaturi, pa i šire, piše
da hebrejsko BETH znači KUĆA, a za značenje imena sela
BETANIA (gr. Βηθτανία) ništa ne znaju sigurno, nego kao
po dogovoru, većinom tvrde da to znači “kuća nezrelih
datula ili smokava” (mt.), a možda znači i “kuća žalosti”
(wsmt.) i jedno s drugim veze nema.

BHÀRR (e.), žetva, hljeb (≈ bar, ambar)

BI, gen. od BEÒ, (e.), bitak, biće
BIBAN, (b.), cijev, česma, pipa (b > p)
BIHAN, BIHANIC (jb.), maleno (> Bihać, grad u Cazin-
skoj Krajini, BiH).
BIL (e.), dobro (beo, bijel)
BIL (jb.), isto što i Bal.
BIL (jb.), blokirano (> Bila, selo kod Travnika, BiH)
BILEACH (e.), zrakasto, urešeno, bogato (> Bileća,
grad u Her.).
BILYEN (jb.), kamen (> biljeg)

21
Napomena:
Sanskritsko BAL znači ROTIRAJUĆI SVRTAK; DISATI,
ŽIVJETI (mw.). Izgled tog svrtka svi imamo na vrhu glave i
izgleda ovako:

֍
To je svrtak, kolovrt ili kolovrat i simbol je Sunca, vremena,
kretanja i Boga (svrtak je i u našim otiscima prstiju).

BIO (ac.), živ, živjeti

BIOD, BIODACH (e.), bodlja, bodilo, bodac, boca
BIOR (e.), šiljato, piramidalno; oronim Bihor u CG.
BIOTH (e.), biće, bitisanje, svijet
BIQEN (jb.), goveđa koža (biq ≈ bik)
BIRRA (jb.), močvara, bara
BIS (jb.), prst, tanak; vis; planina; riđ (bis < > vis)
BIT (b.), bit, bitak, bitisanje, suština, svijet
BITH (e., f., jb.), bit, bitisanje, život, boravište
BITH (jb.), žena
BITHEAMHNACH (f.), bitanga
BIS (f.), kutija, bisage
BIW (jb.), govedo (biv > bivol > bivo)
BIW (jb.), život, bivanje. Vidi Bal.
BIYK (jb.), govedo (> bik)
BLA (f.), selo, naselje, (> Blagaj, grad u Her.)
BLA (f.), zdravlje, sigurnost, dobro, blago, slava
BLADH, BLAG (e.), suština, energija; čast; blag
BLAIT (e.), ravan, plato, plata, plate na šporetu
BLAN (jb.), bijel, vis, uočljiv (blan > plan > planina)
BLAT (jb.), ravan, gladak (blat > plat > plata, pljat)
BLEAYR (ma.), buljio, blejiti u nešto
BLEN (jb.), isto kao i Bal (> blenuti)
BLENO, BLENUS (jb.), blento
BLIT (jb.), dio (blit > blitva); isto kao i Bal.
22
BLODON, BLODEN (c.), cvijet (ploden > plodan)
BLODAN (d.), behar, cvijet (plodan)
BO (jb.), vatra (bo > po > pozar > požar). Vidi Bot.
BO (jb.), voda (bo > vo > vod > voda)
BO (jb.), crno, tama
BO (jb.), zakrivljeno: ⌒ , ⌢. Vidi Bog.
BO (jb.), znači kao Ba, Be, Bi, Bu. Vidi Bal.
BO (jb.), život
BO (jb.), zakrivljeno, savijeno kao rogovi (bo > vo)

Napomena:
BO je VATRA, BO je VODA, BO je ŽIVOT, BO je CRNO,
BO je ZAKRIVLJENO, BO je isto kao BAL, BO je isto kao
BOG. Kako razumjeti ovo? Vrlo lako i evo odgovora:
“U početku stvori Bog nebo i zemlju. A zemlja bješe bez
obličja i pusta, i bješe tama nad bezdanom; i duh Božji di-
zaše se nad vodom. I reče Bog: neka bude svjetlost. I bi
svjetlost.” (Postanje,1,1-3)
1. BOG je VATRA: “Jer je Gospod Bog tvoj oganj koji spa-
ljuje i Bog koji revnuje.” (5. Mojsijeva,4,24)
2. BO je VODA ispod Duha (Boga);
3. BO je CRNO, TAMA. To je kosmos, crna boja kosmosa
koji je ispunjen Božiijim duhom i nebeskom vodom i sve je
etar ili eter;
4. BO je ZAKRIVLJENO, KRUŽNO;
5. BO je isto što i BAL, a BAL je SUNCE;
6. BO je ŽIVOT
Dakle, sveukupno BO je ŽIVOT, a život je nastao od Boga
kroz vodu i iz vode. Posebna priča je o riječi BOYA (boja):
BO + YA > BOYA. Značenja riječi BO već su naborijana, a
riječ YA znači JEST (jb.). Tako BOYA znači VATRA JEST.

BOB (jb.), sve u svemu, sve, jedan; začetak; isto kao

Pob, Bow sa značenjem maleno, malo, sitno. Bob je
zrno: bob > boba > bobak.
23
BOC (c., f.), bokilo (jarac u CG.), (boc = bok > Boka,
morski zaljev kod Kotora u CG: boc = rog; zaljev).
BOCZ (jb.), kvrga (šaka), boks
BOD (jb.), suština, srž, bit (bod > bodar). Isto kao Bot.
BOD (jb.), duboko (bod > ubod)
BOD (jb.), dno
BOD (jb.), boravište, Buda na sorabskom (jb.), tj. lužič-
kosrpskom.
BOD (jb), biljka (lo + bod - a)
BOD (jb.), suština, srž (> s + lo + bod - a)

Napomena:
Tijelo, srednjovijekovno englesko bodi, moderno body, je
boravište duše. Tijelo je Buda, a budizam je odvajanje svije-
sti od stvarnosti i poniranje u samoga sebe. Stvarni Buda
nije postojao, nego je to samo još jedan lažni religijski lik
preko kojeg je posebna grupa vavilonskih masona 6-5. vije-
ka st. ere osmišljavala novu religiju kao protutežu tada dog-
matski uobličavanom hinduizmu i tek stvaranom judaizmu.

BOD (jb.), udar, zavjerenički udar (“udar je svjetlost”)

BOD (jb.), svijet, boravište
BODA (jb.), suština. Isto kao Bod (bod > boda > bodar)
BODH (b.), volja, zadovoljstvo, bodrost
BODACH (jb.), seljak
BOE (jb.), vatra (boe > boje, jed. boja). Isto kao Bot.
BOEM (jb.), pjesnik (boem > poem)
BOETH (jb.), paljen, opaljen. Isto što i Poeth (boeth >
poet > poetika).
BOETH (jb.), crven (Poeth ili Boeth, goreći, također
znači crven, jb.).

Napomena:
Poema (gr. ποίημα; lat. poema) je pjesnikova umjetnička

24
tvorevina, duža pjesma ili spjev epsko-lirskog karaktera.
Galsko BOE, BOET je bukvalno VATRA. Galsko POETH
znači VATRENI, GORUĆI (jb.), a POET stvara kroz emotiv-
nu vatru i POEMA kod slušalaca i čitalaca takođe izaziva
duševnu vatru.
Ako se uzme u obzir da slovo J ulazi u pisma tek u drugoj
polovini srednjeg vijeka i da je u ranijim vremenima umjesto
J pisano I (gr. jota), lako je u grčkom ΠΟΙΗΜΑ (č. ΠΟЈΕΜΑ)
prepoznati srpsko ΠΟЈ, na starinski način napisano ΠΟΙ, a
ΠOJ je PJEVANJE. Ali, tvorci judeo-hrišćanske koronavirus
nauke tvrde da je grčko ΠΟΙΗΜΑ postanjem od grčkog ποι-
εῑν sa značenjem praviti (ws.). Gospodo, i lopata se pravi,
ali lopata nije POEMA, jer POEMA je POJ, POJEMA. I još
nešto: keltsko BOE je VATRA i ona je sastavljena od svih
BOJA, ali Skok napisa da je BOJA “opšti balkanski turcizam
(boya, boyama, od korijena boj bot ‘krv > boja’.” Srpsko
BOJA je od keltskog BOE, vatra ili BOYA sa začenjem LUK,
a LUK je DUGA, duga je BOJA. Sve je iz sunca, a sunce je
iz vatre Sunca.

BOG (jb.), vis, uzvišenje. Isto kao Bal.

BOGH (e.), savijen, luk (bogh > Bog)
BOGHA (e., jb.), luk (neba), duga
BOGHAINN (e.), ljudsko tijelo, osoba (bogolik)
BOGHA-UISGE (e.), perunika, duga
BOGHUN = BABHUN (e.), tor, kotar, kula, bedem
BOI (jb.), uzvišenje, vis, planina
BOL (e.), umijeće, razumijevanje; krava
BOLLIS (c.), volovi (b > v)
BONN (e., f.), dobar, bona (dobra)
BOR (e., f.), bor, ponos, dika; Borna, muš. vl. ime
BOR (jb.), boravak
BORB, BORBA (e., f., jb.), borba, okrutnost, strogost,
nasilje, divljaštvo.
BORBARA (f.), barbarstvo

25
BORR (e., f.), sjajan, divan, slavan (> bor, borac)
BORRACH (e., f.), borac, nasilan, ohol, gord
BORRADHACH (f.), nasilan
BÔS (c.), uspinjanje, hvalisanje (bos > Bosna = uzvi-
šenje, vis, brdo, planina).
BÔS (c.), žbun, grm
BOS (jb.), busen
BOS (e., f.), niskog porijekla (bijeda, sirotinja: bos)
BOSNOS (e.) grm, žbun, trn
BOT (jb.), vatra. Vidi Bal (bot > bota = kvrga, gruda,
lopta, kugla, sfera, grozd).
BOT (jb.), isto kao Got, Mot. Vidi Bal.
BOT (d.), bota (nešto okruglo)
BOTA (jb.), velika boca, bure (bota = grumen, grudva)
BOTH (d.), botasto, bota, oblo, gruda
BOTUL (e.), boca, flaša
BOTHAWG (d.), oblo, botavo
BOW (jb.), malo, maleno, isto kao bob
BOYA (jb.), luk (luk je duga, duga je boja)
BRADWY (d), rascjeplina (> bradva, bradvin)
BRÂN, VRAN (c., f.), vrana, gavran
BRAN (e., f.), crn, vran
BRAOI (f.), obrve
BRAS (dv.), debeo, bujan (bras > obras > obraz)
BRASÂAD (dv.), deblja se, debelo, prase, prasad
BRAT (dv., jb.), pokrivač, zaštita
BRE, BRI (b.f.), breg, brig; Bregović, Brigić (Iliri Breuci)
BRE (c.), kula, zamak, tvrđava
BRE (e.), breg; Bregić, Bregović (prezime)
BREBWL (dv.), budala, praznoglavac, bre (uzvik “bre”)
BREE (ac.), energija, snaga (> breg)
BREEN, BREE’NID (ma.), grijanje, brenovanje; Brena,
vl. žen. ime.

26
BREO (ef.), vatra, vreo
BRÊZ (c.), um, razum, pamet, bistrina (brêz > breza)
BREZ (c.), sud (misli se na bjelinu kao čistotu pravde)
BREZEK (c.), sudija (bijel, čist, pravedan)
BRI (e.), blizu, pri
BRIAGH (f.), smrtna rana, briga
BRÀIGH (e.), pucanj, pucanje, eksplozija (> prangija)
BRÌG (e.), gomila, grpa, kamara
BRIG (d.), vis, brig, breg, brijeg
BRIG (jb.), vrh, vis, glava
BRIGH (f.), brig, breg, brijeg
BRÌGH (e.), srž, suština, tvar, bogatstvo, eliksir, moć;
brig, breg, brijeg, planina; Bregić, Brigić (prezimena).
BRIGANT, BRIGANTIAD (d.), brđanin
BRIGAWG (d.), granat, prgav
BRIGATA (jb.), brigada
BRINNEACH (f.), zagrljaj, brižnost; baba, majka
BRIONN (e.), ljepota, Brioni su ostrvo u Jadranu
BRISG (e.), briz, brizak, brizganje, brzotok
BRITHREDEG (d.), bježati zbunjen, brisati (stilski)
BRATHAIR (f.), brat
BREZ (c.), vrijedan (brez > breza)
BRIW (d.), sjeći: britva, bričiti, brijati
BRO (jb.), uspon, rast (bro > broj)
BROAZEN (c.), žustro, kao vatra (> bronza)
BROCHE (c.), kopča (broš)
BRODER (c.), brat
BROU (c.), rub, ivica (brou > brov > obrov > obrova >
obrva).
BROU (c.), brašno
BRÙCHD (e.), izbočina, ispupčenje, bruh, bruk
BRUN (f.), potpaljivač; Bruno, muš. vl. ime
BRUT (f.), vatreno, brutalno

27
BRYD (d.), impuls, brid, briditi
BRYGY (c.), sudija (brygy = brigi = visok)
BRYS, BRYSIAN (d.), brz, bris, brisanje (bježanje)
BRYS (c.), vrijedan (> brist = brest = brijest)
BÙCAIL (e.), glomazan, bucmast, buckast
BÙCALL (e.), kopča, dugme, puca (buca > puca)
BUCH, BEUCH, BU (d.), krava (buče)
BUDDAL (c.), potopljen (> budala)
BUDIN (b., c.), livada; Budini (drevni Sloveni u Rusiji)
BUICH (e.), lom, kršenje (bujica)
BUINNE, BUINNEAN (e.), šikljati, kuljati, klijati, bujati
BUN (ac.), smisao, značenje (> bunilo, zbuniti)
BUN (d.), žena, služavka,
BUN (e., f.), korijen, baza (> bunar, buna, Bunjevac);
BUN (jb.), izvor, bunar (rijeka Buna, BiH)
BUNA (d.), mnoštvo, obilje, bunt, (rijeka Buna, BiH)
BUNNYWEN (d.), boginja vode, nimfa
BUR (d.), nasilje, bijes, burgija
BUR (jb.), vaza, posuda (> bure)
BÙRACH (e.), rovljenje, prevrtanje; bura
BÙRN (e.), voda (burna burlja)
BUS (d.), usna, (bus > pus > pusa = cmok, poljubac)
BUSAG (e.), poljubac, cmok, pusa
BUSIN (jb.), ispučenje, trava, busen
BÙTA (e.), butina, zadnjica
BUWÂAD (d.), ubrzano (> buva)
BYCHAN (jb.), osjetljiv, osjećajan, oštar. Vidi Puh.
BYDD (d.), bude (pomoćni glagol biti)
BYDDU (d.), biva, biti
BYS (jb.), luk, savijeno, uvijeno (bys > Bysantion)

Napomena:
Tračansko ime BISANTION (gr. Βυζάντιον) je složenica

28
od tri tračanske riječi: BYS + ANT + ION > BIZANTION.
BYS je LUK, ANT u keltskom znači isto kao NANT (jb.)
sa značenjem PROTOK (jb.), ION je VODA (jb.): BYSAN-
TION znači LUČNI PROTOK VODE.
..............................
ac. str. 23, 25, 26, 28, 31.
aj. str. 56
b. str. 17, 23, 24, 25, 26, 27, 32.
c. str. 10, 11, 12, 17, 18, 19, 23, 24, 25, 38, 51, 54, 59,
61, 62, 76, 86, 101, 104, 123, 128, 185.
d. vol. I, str. 146, 147, 148, 159, 164, 170, 171, 175,
176, 179, 183, 185.
dv. vol. I,
dc. str. 500.
pg. vol. I, str. 147.
e. vol. I, 56, 57, 64, 66, 68, 69, 70, 73, 83, 88, 91, 92,
94, 95, 96, 97, 98, 99, 106, 108, 109, 110, 111, 113,
114, 117, 122, 123, 124, 125, 129, 130, 137, 140, 141,
142, 143.
f. vol. I.
ef. vol. II.
elj. str. 40.
jb. vol. II, str. 67, 90, 110, 111, 112, 113, 115, 116, 118,
120, 122, 123, 124, 125, 126, 127, 128, 130, 132, 138,
139, 140, 143, 144, 149, 150, 151, 152, 154, 156, 157,
158, 159, 160, 161, 162, 167, 170, 171, 172, 174, 175,
176, 178, 180, 182, 183, 184, 185, 12, 189, 192, 197,
202, 536, 211, 213, 228, 231, 235, 238.
jb. vol. III. str, 193, 90, 35, 43, 269, 485.
mt. str. 107.
ps. knj. I, str. 182.
ra. vol. I, str. 47.
raa. str. 51, 53.
mw. str, 722.

29
tg. vol. I, str. 168. 284.
ws. str. 453.
wsmt. vol. I, str. 284.

C. U svim keltskim dijalektima ovo slovo ima tačnu gla-

sovnu vrijednost engleskog k (f.).

CAB (f., e), glava, (cab > kap; kapa, kabanica)

CÀB (e.), kapa, ogrtač; kabanica
CABA (jb.), ogrtač, kabanica
CABA (f.), kapa, kapak
CABAL (f.), kabal, uže
CABALA (jb.), velik, kabast
CABAN (f., e.), koliba, kabina
CABAN (f.), kolibar (> kaban > čaban > čoban)
CABHAN (f., e.), polje, livada
CABLU (jb.), krivica, greška, zamjerka, kabul, kabuliti
CAC, CACA (b., f., e., jb.), kaka (izmet, govno, đubre)
CACACH (f., e.), zaprljen, pogan, kakonja
CACAN (b., c.), kolač
CACADH, CACCEN (jb.), kolač, torta
CACCEN (jb.), žena na lošem glasu
CAD (f.), svet, sveto (> kaditi)
CADAR (d.), odbrana (vojni kadar)

Napomena:
Osnova u riječima CAC, CACA, CACAC (caca = kaka,
sranje, govno, đubre) povezana je sa riječju CACH:
“CACH, kaka. G. Cach, kaka, izmet, dim na bretonskom;
Cach, umrljan prljavštinom, ispunjen govnima, na irskom; &
Cac, kaka. Caca, kaka na baskijskom; Caca, dječji izraz koji
znači kakiti; latinski caca, srati; Kaku, smrad na grčkom;
Koku, smrad na turskom; Kaa, blato u Tartara na Tibetu; &
Ka, sranje. & Ka, sranje. Aca, izmet, sranje na perzijskom;

30
Sas, zahod na Koptskom. Cacare na talijanskom; Cagar na
španskom, srati; Kak na flamanskom, sranje. Vidi Cac,
Caca.” (jb.)
U jeziku indijskog dravidskog Kannada naroda (Kanna-
diga ili Kanarese) káku znači loš, pokvaren (wil.). Kod Tar-
tara na Tibetu kaa znači blato, u srpskom ka je u kalo i to je
blato. Persijsko kha je odvod, kanalizacija (jr.). Hindu khāk
je: 1. prašina; zemlja; pepeo, 2. pražnjenje, puhanje (sw).
Postoji i kaki boja, za koju tvrde da je od hindu khāk’ī sa zna-
čenjem boja zemlje (sw.), ali boja zaista liči na boju kake.
Dakle, keltske riječi CAC, CACA, CACAC znače KAKA,
GOVNO, SRANJE. Oblikom njima vrlo je slično keltsko CA-
CAN, CACADH, CACCEN, CACACH, ali sa značenjem KO-
LAČ. Ova sličnost u obliku i drastična razlika u značenju
zbunjuje, ali kroz malo dublju etimološko-semantičku pro-
vjeru postaje jasno da su CACAN, CACADH, CACCEN i
CACACH postanjem iz sasvim drugog izvora i sasvim
suprotnog smisla: korijen CA- (KA-) iz CAC, CACA, CACAC
odnosi se na zemaljski pojam: kal, blato, prašinu i potiče ili
od srpskog KA u KANAL, KACA, ili od sanskristkog KHA sa
opštim značenjem RUPA, ŠUPLJINA, OTVOR (mw.). Na
čovjekovom tijelu ima devet otvora: usta, dva uha, dva oka,
dvije nozdrve, otvori za izlučivanje i razmnožavanje (mw.).
To je tjelesno, zemaljsko. Po tome bi srednjobosanski grad
KAKANJ dobio ime: po tlu na kojem je podignuto naselje,
To je mjesto po kiši duboke kake (blata), po suncu prašljive
ilovače i grad rupa rudarskih okana mrkog uglja.
Korijen CA- (KA-) u CACAN, CACADH, CACCEN i CA-
CACH, sa značenjem KOLAC, odnosi se na nebeski pojam
i značenjem je srodan galskom BAL (jb.):
“BAL, lopta, visoka, uzvišena, duga, iznad, vrh, vrhovna.
G. Bal, Bala, vrh, uzdizanje, gore, iznad, vrhovni, vis, vršak,
vrh, na perzijskom; Bala na staroperzijskom je vršak, višnji,
uzvišeni, visoki, uzvišenost, uzvišenje; Belme, visok, u per-
zijskom; & Belk znači mnogi na istom jeziku. Abal na heb-
rejskom, preveliki, prema Akvili. Balos na grčkom u

31
Favorina, uzvišeni put. Balaban, visok, ogroman na tur-
skom; Balkan, velika planina na istom jeziku;…” (jb.)
U keltskom CAC- u CACAN, CACADH, CACCEN, CA-
CACH, koje znači KOLAČ, korijenska osnova je CA koja je
u keltskom CAB sa značenjem GLAVA, a u CAB osnova je
CA sa značenjem TOK, KRETANJE. (jb.). Sanskritsko KA
znači VRIJEME; VATRA; SVJETLOST; SUNCE; KRALJ;
SREĆA, VESELJE, UŽIVANJE. To je razlog zbog kojeg je
keltsko CACAN, CACADH i CACCEN dobilo značenje SRE-
ĆE, SLASTI I UŽIVANJA, tj. znače KOLAČ. U perzijskom
KOLAČ je KAK (jr.), u keltskom KAKAN (cacan). I sad bi
Petar Skok rekao da je keltsko CACAN (kakan) turcizam
perzijskog porijekla, kao što mnoštvo srpskih riječi keltskog
porijekla proglašava turcizmima ili “balkanskim turcizmima”.
KOLAČ u keltskom zove se još TESAN, KAKAN i DES-
AN (c.). I evo nas kod svrhe cijele ove priče, a to su imena
bosanskih gradova TESLIĆ, TEŠANJ i DESNIK. Osnova
TES u velškom znači SJAJNO, SUNČANO, TOPLO (dv.),
DES je POREDAK, ZAKON, UREĐENOST; VLAST (d., st.).

CADARN (c.), hrabar

CADR (c., d., g.), silan čvrst; štit (vojni kadar)
CADWUR, CADWYR (c.), vojnik, kadrov, kadrovik
CAE (jb.), zatvoren
CAETH (jb.), mizerija, siromaštvo: “ni mu kajet”, “nije
mu kajet” (neko ili nešto što neko ne voli).
CAFOS, CAFUS (c.), hraniti (> kafa, kafeterija)
CÀIL (e.), kail, raspoloženje, narav, volja
CAIN, ZAIN (jb), bijel, lijep
CAINDEAL (f.), svjetiljka, svijeća, kandilo
CAIS, CAISE, CAS (e.), nabor, kajsija (“turski” kayısı)
CAL (jb.), početak
CAL (jb.), bijel
CÂL (jb.), glava
CÀL (e.), spržotina, kaljeno

32
CÀL (di.), kupus, kelj (càl = kel > kelj);
CALA, CALADH (di.), zaljev
CALAS (c.), tvrd (cal > kaljen)
CALB (f.), glava
CALBH (di.), glava
CALBH (di.), ćelav (kelav > ćelav = sjajan)
CALBH (di.), ispaliti, pucanj
CALG (di.), bodljika, čekinja
CALA (b.), prvi dan mjeseca (kolce, koljence)
CALADAIR (di.), kalendar
CALAN, CALA (b.), prvi dan mjeseca (kolce, koljence),
dio, djelić (kalā, sk.).
CALENDRE (fd.), rešetka: I I I I (cal > kol > kolence)
CALES, CALED (b.), tvrd (cale > kalen > kaljen)
CALESA (jb.), kočija, kola (cales > Kales > Kalesija,
naselje kod Tuzle, sjeveroistočna Bosna);
CALEUR (fd.), toplota (cal = kal > kaliti)
CALISH (c.), tvrd (cali > kaliti)
CALL (jb.), fin, pažljiv, mudar, hrabar
CALLACH (f.), vepar; Kalač (prezime)
CALPA (e.), veza, držač; kalpak
CAM (jb.), oblo, okruglo
CAMA (e.), tvrd, jak (> kamen)
CAMACH (e.), snažan, moćan (> kamen)
CAMAG (e.), kružno, savijeno (> kamara)
CAMOMHAIL (e.), kamilica
CAMMEN (c.), put
CAN (jb.), bijel (can > kani se, okani se; kan, titula)
CAN (b., d.), bijel, sjajan; kan (mongolski vladar)
CANAB (jb.), konoplja (> kanap)
CAN (jb.), CANAL (f.), kanal
CANN (f.), cisterna, kanta
CANN (f.), kanu (čamac), posuda

33
CANON (d.), kanon, pravilo, zakon
CANT (jb.), krug (> kanta)
CANTLY (b.), lampa, kandilo
CANTUIL (b.), kandilo (can = kan = bijel, čist, sjajan)
CAP, CAPAN (b., d.), kappa, kapak
CAR (jb.), naočit; dobar; prijatan; uzvišen; velik; dug;
glava; lice; bijel, čist; pravedan; znak; crven, krv (cear):
car = kar > karina, kurina.
CAR (jb.), isto kao Cer, Cir, Cor, Cur. Vidi Bal.
CAR (jb.), stijena (> car = kar > karpati; škarpa)
CARNI (jb.), stijena (Iliri Carni na području Istre i Trsta)
CARACH (f.), varljiv, tegoban; Karač (prezime)
CARAN (d., f.), okrunjen, krunisan; karan (> Karantija,
oblast u Sloveniji i Austriji).
CARB, carbh (f.), lađa, korablja
CARB (f.), korpa (carb > karp > karpa > korpa)
CARN (d.), rog; uzvišen (kar, karo = penis)
CARNAID (f.), crven, caran
CARU (jb), voljeti, jelen. Isto kao Gar, Ar, Sar. Vidi Aru
CARU (d.), voljeti (karaju se = vode ljubav, jebu se)
CAS (f.), kosa (kas = kos; Kos - drevno ime Sunca)
CAS (e.), vatra (kas > kasati > kazati > ukazati)
CAS (f.), pare, novac (> kasa)
CAS (d.), mrzak, nesložan (cas > casna > kazna)
CASAD, CASADAI (d.), nasilnik
CASNORI (d.), kazniti
CAST (f.), čist, rasan, kasta

Napomena:
Keltsko CAST znači ČIST, RASAN; keltsko RIOGH je
KRALJ: CAST + RIOGH > CASTRIOGH > KASTRIOT (pre-
zime Đurđa Kastriota (1405 – 1468), srpskog velikaša sred-
njeg vijeka. I ovo svjedoči da su Kelti i Iliri jedno te isto,
odnosno Kelti su Tračani iz Ilirije.

34
CASTHOR (f.), čičkave, kudrave kose, zvijezda Kastor
CASTEL (b., c.), zamak, tvrđava, kastel; Kaštel (grad u
Hrvatskoj).
CASTELL (d.), tvrđava, zamak, kastel (Kaštel)
CAST (b.), trik, prevara, kastig
CASTIGUA (jb.), mučenje, zlostavljanje, kaštiganje
CATA (e.), kotar (> Catari, Iliri u Gorskom Kotaru)
CATHAIR (f.), sjedište, grad, čuvar, kotar
CEAR, CEARA (f.), crveno, krv; krvna linija; rasa
CEATHAIR (f., jb.), četiri
CEATHRA (jb.), četiri
CEATHRO (f.), četvrto
CEITHRE (f.), četiri
CEL (d., jb.), tajna, zaštita, ćelija, kelija
CELI (jb.), Bog, Dev, Div

Napomena:
Jedno od galskih imena Boga je CELI, a kelti su sebe
nazivali SELI:
“Eli i Seli, koji su smislom istog porijekla od El i Sel, dva
su imena Sunca.” (jgr.)
Finsko KELTA znači ŽUT (sa.); sanskritsko KEL, KELATI
znači KRETATI SE, IĆI (mw); Kanarisko KELURU znači
VATRA, RAST, ŠIRENJE, MILINA, ŽELJA (wil.), kanarisko
KELASIḌI znači NAOČIT, RASAN (wil.). Tako su Etrurci
sebe zvali RASENA ili RASENI, jer je KEL isto što i RAS.
KEL u grčkom κελεύθω znači PUTOVATI (gl.), u κέλευσ-
ις znači KOMANDOVATI (gl.). Tračani su seba nazivali
TRAHOI, a sanskritsko THRAK znači IĆI, KRETATI SE
(mw). Velško CÊL (č. KÊL) je ZAŠTITA (wri.), CELI (KELI)
je TAJNI, BOG SVEMOGUĆI (tl.). Velško CELLT je KRE-
MEN (tl.).
Od korijena KEL je i latinsko CELEBRATIO sa znače-
njem SLAVLJE (old.); latinsko CELEBRO je MNOŠTVO;

35
(old.); CELSUS znači MNOŠTVO PRODUŽETAKA, MNO-
ŠTVO PRIKLJUČAKA, MNOŠTVO GRANA (old), ali znači
i VIS, VISINA (old.). CELSIUS je VEĆI, VIŠI, NAJVIŠI (old).
Rimski istoriografi KELTE su zvali CELTAE (old).
Jasno je da galsko CELI, tj. KELI, ime BOGA SUNCA, a
KELTI znači ŽUTI, VATRENI, SJAJNI, TRAČNI, RASNI,
RASEJANI, MNOŠTVO. To je isto značenje imenima RA-
SENI, RAŠANI, TRAČANI, ILIRI i kasnijih SLOVENI.

CEL (jb.), zaklon, skrovište

CELL (d.), kelija, ćelija, soba
CELLI (jb.), izgubiti se; biti izgubljen; nestati; biti uniš-
ten; biti oštećen; pasti (cell > celac = duboki snijeg).
CELLT (d.), kremen, kresivo
CEN (jb.), glava, izvor (cen > centar = tačka u krugu)
CEN (c.), prigovaranje, cenkanje (> cena)
CENETO (jb.), procjena, cijena
CENGAL (jb.), kačiti, vezati (> cengal > čengele)
CENSA, KENSA, KENZA (c.), prvi, prvak, knez
CER (jb.), crven. Vidi CRAU
CERN (jb.), obraz, okružiti, krug
CERN (jb), rogovi (mn. od corn)
CERTH (jb.), divan, životan, vatren, žestok, jak
CERUA (jb.), nebo

Napomena:
Keltsko CER, CEAR, CEARA, CRAU znači KRV, CRVE-
NO od čega i srpsko CRVENO potiče: CER > CERVEN >
> CRVEN. Keltsko (galsko) CERN je OBRAZ; OKRUŽITI;
KRUG. To je boja Sunca pri izlasku i zalasku, krug dan-noć!

CETHRËU (dv.), ubadati, probadati (> četinar)

CETVA (b.), družina, skup, zbor (> četa)
CEVERYS (c.), tako (> keverisati = navaliti, odlučiti)

36
CI (jb.), isto kao Si. Vidi Aru.
CIB (jb.), rub, ivica (cib = kib > kip > kipi)
CIB (jb.), isto kao Cab, Ceb, Cob, Cub. Vidi Bal.
CIB (jb.), isto kao Gib, Ib, Sib. Vidi Aru.
CIL (jb.), brz, okretan, živahan (cil = kil > čil > čio)
CIL (jb.), znači kao Cal, Cel, Col, Cul. Vidi Bal.
CILL (raa.), grob
CILLEAN (raa.), vještačko uzvišenje za gledanje

Napomena:
Ketsko (gaelik), CILL znači GROB. Gaelik CILLEAN zna-
či VJEŠTAČKO UZVIŠENJE POSTAVLJENO ZA GLEDA-
NJE:
"kill, vb. ME. kille, a corresp. OE. *cyllan: Teut. base ku-
ljan akin to OE. cwellan = ME. quelle vb. kill. ON. kvelja OS-
AX. quellian. There was a primit. str. vb. OE. cwelan die.
OSAX. OHG. quellan smart; cp. G. qual." (ek.)
Gornji citat namjerno je postavljen bez prevoda, kako bi se
vidjele originalno napisane riječi, kao, npr. teutonsko KU-
LJAN. Trudnici je stomak UZVIŠEN i kažemo da je KULJA-
VA (pb.). KULJAVOJ ženi stomak je UZVIŠEN i lako se PRI-
MJEĆUJE. U šali i za trbušasta čovjeka kaže se da je KU-
LJAV (pb).
Pogledajmo i riječ koju citirani autor pomeninje kao sta-
roenglesko (OE) CWELAN, što znači SMRT. I evo:
CWELAN = CVELAN > CVELAN, UCVELAN > UCVE-
LJEN.
Po Crnoj Gori postoje nadgrobnici zvani KILJANi , jed.
KILJAN i podizani su na mjestu nečijeg ubistva:
“I kod Srba i kod Arbanasa kiljan označava kamen, koji
je uspravno postavljen na mesto gde je neko od neprijatelja
pogođen i pao. Ali i gde je bio veliki broj, te su mnogi izginuli
meće se na mesto svakoga poginulog po jedan kiljan. Kil-
janom se još često zove i svaki nadgrobni mramor na grob-
lju.” (je.)

37
 U srpskom imamnogo ovakvih srodnih riječ: KULJA je
trbušasta žena (pb.), KULJANINA (prezime); KULJAJE,
selo kod Zagreba (pb.); KULJAČE, selo u Dalmaciji (pb.);
KULJAK, selo kod Smedereva (pb.); KULJE, selo kod Kra-
gujevca (pb.); KULJANI, selo kod Bihaca u BiH; KULJATI,
silovito prodirati; itd.

CIMA (jb.), vrh (cima = kima > kimina > cimina = zeleni
dio krompira u rastu).
CIN (jb.), smisao, razum
CIN (jb.), labud
CIN (jb.), bijel (cin > cink)
CING (jb.), kralj, gospodar,
CINTA (jb.), pojas, traka (kao zraka)

Napomena:
Galsko KINTA je POJAS, a u ona stara vremena o po-
jasu se nosila kesica sa parama, tako da i danas čujemo da
neko u besparici kaže: “Nemam ni kinte!” Pošto CIN (KIN)
znači SJAJ, BIJELO, dakle su nekad neke pare, ili pare uop-
šte, zaista zvane KINTA.
Galskom CIN (KIN) osnovno značenje je BJEL, SJAJAN.
Ovo KIN imamo u srpskom KINDURITI, NAKINDURITI,
KINĐURITI SE (ps.). Za slovenačko KÎNC, od kojeg je KÎN-
CATI, NAKINČITI, sa značenjem KITITI SE, UKRASITI SE,
Skok tvrdi da potiče od mađarskog KINES (ps.), a eto vidi-
mo da je moglo postati i od galskog KIN, pa čak iz galskog i
u mađarski ući. Od galskog CIN je francusko CINÉME i to
je KINO, tj. SLIKA. Da kažemo i ovo: nakon pogleda u Sun-
ce, često KI(H)NEMO. Za KI(H)NUTI Skok piše ovako:
“kíhati = kíjati, kihām — kijām pored kîsëm impf. (Vuk)
(is-) = ki(j)at, kijem (Kosmet) = kjihàt, kjîsen (Cres) prema
pf. kihnuti = kinuti, kihnem (is-) = kînut, - m (Kosmet), sve-
slav. i praslav. (^kyh- prema kth-),...” (ps.)
Dakle, izvorni smisao riječi CIN (č. KIN) jeste SUNCE.

38
CIR (jb.), isto kao Car, Cer, Cor, Cur . Vidi Bal.
CIRCUS (jb.), zborni krug, zborište, sabor, kram

Napomena:

Circus (č. kirkus) je svetilište, zborni krug, sabor, kram

(kram > hram).
“CHURCH, kuća Gospodnja (gr.). U vrlo ranoj upotrebi.
Sednjovijekovno CHIRCHE, CHIRECHE, CHERCHE: tako-
đe (u sjevernnim dijalektima) KIRK, KIRKE.” (ws.)
I svi tvrde da je riječ CRKVA postanjem od grčkog κυριακός
(pripada Bogu), izvedeno od grčkog κύριος, što znači BOG
sa izvornim značenjem jaki, moćni; od gr. kῖρος, moćan, jak.
O samom porijeklu riječi CRKVA govore ovako:
“Sumnjalo se u etimologiju zbog rijetkosti gr. riječi κυρι-
ακόν; ali se javlja u kanonu Šestog sabora, a Zonara komen-
tarišući pasus kaže da se često koristio taj naziv za crkvu.”
(ws.)
Keltsko CIRKUS (č. KIRKUS) i grčko κυριακός, κύριος,
kῖρος počinju osnovom KIR (κυρ = kῖρ). Kao polazište za
određivanje smisla osnove KIR (κυρ, kῖρ) etimolozi su
uzimali ime perzijskog cara KIRA (600–530. st. ere), čije
ime Herodot piše Κΰρον (Herodot, I,73) i evo šta su našli:
perzijsko KIR znači PENIS (jr.), a onda, iako je KIR bukvalno
isto što i KUR, ipak im je bilo malo nezgodno, pa su se
snašli:
“CY’RUS, i.e. Koresh; Κΰρος; vjerovatno od korijena sa-
držanog u perz. kohr, sunce;…” (wsm.)

39
 Dakle, ime KIR znači SUNCE. I gle: galsko CIR znači isto
što i CAR, CER, COR, CUR ili BEL, tj. galsko KIR je isto što
i KAR, KER, KOR, KUR ili BEL. I evo: galsko CAR znači
LIJEP PRIJATAN; ČASTAN, u jeziku Madagaskara ZARA,
DOBAR, PRIVLAČAN; UZVIŠEN, VELIK, DUG (jb.). CAR
znači kao AR, ARY. CAR je sinonim od COR, glava, u
latinskom, talijanskom i španskom CORONA, KRON u nje-
mačkom, KROON na flamanskom, CROWNE u engleskom,
KRUNE u danskom, KRUNA u dalmatinskom, KRONA u
kranjskom, KORUNA u bohemijskom, KORONA u mađar-
skom, kruna, ukras glave (jb.). To je SUNCE, u prvom i iz-
vornom smislu BOG, galski CIR (KIR).
Riječ CIRCUS je složenica od CIR + CUS. CIR je SUN-
CE (BOG), a galsko CUS (KUS) je SKUP, ZBOR; SMISAO,
PUT, MJERA (jb., ap.). Galsko CIRKUS (č. KIRKUS) znači:
1. SUNCA ZBOR, 2. SUNCA PUT.
Od keltskog CIRCUS potiče naziv CRKVA, ali su to
judeo-hrišćanski bezbožnici sve izokrenuli na cirkuz.

CIDHA (b.), sakriti (u srpskom kida = bježi)

CIPIO (jb.), uzeo, uhvatio (> šcipio = zgrabio)
CLADAN (f.), zalog, zaklad
CLADVA (c.), greblje, groblje (> Kladovo)
CLADHVA (b.), greblje, groblje, klada (> Kladovo, grad
u Makedoniji).
CLAIS (jb.), linija, pruga (> s + clais > sklais > zglais >
> zglajzati).
CLAB (jb.), bolestan (clab > slab)
CLAN (jb.), klanac
CLAP (b., c.), klap, klaparati, naklapati
CLAPIER (b.), govoriti
CLAS (jb.), znači kao Cles, Clis, Clos. Vidi Bal.
CLAS (jb.), ugao, šiljak, vrh, vis; klas
CLAV (jb.), esker, šiljak (cla > klamfa)
CLECH, CLECHA (jb.), zvono (cle > klep > klepet)

40
CLEDHA (b.), kleba, nož
CLEDHE (b.), mač
CLEN (jb.), strelast (kao Aru i Bal); klen – vrsta drveta
CLEP (d.), udariti, klepiti, klepati, klepetati
CLEPIAN (d.), klepetalo
CLET (jb.), prekriveno, klet, klijet (vrsta kolibe)
CLEVET (c., jb.), slušanje, saslušanje (≈ kleveta)
CLI (e., f.), snaga (> klica)
CLIBIS (jb.), galama; uznemiravanje (> kliberenje, kle-
berenje).
CLIHI (jb.), led (clihi > klizi)
CLIP (jb.), znak; klip, klipa
CLITHE (e.), sila, snaga, moć; (> klica, kliče)
CLIS (e.), skočiti, odbaciti (> klis za dječju igru; klisnuti
= brzo pobjeći).
CLÏS (jb.), ugao = šiljak, vrh, vis; tvrđava (> zaklisiti =
ukoso presjeći).
CLO (d.), kvrga, klobuk
CLO (jb.), slava. Isto kao Glo, Lo, Slo. Vidi Aru.
CLOCHA (jb.), zvono, klopoćalo
CLOB (d.), kvrga, klobuk
CLUN (jb.), strelast (klun > kljun). Vidi Aru.
CLUAS (e.), uho (> cluas = kluas > gluas > gluv, gluh)
CLUINAM (f.), ćutanje (cluina = kluina > gluina, gluvo-
ća).
CLUINTIN (f.), sluh
CLUN, CLIN (jb.), znači kao i Aru ugao = šiljak, vrh, kiln
CLUY (jb), sjeme (> klica, klija)
CLYN (jb.), ukošeno (≈ klin)
CNAP (jb.), dugme (> knap, knapira = uklopi)
CO (e.), ko, koji
CO (f.), k’o, kao
COB (jb.), udar, šok (cob = kob > kobno)

41
COBAN (d.), ogrtač, kabanica
COBH, (f.), pobjeda, pobjedilac (cobh = kobh > kobac);
COBHALTACH, (f.), pobjedilac (> Kobilić, prezime)
COBHAN (e.), udubljenjem, rupa (> kopan; > koban)
COBHARTIGH (f.), žrtva, plijen
COBHRA (f.), meta, cilj
COBHTACH (f.), kreditor
CÒCA (e.), prazan, ispražnjen (> kokuz = siromah)
COCÀRD (e.), značka, kokarda
COCH (d.), crven (borben, vatren = kočoperan)
COCUS (jb.), prosijak (cocus > kokuz > kokuzan)
COF (jb.), šuplje (cof = kof > kofa)
COFER (c.), kofer
COFF (d.), udubljeni prtljažnik; kofa
COFFT (d.), udubljeno (> kofa)
COFUA (c.), piće (> kofa = posuda za vodu)
COG (d.), kvrga, grba
COGEL (d.), čugelj (kukasti štap za čupanje sijena);
COIB (e.), društvo (> skobiti = sresti)
COIMEAS (e.), ravnopravan (> komotan)
COIMH (e.), siguran, zaštićen (> komotan)
COINNIN (f.), kunić (Kun je drevno ime Sunca)
COL (jb.), glava (col > kolo = hiperborejski Sunce)
COLA, COMHLA (e.), rog; prepreka, čuvar
COLBH (e.), skiptar, žezlo, štap, stup
COLLOWY (b), sjati, kolovito
COLLOWYE (c.), sjajno, blistavo (collowye > kolovito)
COLM (b.), povez, čalma
COLMA (b.), povez, čalma
COLMA (c.), čvor, kvrga, gruda (≈ čalma)
COLMEN (c.), veza, čvor (col = kol > kolen > koljeno)
COLO (jb.), slama, žuta slama (≈ kolo)
COLOM (b.), golub (col = kol > gol)

42
COLON (jb.), glava (colo = kolo; colon > kolon = kolast)
COLON (jb.), kolona; podrška
COLON (jb.), glava, glavar, poglavar [na hiperborej-
skom Sunce je Kolo (vn.)].
COLOREA (jb.), boja
COLOVA (c.), prosvijetliti (colo > kolo)
COLOWA (c.), sjati, sjaj (colowa = kolova = kolasto =
= okruglo = kružno: colowa > golova > glava).
COLOVENN, COLVENN, (jb.), košnica, pčelinjak
COLPA (jb.), isječena (> Kupa, rijeka u Hr.)
COM (d.), savijen, kružan (> Komovi, planina u CG.
COM (jb.), zajedno, složno
COM (f.), centar, sredina; tijelo (com = kom > komuna)
COM (jb.), boravište, komuna; koma (eg.), komis (kop.)
(> komšija).
COMADH (jb.), veliko, komad
COMAR (jb.), nos (komarac; Komar, planinski prevoj
između Travnika i Jajca u Bosni: uspon “ko uz nos“).
COMB (jb.), zakrivljenost
COMBA (jb.), uspon, gomba

Napomena:
- COM = kružno; centar, sredina: COM + UN:
> COMUN > COMUNA = KOMUNA;
- COM + PAS > KOMPAS;
- COM + ITA > COMITA = KOMITA = ČETNIK = DRUGAR.

COMAS (di), moć, snaga (coma- = koma > komarac)

COMACH (di.), prize (en.), uzeti silom, razdvojiti,
otvoriti, komanje.
COMACH (f.), kršenje (> komadanje)
COMAIRCE (f.), zaštita (> komanje)
COMANND (di.), komanda
COMBAT (jb.), borba ( gomba, gombanje
43
COMH, COMHADH (f.), zaštita (> komanje)
COMHAICH, (di.), prepirka, svađa; tuča (> comh- =
= komh- > gomh- > gomhba > gomba > gombanje).
COMHARA (di.), znak, utisak (comhara = kamara =
= gomila = tumulus).
COMHARRADH (di.), znak, utisak
COMHARRAICH (di.), znak, izbočina (> kamara)
CÒMHNUIDH (di.), boravište, komuna
COMUNACH (di), član komune, komšija, komunista
CON (jb.), planina, visina, vis (> konus)
CONDUOUR (jb.), vođa, kondukter (> kondure, kun-
dure = cipele).
CONUS (jb.), ugao = šiljak, vis
CONBHACH (di.), ljutit, bijesan (conbh- = konmb >
> gonbh > gunbh > gunbhalo > gundžalo).
CONSTA (jb.), tok, konstantno (> Konstan + tin > Kon-
stantin = tok svjetla).
CÔP, COPPA (c.), vis, vrh (cop = kop > kopa > kupa)
COP (b.), vrh, ćuba (> Kopilo, selo iznad Zenice, BiH);
COP (b.), kaput, koporan (koparan)
COP (e.), izliti, istresti (> kop > kopati)
COP (jb.), kopati (cop = kop > Kopaonik, planina u Sr-
biji).
COPACH (e.), udubljenje, rupa (> kopano, prokopano)
COR (di.), oblo, uvijeno, kružno (> korpa, kornjača)
COR (jb.), glava; neprekidna snaga. Isto kao Bal, Can,
Cen, Con (jb.); vrh glave, vis; bretonsko Gor ili Cor (cor
= kor > gor > gora).
Napomena:
Keltsko COR je u imenu regije KORDUN: COR + DUN >
CORDUN = KORDUN. Galsko DUN je brdo, planina (jb).

COR (jb.), isto kao Gor, Or, Sor. Vidi Aru.

44
COR (jb.), isto kao Car, Cer , Cir, Cur , Cwr, Cyr. Vidi
Bal.
CORD (jb.), konopac, uže, vrpca, špag, korda

Napomena:
“korda f (18. v.) = kordą (Prčanj: objesi koto na kordu) =
kârda (Pag, ‘uže za dizanje cigla iz gušterne’) ‘1° konopac,
uže, vrpca, odatle izraz držati koga u kordi, 2° fitilj čim se
užiže mina (ŽK, Lika), 3° feder na satu koji se navija (Poto-
mje), 4° (hrv. -kajk., Belostenec) struna, žica, 5° prezime
(odatle toponim Kördina Gòra ŽU, Kardiéi ŽU, Barbat na
Rabu)’.” (ps.)
Za porijeklo naziva korda kod današnjih stanovnika bivše
Ilirije P. Skok piše i “uči” nas ovako:
“Od lat. chorda < gr. χορδή > tal. corda, dem. Cor-della
za lat. chordula, tal. cordone.” (ps.)
“CORD, corde. G. Corda, corde u irskom i baskijskom;
Corden u bretonskom, corde; chorde u grčkom; Corda u ta-
lijanskom; Cuerda u španskom; Corde u francuskom; Cord
u engleskom, corde; Cordel u španskom, cordon, cordeau;
Corthe, corde u albanskom; Koorde u flamanskom, corde.”
(jb.)
I vidimo da je oblik CORD široko rasprostranjen Evropom
i postoji i kod potomaka onih naroda koji su istorijski stariji
od Rimljanja i njihovog latinskog jezika, ali njeno postojanje
na ilirskom terenu, navodno je “od latinskog”. To ne može
bti neznanje, to je svjesno laganje, falsifikovanje radi ideo-
logije cionističko-vatikanske prevare.
Korijenska osnova u riječi KORDA (CORD) je KOR. To
je ista koja se nalazi u KORBAČ, ali laživi Skok na istoj stra-
nici svoje knjige tvrdi da je i KORBAČ balkanski turcizam
postanjem od turskog kirbaç. Ali, KOR u KORBAČ je ista
osnova od koje je postalo KORIJEN, KORPA, KORAK, KO-
RITO, KORNAT (otok u Jadranu), KORNUKOPIJA (korpa).

45
 Prvo i osnovno značenje galske riječi KOR je GLAVA
(jb.) i od ove osnove nastaju izvedenice kao što su sve iznad
nabrojane riječi:
“KOR, glava, (i od nepresušnog izvora. Vidi Bal, Kan,
Ken, Kon) vrh glave, vrsak, tjeme,…” (jb.)
Bel je Sunce, Bog Sunca, GLAVA SVIJETA, dakle i KOR
je SUNCE I GLAVA SVIJETA. COR takođe znači CRVEN,
VRUĆ, VREO, UŽAREN (jb.), a to je isto kao i GERI, žutilo,
žuč (jb.). Od tračanskog GERA postalo je srpsko ŽERA.
COR (KOR) je SUNCE, perzijsko KHOR. KORA (CORA) je
ZRAKA, KORAK je RAZMAK između dvije zrake (noge su
kao zrake). KORIJEN biljke je kao ZRAKA stabla; KORPA
je od DRŽAČ ispleten od tankih prutki kao zraka. KORBAČ
je tanak i dug kao ZRAKA, KORDA je kao ZRAKA. Zraka je
ROG Sunca. U velškom rog je CORN (b., c.), u armori-
ćanskom CORN (b.), u bretonskom KORN (b., c.), u gaeliku
CORN (b.), u starokorniško-bretonskom KERN (c.), u latin-
skom CORNU (b.), u francuskom CORNE (b.), u hebrej-
skom KERN, KARN (b.), u siraik KAREN i KARN, u etiop-
skom KARAN, KARN (b.), u grčkom κὰρνον (b.).
Starofrancusko i latinsko COR je SRCE. U jeziku Zilma-
mu naroda u Etiopiji KORO je Sunce, a kod Didinga i Baale
naroda u istočnom Sudanu Sunce je KOR.
KORDA je UŽE. Ono je mjera i ono je simbol vremena.
Dakle, KORDA nije latinskog, nego keltskog, tj. ilirskog, ili,
bolje rečeno, svjetskog, prepotopskog izvora, jer keltsko
CORDYE znači OBOŽAVATI, a KOR je BOG simbolično
oličen u SUNCU.

CORAUL (jb.), ples (≈ koraci)

CORBELIA (jb.), korpa (corb > korp > korpa)
CORN (jb.), rog (cor > corn)
CORNOC (jb.), rogat; ugaoni (cor > corner)
CORON (jb.), poglavar, glava
CORON (di., f.), kruna (cor = kor > gor = gorenje = sjaj)

46
CORONE (b), kruna
CORPHOL (jb.), korpulentan (< cor = kor = Sunce);
CORRACH (jb.), krečući (≈ koračajući)
CORRAIGHIM (jb.), pomicanje (≈ koračanje)
CÒRR (di., e.), sjajan; rog (cor = kor > gor = gorenje);
CORRAN (di.), srp (srp < serp = sjaj, svjetlost, gorenje)
CORRANACH (di.), sjajan (> Korana, rijeka na granici
Hrvatske i BiH).
CORREOA (jb.), kurir
CORRUICH (di.), gnjev, bijes, vatra (> gorući)
CORVATAE, CURVATAE, CROADA, CROATA (jb.),
besplatan rad koji su kmetovi, pučani dugovali gospo-
daru (kuluk).

Napomena:
CORVATAE, CURVATAE, CROADA, CROATA (jb.), be-
splatan rad koji su kmetovi, pučani dugovali gospodaru (ku-
luk). Ovo značenje je smislu riječi feudalnog doba, ali origi-
nalno značenje je drugačije.
COR u CORVATAE znači SUNCE. COR je isto što i CUR
i sve je isto kao i BAL. CRO u CROADA i CROATA znaci
isto kao i CRA, CRE, CRI, CRU i sve znači kao BAL (jb.).
CRE, CRI i CRU znače KRV i to je rumena, žarna boja
izlazećeg i zalazećeg Sunca i kuluk je rad od izlaska do za-
laska Sunca. Bukvalno rečeno: CORVATAE, CURVATAE,
CROADA i CROATA su SUNČARI. Inače, CRO u latinskom
croca ( gr. κρόκη) je žuti polen u crocallis i crocias je dragulj,
crocus je kaćun (old.) (gr. kρόκος), šafran, od per. za'faran,
što u prevodu doslovno znači budi žut, a to znači i grčko
κρόκος, žumance (gl.).

COS (v.), drvo, šuma (> kosa, kosijer; grad Kosjerić u

Sr.).
COST (b.), c., di.), koštanje

47
COT (e.), mačka (> skot)
COT, COTA, COTUN, CWT (jb.), pokrivalo (cot = kot >
kotac, katun).
COT (jb.), kaša, čorba (cot = kot > kotao)
CÔTH, čuvenje, slava (Kota, boginja ljetnog solsticija,
Epona).
COTHAR (di., e.), kofer (> kotar)
COTHAR = COBHAR (di.), spasenje (> kotar)
COTHROMACH (e.), pravedan; častan (> Kotromanić,
prezime srednjovijekovnih bosanskih vladara).
COTHROMAICH (e.), mjera, ravnoteža; ustanoviti
COURALICH (jb.), hrabar, kurajli
CRÀ (e.), krv; crven (> krasan)
CRAC (b.), kratko
CRÀDH (di.), muka, zebnja (> krad, kradomice)
CRAMB (e.), klanfa (> kramp)
CRANN (e.), drvo, šipka, štap (> grana)
CRANNACH (di.), mnogo drveća (> granato)
CRANNTAIL (e.), drveće, (> granato)
CRAMYAS (b.), grimasa
CRAS (jb.), spržen (cras > krasta). Isto kao Cres, Cris,
Cros, Crus
CRAOBH (e.), drvo (> grab)
CRAU (jb.), krv

Napomena:
“CRAU, krv. G. Otuda Cruor, Crudelis Latins. Krew na
bohemijskom i poljskom; Kri u slovenskom; Krae na lusatij-
skom; Karw prenosom u dalmatinski, krv; Grausam na nje-
mačkom; Groulic na flamanskom, okrutan. Crau je posta-
njem od Cer, crveno, Au, srcano; Cerau, izgovara se Kerau,
jednostavnim i uobičajenim pravopisom Krau.” (jb.)
Zapamtimo: CRAU i CER znače KRV, CRVENO: CER >
> CERVEN > CRVEN.

48
CREACHAN (f.), kamenje (> krečnjak, kreč)
CREAG (f.), kamen (cre- = kre- > kremen, krečnjak)
CREAS (f.), svetilište (srpsko kres = vatra, sjaj, svjetlo)
CREATH (f.), labud
CREATER (b), kreatura
CRECH (jb.), visok, uzviše; brijeg; planina; vrh; Cres je
isto što i crech (jb.), tj. kreč, a kres kod Ilira je vatra.
CRED (c.), sred, sredina
CRÉD (c.), vjera (kreda = bijelo, sjajno: cre- = kre- >
kres = vatra).
CREH (jb.), vis, brdo; glava, starješina. Isto kao Bal
(jb.): (creh > kreha = palidrvce šibice).
CREH (jb.), uzvišenje, greb, greben. Vidi Aru.
CREI, CREIA (b.), krik, graja
CRENAWL (d.), krvav
CRES (b.), vjera; centar; srce; mir (sr. kres = sjaj,
vatra).
CRES (d.), toplota, grijanje; upala (kres = vatra)
CRÉS (c.), vjera = obožavanje Sunca i vatre)
CRÊS (c.), mir
CREST (d.), krasta, kresta, čuba.
CRESTA (jb.), kresta, ober, čuba

Napomena:
“Keltska rasa pripada porodici Arijaca i keltski jezik je
grana arijskog govora.” (joh.)
“Kikoni, koji su takođe Gali i Brijanti (britanska ple-mena
imaju isto ime) tukli su se sa Odisejem nakon pada Troje; i
tvrdi se da su kimerijski Brigi iz Trakije otišli u Malu Aziju i
postali Frizi. Oni su Briganti Britanije.” (jpy.)
“Ptolomej, Tacit i Seneka kažu nam da su Briganti nase-
lili Albion, koji je kad su oni pisali, bio dio ostrva iza Rim-
skog carstva: dakle su Briganti ondašnji Albini ili Albani.”
(jkn.)

49
Velšani su ogranak Briganta, koji su porijeklom od tračkih
Briga. Evo velike riječi velškog jezika:
- CRES = GRIJANJE, ZAPALJENJE, SPEČEN (ds.)
- CRESIAD = ZAPALJENJE (ds.)
- CRESIG = GRIJANJE, UPALA (ds.)
- CRESOL = ZAPALJIVO (ds.)
- CREST = SPEČEN (ds.)
- CRESTYS (od CRESTLYS) = GOSPINA TRAVA (Hyper-
icum androsaemum) (ds.);
- CRESU = SUŠITI, PRŽITI, OPEĆI, OPALITI (ds.)
- CRESUR = UPALJENO (ds.)
- CRESTEN = SPEČENO, STVRDNUTO (KRESTA, KRA-
STA) (dv.).
Velšani su ogranak Briganta i velška riječ CRES (č.
KRES) svjetlom svjedoči u zamračenom umu današnjih po-
tomaka Briga u prostorima bivše rimske provincije Ilirije:
KRES je VATRA, zar ne? Preko tri hiljade godina, možda i
četiri od odlaska onih prvih Briga sa Helma i iz Male Azije u
Britaniju, a eto još na obe strane živi sveta brigijska riječ
CRES (KRES) i na Helmu i u Britaniji.
KRESNIK (rjeđe KRSNIK) je naš prehrišćanski BOG
VATRE, BOG SUNCA. On je KRES, PRVA ISKRA koja rađa
VATRU. KRES, KRESTA, KRESIVO, KRESNICA, KRES-
TJANI; IVANJSKI KRESI, PETROVSKI KRESI; KRESIVO.

CRËU, CRE (d.), životodavac, stvaralac (cru > kru >

> kruv > krv).
CREUDER (d.), krvav
CREUGAR, CREU (d.), krvav, krvoločan
CREULYD (d), tamnocrven
CREV (b.), jak, snažan; krëvati (ps.) = snažiti
CREYS, CRYS, GREYS (b. c.), snaga, (kres, grijanje)
CRI (d., b.), krik
CRI (jb.), oštar
CRI, CRIO, CRIA (b.), krik, kričati
50
CRIAD (d.), krivljenje, plač
CRICELL, CRICIAD (d.), kričalo (cvrčak)
CRIM (d.), greben (> Krim, Krimeja, rusko poluostrvo u
Crnom moru).
CRIN (c., d.), suh, krin ljiljan, simbol vatre i sunca);
CRIOSTAL (e.), kristal
CRIS (d.), kora, krasta, kresta
CRIS ili CRIZ (jb.), surovo, grubo, neljudsko, kriza
CRISIAL, CRISIANT (d.), kristal
CRIST (d.), Krist, = Krest = Hrist [< cris (ik.) = cres ek.)
= vatra = Sunce, sunce].
CRISTIAN (d.), hrišćanin = cristjanin = krestjanin
CRIT (e.), grba; vis (ostrvo Krit u Sredozemnom moru)
CRO (d.), zakrivljeno, krivina; krov (cro = kro > krov)
CRO (jb.), kućica, vikendica (cro > krov)
CRO (di., e.), krug (cro = kro > krog > krug)
CRO (jb.), isto kao Cra, Cre, Cri, Cru. Vidi Bal.
CRO (jb.), isto kao Gro, Ro, Sro. Vidi Aru.
CROB (d.), grba, krov
CROM, KROM (c., d.), obal, ispupčen (> krompir);
CROM (d.), savijeno (crom > grom > gromila)
CROM (di., e., f.), kružan, savijen (crom = krom > krom-
pir; kromila > gromila; crom > hrom).
CROMADH (e.), gromada
CRON (e.), vrijeme (kronika; Kron, Kronos)
CROT (jb.), jako, glasno ”grotom se nasmija”. Vidi Bal.
CROU, CROW (c), krv
CROU (jb.), krv (crou = krou > krouv > krv)
CROW (b.), krv
CRU (f.), krv (kruv > krv)
CRUAIDH (di.), tvrd (crua = krua > grua > gruda)
CRUG (d.), gomila, oteklina, gruda
CRÛG (c.), kružna gromila (crûg = krug)

51
CRUG (jb.), isto što i BAL (Bal je Sunce, Sunce je krug)
CRUGAUIDD, CRUG (d.), kružan
CRUGAWL (d.), kruženje, okruživanje
CRUGUED (jb.), škorpion (kružan)
CRUH (jb.), cruh = kruh. Vidi Crech
CRUINN (ma.), > kružan
CRUINNLIN (f.), orbita, kruženje (cru = kru > krug)
CRUIM (f.), grmljavina (cru = kru > gru)
CRUIME, CRUINN, CRUINNE (e.), kružan
CRUM (e., f.), kružan, savijen, kriv (> krumpir)
CRÛN, CRÙN (e.), kruna
CRUN (jb.), isto što i Bal.
CRY (b.), krik, plač
CRYF (b.), jak snažan (cryf = krif > grif = potkovica)
CÙ, CU (e., f.), pas (> cuko)
CUAITH (e.), zemlja (“ukajtio zemlju” = sudski ozvani-
čio svoju zemlju).
CUALLACH (e.), zajednica, bratstvo, (> kulak, kulaci)
CUB (d.), kupa
CUBILA (jb.), jak obrtni momenat (≈ Kubila, brigijska
boginja Velika Majka).
CUBILE (jb), odaja
CUBILIA (jb.), skladište hrane, ostava
CUCH (jb.), strelast, kut (cuch = kuc > kuća). Ime crno-
gorskog plemena Kuči. Vidi Aru.
CUBAIDD (d.), kubni
CUDIRI (c.), osa, kudra, kudrav
CUDAL (e.), loš, opak
CUDD (d.), crno, mrak (> kuditi)
CUDDAL (f), cudal (ga.) = loš, nevaljast (kuditi)
CUDDIAD (d.), crniti, kuditi
CUDDAMCAN (d.), intriga, ogovaranje, kuđenje
CUDGEL (d.), čugelj (u srednjoj Bosni: čugelj je kukast

52
štap za čupanje sijena).
CUDH (f.), glava (> kudelja, kudrav)
CUDHA (b.), sakriti, skloniti (> kuda)
CUDIN (b.), lokna kose, kovrdžav, kudrav (> kudelja)
CUDIN (b.), kosa, lokna kose (> kudelja)
CUDIRI (c.), kosa, kudra, kudrav (cud = kud > kudulja)
CUDNICK (c.), podal (> kudnik, kudilac)
CUHUDHE (b., c.), optužiti, okriviti, kuditi, skuditi
CUHUDHÉ, CUHUDHAS (c.), opozvan, skuđen
CUINNE (e.), ćoše, ugao (> kuhinja)
CUININ (f.), kunić
CUL (jb.), zakrivljeno, savijeno (cul = kul > Kulen = vis)
CULACH (e.), debeo, dobro odjeven (> kulak)
CUM (jb.), isto što i Bal (cum = kum)
CUM (jb.), isto što i Aru.
CUM (jb.), isto što i Cune.
CUM (ac., e..), CUMAIL (e.), držati (kum drži kumče pri
krštenju > kum, kumašin kumstvo).
CUMAIL, CUMALACH (e.), slavlje (> kumovanje)
CUMAL (f.), držati (“držati prema krstu” = kumovanje)
CUMAS (f.), snaga, moć
CUMHNAD (e.), ugovor, zavjet (> kumstvo)
CUMRAA’G (ma.), drug, saputnik, prisni prijatelj, kum
CUMUS (f.), snag, moć
CUMBAK (jb.), stražar, čuvar

Napomena:
Izvorni i najstariji smisao riječi CUM (č. KUM) je SUN-
CE.

CUN (jb.), pas, cuko

CUN (jb.), isto kao Cwu, Cyn. Vidi Bal.
CUN (d.), vođa; kršan, divan, Kunarac (prezime)

53
CUN (jb.), gospodar, Gospod. Isto kao Sun. Vidi Bal.
CUN (jb.), prvi, vodeć, glavni, savršen, princ, gospo-
dar, Gospod.
CUN (e.), vrijeme, sat, čas (> cunati, cunaljka, perioda)
CUN (d.), vođa, ugledan, viđen, voljen,: Kunarac (pre-
zime): cun > sun > sunce; cuna > suna > žuna; cun >
sun > sune > sunet > sunetiti. Cunar = Kunar je Kunar-
planina iz epskih narodnih pjesama).
CUNE (jb.), šiljak, ugao (Λ)
CUNNAIRE (f.), vid, vidjeti, shvatiti
CUNNRADH (f.), zavjet
CUNO (g.), cuna, cunaljka, ljuljaška
CUNUT (e.), broj
CUNNTAIR, CUNNTAS (e.), računati (> kontati)

Napomena:
Izvorni i najstariji smisao riječi CUN (č. KUN) je SUNCE.
Počev od Gornjeg Tibeta pa sjeverno prema Sibiru i Rusiji
ime Sunca kod nekih tamnošnjih naroda: Ujgur: KUN, Kirgiz:
KÜN, Tobolsk: KUN, Tshulim: KUN, Kuznetsk: KUN, Yakut:
KUN, Yeniscian: KUN (rgl). Velško CÛN (KÛN) znači VO-
ĐA, velško CÙN (KUN) je POŽELJAN, VOLJEN (wri.).
KUN + IĆ > KUNIĆ = PLODONOSAN, VOĐA, POŽE-
LJAN, VOLJEN (sve atributi proljetnog Sunca).

CUP (jb.), isto što i BAL (cup = kup > kupatilo, Kupalo)
CUPAR (e.), parenje (seksualna veza dva para)
CUPHAIR (e.), čempres (kupast kao kupa)
CUR (f.), snaga, moć (cur = kur > kurac > kuraž, kuruz)
CUR (e.), moć; muški seksualni nagon (> kur > kurac)
CUR (jb.), podstrek, impuls (cur = kur > kurac, kuruz)
CUR (jb), isto kao Car, Cir, Cwr, Cyr. Vidi Bal.
CÛR (jb.), udar
CÙRA (e.), čuvar, zaštitnik (> cura = djevojka)

54
CURAIDH (e.), hrabar, kuražan
CURAM (e.), njega, brižnost (medicinska kura)
CURAN (e.), hrabar, kuronja, kurčevit
CURARE (jb.), izliječiti, očistiti
CURATA (jb.), hrabrost
CURI (jb.), bijel
CURR (jb.), šiljak, ugao
CURRAC (e.), kapa (glavić je “kapa” na kurcu)

Napomena:
CUR (č. KUR) znači isto kao i Car, Cir, Cwr, a sve kao
BAL. CIR (č. KIR) znači isto kao Car, Cer, Cor, Cur , a sve
isto kao BAL, a BAL je SUNCE. Izvorni i najstariji smisao ri-
ječi CUR e SUNCE. Od CUR je i srpsko CURA (djevojka) i
CURITI: CUR > CURA; CUR > CURITI.

Cur = kur > kuruz > kukuruz.

CURTA (e., f.), loš, nevaljast (> kurta, kurva): “Sjaši

Kurta da uzjaši Murta!”
CRY (jb.), krik
CUS (e.), dovoljno, kus
CUS (e.), mnoštvo, kusanje
CUT (e.), dio, komad (gut, gutljaj)
CUTH (e.), glava (> kuth > kutha > gutha > guta)

55
CUTHA, CUTHÉ (c.), pokrivač (> kutija, kuća)
CWCH (jb.), (č. kuć), haldejsko rupa, jama (kuća)
CWCH (jb.), (č. kuć), pokriti (kuća)
CWN (jb.), isto kao Cun
CWN (jb.), dobar, odličan; sila, snaga; smion, hrabar
CWN (jb.), odbrambeno oružje
CWN (jb.), isto kao Con. Vidi Aru.
CWPPAN (jb.), časa, kup, pehar
CWTT (jb.), stanište, kutak, kuća
CUTT (jb.), dio, komad; malo (cut > gut > gutljaj)
CYFRAN (d.), dio, parče, rata; cifra, ucifran
CYFRAU (d.), ukras, nakit; cifrati se
CYFRIF (jb.), broj, cifra
CYFRYNGU (jb.), umetnuti; intrevenisati (cifrati se)
CYGN (jb.), labud (cyg = cig > cigla, a sve povezano
sa toplotom i Suncem).
CYL (jb.), rez, naprslina (cyl = kil > kile, bruh ili bruk)
CYLL (jb.), lišnjaci; orasi (cill = kill > kila)
CYM (jb), svi, sabor (cym > Kimbri)
CYM (jb.), isti, ravnopravni

Napomena:
Galsko CYM ili KIM znači SABOR, skup, svi. Po CYM, ili
KIM, dobili su ime KIMERCI, a C (K) potiče od G iz imena
GIMIR, tj. GOMER.

CYN (jb.), labud

CYN (jb.), gospodar, Gospod (cyn = kin > king = kralj)
CYN (jb.), osjećaj, razum. Vidi Cen, Cin, glava.
CYN (jb), kralj, prvi,
CYNIN (b.), kunić
CYNNEU (d.), zapaliti, upaliti
CYNNEU, CUNE (d.), oganj, lomača
CYRIAK (c.), bubljica, prišt (> kurije oko)
56
CYSAIG (d.), jesti zajedno, kusati
CYSAIL (d.), dio, kus
..............................
ac. str. 51.
ap. str. 322.
b. str. 40, 42, 44, 45, 47, 56, 58, 59, 63, 65, 66, 67, 70,
71, 72, 73, 75, 76.
c. str. 25, 26, 19, 24, 29, 28, 33, 21, 35. 36, 37, 48, 49,
52, 55, 57, 62, 63, 66, 70, 72, 75, 79, 83, 84, 88, 89,
116, 117, 119, 134, 142, 143, 148, 151, 156, 166, 172,
176.
d. vol. I, str. 186, 188, 196, 198, 200, 202, 204, 205,
210, 212, 223, 224, 228, 229, 232, 233, 234, 243, 244,
245, 246, 248, 249, 253, 254, 255, 303, 304, 330, 342,
411.
di. vol. I, str. 181, 182, 260, 261, 262, 269, 272, 273,
275, 276, 277, 278, 279, 280, 281, 282, 283, 294, 296,
299.
ds. str. 908.
dv. vol. I.
e. vol. I, str. 144, 145, 147, 153 (170), 155, 157, 158,
171, 208, 220, 221, 222, 225, 233, 234, 244, 251, 254,
258, 259, 260, 261, 264, 273 (276-277), 274, 277, 278,
281, 282, 283, 285, 286, 287, 293, 297, 299, 300, 301,
302, 303, 304, 328, 329.
ek. str. 115.
f. vol. I.
fd. str. 76.
g. str. 24, 31.
gl. str.793, 847.
jb. vol. II, str. 118, 240, 241, 242, 243, 250, 251,
252, 253, 254, 256, 263, 267, 274, 275, 282, 285, 293,
295, 296, 297, 298, 299, 300, 301, 306, 310, 316, 318,

57
319, 320, 321, 324, 325, 326, 329, (120), 330, 333
(120), 334, 336, 338, 341, 344, 346, 347, 348, 351,
353, 354, 356, 357, 358, 360, 361, 362, 363, 367, 514,
364, 370, 375, 376, 377, 378, 379, 381, 382, 384, 385,
387, 388, 389, 390, 391, 392, 393, 396, 397, 398, 399,
401, 402, 403, 405, 414, 415, 416, 419.
je. str. 41.
jgr. str. 104.
jkn. vol. I, str. 28.
joh. str. 6.
jr. str. 501, 992, 1015, 1033.
kp. glava 32.
mw. str. 262, 334, 240, 204, 309, 457.
old. str. 293, 294, 296, 460, 461.
pb. str. 772.
ps. knj. II, str. 192, 82, 77, 153.
raa. str. 115.
rgl. str. 17.
sa. str. 202.
st. str. 199.
tl. str. 50.
sw. str. 590, 591
wil. str. 320.
wri. str. 59, 73.
ws. str. 110.
wsm. str. 379.

CH (Ç). Čitanje ovog slova odgovara prelaznom obliku

između ć/č: “Ch ima meki zvuk; kao u chingys, chiass,
chaghter; kao ch u engleskom, u cherry, charcoal.” (jk.)

CHAIA (jb.), boravište, kuća, dom (> ćaja, starješina

svatova).
CHAR (jb.), znači isto kao JAR, SAR, ZAR = veliko,

58
rast, penjanje = ćar, sišar = dobitak; jačanje.
CHAR (jb), znači isto kao Cher, Chir, Chor, Chur.
Vidi Bal.
CHARÉ (c.), ljubav, čarobno
CHAS (jb.), chas > ćasa. Vidi Bal.
CHEDA, CHEDU (jb.), vid = svjetlo = čedano, čedo;
Čedomir (muš. vl. ime).
CHEITU (jb.), plet, pletenica (cheit > cheitka > četka)
CHEN (jb.), ugao, ćoše (cen = ken > kenat > kenjat =
srat; chen > ćen > ćenifa = zahod, klozet, wc).
CHEN (jb), ćoše (chen > ćena = ćena bijelog luka)
CHEN (jb.), mal, malen (chen > chena > ćena)
CHEP (jb.), zatvor, zatvoriti, čep
CHER (jb), znači isto kao i Cer.
CHER (jb.), isto kao Jer, Ser, Zer.

Napomena:
CHER znači isto što i CER, a CER znači CRVEN kao i
CRAU koje znači KRV. CEAR, CEARA znače CRVEN,
KRV, KRVNA LINIJA, RASA. CHERRY (en.), u srednjem

Englesko “cherry”, srednjevijekovno englesko “chiri”,

francusko “cerise” jesu trešnje: cer > cerv > cerven >
crven.
vijeku CHIRI (ws.) jesu trešnje. Jasno je da englesko CHE-
RRY nije postalo od grčkog κέρασος (kako lažovi tvrde),
nego od keltskog CHER sa istim značenjem kao i CER koje

59
znači CRVEN. Od CER je ime Ilira CERAUNA, tj. KERA-
UNA (gr. Κεραύνιοι), koji su živjeli na prostoru srednjovije-
kovne RAŠKE: CERAUNI i RAŠANI su sinonimi, dvije riječi
istog značenja.

CHERZ (jb.), dobrota; naslijeđe, baština

CHET (b.), saputnik, drugar, ortak, kolega, četnik
CHETUA, CHETVA, CHETTYS (c.), družina, četa;
CHIR (jb.), veliko; grubo; gomila (chir > čir);
CHIRULA (jb.), frula
CHISTUA (jb.), bale, sline (≈ čišćenje)
CHO (jb.), maleno, malo; sitno (cho > ćopa = otkida)
CHOIR (jb.), mana, falinka (> ćorav)
CHOM, CHOUM (jb.), boravište (> ćumiti)
CHOMI (jb.), ćumi, čami
CHOMER (jb.), uzeti (cho > chopa > ćopiti)
CHOQUIA (jb.), ugao, čuka
CHOR (jb.), viši, vrhovni, gornji = Jor, Ser, Zor;
CHOR (jb.), Char, Cher, Chir, Chur. Vidi Bal.
CHORDA (jb.), nit, linija; žica (chorda > ćorda = sablja)
CHUCHUEN, CHUCHUER (jb.), spuštanje; odmor, od-
marati (chuch > čuč > čučati).
CHUCAYA (jb.), plovilo, čun
CHUMEA (jb.), malo, nisko; ćumez
CHUPAZE (jb.),
CHUR (jb.), bijelo (chur > ćurdija)
CHURIAZE, CHURIATZE (jb.), tok; isticanje, tečenje;
klizenje; milenje; protok (vrijeme); vođenje (ap.).
Napomena:
Ćurdija je svečana ženska haljina bez rukava, od bijelog
domaćeg sukna, bogato ukrašena i izvezena pretežno crve-
nom, crnom, zelenom i plavom vunom, kao i bijelim pamuč-
nim koncem. Po rubnim dijelovima je optočena našivenom

60
crvenom čohom i mrkim vunenim gajtanom. O porijeklu
naziva ustaljena je tvrdnja da je to turcizam iz perzijskog:
“< tur. kürde (č. kjurde) ‘hrka, zubun” < pers. kürte ‘min-
tan, zubun; košulja’.” (aš.)
Vjerovali ili ne, ali i pri određivanju porijekla riječi teorija
evolucije, kao zvanična grana ideologije iluminatskog No-
vog svjetskog poretka u iluminatskoj Bečko-berlinskoj školi,
ima i te kakav uticaj. Evolucionisti u lingvistici nikada ne
spominju zajedničko porijeklo ljudi stvorenih od Boga, niti će
ikada kazati da su dugo u to davno vrijeme svi ljudi bili jedan
narod sa jednim jezikom i to su u svojim radovima lingvisti
19. i početka 20. vijeka dokazali. Tako i danas postoje iste
riječi širom svijeta. I kao drugo: lingvisti Bečko-berlinske
škole ne uzimaju u obzir istorijska pomijeranja naroda, os-
vajanja i vijekovne okupacije. Tako su i Turci svojim osva-
janjem dolazili u dodir sa drugim narodima i njihovim kultu-
rama i kroz vijekove miješali svoj jezik sa jezicima osvojenih,
naročito kroz islamizaciju porobljenih, njihovu vojnu i dip-
lomatsku službu. Tako su mnoge riječi preturskih domoro-
daca Male Azije ušle u turski, tako su mnoge riječi srpskog
jezika učle u turski, a danas sve takve riječi u srpskom ma-
sonski etimolozi nazivaju turcizmima. Tako je i sa riječju
ĆURDIJA u čijoj je osnovi galsko CHUR, tj. tračansko, od-
nosno ilirsko ĆUR!

Bijeli Kur sa kurkama. Tako je i srpsko “krzno” postalo:

kres > kresno > krezno > krzno.
Osnova KUR je mnogo starija od perzijskog KÜR u per-
zijskom KÜRTE, mnogo starija od turskog KÜR u turskom
KÜRDE, jer KUR je riječ iz prepotopskih vremena i najstariji

61
njeni zapisi su na glinenim sumerskim pločicama: sumersko
KUR znači: 1. OKO SVJETLOSTI, SJAJ, BLJESAK (jd.); 2.
SJAJ, ZAR, SIJANJE (sl.), dakle KUR je SUNCE, a ono u
svojoj najvećoj podnevnoj snazi je BIJELO, galski ĆUR
(CHUR).
Od sumerskog KUR do galskog CHUR, odnosno ĆUR
nije bio dug, jer u jeziku Kimeraca i njihovih potomaka mno-
go je afrikata Č i Ć. Skok veli da je ĆURAK takođe iz
turskog, jer “tursko KÜRK znači VUK i KRZNO, a KRZNAR
je KÜRKÇU” (ps.). Skoku je ĆURAN sasvim drugog pos-
tanja i nije mu to turcizam, ali ne kaže od čega potiče, nego
i on i svi koje on spominje nagađaju koješta, a i ĆURAN je
od KUR: KUR > KURAN > ĆURAN. Galsko CHURRI, CHU-
RRIA znači BIJEL, isto kao i KUR. Tako je i ĆURLIKA od
KUR > KURLIKA > ĆURLIKA (neko ce prigovoriti kako K ne
daje Ć, ali zaboravlja da u narodnom govoru centralne Bo-
sne govore ćetrnaest, ćetnik, ćemu, ćesto, itd. Sunce sa
zrakama je KUR sa KURKAMA ili KURLIKAMA, tj. ZRA-
KAMA, tim SUNČEVIM DLAKAMA.

CHWALDAW, CHWALDODI (d.), ćaskanje (chwa >

> čvatati = šaputati, gatati).
CHWAR (d.), pućkanje, cvrk (kao pri prženju na masti)
CHWALU, CHWAL (d.), brbljati, čavrljati, čvatati; (chw-
al > dzval > dzvaliti > žvaliti).
CHWAR, CHWAREL (d.), koštica, grudica, čvrga, žlije-
zda, čvor (chwar > čvarak = cvrljak).
CHWARELN, CHWAREL (d.), zrno, grudica, zgrudano
(> chwar > čvarak).
CHWAREN (d.), žlijezda (> čvarak, kvrga, čvrga)
CHYR (ac.); čvor, čir
CHYRM, CHYR’RYM (ma.), suv (≈ čirak = svijećnjak)
..............................
ac. str. 43.
aš. str. 201.

62
b. str. 83.
c. str. 33, 158.
d. vol. I, str. 354, 355.
jb. vol. II. str. 299, 303, 304, 305, 306, 308, 309.
310, 311.
jd. str. 213.
jk. str. 3.
jpy. str. 213.
ps. knj. I. str. 365.
sl. 225.
ws. str. 106.

D.
DA (b., c., d., e.), dobro, da (potvrdna riječca)
DAB (jb.), voda, rijeka (dab > dabar)
DACHAIDH (d.), kuća, dača
DADER (b., c.), dobrota, davanje
DAG (jb.), dobro (dag > Dagon)
DAGAN (jb.), dobro
DAGH (f.), dobro (dag > Dagon)
DAGHAM (f.), paliti, pržiti, žariti
DAGHTE (f.), spaljen, spržen, ozaren
DAH (jb.), znači kao Deh, Dih, Doh, Duh, Dwh, Dyh.
Vidi Bal.

Napomena:
Galsko DAH znači isto kao Deh, Dih, Doh, Duh, Dwh,
Dyh i sve je povezano sa BAL i to je SUNCE. Galsko DY-
HEU (č. DIHEU) znači PULSIRANJE, DISANJE, DAHTA-
NJE (jb).

DAHUT (jb.), moć, snaga

DAIGHAM (f.), dati, davati

63
DAIL (e., f.), dio, dijel
DAIR (e.), hrast
DAITEACH (e.), poočim, daidža
DAL (f.), dio, dijel
DAL (ra.), skupština, sabor; pleme
DAL (jb.), dio (dal > daljina)
DALLED (jb.), veliko
DAM (jb.), isto što i Bal (dam > Damjan, vl. ime)
DALMA (e., di.,ra.), ponos, gordost, hrabrost, napredak
(dalma > Dalmat > Dalmati > Dalmacija).
DALMA (ra.), habar, odvažan, srčan
DALMACHD (di., ra), gordost, drskost, naprednost
Napomena:
Naziv DALMACIJA potiče od keltskog DAL sa znače-
njem PLEME, a DALMA znači PONOS, GORDOST, HRA-
BROST, NAPREDAK: DAL > DALMA > DALMAT > DALMA-
TINAC > DALMATI >DALMATIA > DALMACIJA. U alban-
skom ne postoji riječ DALMA za OVCA: OVCA na alban-
skom je DHENE (is); DELE; mn: DHÊNDË (st.).

DAMA (c.), dama, gospođa

DAN (b.), vatra = svjetlost = dan
DAN (jb.), žar
DAN (d.), zanos, draž
DÂN (c.), vatra
DÀN (e.), smjelost, odvažnost; Dane, muš. vl. ime)
DANA (jb.), gordost, ponos
DAOR (e., jb., ra.), drag, dragocjen; slobodnjak (Iliri
Daorsi; Daorson, ilirski grad kod Stoca u Her.).
DAOR (jb.), voljen, skupocjen (Iliri Daorsi, ilirski grad
Daorson).
DAR (d.), hrast (isto kao Daor)
DAR (jb.), hrast; isto kao Der, Derv, Derw.

64
Napomena:
Keltsko DAR, hrast, je u imenu DARDANIA. To je slože-
nica od tri keltske riječi: 1. DAR, 2. DAN, 3. IA
- DAR + DAN + IA > DARDANIA, zemlja Homerovih Darda-
naca.

DAR (jb.), isto kao Dard, Dart.

DAR (jb.), isto kao TAR (tar > Taranis, bog gromova).
DAR (jb.), kao Der, Dir, Dor, Dur, Dwr, Dyr. Vidi Bal.
DAR (jb.), voda, rijeka
DARA (jb.), hrast
DARAS (c.), vrata (> odaras > otaras > otarasi)
DARD (jb.), koplje
DARDI (jb.), kopljanik; bacač

Napomena:
“darad, gen. darda (16. v., Zoranie) = dárda f (17. v.) ‘stri-
jela, džilit, sulica’. Nalazi se i u drugim slavinama, kao i u
madžarskom te u rum. darda i arb. dardhë. Od tal. dardo
‘isto’ franačkog podrijetla (upor. fr. dard < ags. darodh*)'.
Upor. toponim Darda.” (ps.)
Vidite kako Skok mulja i laže? Veli da je DARDA praslaven-
sko, ali neće da kaže da je keltsko, tračansko, tj. ilirsko, ne-
go je njemu to “praslavensko talijanskog porijekla”!? Molim
vas, gdje se spominje Italija u praslovensko doba i da li iko
spominje postojanje talijanskog jezika u to praslovensko
doba? Skokove teške gluposti i bolesne laži!
Odmah ispod odrednice darad za riječ darčin Skok tvrdi:
“darčin, gen. -ina m = daran, gen. –ina (Kosmet) ‘cinna-
momum, cimet u prašku ili kori’. Balkanski turcizam per-
zijskog podrijetla (perzijska složenica daran > tur. tarçin, u
kojoj je' prvi dio riječ srodna sa drvo, v., a drugi -čin ‘Kina’,
upravo ‘kinesko drvo’) iz oblasti kulturnih predmeta: bug.
darčin, arb. darcin = dalçín »Zimmt«.” (ps.)

65
Galsko DARD je KOPLJE, koplje je ŠILJAK, šiljak je OŠ-
TAR i “ujeda”. Cinamon, tj. biber, je oštrog ukusa i ujeda, te
je na Kosmetu imenovan starim ilirskim nazivom DARČIN,
a išlo je ovako:
DAR > DARC > DARCIN = DAR > DARK > DARKIN >
DARČIN.
DARČIN jeste blisko turskom TARÇIN, ali nije od turskog
TARÇIN, jer ne postoji bilo kakav glasovni razlog da meko
strujno i bezvučno T iz TARÇIN pređe u tvrdo eksplozivno
zvučno D u DARČIN (to se dešava samo kad se bezvučno
T nađe ispred zvučnog B, npr. svat > svadba).
U izvornom smislu DAR je Sunce, Sunce je VATRA koja
UJEDA I PEČE. Galsko DARC znači CRVEN i to je boja
vatre koja UJEDA I PEČE i po tome su DARD (kod Kelta) i
DARAD i DARČIN kod Srba dobili svoje nazive.
Od galskog DARC, crven, gubljenjem samoglasnika A,
dobijeno je srpsko DRČAN:
DAR > DARC > DARCAN = DAR > DARK > DARKAN >
DRČAN, dakle je CRVEN, LJUT. U ovome je razlog zašto u
svom Rječniku Skok nije obradio riječ DAR, poklon: DAR
svakome OSVIJETLI dušu, DAR je SJAJ duši, duša se zbog
DARA radošću OZARI, jer izvorno DAR je SUNCE DARE-
ŽLJIVO.
Umanjenica od DAR je DARAK, koje je, kažu, postalo od:
“Postalo je od osnove dar sufiksom -ъкъ, te bi prvi oblik
bio darъкъ, kako je u staroslovenskom; da je riječ mogla
postati prije nego su se slavenski jezici razišli, svjedoči sta-
rosl. darъкъ, rus. дарокъ, češ. dárek polj. darek.” (đd.)
DARAN je onaj ko puno DARUJE (đd.):
”DARDAGAN, m. seoce u Bosni u sarajevskom okrugu,
tur. dardagan, raspršan. Statist. 12.” (đd.)

DARDAGAN znači RASPRŠAN, RASPRŠEN. Perzijsko

DARA je DRŽAČ, NOSAČ; KRALJ, VLADAR; BOG (jmr.).
DARACH (e.), hrast

66
DARC (jb.), crven
DARN (c.), ruka (simbol zrake)
DARRI (jb.), crven
DAS (b.,c.), otac (> dasa)
DAS (jb.), isto kao Des, Dis, Dos, Dus, Dws, Dys. Vidi
Bal.
DASAN (e.), žestina, dasa, dasan
DASAS (jb.), vrućina, žar (< das = Sunce)
DATA, DATIO (jb). danak, porez (dat > dati)
DATH (e.), boja (godišnje doba, sezona: dath > datum)
DATEA (jb.), realnost, datost
DAVER (c.), budžet, davanje
DAU (jb.), dva; Dua u slavonskom i dalmatinskom
DAU, DAV (jb.), voda, rijeka (dav > daviti). Vidi Dab.
DAU (jb.), isto kao Den, Din, Don, Du. Vidi Bal.
DAWD (d.), davanje
DAWR (b.), briga, dever, deverati
DE (dv.), dio, odvojeno; pravo
DE (dv.), akcija, pokret; impuls
DE (jb.), Bog. Isto kao Da, Di, Do, Du, Dw, Dy. Vidi Bal.
DE (jb.), dan
DE (ra.), dan
DÉ (ra), Bog
DÊ (c.), dan
DE (d.), del, deo, deoba (de > deblo)

Napomena:
Keltsko DE je u srpskom imperativu HAJDE, kraći oblik
DE sa opštim smislom RADI, CINI, DELAJ. Ne shvatajući
starinu i suštinu ove riječi neki to nazvaše “defektni glagol” i
u skučenosti ateističkog poimanja zakočiše put ka istini, a
evo o čemu se radi: DE je riječ prepotopskog jezika, riječ
zabilježena u sumerskim glinenim pločicama sa značenjem
IZLIJ, NAPOJ; SJAJ (sl.).

67
 U srpskom HAJDE dvije su riječi: 1. HAJ, 2. DE. HAJ je
imenica od koje je izveden glagol HAJATI, starati se, mariti,
brinuti se. Tako HAJDE znači BRIŽNI IZLIV, BRIŽNI NA-
POJ, BRIŽNI SJAJ.
Keltsko DE je DAN, dakle SJAJ, SUNCE. Keltsko DE je
AKCIJA, POKRET, IMPULS i opet je to SUNCE, a iza svega
je keltsko DE sa značenjem BOG. Tako srpsko HAJDE do-
bija svoj izvorni smisao: IZLIJEVAJUĆI BOG, NAPAJAJU-
ĆI BOG, SJAJNI BOG: Sunce i Bog i Bog i Sunce.

DËAETH (d.), deoba

DEAN (e.), boja (> Dejan, Dejo – vl. imena)
DEARG (e.), crven, vatren, plamteći (= drag)
DED (jb.), isto kao Dad, Did, Dod, Dud. Vidi Bal.
DEDH (c.), dan
DEG (jb.), deset (deg > dega > deka = deca)
DEGES (b.), ograđen, zatvoren, (> degen, degenerik)
DEGY (b.), ćutati (> degen, degenerik)
DEIL (c.), listovi, lišće (≈ deo, dio)
DEILEN (d.), list
DÊL (dv.), napredak
DÈL (dv.), stisnut
DEL (jb.), list drveta i trave
DEL (jb.), isto kao Dal, Dil, Dol, Dul, Dwl, Dyl. Vidi Bal.
DELC (b.), list, del, deo, dio
DELCIO (jb.), list. Isto kao Del.
DELE (jb.), ogrlica
DELEN (jb.), list

Napomena:
Od Sunca se DELE zrake kao lisnate grane od stabla.
Galsko DEL je i srpsko DEL i dalo je DEO, DELITI, DELIĆ.
Tako prvo Suncu pripada čast da je ono DELICIUS, tj. DIV-
NO, BAJNO i ono je svemu na Zemlji po UKUSU, jer Sunce

68
je DE, tj. DAN i BOG. I čija je riječ riječna DELTA (gr. δέλ-
τα)?

Iz ptičije perspektive pogled na stablo sa lišćem daje sliku

Sunca sa zrakama.

DELEN, DELC (c.), list (≈ delić)

DELFIN (jb.), delfin
DELIA (jb.), lišće. Isto kao Del.
DELICAT (jb.), fin, nježan
DELICIUS (jb.), divan, bajan, ukusan
DELION (jb.), listovi drveta i trave
DELIOU (jb.), listovi drveta i trave
DELIS (jb.), lišće drveta i trave
DELKIOU (c.), listovi (≈ dijelovi)
DELYOW, DYLYOW (c.), listovi, lišće (≈ djelići, dijelovi)
DELL (jb.), malo, maleno
DELL (d.), deliti, razdvajati
DELLE (b.), prazniti; deliti
DELLT (d.), podjela, dioba (> delta)
DEÒ (e.), zraka (> deo, dio)
DEON (d.), delilac, deoničar
DER (jb.), jak, silan, deran
DER (jb.), hrast (der > deran = silan, jak).
DER (jb.), silan, jak, prijek, déran, derač
DER (c.), prelomiti, derati, poderati
DERA, DER (d.), bes, besnoća (> deran = ljut, nagal)

69
DERI (jb.), božanski
DERI (jb.), hrastovi (prezime Derić)
DERE (d.), dođi, hajde, der, deder
DEREVAL (b., c.), rast, rasti (derev > dervo > drvo)
DERMIN (b.), vrijeme (> termin)
DERÔ (b.), hrast
DEROW (b.), hrast
DERV, DERW (jb.), hrast
DERW, DERWEN (d.), hrast (derv > dervo > drvo; Iliri
Dervani ili Δερβανοί, gr.; grad Derventa u Bosni).
DERWYDD (d.), druid (< der + wydd = der + vid)
DERRY, DERHY (b., c.), prekid, prelom (> derati, iz-
derati).

Napomena:
Jedno od imena keltskog boga Sukelisa (Sucelus) ili Sil-
vana (Silvanus, lat.) bilo je DERVONES (eda.), tj. DERVAN.
Jedno od imena njegove pratilje Svetle Nane (Nantosuelta,
lat) ili Silvane je DERVONNAE (eda.). tj.DERVONA.

DES (c.), Bog (des > desno, Dèsa, Désa, Desanka,

Desimir (vl. imena).
DES (jb.), dan, Bog
DES (d.), poredak; zakon; prirodna dešavanje (> des-
no; Desnik, srednjovijekovni grad na brdu Kulen iznad
Desetnika i Viduše kod Kaknja); Dèsa, Désa, Desanka,
Desimir (vl. imena).
DESAN (c.), vrsta kolača
DESCADER (b.), prosvjetar, učitelj, daskal
DESCA, DESKI (c.), učen (deskal, daskal)
DESGIN (tr.), uspon, penjanje (>
DESKAS (c.), prosvjetljenje, učenje (> daskal = učitelj)
DEST (tr.), podesiti, udesiti; ukrasiti
DEUR (jb.), voda (Iliri Deuri, drugo ime Dervana)
70
DEUR (jb.), isto kao Daur, Dawr, Dour. Vidi Bal.
DEVEN (jb.), ovca (> deven > odeven)
DEVAR (b., c.), dužnost (> dever = trpljenje)
DEVER (jb.), obaveza, moranje, dever (≈ dever, arp.)
DEVERIUM (jb.), dever, deverisanje
DEVERY (c.), pad, dever (tegoba), deverli (tegoban)
DEW (b., c.), Bog (> deva, devica = sjati (mw.)
DEWR, DEW (jb.), teško (≈ dever)
DEWETH (c.), kraj, zaključak (> devet)
DEWETHAS, DEWETHÉS (c.), večer
DEWIN (d.), božanski, devičanski
DEYDH (c.), dan
DI (jb.), dio
DI (jb.), blješteći
DI (jb.), sjajan (di > din > dinar), vidi BAL
DI (c.), dan.
DIA (b., f., jb.), Bog, Dis, Div = sjati, blještati (mw.)
DIA (e., f.), dan (> diadema, > dijadema, dijamant =
= sjaj, Diana, Dijana).
DIAFOL (d.), đavo (diafol > diavol > djavol > đavo)
DIAMAND (jb.), dijamant
DIANA (jb.), Dijana (vl. ime)
DID (jb.), čist
DID (jb.), sisa
DID (jb.), isto kao Tit.
DID (jb.), isto kao Dan, Ded, Dod, Dud, Dwd, Dyd. Vidi
Bal.

Napomena:
Srpsko ikavsko DID, DIDA označava očevog oca, ekav-
sko DEDA. U crkvi srednjovijekovnih krstjana dvovjeraca
crkveni poglavar je imao titulu DID ili DED, a kroz pojavu ije-
kavskog javlja se oblik DJED (ДѢД).

71
Osim toga što znači ČIST, DID je SISA i isto je kao TIT. Os-
nova TIT je u ilirskom vlastitom imenu TITTO sa značenjem
VISOK. DID je PODNEVNO SUNCE PRVOG DANA LJETA
(Sunčeva putanja tog dana je SISA, tračanski TITHA).

Vertikala zemlja-Sunce je “did” ili “ded”. Egipatsko “djed”

znači “stabilnost”. Did je nosač najvišeg i najjačeg sjaja.

DIDEN (jb.), sisa

DIDJAN (c.), maleno (> điđa = igračka)
DIG (jb.), zasvijetliti; oštar (dig > dignuti)
DIGAEAD (jb.), otkriven, dignut, dignut
DIGAIS (jb.), krošnja drveta
DIGLOI (jb.), otvoriti, podici (kapak)
DIGN (jb.), dostojan, dignut
DIKA (jb.), obala, uzvišenje, nasip (dik > dikan > dičan)
DILE (jb.), ljubav (dile > dileja + zanesenjak, fantazer,
ludak).
DILEN (jb.), ostavljeno, napušteno ( dil > Diljka, oronim
na Viduši kod Kaknja, BiH).
DIM (d.), ništa, dim
DIN (jb.), isto kao Dion
DIN (jb.), isto kao Dan, Tan, Den, Don, Dun, Dwn, Dyn.
Vidi Bal.
DIN (b.), vis, visina, brdo Dinara (planina u Hrvatskoj)
DIN (jb.), visina, planina (> Dinara; Dinka, vl. ime)
DINAIR, DINER, DINAR (b., c.), dinar; zrno

72
Napomena:
Od keltskog DIN + DAR dobijeno je DINDAR, mn. DIN-
DARI: ime ilirskog plemena nastanjenog na podrucju sred-
njeg toka rijeke Drine.

DINA (jb.), vrjedan, dostojan (dina > dinar; gosp-o + din

> gospodin).
DINN (f.), vis, visina, brdo, Dinara (planina)
DION (f., jb.), zaštita, garda (> Dionis)
DIONN (f., jb.), vis, visina; planina
DIONG (f.), skupocjeni
DIR (d.), impuls, dir, dirati, dirkati
DIS (jb.), velik (dis > disaj, uzdisaj), Vidi Bal.
DIS (jb.), isto kao Das, Des, Dos, Dus, Dws, Dys. Vidi
Bal (dis > disk).
DISKUS (c.), diskusija
DIVA (al), dama [< diva = diva (ik.) = divica (ik.) = deva
(ek.) = device (ek.) = čista = boginja].
DIVETH (c.), drzak, bestidan, divlji
DIVIN (jb.), božanski, divski
DIVONA (jb.), izvor (fontana) bogova
DIW (b.), Bog, Div = sjati, blještati (mw.)
DIWALLU (jb.), potpora, obogatiti; raskoš

Napomena:
Odbačeno i skoro zaboravljeno srpsko DIV znači VELIKI,
BOG (u Srbiji kod Kragujevca i danas postoji selo Divostin).
Sanskritsko DIV daje riječima značenja SVJETLOSNOG
SJAJA, SUNCA (mw.). Tako sanskritsko DIVA znači NEBE-
SA, DAN, a DIVAKARA je SUNCE (mw.).
U riječi DIV osnova je DI: sanskritsko DI znači SJAJ,
BLJESAK (mw.); galsko DI znači SJAJ, BLJESAK (jb.). Gal-
sko DIW znači BOG, a DIWALLU je BOGATSTVO, RAS-
KOŠ. Mnogi narodi različitih religija indijskog potkontineta

73
 slave DIWALI ili DIVALI, praznik svjetlosti.
Neka jezička nepoimanja srpskih riječi možemo razu-
mjeti tek nakon preokretanja iz ekavksog u ikavski, ili obr-
nuto. Tako ikavsko DIV postaje ekavsko DEV, DIVICA po-
staje DEVICA, a DIVET postaje DEVET. Da, broj DEVET je
božanski broj.
Galsko DEVEN je OVCA (jb.). I gle: DEVEN > ODEVEN.
A šta znači srpsko OVCA? To je OVS, istim putem kao i
OVAS, sinonim za ZOB.

DIWY (b.), zapaliti, potpaliti

DIZANHIH (c.), doručak (u dizanje)
DO (jb.), dob, doba. Isto kao Da, De, Di, Du, Dw, Dy.
Vidi Bal.
DOB (f.), tok (> doba > dobar)
DOBHAIS (f.), besmrtan
DOBHAR (b.), voda (> dabar)
DOD (jb.), isto kao Dad, Ded, Did, Dud, Dwd, Dyd. Vidi
Bal (vok. DODO, Bog narodnih koledarskih pjesama).
DODDI (d.), doći
DODDOEDD, DODDYW (jb.), došao je
DODI (jb.), saditi, umnožiti, dodati
DODIAD (jb.), dodavač, dodjeljivač
DÔL, DOL (c., b., jb.), dol, dola, dolina
DOLEN (d.), savijeno, luk, dola, dolina
DOLFF (d.), krivulja, pregib, dolaf
DOLI (d., c.), savijeno, dolina
DOLL (b.), dola, rupa
DOLLA (c.), udubljenje, rupa, dola
DOM (e., f., jb.), dom, kuća
DÔN, DON (c., b.), donijeti
DON (e.), voda, Don (rijeka u Rusiji)
DON (e.), voda (po + don > podone > potone)
DONIAD, DONIAW (d.), poklon, donacija, doneseno

74
DONIAD (jb.), donošenje
DONIO (jb.), donijeti, pokloniti
DOR (jb.), vrata (dor > prodor > razdor)
DORCHA (e.), taman, crn
DORCHA (jb.), crn, smeđ
DORCAD (jb.), smeđ (> dorat, konj crno-smeđe boje)
DOS (d), kap, kapljica, Dostana (vl. ime)
DOS (c.), doći (dos > dosao > došao)
DOS (jb.), ići, doći (dos > dosi > doći)
DOS (jb.), isto kao Das, Des, Dis, Dus, Dws, Dys. Vidi
Bal.
DOTHAR (f., jb.), rijeka (> dotok)
DOUL (c.), pad, dole

Dorat - smeđ konj sa crnom grivom i crnim repom.

DOZ (c.), doći (dos < > doz > dosao > došao)
DRA (d.), stvarati, proizvoditi; srž, suština (dra < > tra)
DRA (jb.), isto kao Dre, Dri, Dro, Dru, Drw, Dry. Vidi
Bal (dra > drag, mio, voljen).

75
DRAG (jb.), vatra (drag < > trag, trak)
DRÀC (e.), dragon (< trak)
DRACHEN (c.), trn, drač, drača
DRAG (di.), vući = linija, trag (traho, lat.) = zraka
DRAG (f.), vatra (> drag, dragon, dragulj, drač, drača)
DRAG, DRAGUN (f.), dragon
DRAGON, DRAG (d., e.), vođa (Sunce)
DRAGONWAL, DRAGON (d.), vrhovni, višnji
DRAIG, (DREIGIAN, mn.), DRA (d.), uzrok stvaranja ili
stvoritelj; Višnji; vatrena zmija; dragon (dra > drak >
trak > trag; dra > drak > drag).
DRAIN, DRA (c., d.), bodlja, trn, drač, drača: Λ = simbol
sunčeve zrake (tra > dra > drain; dra > drak > drako).
DRAM (di., jb.), dram (mjera težine)
DRAOI (f.), druid (dra < > tra > trak > tračan > Tračani)
DRAPER (jb.), veo, draperija
DRAW (d.), daljina, Drava rijeka
DREANN (f.), dobar (> dren, drijen)
DREACH (di.), lik, slika; polirano, sjajno, drečavo
DRECHA (b.), rasti (> drečavo = upadljivo)
DREGE (b.), stajati, čekati, drežditi
DREIGE (f.), meteor (dreig > treig = treger = trak > trag)
DREIGIAW (d.), sijevanje munja (> drečav)
DREINEN (jb.), bradavica (dre > dren > drenjina)

Srpsko “dren” je od galskog “drenen”, bradavica.

76
DRENEN (jb.), bradavica (dre > dren > drenjina)
DREM (d.), vid, pogled (drem > dremati)
DRÊN (c.), kupina (> dren, drijen)
DRÊS, DREYS, DREW (c.), nanos, nasip, drenaža
DREVAL (c.), uspravan, uzdignut (> drev > drevo)
DRIM (f.), planinski greben (rijeka Drim na granici Crne
Gore i Albanije).
DROCA (b., c.), najgore (droca > droklja > droplja =
= drolja; kurva);
DROCH (e., jb.), zlo, pokvareno (> drot = policajac)
DROGA (b.), ozljeda, rana, droga
DRU (e.), hrast (> drug)
DRUADH, DRUIDH (e.), druid
DRÙDH (di.), probijati, bušiti (> trud = gljiva koja raste
na stablima drveća).
DU, DUGH (raa.), zemlja, pokrajina, regija, stanište
DU (d.), crnilo, tama (du > dubina)
DU (c.), dan
DU (b., c.), Bog, božanstvo (> duh, duša, duni, duga)
DU (b.), dan
DÛ (c.), božanstvenost (> duh, duša, duni, duga)
DUBADH (f.), lokva, jezerce (> dubina)
DUBH (e., f.), taman, crn (> dubok)
DUBH (e., f., jb.), velik

Napomena:
Srpsko DUBLJINA postanjem je od keltskog DUBH +
+ LIN. DUBH je VELIK, DUBOK; LIN je PRAVAC, LINIJA
(raa.): DUB + LIN > DUBLIN > DUBLINA > DUBLJINA.

DUBHAIGEIN (f.), dubina, ocean

DUBHOGH (f.), jezero (> dubina, duboko)
DUBRA (a.), voda (> Dubrovnik)

77
DUBHRAS (e.), mračna šuma, dubrava (Dubrovnik)
DUIBH (di.), crnilo
DUIBHEAD (di.), crnilo (> đubrenjak)
DUIBHRE (di.), tamno, mračno (> đubre)
DÙK (e.), vis (> duka, Duklja)
DUC, DUCA (raa.), brdo, brijeg (duc > Duklja
DÙCAIT (e.), dukat

Napomena:
Keltsko DUK, DUCA je VIS, BRDO, BRIJEG. Keltsko
GIN je ZASET, STVOREN:
DUCA + GIN > DUKAGIN > DUKAĐIN
Dukađini su srpska srednjevijekovna vlastela iz Albanije.
Od DUC (brdo) + LIA (kamen, stijena) dobijeno je DU-
CLIA = DUKLIA > DUKLJA = KAMENO BRDO.

DUD (e.), rog; dud (dud > duda, dudla)

DÙDAG (e.), rosčić (> duda, dudla)
DUM (jb.), isto kao BAL (dum > dumati = misliti)
DUMA (i.), vis, uzvišenje, dumen
DUMIAT, DUMIATES (i.), keltski bog vatre
DUMN (fg.), veliko
DUMA, DUMATI (h.), sjajno, svijetlo, vidno; um, misao
DUMNO, DUBNOVELLUS (dh.) = 1. v. st. – 1 v. n. ere:
britanski kralj (škotski: Dumnagaul, Dumnagalus).
Dumno, ilirski grad u zapadnoj Hercegovini.
DUN (jb.), isto kao Dan, Den, Din, Don, Dun, Dyn. Vidi
Bal; (dun > duna > dunja).
DUPLA (jb.), duplo
DUR (c., b.), briga, trpljenje, duranje
DUR (d.), tvrdoća, čvrstina, duranje
DUS (b.), ljudi, narod, duše
DUS (ra.), tvrd, tvrdina; tvrđava; Dusina (selo kod

78
Zenice, Bosna: DUS + IN-A).
DUSES (b.), božanstva, duhovi, dusi
DUVA (jb.), kolac
DUVAS (jb.), kočevi, ograda (duv > duvar = bedem)
DUW (b.), Bog, duh
DUW, DEW (jb.), Bog
DUW (d.), ono iza crnila i tame; svjetlost; Duv, Bog
DUWHANS (c.), želja, strast, (> duvan)
DWY (d., jb.), dvi, dvije; dva
DWYFED (d.), druga (> dviska = dvogodišnja ovca)
DYENAR (c.), dinari
DYNAR (c.), dinar
DYNER (c.), dinar
DYNNAIR (c.), dinar
DYSKAS (c.), doktrina, učenje (> daskal = učitelj)
DYW (b.), Duv, Div
DYW (jb.), Bog
DYWHYNY (b.), sjati
DZAHARN (b.), vrt, voćnjak (> zarno, sjajno mjesto)
DZHIAWL (b.), đavo
DZHYRNA (b.), dan (zir, zirno, zarno, tj. sjajno)
DZHOWLÉS (c.), đavo
Napomene:
Riječ DRAGON (bret.); DRAIG, DRAGON (vel.); DRA-
GON (arm.); DRAIG, DRAGUN (ir.); DRAG (ga.); DRACO
(lat.); δράκνων (gr.) sa korijenom DRA- postanjem je od ilir-
ske, tj.tračanske, odnosno sanskritske osnove TRĀ (mw.),
koja se nalazi u ilirskom, tj. tračanskom TRAK = ZRAK,
ZRAKA = SUNCE = SVJETLOST = TOPLOTA = VATRA =
DRAG (gal.). Sanskritsko TRĀ znači ZAŠTITNIK BRANI-
TELJ, a prvi i najveći zaštitnik i branitelj je SUNCE. Tako i
galsko DRAOI (druid) znači VATRENI, SJAJNI, SVIJETLI,
PROSVIJETLJENI.

79
 Sinonim obliku DRA je velško DER i gaelik DRU. Velško
DER znači BIJES, DERNOST, SILA i to je duševna VATRA,
dakle je DER u bukvalnom smislu značilo VATRA kao i
DAR, te su DRAOI, DERWYDD i DRUID takođe sinonimi
perzijskom DERVIŠ.
DER sa značenjem VATRA, SVJETLOST nalazimo kod
Petra Skoka:
“DER m (Perast) = dêro (Rab) = (sa rom. dvoglasom ie)
dér (Crmnica, Budva, Ljubiša, Tivat, Prčanj) ‘1° vapnena ze-
mlja žute boje, ledina, ni kam ni zemlja (mrvi se, đer se ore;
ima šikare; nije plodna; u njemu bude maslina); 2° toponim’.
Augmentativ na -ina đeričina (Dubrovnik) = đerma (Prčanj).
Odatle možda na -oca Derača (lokalitet, Bogdašić). U sred-
njovjekovnim listinama derrus, derrum, darrus. Sa dvogla-
som e > ia dâra (Sutomore). U Budvi se razlikuje der i pen-
tâl, u Prčanju deru je slično zêg, samo taj ljući. Jednu str-
minu od dera zovu u Prčanju Prljăga. Prema Alessiu pred-
ilirska je riječ darraįderra, srodna sa terra, tellus, prema Sko-
ku ilirsko *darno\ derno, arb. djerrë (Gege) ‘Brach’, djerr,-i
‘Brach, Brachacker’.” (ps)
I sad pitanje: da li je bosansko DERNEK samo tursko ili
je takođe ilirsko, jer DERNEK je veselje, svadba, pirovanje,
igranka, lumperaj (ps.). U nekim ilirskim krajevima PERŠUN
se zove DEREZA ili DERGEZA (ps), jer je LJUT, PAPREN
(PER = DER). Tu je i DERT (ps.) sa značenjem “biti u velikoj
brizi, velikoj nevolji”, stilski rečeno BITI U VATRI. Slično je i
sa riječju DAR.
Keltsko DAIR i DAR znači HRAST. Hrast je posvećen
SUNCU, a SUNCE je SVJETLOST, SJAJ. U srpskom DAR
je POKLON. Svaki poklon obraduje, OZARI, OSVIJETLI du-
šu, dakle je bukvalno značenje srpskog DAR isto bukval-
nom značenju keltskog DAIR i DAR: RADOST, SJAJ,
SVJETLOST. To je u najstarijem smislu SUNCE. I evo:
staroperzijsko DAR značilo je DRŽATI, IMATI (j.). Sunce je
držač života, imalac života. Ime persijskog kralja DAR-IUS
je po Suncu (k.), a perzijsko DAR znači SUNCE (m.), što je

80
drevno srpsko DAR: SJAJ, RADOST (< Ra).
Pošto je Sunce sjaj, a sjaj je čistoća, išlo je ovako: DAR
> DARAČ > TARAČ: taračem se nešto briše i ono postane
ČISTO, tj. DARNO. Tako je od keltskog, tj. ilirskog, odnosno
tračanskog DAR + DAN + IA postalo DARDANIA (DAR =
SUNCE, HRAST. Keltsko DAN je vatra, svjetlost, smjelost,
draž; IA = oblast, zemlja. Naziv DARDANIA znači isto što i
SERBIA: SER-B + IA > SERBIA < SER = ZER = SJAJ; IA =
ZEMLJA.
Keltsko CALADAIR sastavljeno je od CALA + DAIR. To
je KALENDAR: KALEN + DAR. Našli smo da DAR ili DAIR
znači SUNCE, a keltsko CALA, CALAN, je prvi dan mjese-
ca, prvi dan SKALE, prvi dan kolceta, koljenceta, djelić, san-
skritsko KĀLA. Keltsko CAL ima ovdje dva srodna značenja:
1. početak, 2. bijel.
Keltsko CALES, CALED znači KALJEN, latinsko CAL-
LUS. Latinsko CĂLEO znači VREO, a grčko κᾱλεος znači
GOREĆI, PLAMTEĆI. Keltski korijen CAL-, latinski CĂL-
(evf.), grčki κᾱλ- (evf.) i srpsko KAL- imaju skoro isto zna-
čenje vezano za osobinu Sunca. Ovo CAL- i CĂL, tj. KAL-
ili κᾱλ- imamo u srpskom KALAJ, KALENDA (ps.), KALINA,
KALEM, KALOPER (Tanacetum balsamita) je izra-zito
žutog cvata, itd. KALAJ je SJAJAN, KALENDA je ime čo-
vjeka rođenog o Božiću (ps.), KALINA ima jarko crvene bo-
be. Mažuranić je zabilježio da u Gornjoj Krajini današnje
Hrvatske za POĆI, ZAPUTUTI SE, PUTOVATI kaže se KA-
LATI (ps.) i to je vezano za DUŽINU I VRIJEME. Latinsko
CALLIS i rumunsko CALE je PUT. Hindu KĀLI je VRIJEME
(hi.), a KALKI, KALKIN je BIJELI KONJ, avatar boga Višne
(hi.). Na indijskom Pali jeziku VRIJEME je KĀLO (p.). Fran-
cusko CALЀCHE znači KOČIJA, KOLA. Dakle KAL u najsta-
rijem smislu je SUNCE, a KALENDAR je SUNCA DAR, ali
se smisao riječi KAL prenio na BROJANJE DANA, te san-
skritsko KAL znači BROJATI, RAČUNATI, latinski CAL-
CULO. Tako KALENDAR znači VRIJEME SUNCA, BROJA-
NJE SUNCA, tj. BROJANJE DANA.

81
..............................
a. str. 25.
al. str. 92,
am. str. 290.
b. str. 84, 86, 87, 92, 93, 96, 97, 98, 99, 104, 106,
107, 110, 111, 114, 115, 116, 117, 118, 128.
c. str. 24, 22, 20, 21, 27, 23, 24, 26, 32, 39, 40, 43, 46,
47, 49, 50, 51, 53, 55, 56, 59, 69, 72, 79, 83, 91, 92,
117, 119, 133, 163, 185.
d. vol. I, str. 362, 386, 387, 402, 403, 407, 409, 410,
411, 413, 414, 459, 463, 474, 476, 477, 481, 482, 483.
dv. vol. I.
dh. vol. I, str. 81.
di. vol. I, str. 326, 367, 368, 373, 378.
dđ. knj. II, str. 275, 276, 279.
e. vol. I, str. 305, 307, 308, 309, 311, 312, 319, 322,
329, 351, 356, 360, 363,367, 370.
e. vol. I, str. 351.
e. vol. II, str. 535.
e. vol. III, str. 874.
eda. str. 32.
evf. str. 19.
f. vol. I.
h. str. 44.
hi. str. 140, 144.
i. str. 13
is. str. 49.
j. str. 448.
jb. str. 428, 430, 432, 433, 434,435, 436, 437, 438,
439, 440, 441, 442, 447, 450, 451, 454, 455, 456, 457,
462, 463, 468, 469, 473, 474, 476, 479, 482, 490, 493,
494, 500, 502, 503, 504, 511, 514, 515, 516, 520.
jmr. str. 881 .

82
k. str. 12.
m. str. 74.
mw. str. 478, 457, 260, 478, 480.
p. str. 176.
ps. knj. I, str. 392, 393, 381.
ps. knj. II, str. 124, 19.
ra. vol. I, str, 172, 173, 174, 175, 176, 218.
raa. str. 354, 214.
st. str. 69, 90.
sl. str. 209.
tr. str. 199.

E.

EB (jb.), konj (eb > ždrebe, ždrebna)

EBOL (jb.), ždrebica
EBRIL, EBREL, EBRILL (jb.), otvarajući, april
ED (jb.), plodan, rodan (ed > eden > jedan; ed > eder
> eter, etar).
ED (jb.), zaštita, odbrana
ED (jb.), lijep, dobar, poželjan (ed > Eden = Raj)
EDN (b.), jedan
EDNAC (b., c.), jedanaest
EDNAC (b., c), jedinak, sam, samo
EDAN (jb.), ispod ( edan > jedan)
EFAN (c.), velik, veliki (efan > Stefan – vl. ime)
EL (jb.), visok, uzvišen, vrh (el > bel > belo)
EL (jb.), isto kao Al, Il, Ol, Ul, All, Oll. Vidi Bal.
EL (jb.), isto kao Cel, Gel, Sel. Vidi Aru.
EL (dv.), samokretan, načelo kretanja; um, duh
ELA (jb.), labud (ela > jela, jelika, Jelica)
ELEZ (jb.), anđeli (Elez, ilirsko prezime)
EM (dv), dragulj

83
Napomena:
Velško EM je DRAGULJ, velško PERI (dv.) je KOMAN-
DOVATI, velško ON je NAD NAJVIŠIMA (dv.):
EM + PERI + ON > EMPERION (imperium. lat.) = DRA-
GULJ (SJAJ) KOMANDUJE NAJVIŠIMA, što u bukvalnom
smislu znači SUNCE (BOG) KOMANDUJE NAJVIŠIMA, a u
prenesenom smislu to se odnosi na imperatora kao CARA
CAREVA.

EN (jb.), u, unutra, stan, kuća

ENO (b., jb.), tamo, na tom mjestu = eno
EP (jb.), konj
EPHAN (jb.), jun
EPHAN, EPHON (c.), Epona (tračansko-keltska bogi-
nja Epona, Bendis ili Kota, boginja ljetnog solsticija.
Njeni likovi su i na prikazima stećaka).
EPPIL, EPPILED (jb.), potomstvo (eppil ≈ pile)
EPPILIAD (jb.), rod, porod, generacija (≈ pilad)
EPINA (jb.), šiljak, trn, znak: Λ
EPSCOP (b.), episkop

Epona (stećak, Tarevo, Kladanj, BiH).

ER (jb.), velik (er > era)

ERA (jb.), mjesto iz kojeg je počeo pokret, era
ER (dv.), napredak

84
ERD (jb.), red, poredak (erd > Erdelj, Erdeljan, Erdelja-
nović, ilirska prezimena).
ESCOP (b.), episkop
ERE (c.), sat, čas, ura (≈ era)
ESKER (b.), držač, ekser (sk > ks: esker > ekser)
ETH (dv.), u pokretu, napredovanje (eth > ed)
EVAN (c.), velik, veliki (> evan > Stevan)
..............................
b. str. 131, 136, 139.
c. str. 51, 80, 87, 90, 113.
d. vol. II, str. 5.
dv. vol. I.
jb. knj. I, str. 526, 527, 528, 529, 536, 537, 540, 543.
545, 546, 547.
jb-wh, str. 1.

F.
FÂS (c.), lice, ličnost, faca (u srednjoj u Bosni)
FALLACH (di.), sakriveno = falinka = mana
FALL (b.), mana, falinka
FALSLYCH (b.), falično
FASOW (b.), nejak, slab (> fasovati, fasinka)
FELLA (b.), daleko (> fela = rasa, soj)
FEN (jb.), isto kao Ven (fen > fener > Vener > Venera)
FEN (jb.), bijel (fen > fener > fenjer)
FIGUR (jb.), figura
FIN (jb.), bijel, čist, jasan, sjajan, fin
FIN (b., c.), pažljiv, razborit, fin
FINES (jb.), finesa, trik, prevara
FION (di.), vino (> Finka = Vinka = vlastito žensko ime)
FIS (jb.), isto kao Vis (sjajan, čist)
FLAM (c.), plam
FOl (b.), budalasto, glupo

85
FOLAICH (di.), sakrivati, tajiti (> folirati)
FOLACH (jb.), tajna, foliranje
FOLL (jb.), lud, ludirati se, pretjerivati
FOLLIE (b.), glumiti budalu, folirati
FOR (di.), rasprava (> fora)
FOR (b.), put (for > fora = put; ka obmani)
FORM (jb.), forma, figura
FORN, FWRN (b.), furuna (peć)
FORSIA (jb.), sila, snaga, forsiranje
FORUM (jb.), prikaz, sajam, forum,
FOS (b.), kanal, jarak (> fosna = držač)
FÔS (c.), moć, snaga, energija; zid
FOS (di.), stajanje ( > fosna)
FOS (jb.), isto kao BAL
FOS (jb.), podizanje,
FOSADH (di.), fiksiranje
FRANC (jb.), velik, slobodan
FU (b.), figura, lik (> funjara = losa osoba)
FUN, FUNEN (b.), tanka traka (> fun > vun > vuna)
FUR (b.), dosjetljivost, lukavost, furset
FYN (b., c.), fin
..............................
b. str. 131, 144, 145, 149, 151, 152, 155, 156.
c. str. 27, 55, 59, 60, 125, 156, 174, 175.
di. vol. I, str. 412, 435, 447, 448, 450.
jb. knj. II, str. 574, 578, 579, 580, 586, 589, 591, 594.

G.
GA (jb.), sa
GÀC (e.), gak, gakanje
GÀCAIL (e.), gakanje
GADA (jb.), krađa (gad > gadost)
GAL (d.), očišćeno, epitet za mlijeko; Kumri = Brigi

86
GAL (d.), rasijan (grč. Spor), čist, pošten (> galeb). pre-
zime Galetin, Galić.
GAL (ej.), lijep, čist, sjajan, svijetal
GAL (jb.), isto kao Gel, Gil, Gol, Gul. Vidi Bal.
GAL (jb.), isto kao Al, Cal, Sal. Vidi Aru.
GAL (e.), galama (> gal > galama)
GALAN, GALANACH (e.), galama (gal > galama)

Napomena:
O imenu GALILEJA (gr. Γαλιλλία; Vat. Γαλειλαια) u rječ-
nicima Biblije tvrde da je to od hebrejskog GALIL sa znače-
njem PRESTEN, KRUG, OKRUŽENJE. I gledam geograf-
sku mapu Galilejskog jezera i okoline i nikakvog tu kruga
nema.
I kao što smo već rekli: u prehrišćansko vrijeme i u prvom
vijeku hrišćanske ere hebrejski jezik nije postojao, nego se
tamo govorilo aramejskim, dakle i porijeklo i značenje riječi
GALILEJA mora biti iz nehebrejskog izvorišta, a osnova
GAL svjedoči da je iz galskog!
Velško GÂL znači LIJEP, POŠTEN, ŠIREĆI, epitet za
MLIJEKO, ČIST, POLJE, JASNO, VIDNO MJESTO. (jb.).
Velško GALAETH je GALAKSIJA, MLIJEČNI PUT. Osnova
GAL je u srpskom RAZGALITI. U hebrejskom GAL znači
UZVIŠENJE, VIS (jb.) i to je BRIG, jer su GALI tračanski
BRIGI.
Bila je GALIJA u danasnjoj Francuskoj, GALICIJA u Uk-
rajini, GALICIJA u Spaniji, GALATIJA u Maloj Aziji. GAL je
neko GALANTAN, on je finih manira; velika zabava je GALA
zabava, velika dvorana je GALERIJA, veliki brod je GALIJA,
velika vika je GALAMA. Postoje i prezimena GAL, GALE,
GALAC, GALAK, GALAR, GALAŠ, GALAŠIĆ, GALIĆ, GA-
LONJA, GALETIN.

GALAETH (d., ej.), galaksija, Mliječni put

GALAPAINN (e.), gallop
87
GALERI, GALERIA (jb.), galerija
GALOW (c.), galama
GALAWNT (d.), naočit, galantan
GALL (jb.), bijel, labud
GALL (jb.), horoz, pijetao
GALL (e.), horoz; labud, mlijeko (razgaliti = svjetlo)
GALO, GALONA (jb.), mjera za tekučinu, galon
GALW (d.), zvati, vikati, galamiti
GAR (jb.), plamen
GAR (jb.), zaštita, garda, straža (ogar, vrsta psa)
GÀRAD (e.), bašta; zid, nasip (> garad < grad)
GARB (e.), grub, neotesan, ružan (> garib)
GARD (ac.), odbrana, gardista, stražar
GARDH (f.), zaštita, ograda (ilirski grad Gardun kod
Splita; gardh > gradh > grad).
GARDD (d.), ograđen, zatvoren (gard, garda; ilirski
grad Gardun kod Splita; metatezom ar > ra > grad).
GARG (c.), bijes, nasilnost, oštrina (> gargače, alatka
za češljanje vune).
GARGACHD (jb.), žestina, nasilje, gargače
GARRA (jb.), plamen (gar > žar; garra > žara)
GARAN (jb), gavran
GAS (e.), sila, snaga, bijes (gas > gasda < gazda)
GAST, GASDA (di., e.), odličan, vrstan; bistar; vješt,
iskusan (> gazda).
GASDAG (e.), lukavstvo, prevara (≈ gazdinski)
GEN (e.) rana, ozljeda (gen > genuti, genem =
= udariti (vk.).
GEN, GENI (jb), roditi, rođen
GEN (elj.), razum, duša, život (gen > gena > žena)
GENT (jb.), naočit, zgodan, kršan (> Gento, ilirsko vl.
ime).
GER (b., jb.), drag, voljen (ger > zer > žer = vatra)

88
GÊR (c.), riječ (riječ = Logos = Bog)
GER (jb.), isto kao Cer, Er, Ser. Vidi Aru.
GER (jb.), isto kao Gar, Gir, Gor, Gur. Vidi Bal.

Napomena:
Tračansko GER, GERMO znači VRUĆ; perzijsko GER-
MA je LJETO. Od GER je srpsko ŽER, a ŽAR je od keltskog
GAR.
GERDA (b., c.), slava, sjaj (gerda > gerdan > đerdan)
GERENSE (b.), ljubav (duševno gorenje)
GERG, GERGAN (jb.), crven (gergan > đerdan)
GERI (jb.), bijes, gnjev
GETH (c.), dan (geth > Get > Geti)
GHRA (ac.), reći (> graja)
GHRIAN (ac.), Sunce (> grijan, grijalo, grijač)
GHRINE (ac.), grm
GIBEAG (e.), list; snop, naslaga, gomila (> gibanica)
GIGANT (jb.), gigant
GILE (b.), kolega, drugar, jaran, Gile (vlastito ime)
GILLEACHD (e.), služba, posao (> giljanje, giljati)
GIN (e.), začeti, proizvest (gin > Gina, vl. žen. ime)
GIN (jb.), bijel (gin > Gina, vl. žen. ime)
GIR (c.), riječ (gir > kir > Kirie (Κύριε, gr.) = Bog
GIRAC (b.), vrsta morske ribe (> girice)
GLAIB (f.), lokva, kaljuža, glib
GLAIMH, GLAIM (f.), galama (metateza: al > al)
GLAM (e.), galama (metateza: la > al)
GLAMNSAN (e.), glasan (metateza: la > al)
GLAN (jb.), čist, bijel, sjajan, glanc
GLÂN (c.), runo, vuna
GLAN (b., c., e.), čist, sjajan, glanc
GLAN (d.), čist, savršen, sjajan, svet (glan > glanc)
GLAN (c.), fer, pošten

89
GLAN (jb.), dolina (glan > glanac > klanac)
GLANADAIR (e.), glancanje
GLANAS (e.), čistota, sjaj, uglančanost
GLANHY (b.), glancati
GLANLAICH (e.), kanal, šanac; (glan > klan > klanac)
GLANTA (e.), uglancano, glacnuto
GLÂS (c.), zdrijelo, grkljan
GLAS (jb.), zelen (glas > Glasinac, visoravan na
Romaniji, BiH).
GLASIEN (jb.), zelen
GLASNAYM (jb.), zelen
GLASRADH, GLASRAICH (e.), neobrađena zemlja;
travnjak, livada (> Glasinac, Romanija, BiH).
GLASS (jb.), trava, bilje
GLASS (ac.), rastuće (odnosi se na rast bilja: > klas)
GLE (f.), širok vidik, polje (gle = vidi)
GLEN (ac.), čist, jasan (> klen)
GLÊTH, GLÉDH (c.), lijevo (glet > gletovan = sjajan:
ako stojimo okrenuti istoku, lijeva strana pripada nebu
sunca proljeća i ljeta, a desna južnom nebu jeseni i
zime, udesu).
GLIB (b., c.), vlaga, kaljuža, glib
GLIBIE (c.), glibiti
GLEITH, GLETHE (f.), čist, glet, gletovan = gladak
GLINN (e.), stanište; nebo; tvrđava (naselje Glina u
Hrvatskoj).
GLO (jb.), upaljač, upaljivač, potpaljivač, inicijator
GLOAR (jb.), slava
GLOBIN (jb.), globus
GLOBACH (e.), boba, bobica
GLOEW (d.), sjajan, jasan (≈ glava > glavat = razum)
GLOGAG (e.), klobuk (vodeni mjehur)
GLOG (di., e., f.), gruda, grumenčić; boba, glog

90
GLOIR (e., di.), slava = oreol, klobuk: klo > glo (>
> Glorija - žen. vl. ime).
GLOINNE (di.), staklo
GLOUAS (c.), čuti (≈ glas)
GLOUAZ (c.), čuti (≈ glas)
GNÀTH (e.), radan, aktivan; gnjat = skočni zglob)
GOB (d.); hrpa, gromila (ᴖ ); jastuk (gob > gobelj = dio
kruga drvenog kola).

Kolo sa šest gobelja.

GOBER (c.), zarada, plata (≈ "protegni se koliki ti je gu-

ber ").
GOD (b., c.), drvo (u stablu drveta je god)
GODA (c.), drvo
GODH (b.), biljeg, znak, kod (god u drvetu)
GODID (d.), prijatno, prija, godi
GOF (b.), kovač (kov < > gov < > gof)
GOILE (di.), stomak (> gojan = debeo)
GOL (d.), oblo, okruglo (gol < > golo < > kolo)
GOL (c.), svet, čist (> gol, go)
GOLACHAR (d.), sjajno, blistavo (> kolo , kolac)
GOLAETH (d.), obožavanje, bogoslužba (> Golijat)
GOLAM (d.), skok, preskok (> golem)
GOLAN (d.), golo, svjetlo, zora, sveto mjesto svjetlosti;
91
Golan je galska planina u Galileji;
GOLAU (d.), svjetlo (> kolo, kola, koleta)
GOLE (d.), sjaj, divota (> kolo; > Kole = lično ime)
GOLËAD, GOLE (d.), osvjetljenje, golet
GOL (d.), oblo, okruglo (gol < > golo < > kolo)
GOL (c.), svet, čist (> gol, go)
GOLACHAR (d.), sjajno, blistavo (> kolo , kolac)
GOLAETH (d.), obožavanje, bogoslužba (> Golijat)
GOLAM (d.), skok, preskok (> golem)
GOLAN (d.), golo, svjetlost, zora, sveto mjesto svjet-
losti; Golan je galska planina u Galileji.
GOLAU (d.), svjetlo (> kolo, kola, koleta)
GOLE (d.), sjaj, divota (> kolo; > Kole = lično ime)
GOLËAD, GOLE (d.), osvjetljenje, golet
GOLES (b.), dno, donji dio, goleni (kosti ispod koljena)
GOLAS, GOLAZ (c.), donji dio, golen, goleni, golenice

Golo > kolo (Rajuvci, Veliko Trnovo, Bugarska).

GOLMEN (c.), veza, čvor (gol > kol >kolen > koleno)
GOLO (d.), obujmiti, okružiti, zastititi (golo < > kolo)
GOLO (jb.), dan, svjetlo (golo < > kolo: Kolo, hiperbo-
rejsko ime Sunca).

92
GOLOM (b., c.), golub (kolo > kolom > golom)
GOLOU (jb.), svjetlost (golou > golov > golova > glava)
GOLOW (b., c.), svjetlost, sjaj, jasanost (> glava)
GOLOWA (c.), prosvijetliti (golowa > golova > glava)
GOLOWAS (c.), prosvjetljujući
GOLWYTH (d.), čist, svjetlovit (kolovit = Sunce)
GOLYCHU (d.), bogoslužba, koloslužba = kolanja, kolo
= služenje svjetlosti, služba Suncu.
GOLSOWAS (c.), slušati (≈ glas)
GOLSOW (c.), slušaj ti (≈ glas)
GOLSOWAS (c.), slušati (≈ glas)
GON (jb.), obilan, glomazan
GON (jb), stijena, hrid
GOR (jb.), čvor, kvrga (gor > gorba > grba)
GOR (jb.), žut, sjajan, blješteći, grijanje (gor > gorenje)
GOR (d.), nadmoćnije, gornje; vis, visina (> gora)
GOR (e.), uživanje; svjetlo, gorenje, grijanje (> gora)
GOR (jb.), isto kao Gar, Ger, Gir, Gur, Gwr. Vidi Bal.
GORA (jb.), draž, milina
GORAD (e.), rumenilo, crvenilo; toplina; gorenje
GORADA (jb.), vis, visina, gora
GORAIRA (jb.), uzvišenje, gora
GORAM (f., jb.), grijati, paliti, gorjeti
GORAN (f.), bubuljica ( ᴖ ) ≈ gora
GORD (jb.), gord
GORDEAN (d.), širenje, veličanje (> gordost)
GORDDOR (jb.), mali prolaz, prozor
GORDHY (b.), obožavati, odavati čast, gorditi
GORDHY (c.), slava, gordost
GORDHYANS, GORRYANS (c.), slava; sjajni, gorući
(> gora > gord > gordost; > Gordana, Gordan, Goran).
GORDHYE (c.), čast, obraz, gordost
GORG (jb.), okrutno, žestoko

93
Napomena:
GORGONA (gr. Γοργώ) je čuveno mitsko biće “grčke”
mitologije, čudovišna žena čiji je pogled pretvarao ljude u
kamen. Grčko γοργός znači ŽESTOK, SVIREP, UŽASAN
(gl.). U GORGOS (γοργός) osnova je GOR (γορ) koja se
nalazi i u grčkom γοργόομαι sa značenjem VRUĆ (gl.).
Pošto u grčkom nema GOR (γορ) kao posebna riječ, jasno

Čovjek pretvoren u kamen (Pompeji).

je da je ovo GOR iz tračanskog ušlo u grčki.

Druga tračanska riječ u GORGONA je GON sa znače-
njem OBILAN, GLOMAZAN, a takođe znači STIJENA. Jas-
no je da GORGONA znači OBILNA VATRA, GOREĆA STI-
JENA kao simbolika Zemljine vrućine, lave.

GORLLEWYCHU (d.), goreći

GORLLEWYDD (d.), presjajan
GORLOSGI (d.), preplanuo, pregorio
GORLWG (d.), najsjajniji
GORM (d.), tegli unutra; gusto (> grm)
GORMANT (d.), punoća, gustina (>grmast)
GORMENAD (b.), komanda (ono iz gore, tj, vrha)
GORN (b.), rog, šiljak (cor = hor = gor > gora)
GORN (e.), opeklina, vatreni žig; potpala; kresivo
GORNETH (d.), nadmoćniji, gornji

94
GOROR (d.), gornje područje, gora
GOROV (b.), otvoren = vidljiv = vidan
GORRIA (jb.), crveno (gor > gorenje)
GORSEDD (d.), najviše sjedište vlasti, presto
GORSEDDU (d.), predsjedavnje
GORTY (b.), muž, domaćin (viši, gornji)
GORUCH, GORUCHAF (d.), vrhovni, višnji
GORUCHIAD (elj.), gorući, goreći
GORUCHIONEN (elj.), meteor (goreći)
GORYM (jb.), dominirajući, gornji
GOSAN, GOZAN (c.), nalazište gvožđa, (biblijsko mje-
sto Gozan u Mediji, Asirija).
GOSHENY (c.), dozvola, dopuštenje (riječ gosheny is-
koristio je pisac biblijske Knjige stvaranja: Goshen ili
Gošen je zemlja u Egiptu (Stvaranje,45,10) u kojoj se
“po Josipovom dopuštenju nastanio Jakov sa svojom
čeljadi, slugama i stokom”).
GOSTYTH (b., c.), poslušan, pokoran, (> gost > gostiti)
GOTH (b., d.), gordost, ponos, slava (> Got, Goti)
GOTH (b.), starinski, drevan
GOTH (b.), vena (> Vendi)
GOTH (c.), čuven, slavan
GOV (b.), kovač (gov < > kov)
GOVA (c.), lažno, falsifikat (gov > govno)
GOWAN (dv.), otvaranje
GOW (b., c.), lažan (gow > govno)
GOVY (c.), bijedan, mizeran
GOVID (c.), bijeda, mizerija
GRAB (e.), udubljenje, užljebljenje; grab (vrsta drveta)
GRÀBHAL (e.), greban, graviran
GRAC (e.), grakanje
GRÀD (e.), grad (≈ stepen)
GRÀINNE (e.), zrno, grah, grašak

95
GRAN (d.), oštar (Λ), grana
GRAVIO, GRAVIA (b., c.), gravirati, gravura (< grabati
> grebati).
GRAWN (c., d.), boba, zrno, grah
GRE (e.), priroda, suština (> greda = držač, nosač)
GREAB (e.), grebotina, udubljenje
GREAN (di.), kosa (rean < rea = resa = zraka)
GREANN (e.), grebanje, grelja

Ljeskova rea (reha).

GREANN (f.), ljubav (> gre > greje)

GREIDEL (d.), gvozdene plate, gradele
GREIAN (d.), sunce
GREIN (e.), Sunce, sunce
GRÉINE (e.), Sunce, sunce
GREAN (di.), kosa (rean < rea = resa = zraka)
GREANN (e.), grebanje, grelja
GREANN (f.), ljubav (> gre > greje)
GREIDEL (d.), gvozdene plate, gradele
GREIAN (d.), sunce
GREIN (e.), Sunce, sunce
GRÉINE (e.), Sunce, sunce
GREINE (f.), Sunčev, grijanje
GRES, GRIS (b., c.), vrućina (gres = kres = kris = gris)
GRIAN (ac., e., f.), Sunce
GRIANACH (e.), sunčano, grijuće; vedro, blještavo

96
GRIANACH (f.), sunčan, topal
GRIOS (e.), grijanje
GRIOTH (e.), Sunce
GRIOTH (f.), sunce, sunčane zrake
GRIS (.e), groza
GROAM (ac.), žalost, mrzovoljan izgled (> gronuo)
GRÒB (e.), ispupčen; žlijeb, rov, grob
GRÒBADH (e.), udubljivanje, kopanje
GUBAR (c.), zarada, (≈ "protegni se koliki ti je guber ")
GUBHA (f.), bitka; žalost, jadikovanje (> gubitak)
GRU (elj), probiti (gru > grunuti)
GRUD (d.), gruda
GRÛG (c.), pojas, kaiš; zona (grûg < krug)
GRUGIS (b.), kaiš, pojas, oblast, krug (grug < krug)
GRULLAGAN (e.), krug (gru > kru > krug)
GRUNN (e.), grupa (gru > grupa)
GRUNNAN (e.), grumpulja
GUAL (e.), ugalj (metateza: gu > ug > ugal > ugalj)
GUBHA (jb.), tuga, zalost (gub > gubitak)
GUBY (jb), ožalošćen (guby > gubitelj, gubitnik)
GUI (jb.), upućuje na svjetlo, sjaj, znanje, nauka, istina,
vid, bljesak, bjelina, ljepota, sreća, veselje, radost
GUIA (c.), pletivo (> guja = zmija = ~)

Napomena:

Srpsko GU u riječima upućuje na nešto zakrivljeno, sa-

vijeno, kružno: GUZ, GUTA, GUBER, GUSLE, GUDALO,

97
GULJA (prednji dio saona i sanki je gulja: Ր). Najbolji primjer
je u riječi GUJA, zmija, i to je galsko GUI (jb.) sa svim svojim
simboličnim značenjima: SVJETLOST, SJAJ, ZNANJE, NA-
UKA, ISTINA, BLJESAK, BJELINA, LJEPOTA, SRECA,
VESELJE, RADOST. Otkud da GUJA (zmija) dobije takva
značenja? Galsko GU znači DRAG, MIO, VOLJEN, a znači
i UZVIŠENJE i odgovara hebrejskom GU sa značenjem UZ-
VIŠENOST, ODLIČNOST, IZVRSNOST i sve je isto gal-
skom GUCH sa značenjem VISINA (jb.): to je dnevna pu-
tanja Sunca od istoka ka zapadu, a GUJA je simbolika te
savijene linije, simbolika te GUTE ili GULJE.
Galsko GUCH je u imenima naselja GUČA u Srbiji i GU-
ČA GORA kod Travnika u BiH.

GUL (c.), fizički rad, guliti, guli, gilja

GUL (jb.), vid, viđenje (gul > gulja = Ր; gula > kula)
GULA (jb.), viđeno, crveno
GUMMAN, GUBMAN (c.), morska trava (≈ gumno, gu-
vno).
GÙN (e.), haljinka, ogrtač; gunj
GUN (jb.), isto što i Cun, Sun. Vidi Aru.
GUNA (jb.), haljinka, ogrtač; gunj
GURDUS (jb.), tupav, glup (gur > gurbet)
GURRA (c.), metnuti, gurnuti
GURY (jb.), šljak, ugao, gurav
GUS (f.), sila, žestina, smrt (> gusar)
GUSAR (e., f.), oštar, žestok, nagal
GRUSHENS (c.), talog (gruša = zgusnuto mlijeko tek
oteljene krave).
GUTH (e., f.), glas, slog, riječ = grlo (guth ≈ gutati)
GRYS (c.), sila, snaga (> griz, ugriz)
GWED (d.), pripoved, poslovica (wed = ved)
GWEN (b.), bijel (wen = ven = sunce)
GWEN (jb.), lijep, bijel, sjajan (wen = ven = sunce)

98
GWENAR (b., c), Venera (wen = ven = sjaj);
GWENER (jb.), Venera
DE GWENAR (c.), petak
GWIDN (b.), bijel, blijed (wid = vid)
GWIN (b., d.), vino (vin > vinta = vintanje = loza)
GWIN (jb.), čist, bijel (win = vin > vinta = svastika)
GWING (d.), okret, zavoj, okuka, gvint (win = vin >
> vintanje = uvijanje).
GWIR (b.), istina
GWIR (d.), bistra tečnost; eter, suština života; čistota;
istina, pravda (wir = vir = win = vin = vinta = vintanje =
> vrt = okretanje = spirala = kolovrt, kolovir).
GWITH (b.), držanje, zaštita (with = vit > vid = sjaj,
svjetlost = Sunce).
GWITHE (b.), čuvati, štititi (wit = vit > Vito = Vid = Sun-
ce).
GWIWER (d.), vjeverica, viverica (ik.)
GWLAD (d.), zemlja, oblast (wlad = vlad > vlada >
vladar).
GWLADYZ (d.), rodoljub
GWLAS (b.), zemlja, oblast, područje
GWLEWDCH (d.), vlada, režim
GWLYB (d.), glib
GWOZ (dv.), izbija iz (šuma, gvožđe)
GWRAG (d.), koji se iskrivljuje (> vrag)
GWRES (b.), toplina, grijanje (wres = vres, vresak)
GWYDN (b.), bijel (widn = vidan; Gvido = vlastito ime)
GWYN (b., d.), bijel; lijep, pošten; blagosloven; srećan;
razuman (wyn = vin = vinta > vintanje = okretanje =
= Sunce).
GWYNT(d.), GWYNS (c.), vjetar (wynt = vinta > vin-
tanje; vitica = prsten = krug = Sunce).
GWYNTAWG (d.), vjetrovit

99
GWYNTYL (d.), ventilator (wyn = vin = vinta > vintanje)
GWYR (d.), čist, eter; svježina; energičan, životan
okrećući (wyr = vir = vin = vintanje = okretanje)
GYDH (b.), dan (mjera vremena: gida = mjera u Bosni)
GYDHAS (b.), presuda = gida = mjera);
GYLE (b.), drugar, jaran (Gile, vl. ime).
GYLLYF (b.), ja mogu (> giljati = rad, posao);
GYMERES (b.), Gomerovci, Kimeri, Kumri, Tračani, a
to su bili i baklanski Iliri.

..............................
ac. str. 71, 76, 77, 79, 83, 84.
b. str. 166, 169, 171, 172, 173, 174, 175, 177, 178,
179, 180, 181, 182, 184, 186, 196, 197, 199, 200, 202,
203, 204, 205, 206.
c. str. 38, 23, 27, 40, 48, 52, 55, 56, 57, 60, 62, 64, 68,
69, 75, 76, 79, 88, 89, 91, 92, 97, 98, 101, 104, 118,
135, 136, 142, 156, 165, 181, 184.
d. vol. II, str. 56, 57, 58, 59, 60, 68, 70, 73, 88, 89,
90, 92, 93, 98, 114, 117, 118, 119, 122, 131, 133, 134,
136, 158, 172, 173, 174, 175, 180, 201, 202, 203, 204.
di. str. 493, 501, 508.
dv. vol. II.
e. vol. II, str. 473, 474, 476, 477, 478, 479, 480, 491,
492, 498, 499, 501, 503, 504, 505, 508, 516, 517, 518,
519, 521, 522, 523, 525, 527, 528, 529, 531, 534, 535.
elj. str. 149, 161, 164.
gl. str. 315, 316.
isa. str. 504.
jb. vol. II. str. 625, 609, 613, 615, 616, 621, 623, 632,
633, 636, 639, 640, 643, 656, 657, 658, 664, 682, 683,
686, 691, 692, 702, 707.
vk. str. 88.

100
H.
HAV (dv.), širenje, ljeto (≈ hava, tur.)
HAE (jb.), platforma, hajat
HAEI (jb.), hranjenje, staranje, podizanje (hae > haje)
HAER (d.), dobar, pozitivan (> hair, hairli)
HAERU (d.), tvrditi pozitivno, slutiti pozitivno, hairliti
HAL, HALU (jb.), sline
HALA (jb.), odaja
HALOGI (jb.), iskvareno, prljavo (hal > hala = klozet)
HAPPA (jb.), hvatati, grabiti, hapati
HAR (jb.), ljubav
HAR (jb.), sjeme
HAR (jb.), isto kao Ar, Car, Gar, Sar.
HAR (jb.), isto kao Her, Hir, Hor, Hur. Vidi Bal.
HEB (b.), bez; izvan; lišen, beznačajan (heb > Hebrew)
HEB (jb.), govoriti, reći (heb > Hebrew)
HEBRWNG (jb.), voditi, upravljati, odvoditi (≈ Hebrew)
HELA (b., d.), skup, skupljati (hela > Helios = Sunce).
HELLA (b.), juriti (hella > Helios = Sunce)
HELM (wr.), stog, plast, gomila (Helm = Balkan)
HEMA (c.), jakna (zima je hima, sk.)
HEPAR (c.), nepar
HER (jb.), siguran, osoran, dug
HER (jb.), runski, vis, penjuci, rastuci
HЀRI (d.), hrom, šepav, herav = nakrivljen
HERLACH (d.), zveket; svađa; nered = herlač (u Bosni)
HERMES (jb.), prorok

Napomena:
HER ima isto značenje kao GER: VATRA, VRUĆINA. Po
tome HER u slovenskom HERCEG znači PLEMENIT, RA-
SAN (jb.) i to nije mađarskog porijekla, lažu.Tako su rusko
GEROJ i ilirsko HEROJ sinonimi.

101
HIROES (jb.), snaga, živost, energičnost, herojstvo
HIRON (jb.), hirovit
HIRAETH (d., jb.), čežnja, želja, hirajet (u Bosni)
HISTR, HISTRENN (jb.), skoljka (histr > Histria > Istra,
poluostrvo u sjevernom Jadranu).
HOCH (b.), svinja; Velika Hoča, naselje u Srbiji
HOÇ, (dv.), jastrijeb; Velika Hoča, naselje na Kosovu,
Srbija.
HOLM (jb.), ostrvo
HON (b.), ona (lična zamjenica)
HONNA (b.), ona (pokazna zamjenica)
HRAAST (ac.), zbijen, presovan (> godovi hrast)
HUD (d., jb.), iluzija, zabluda, hud (hudo = naivno, jad-
no, zbunjeno, začarano, izgubljeno).
HUDAW (d.), zabludan, varljiv, izigran, hud, ud
HUDER (b.), lažov, prevarant, onaj što hudi i nahudi
HUZ, HUZAW (dv.), crn, zacrnjen (> tuzgav = prljav)
HYGAR (d.), društvenost, zadovoljstvo (> igra)
HINOD (jb.), sjajan, ugledan (hin > hinjski = vješto,
podlo, lukavo).
HYR (d.), guranje, potiskivanje (> hir)
HYRET, HIRETH (c.), čežnja, želja, strast, hir
HITHU, HITHOU, HITHOW (c.), danas, sad (> hitno)

..............................
ac. str. 92.
b. str. 212, 213, 218, 219, 220.
c. str. 40, 43, 85, 100.
d. vol. II, str. 210, 220, 223, 224, 226, 233, 244, 247.
dv. knj. II.
jb. knj. III, str. 2, 4, 5, 7, 11, 15, 16, 19, 20, 27, 33.
wr. str. 196.

102
I/J.

IA (e.), zemlja, oblast, domovina (Serb + ia)

Napomena:
Srpsko JABLAN postanjem je od keltskog IA + BLAN:
IA + BLAN > IABLAN > JABLAN = MJESTO BJELINE.

IACH (b., dv., jb.), zdrav, jak (iach = iaç ≈ iač ≈ jač)
JACH (c.), bezbijedan (≈ jačina, jak)
IACHAD (dv., jb.), ozdravljenje, jačanje
IACHEDIG (d.), jačevan, izliječen
IACHE (b.), liječiti, jačati
IACHUS (b., dv.), zdrav, jačevan, jak
IADHRE (jb.), seosko imanje, farma (> Jadar, regija u
Srbiji).
IBH (e.), piće, voda (ibh > ibrik; Ibar, rijeka u Srbiji)
IAG (b.), lijek (jag > jagor > jagorčevina; jag > jak)
JACK (c.), zdrav, jak
IAL (f.), čistina, jalija (Jalija je dio Zenice, Bosna)
IÂL (dv.), čist, otvoreni prostor, jalija (obala, tur.)
IALAIN (dv.), jalijski
IALAIZ (dv.), težnja ka otvorenosti, jasnoći
IALACH (e.), sunčano, sjajno, svijetlo, čisto, čistina
IALU (dv.), jasan, otvoren; iskren (jalčak = bistar, mu-
dar, lukav).
IANG (dv.), nekontrolisan, džangrizav, čangrizav
IANGAIZ (dv.), nekontrolisan, nekulturan, neotesan,
džangrizav, čangrizav.
JANUS (jb.), žut (jan > Janko, Janja – vl. imena)
IAR (f.), crn, taman (> jarak, jaruga)
IAR (di.), zapad (> sjargati = sjuriti, stjerati)
JARRAILEA (jb.), drug, jaran
IARGAL (di.), zalazak Sunca (> sjargavanje)

103
IÂS (dv., jb.), žar, toplota (Iâs = Jas = ime Sunca)
JASAN (jb.), podižući, rastući
JAXA (jb.), jeha, jova, iva
IAWN (dv.), pravda, pravičnost (> java = stvarnost)
IBH (f.), pij
IBH (e.), piće (> ibrik = posuda za vodu)
IBHAM (f.), piti
ID (e., f.), prsten, alka, krug, vitica
ID (e., f.), dobar, pošten, pravedan
ID (dv.), izdužen; ispružen; oštar; probojan; znak
IDH (e., f.), vijenac, venac; lanac (idh > idenje)
IDHAD (f.), čedan, neporočan,
IDHAL (e., f.), idol
IDIR (jb.), između, prolaz
IË (dv.), jest, je
JEU (jb.), Jupiter (jeu > Jehu > Jehova)
JEHÉS (c.), izliječen, jak (> Jehova)
IESU (dv.), Jesus (en.), Isus
DZHYRNA (c.), dan (dzyrna > dzarna > zarna, žarna)
IG (jb.), vrh, znak, tačka
IG (b.), udica
IG (dv.), oštro (ig > igla > Igalo)
IGAN (jb.), vis, vrh
IGEA (jb.), brdo, planina
IGL (jb.), mjesto
IGEN (b.), udica

Napomena:
Velško IG = OŠTRO = Λ (u Igalu je brdo sa slovenskim
nazivom OŠTRO, na keltskom to je IG, a naselje oko IGA je
IGALO):
- Aἴγειος (gr.) < α-ἴγ-ει-ος = JARAC = V (oštri rogovi).
- Aἰγᾰέη (gr.) = KOPLJE = Λ

104
 Brdo Oštro u Igalu, Crna Gora.

IG > IGLA > IGALO.

IL (ra.), mnoštvo, obilno, obilje, rodnost

IL (dv.), krečuće, napredovanje, stvaranje
IL, ILE (e.), mnoštvo, obilje
IMP (dv.), izdanak, potomak
IN (ra.), oblast, područje, zavičaj, domovina, zemlja
IN, INE (raa.), kandža, kuka

Napomena:
Velško IMP je u riječi IMPERI(J)A: IMP + ER + IA > IM-
PERIA, dakle to nije moderni latinizam (ps.), nego je kova-
nica od keltskih riječi: IMP znači IZDANAK, POTOMAK,
ROD; ER je NAPREDAK, IA je ZEMLJA. Tako IMPERIA
znači ROD NAPREDNE ZEMLJE.

IN (e., f.), oblast, zemlja (> kraj + in - a)

105
IOLUS (dv.), za obožavanje, za divljenje: Jole (vlastito
ime u Hercegovini).
ION (jb.), izvor, voda (ion = jon > Jona, biblijska ezo-
terija = riba).
IÔN (dv.), ishod, izvor; početak; prvi uzrok; ime Boga,
Bog.
ION, IONA (jb.), Bog
IONA (jb.), dugačak
IONAD (jb.), banja, kupatilo
IONAWR (dv.), januar
IÔR (dv.), beskrajan, vječan, Bog (iôr = jor > jorgovan)
JORNA (b., c.), dan
IOUNC, IUNE (c.), mlad (> junac, junica, june)
IR (f.), ljutnja, bijes (> hir)
IR (dv.), čisto, suptilno; prodorno, probojno (ir > vir)
IRE (ra.), tlo, zemlja
IRION (ra.), područje, oblast, zemlja (Il + irion > Ilirion)
IS (jb.), zakon, vjera, vjernost
IUDH (f.), dan (iudh > judh > juth > jut > jutro)
JU (jb.), Bog
IUL (e.), vođenje, upravljanje, pravac (iul > ular = jular)
JUNK (c.), mladić (jun > junac, junak, junoša)
IUR (e.), krvoproliće, pokolj (iur > juriš)
JURNA (c.), dan (> Jure, Juraj)
IW (dv.), krajnje, na rubu, ivica, iva (vrsta vrbe)

Napomena:
Keltsko IDHAL je IDOL i to je figura ili slika Boga, tj. kip
ili ikona. Kažu da je originalni smisao jasan, sjajan (ws), ali
ne kažu tačno odakle i od čega potiče riječ IDOL. Grčko εἶ-
δος znači onaj što se vidi, u širem smislu lik, forma, figura
(gl.). Tu je i grčko ἰδέα (ἰδεῖν) kao ishodište riječi IDEJA (gl.).
U grčkim riječima osnova je keltsko ID koje se nalazi u srp-
skom glagolu IDE: ID IDE! Ovo keltsko ID je i u srpskom

106
VID, zatim u sanskritskom VID sa značenjem poznavanje,
razumijevanje, znalac (ws.). Keltsko IDH je VENAC, san-
skritsko IDH je SVJETLOST, SIJEVANJE (ws.). I ko je ID?
ID je DOBAR, POŠTEN, PRAVEDAN; ID je PRSTEN,
ALKA, KRUG i to je SUNCE, jer ID nebom IDE. Naziv IDOL
odnosilo na Sunce, jer Sunce je ID i ono stalno IDE.
..............................
b. str. 224, 225, 227.
c. str. 135, 40, 75, 186.
di. vol. I, str. 522.
dv. vol. II.
e. vol. II, str. 535, 539, 541, 559.
f. vol. I.
gl. str. 414, 692.
jb. knj. III, str. 35, 36, 37, 38, 39, 41, 42, 43, 48, 51.
ps. knj. I, str. 719.
ra. vol. I, str. 323, 325.
raa. str. 498.
ws. str. 280, 963, 167.

K.
KAKA (c.), kaka, govno
KAKAN (c.), govna, kaka, sranje
KAKAN (c.), kolač
KAL (jb.), prvi dan godine. Vidi Cal.
KALAN (jb.), kalendar (≈ kolan)
KALISH (c.), tvrd (kal > kaljen)
KAM (jb), savijeno, oblo (kam > kamen)
KAMARA (jb.), odaja, soba
KLÔS, CLÔS, (c.), slava (> klas)
KAM (c.), gruda, kamen
KAMMEN (c.), put
KANTL (c.), svijeća, kandil, kandilo

107
KAR (jb.), stijena (kar > Karpati)
KEGHIN (c.), kuhinja
KELT (jb.), hrabar, slavni ratnik
KEVERYS (c.), tako (> keverisati = navalio)
KLÊTH (c.), lijevo (klêth > uklet)
KENZA (c.), prvi (metatezom EN dobijeno knez)
KER, KERR (c.), daleko od (keriti = sutnuti)
KIR (jb.), srebro
KIR (jb.), grad

Napomena:
Galsko KIR (grad), na haldejskom i hebrejskom je KIRIA
(jb.), KIR na perzijskom; KIR, boravište, na arapskom (jb).

KLEVET (c.), slušanje, saslušanje (≈ klevet, kleveta)

KLOS (c.), slava (klos > klas, klasa)
KRÔM, CRÔM (c.), povijen, hrom
KOPHER (c.), kofer
KREI (c.), krečati
KRES (c.), sredina
KREZ (c.), sredina (> krezav)
KUDNIK (c.), podlac (>kudnik, kudilac)
KÛF (c.), mudrost (Kufu je upisano iznad Kraljeve oda-
je u Velikoj piramidi).
KUNYS (c.), drvo, ogrevno drvo (Kun = Sunce = vatra)
KUTHÉ (c.), pokrov, pokrivač (> kutija, kuća)
KY-HIR (c.), hrt, ker
KYNIN (c.), kunić
KYR (jb.), svijeća (kyr = kir > kirak > ćirak = svijećnjak)
KYRIAK (c.), bubuljica, prišt (> kurije oko)
Napomena:
Za LIJEVO postoje u keltskom tri srodna oblika: GLÊTH,
GLÉDH i KLÊTH ili CLÊTH. Iako često dolazi do prelaska G

108
u K, i obratno, u GLÊTH, GLÊDH i KLÊTH su dva suprotna
smisla: GLÊTH i GLÊDH su SJAJ, SVJETLOST, VID i to je
Božija strana, a LIJEVO u suprotnom
smislu je KLÊTH, kletva, bezbožna strana.
..............................
c. str. 24, 21, 37, 36, 38, 68, 70, 73, 75, 88, 92, 102,
116, 119, 127, 134, 143, 151, 176.
jb. knj. III, str. 56, 57, 58, 62, 63.

L.

LA (e., f.), dan (la > las > lasar > Lazar)
LA (jb.), dan, svjetlost (la > lak > lagan)
LAA (ac.), dan
LAB (e., jb.), usna, labrnja
LABEA (jb.), vatra
LABHAIR (e.), govor, labrnjanje
LABHAIRTH (e.), govoriti, labrnjati
LABEA (jb.), vatra, žar, toplota, peć (labe > Labeati,
ilirsko pleme u Crnoj Gori).
LABUS (jb.), ptica (lab > labud)
LACAT (jb.), postavljač, lakat
LACCA (b.), vrelo, lokva, mlaka
LACH (e.), divlja patka, plovka (lach = laća > lađa)
LAD (e.), glasno, bučno
LÀDAIL (e.), velik, glomazan
LADARNA (e.), smion, odvažan, gord
LÀDAS (e.), gospodstvo, bogatstvo (lad > Lado, Lada,
ladarice).
LAGAT (jb.), zraka sunca, sjaj (lagat < > lakat)
LAGEN (b.), lokva (> legenj)
LAGEN (b., c.), lokva, bazen, jezero (> legenj)
LAGH (e.), zakon; poredak
LAGH, LOGH (e.), čuvenje, slava, svjetlost (> logos)

109
LAGSAINE (e.), sloboda (> lakoća)
LAK (jb.), dug (lak > dlak > dlaka, vlaka)
LAKET (jb.), prijatan (lak > Lako, muš. vl. ime; Laketa,
Lakić, Laketić - prezimena).
LAMP (jb.), lampa
LAMPA (f., jb.), svjetiljka, lampa
LAN (b.,c, jb.), čist, svet; lan
LAN (jb.), mlado, mladunče (lan > lane)
LAPOUS (jb.), maleno, lapatak
LARA (jb.), bijela (Lara, žen. vl. ime)
LAS (e., ws.), zar, svjetlo; iskra; sjaj, bljesak (> laskati)
LAS (e., ws.), plamen (> lasta, laštilo; lasica; lasno;
klas; laser; Lazar; vlast; vlas, vlasi, Vlasi).
LASDA (jb.), gorući (lasda ≈ lasta, lastavica)
LASADH (jb.), sjaj, sjajan, ulašten
LASAIL (e.), ognjeno, zapaljivo
LASAIR (e.), plameni bljesak (> las > lasar > Lazar,
lazarice).
LASAIR (jb.), plamen
LÀSTAN (e.), ponosan, gospodski, lastan
LÀSTANACH (e.), ponos, gospodstvo (≈ lastavica)
LAS (f.), upali
LÂS, LAZ (c.), zelen (≈ Lazar)
LASACH (f.), zapaljivo, goreće
LASADH (f.), munja, sijevanje, sjaj, paljenje, buktanje ;
LASAIR (f.), plamen
LASAM (f.), paljenje (> bje + lasam > bjelasam)
LASAN (f.), bijes, strast (> lasan > lasno = lako)
LASSAIRE (f.), blješteći drugar (> Lazar)
LASTE (jb.), okretno (last > lastika)
LAT (jb.), latica cvijeta
LATHA (e.), latica cvijeta
LATA (jb.), prutka, šipka, letva

110
LATO (jb.), mesing (≈ zlato)
LAZ (jb.), smuđ (en. perch)
LE (jb.), vis, visok (le > leto)
LЀAS, LEUS (e.), lea, leja, leha, gredica
LEASG (e.), prut, štap (> leska)

Napomena:
Keltsko LA znači DAN i to je SJAJ, SVJETLOST. Kelt-
sko LATO je LATICA (cvijeta), LETVA, MESING i sve to
upućuje na SJAJNU ZRAKU: S + LATO > SLATO > ZLATO.

LEHA (jb.), leha, leja, gredica

LÉICH (e.), lečnik, liječnik
LEIG (e.), donji dio (> lega = nosač, podloga)
LENA (jb.), starješina, vođa (Lena, žen. vl. ime)
LEOTUM (jb.), velik (leot > Leotar, brdo iznad Trebinja)
LÊR (c.), tlo, zemlja (> Lero, bog proljetnog sunca).
LES (jb.), svjetlost (les > leska)
LES (b.), biljka (> leska, šuma)
LESCY (b.), gorjeti, goreće
LESIC (b.), leskovito, grmovito
LESIC, LESEK (c.), žbunovito, grmovito, lesno
LESCY, LESKY, LESKI (c.), spaljen (< lesna = šuma)
LESKY (c.), goreći, plamteći (< les = šuma)
LETH (e.), dio, duplikat (> letva)
LETH (jb.), pola (leth > leto = pola godine od zime)
LETH-FAD (e.), na padini, nagnuto (> letvanje)
LEUS (e.), plamen, oganj; sjaj, bljesak, zraka
LI (jb.), daje riječima značenje bijel (li > lik > like > lice)
LI (jb), povezani, srodni
LI (jb.), boja
Li (jb.), kralj
LIA (jb.), stijena, kamen

111
LIA (e.), poplava, tok, točenje (li > lije)
LIG (raa.), lizanje (lig > ligure = klizanje)
LIGNE (jb.), linija, crta
LIGTHNING (jb.), sjajan
LILE (b.), ljiljan
LILIE (b.), ljiljan
LILI (e., jb), ljiljan
LILIA (jb.), ljiljan
LILLIPA (jb.), narcis
LILYEN (jb.), ljiljani
LIMO, LIMONS, LIMES (jb.), limun
LIN (b.), lan
LÎN, LYN (c., f.), lan
LIN (jb.), linija
LINICH (e.), linija
LININ, LINYN (c.), pletivo

Napomena:
I riječi umiru skupa sa ljudima i umirućim narodom, a
stare knjige su nadgrobni spomenici umrlim riječima: LI-
MAN, LIMANA je kolovrt, kolovrat, svastika, vir, vrtlog (vsk.).

LIR (e.), žutica (lir = žut: IL + LIR > lLLIR > ILIR)
LIR (e.), leglo
LLA (dv.), svjetlost, svjetlo, sjaj
LLEB (dv.), blijedožuta boja
LLAÇ (dv.), zraka (v - lačiti > vlačiti)
LLAÇAR (dv.), zrakast (> vlakast)
LLÂD (dv.), dar, blagodat (> Lado)
LLADAI (dv.), vijesnik ljubavi (boginja Lada)
LLADAIZ (dv.), dar, poklon (> ladolež = vrsta cvijeća)
LLÂZ (dv.), sječa, ubijanje (oronimi Laz)
LLÂTH (dv., jb), prutka, štap (> latica = zraka: ☼ )

112
LLEÇH (dv.), ravan, horizontalan, leži (> leći)
LLEDAN (dv.), širina (> ledina)
LLEDANIAD (dv.), širenje (> ledina)
LLEDANIAL (dv.), divlje (> ledina)
LLER (dv.), rastegnut, dug, umilan, dražesan, fin (> Le-
ro = ilirsko božanstvo).
LLEW (dv.), lav
LLEWYÇAD (dv.), presijavajuće (Lijevče polje u Bosni)

Keltska boginja Lili, Liliulo ili Loulili (Ljilja, Ljiljana).

LLEWYÇU, LLEWYÇ (dv.), sjajno, levo (kad se okre-

nemo istoku, lijeva, tj. leva strana neba pripada suncu
proljeća i ljeta; oronimi Lijevče polje u Bosni i regija Le-
vač u Srbiji).
LLEWYN (dv.), zračeća tačka, zračeći znak
LLEWYR (dv.), sjaj, bljesak

Napomena:
Keltsko (velški) LLEW je LAV (dv.), keltsko LLEWYR je
SJAJ, BLJESAK (dv.). Keltsko (manks) LION je LAV (b.),
irski LEON i LEO (b.), armorićanski LEON (b.), grčki λέων
(b.), srpsko LAV.

113
 Egipatsko MA znači PALITI, SPALITI (eaw.), a egipatsko
MAA je LAV. Jasno je da između MA i MAA, osim morfo-
loške, postoji i semantička veza, isto kao što postoji u srp-
skom LAVA i LAV, jer LAVA je VATRA koja PALI.
Petar Skok kaže da je LJETO (ij.), LETO (ek.), ili LITO
(ik.) potiče iz sveslavenskog i praslavenskog doba i da ne
postoji u baltičkim i drugim indoevropskim jezicima (ps.).
LETO, najtoplije godišnje doba, počinje korijenom LE-, a
LITO je izvedeno od LI-, kao i srpsko LILA (vatra), LJILJAN
(va-tren) ili kao LINIJA (zraka).

Sunce i lav (dječji crteži).

Levak, livak ili lijevak.

Velško LLEW je LAV, a srpsko LEVAK simbol je ZRAKE,

jer Sunce kroz zrake svemu LJEVA životnu energiju. I gle

114
“slučajnosti”: treći Jakovljev sin dobio je ime LEVI, što znači
SPOJEN, PRIDRUŽEN, a njegovoj materi bješe ime LEA,
LEJA ili LIJA (gr. Λεία). Praslovensko i srpsko LEHA, LIHA i
rusko ЛЕХА (đd.) su dugačke i uske gredice u vrtu, a zovu
se tako jer su dobile ime po ZRAKAMA.
Tvorci judaizma i pisci prvih spisa Biblije su jevrejske
sveštenike nazvali LEVITI, tj. sjajni, zračeći (velško LLE-
WYN znači ZRAČEĆI, SJAJNI ZNAK.
Glavni neprijatelj jevrejskog boga Jahvea je LEVIJATAN.
LEV je LAV, SUNCE, a LEVI je SJAJNI, BLJEŠTEĆI (bib-
lijski Levijatan je u liku zmaja); velško TAN i srpsko TAN u
TANASKO i TANA znače VATRA.

LIG, LIGGAN (c.), deposit, naslaga (> lignit)

LISTA (jb.), spisak, lista
LIVN (jb.), krečnjak, kreč (livn > Livno, grad u BiH)
LLIMP (dv.), poliran, sjajan
LLIV (dv.), tok (> sliv)
LLIVAID (dv.), tlo, zemljište, livada
LLÎN (dv.), lan
LLINER (dv.), linija, pruga
LLÎTH (dv.), privlačnost, mamac, draž; lekcija; ujed
(ime koje su početkom nove ere kabalisti uzeli kao ime
“prve” Adamove žene; srpsko LILA je VATRA);

Lokne (stećak, Obori, Kladanj, Bosna).

LO (jb.), mjesto, stanište, boravište, stan

LO (jb.), vis, visina, uzvišenost

115
LO (f.), dan (svet + lo > svetlo)
LO (f.), lokna, kovrc, kovrdža, savijutak, spirala
LO (f.), voda (> lokva, lokati)
LO (e.), lokna, loknica (lo > lok > log > logos)
LO (e.), voda, lokva
LOC (e.), lokacija, mjesto (loc = lok > log > loga > lo-
gos).
LOCH (b.), izvor, lokva (> lokati > loče)
LOG (jb.), boravište, stan (log > loga)
LOGH (b.), izvor, lokva
LOGEL (c.), kovčeg = držač, nosač
LOGOL (c.), kovčeg = držač, nosač
LOIN (e.), debljina, loj
LOINNEAR (e.), lijep, prijatan, sjajan (loj = sjaj, bjelina)
LOINNRICH (e.), sjajan, blještav (loj = bjelina , sjaj)
LOISE (e.), plamen, čistoća (loj = sjaj)
LOISEAM (e.), snijeg (loj = bjelina)
LOISI (f.), plamen
LOISI (f.), lisica
LOIUNEAR (e.), bjelina, sjaj, bljesak (loj = bjelina, sjaj)
LONCA (jb.), gutati, kusati (lon > lonac)
LÔR (c.), tlo, zemlja (> Lord, lord (en.) = držač, vlasnik,
gospodar = Sunce, Bog).
LOWENÉ (c.), slava (s lowene > Slovene)
LOWENDAR (c.), slava
LOY (jb.), crven
LLATH (jb.), smudj (en. perch)
LLIL (c.), laskavac (lil = las = sjaj)
LLÒBH (dv.), nezgrapna gruda (> lobanja)
LLOÇES (dv.), sklonište (llòçe < loga)
LLOZIAD (dv.), podložiti
LLOVI (dv.), rukovati, dohvatiti (> lov)
LLOVIAD (dv.), posegnuti rukom (loviti)

116
LLOVION (dv.) ubrati rukom (> uloviti)
LLOSGY (dv.), naložiti, ložiti; loži
LLOSGIAD (dv.), gorenje, loženje
LLOSGNY (dv.) goreći, ložeći
LU (jb.), armija, vojska
LUACHAR (e.), sjaj, bljesak, lučevnost
LUB (f.), omča, petlja (> lub > lubanja)
LUBAN (f.), obruč
LÙB (e.), savijeno; omča (> lubina, lubanja)
LÙBACH (e.), omča (luba > lubina, lubanja)
LÙBAG (e.), mali luk, mala omča (> lubanja, lubina)
LÙCHAIR (e.), sjaj, bljesak, luča
LÙCHAR (e.), luča
LUCHAS (b.), sijevanje (< luča)
LUCHEDEN (b.), bljesak svjetlice, lučevan
LUCHD (e.), ljudi, društvo, narod
LUDAIR (e.), neuredan, aljkav (≈ lud, ludak)
LUDD (jb.), ljudi
LUDRAGAN (e.), glup, lud
LUDZ (jb.), bijel
LUCHAIR (f.), sjaj, bljesak, luča, lučevan
LLUÇ (dv.), pogled, bljesak, luča
LLUÇ (dv.), pogled, bljesak, luča
LLUÇDOR (dv.), svjetlucav, lučevan, luče
LLUÇED (dv.), sjaj, sijevanje, luča
LLUÇEDU (dv.), sjajan, lučevno, luče

Luča

117
LUÇED (dv.), sjaj, luča
LLUCHEDEN (b.), bljesak munje, bljesak luče
LUCHD (f.), ljudi
LLUD (dv.), odbačen, pregorio, lud
LLUG (dv.), sjaj, izvor sjaja (> lug = šumarak, šuma);
Lužički Srbi.
LLUGANT (dv.), svijetal, lugonja = ime vola
LLUGIAD (dv.), svjetlucav, lugav
LUG (jb.), vis, visina, planina; svjetlo
LUG (jb.), drvo, šuma, lug
LUG (jb.), voda, močvara, lug
LUG (jb.), sjaj, radost, ushićenje
LUGARN (c.), svijeća (> lug > lužara)
LLUN (dv.), Luna, Mjesec
LLYVNU, LLYVYN (dv.), ravnati, drljati, zubiti (> Livno)
LLYGORN (dv.), lampa
LLYM, LLŶMAN, LLYMUS (b., dv.), probijanje, brzina,
oštrina, teškoća (> Lim, rijeka u Srbiji);
LLŶS (dv.), dio, odvojen (> list)
LLYSAI (dv.), odvojen, sa strane, list
LLYSAU (dv.), biljka, listina
LLYSIAD (dv.), odvajanje, listanje
LLŶTH, LLYTHIAD (dv.), mekoća, lit, lita, litanje
LLŸYS (dv.), listovi, lišće
LYSCY (b.), spaliti (liska, ik.)
..........................
ac. str. 103.
b. str. 227, 229, 234, 236, 240, 241, 242.
c. str. 24, 25, 26, 31, 43, 68, 70, 71, 90, 91, 126, 163.
dv. vol. II.
e. vol. II, str. 560, 561, 562, 563 (595), 570, 571, 578
(587), 579, 584, 587, 589, 590, 592, 595, 596, 597,
600, 604, 606.

118
eaw. vol. I. str. 268.
f. vol. I.
jb. knj. III, str. 64, 65, 66, 67, 68, 71, 72, 73, 74, 75, 77,
80, 83, 85, 86, 87, 88, 90, 91, 95, 96, 97, 102.
ps. knji. II, str. 336.
raa. str. 354.
vsk. str. 328.
ws. str. 899.

M.
MAC (e.), jasan, čist (mac = mak)
MÂÇ (dv.), sigurnost, mač
MAG (jb.), polje
MAGA (jb.), hranitelj, donator; uzdignut
MAGAD (dv.), hrpa, gomila, gromila, tumulus
MAGAD (jb.), mnoštvo
MAGADENN (jb.), dojilja, hraniteljka
MAGH (jb.), mirna voda

Napomena:

119
 Po Galima je nazvana biblijska oblast Galileja sa Gali-
lejskim jezerom. Gradovi MAGDALA i MAGADAN su bili na
zapadnoj obali Galilejskog jezera.

MAGAR (e.), riječ, ekspresija (> magarac): magarac

njače tačno u podne.
MAGARNACH (e.), zagonetan (osobina magarca)
MÀGARSAICH (e.), ružan (izgled magarca)
MAIA (jb.), starateljka (maja = domaćica)
MAJ (jb.), polje, zemlja
MEAN (b.), mejnik, međaš
MAGAN (c.), veličanstven, divan (> moćan)
MAGDAN (dv.), vatreno, zapaljivo (mag + dan > mag-
dan).
MAGHAR (e.), riječ, ekspresija (> magarac)
MAIGH (e.), prijatno, umilno, saglasno (> majka)
MÀIGH (e.), maj (> majka > maja, boginja Maja)
MAIR (e.), živjeti, postojati (mair > mairva > marva)
MAL (dv.), čestica, mal, malen
MAM (e.), snaga, moć; mama; sisa (> mamac, mamiti)
MAMLAZ (dv.), materoubica, mamlaz
MAN (dv.), prostor; mjesto; stanje (ob-i + man > obi-
man; Vukoman, Radman, Rodman; mantanje).
MÀNAS (e.), sila, moć, mantra (> manastir, Manasija)
MÀNAS (e.), obrađeno seosko imanje, farma
MANDAL (e.), bijes, gnjev; grubost, mandal
MANGYLÇAU (dv.), mali obruči, kružići, kovrdže
MANGYLÇAWG (dv.), kovrdžav (svinja mangulica)
MANGYLÇU (dv.), upetljan kovrdžama
MANTAWL (dv.), ravnoteža (≈ mantati, mantanje)
MANTOLI (dv.), balansirati
MANTEL (b.), mantil
MANTELL (dv.), mantil
MÀNU (dv.), praviti mjesto, mjesto (≈ mahati)
120
 Mangulica

MAR (e.), mariti

MAR (jb.), velik (mar > Marko, Marica - vl. imena)
MARAES (jb.), čistina, ravnica, polje, meraja
MARAZ (c.), prodaja (≈ miraz)
MAS (e.), dobro, odlično; oblo, okruglo (> mast)
MASG (dv.), ukršteno, mazga
MAT (jb.), dobar, sutšinski, ukrasan i vremenski, bo-
gat, suštinska potreba, pogodan, obilnan, plodan, lju-
bazan, bistar, genijalan, kovrčav.
MAT (jb.), isto kao Met, Mit, Mot, Mut. Vidi Bal.
MATH (e.), dobro; pravedno; tačno (> matematika)
MÀTHAIR (e.), mater
MATER (dv.), proizvođač, postojanje, uzrok; mater
MATOG (dv.), motika
MAU (dv.), moj
MÊD (dv.), rasteguto, izduženo; savršeno (= med)
MEDH (b.), medovina
MEGIDDYD (dv.), čuvar; hranitelj (biblijska galska tvr-
djava Megiddo u Samariji).
MEIDIN (dv.), međa

121
MEIDIR (dv.), mjesto susretanja, medja
MEITH (c.), neobrano mlijeko, mlaćenica (pravljenje
putera buckanjem je metenje mlijeka).
MÊL (dv.), med (mel > melasa)
MELIN (dv.), mlin
MELINAW (dv.), mljeti
MELYN (c., dv.), žuto, sjajno, svijetlo (milina, ik.):
Melenta (vlastito ime);
MELYNOG (dv.), žuto (Illinos velen)
MELYS (dv.), sladak, melem; mil (ik.), mio (ik.):
Melisa, Melanija - žen. vl. imena.
MEN HARS, MEN-HEIR (c.), granični kamen, mejnik
MEN (b.), kamen (ka - men)
MER (jb.), velik (mer > mera)
MET (jb.), imanje, dobro, odvojen, odijeljen
MET (jb.), isto kao Mat, Mit, Mot, Mut. Vidi Bal.
METAL (jb.), metal, gvožđe
METHIA (c.), čuvanje, održavanje(> metenje, mesti)
MEUR (c.), meur, mehur
MÊZ (dv.), izvor kretanja, sredina, centar (> Mezija =
Moezija).
MÊZ (c.), skromnost, umjerenost (> meza)
MEZEDIG (dv.), uživati (> meza, meziti)
MEZVAETH (dv.), hranjeni medovinom
MEZWAIN (dv.), pijan
MID (dv.), zagrađeno, zatvoreno
MIDJAN (c.), maleno (> minđa, minđuša)
MIL (jb.), žut, svijetal (mil > mio, milina)
MILIN (b., jb.), žut, sjajan (> mil, mio, milina): Milan,
Mile, Milka, Milena (vlastita imena).
MION (jb.), dijadema, kruna
MIONADH (jb), mlin, mljeti (> Mionica, grad u zapadnoj
Srbiji).

122
MIR (e.), vrh (> sve + mir > svemir)
MIR (jb.), dar, poklon.
MIT (jb.), isto kao Mat, Met, Mot, Mut, Vit. Vidi Bal.

Napomena:
MIT je isto kao MAT, MET, MOT, MUT, VIT i sve je isto
kao BAL, a BAL je SUNCE. Od MIT je vedski BOG MITRA i
to je ime Sunca. Od MIT su srpska vlastita imena MITAR i
MITRA, a srpsko MITARITI SE znači CISTITI SE, dakle MIT
znaci ČIST, BIJEL, BEL.

MO (e., jb.), velik, najveći (mo > moć, moba)

MOB (ra.), gomila; moba
MOCH (e., jb.), uranak, zora, jutro
MOCH (jb.), svjetlost. Vidi Bal.
MOCHYA, MOCHA (c.), najveličanstveniji, najmoćniji
MOCHA (b.), najmoćniji
MOCHAHÉ (c.), jačati, močati
MOGAN (c.), veličanstven, divan (> mogućan, moćan)
MOGHIS (c.), najveličanstveniji, najmoćniji
MOL (e.), pohvala, veličanje
MOLADH (e.), hvaleće, uzvisujuće; slava (moladh >
mladh > mladost).
MOLLETH (c.), kletva, prokletstvo (≈ moliti, molba)
MOLATH (c.), kletva, prokletstvo (≈ moliti, molba)
MON (jb.), vis, planina; dobar, obilan
MONTAGNE (jb.), planina (> montaža, montažer)
MONTI (jb.), uzdizati
MOR (jb.), velik, visok. Vidi Bal (> Morovlah, morga)
MÒR (e.), velik, visok, uzvišen, veličanstven, pleme-
nit; moćan; rasprostranjen; živopisan; krasan, jasan (>
moral; Morovlah; morga = motka, prutka).
MÓR, MÒR (e.), čuvenje slava i moć (> Morovlah; Mo-
rava, rijeka u Srbiji: Mor + aba > Morava).

123
MOR (b., c), more
MORACHD (e.), sjajno, divno, moćno (> Morača, rijeka
u CG.).
MORE (jb.), veliko, široko
MOREC (b.), morski
MORAWG (b.), morski
MORETH (c.), tuga, mora
MOS (b.), nastaviti, ići (> most)
MOSTRE, MOUSTRE (jb.), prikaza (> Moštre, selo kod
Visokog, BiH).
MOT (jb), znači isto kao Bot (vatra)
MOTH, METH (c.), stidljivost, smotan, smeten
MOTHAR (na.), dubok nezemaljski glas

Napomena:
Gaelik MOTHAR je DUBOKI NEZEMALJSKI GLAS. To je
složenica od MOT + HAR. MOT je OKRET, HAR je LJU-
BAV, SJEME, HAR isto kao Ar, Car, Gar, Sar, isto kao
Her, Hir, Hor, Hur. Sve je isto kao BAL i to je SUNCE
kao vidljivi lik nevidljivog BOGA MOTHARA.
Oko sebe Zemlja MOTA, oko Sunca Zemlja MOTA, vjetar
MOTA oko plota. MOT MOTA. MOT MOTA MOTOR i MO-
TOVILO.

MOY (b.), veće, više (> moj, moje)

MUG (jb.), braniti (mug > Mugoša, prezime u CG.)
MUL (c.), stidan, mulav
MUD (raa.), pomijeranje
MUD (jb.), promjena prebivališta (mud > mudo). Vidi
Bal.
MÛD (dv.), pomijeranje, pokretno, krećuće (mud > mu-
do; mud > mudar = umno pokretan).
MÛD (dv.), izražavanje pokretom, getikulacijom (> mud
> mudav > mutav = nijem).
124
MUDA (jb.), promjena
MUDAN (dv.), nijem, mutav (mut > mutav; mudan >
mutan).
MUDO (jb.), nositi, mijenjati mjesto
MÛL (dv.), mula
MULAW (dv.), stidan, zbunjen, mulav
MULYN (dv.), mulac
MUN (dv.), epitet ruke, pokret, gest (> munuti = brzo
udariti; mun > munja).
MUN (jb.), znači isto kao Bun.
MUNER (dv.), upravljač, vladar
MUNUD (dv.), pokret (munudi > munuti = udariti)
MÙR (e.), zid, utvrđeno mjesto, zatvor (mur > murija)
MURACH (e.), ograđeno zidom, zatvor, murija
MURIAD (dv.), zgrada, zatvor, murija
MURIANAN (c.), mrav
MURIAW (dv.), ograničeno, ograđeno zidom; murija
MURT (ra.), ubistvo (murt > murija)
MURTAIR (c.), ubica (“Sjaši Kurta da uzjaši Murta!”)
MUS (dv.), kreten; musav
MUTH (e.), mutiranje, promjena, preobražaj
MUTO (jb.), ovca (muto > mutav)
MYÇAWL (dv.), maknut, pomaknut (myç = mic)
MYÇW (dv.), brzi pokret, mig, mic (mig > mik > mic;
mig > mik > mič = miç)
MYNES, MYNEZ (c.), ici, minuti (> imperativ: mini)
MYR (dv.), suština, čisto, sveto = mir; miro (miris, ulje)
MYTH (dv.), metilj (ek.), mitilj (ik).) = zaraza
MYTHDER (dv.), milina; brzina (> Mitra, vedski bog
sunca; Mitra – žen. vl. ime).
MYTHDRA (dv.), milina; brzina; Mitra
MYTHYL (dv), metiljiv
MYTTYN (b.), svitanje, jutro (> mitari se = čisti se)

125
..............................
b. str. 243, 245, 249, 251, 255, 257, 258, 259, 261.
c. str. 25, 20, 51, 68, 70, 71, 83, 90, 100, 103, 105, 111,
119, 138, 139, 143, 186.
d. vol. II.
dv. vol. II.
e. vol. II, str. 622, 623, 624, 627, 631 (634), 635, 662,
666, 669, 670, 681, 682.
jb. knj. III, str. 125, 128, 138, 139, 145, 157, 160, 167,
169, 173, 174, 176, 178, 180, 181, 182, 185.
na. str. 185.
ra. str. 401. 411.
raa. str. 230.
wr. str. 232.

N.
NACHA (b.), neću, neće
NACHÉ (c.), neću, neće
NACH (jb.), vis (žito se saspe na naćve i baca uvis da
je lakše razabrati pljevu i trunje).
NADAR (e.), natura, priroda
NADHAS (jb.), dobro, nada
NADUR (e.), natura
NAIN (dv.), nana, prababa
NAR (jb.), dobar
NAR (dv.), napredni
NAREA (jb.), loza, linija, rasa
NARO (jb.), obilno
NAROA (jb.), veličanstven, rodan, plodan
NARODEA (jb.), veličanstven
NARONA (jb.), lom, lomljenje, rastrgavanje
NARTH (jb.), snaga, sila
NATER (b.), priroda, ćud, narav (> naters = nakaradan)

126
NATH (e.), znanje (nath > znat)

Napomena:
NARESI, NARENI ili NARENSI bili su ilirsko pleme
nastanjeno oko grčke kolonije Narone (gr. Ναρῶνα) i uz
rijeku Narenta, tj. Neretvu. NARONA je grčka kolonija u Iliriji,
danas kod sela Vid na desnoj obali Neretve kod Metkovića
u Hrvatskoj. NARONA je takođe jedno od drevnih imena
rijeke Neretve.

Neretva

NÂV (dv.), Stvoritelj, Bog (kod Slovena Nav je nebeski

svijet mrtvih i nalazi se Pravu, svijetu Boga i bogova).
NEACH (e.), nejač, čeljade,
NEAR (e.), nerast (vepar)
NEB (jb.), nebo
NECHYS (b.), neće
NEDEL (jb.), nov
NEDELEC (jb.), Božić
NEG (dv.), negiranje
NEGES (dv.), glasnik (> Negoslav, Nego - muš. vl. ime)
NEGYV (dv.), ne, negacija
NEIDYR (dv.), guja, zmija (nei + dir)
NEF (jb.), nebo
NEF (jb.), strani, koji je izvan

127
NEF (jb.), oblak
NEFI (jb.), nebo
NEFDRIG (jb.), nebeski
NEFLIW (jb.), plav
NEFOED (jb.), nebesa
NEFOL (jb.), nebeski, božanski

Napomena:
Rekli smo i opet podsjećamo: početak judaizacije sta-
novnika Jerusalima i okoline je 459. god. st. ere, a Jevreji
kao narod nastali su kroz tu nasilnu judaizaciju. Stanovnici
tadašnje Palestine bili su Tračani, tj. Kelti Gali izmiješani sa
domaćim Semitima.
Pošto ni u prvom vijeku nove ere nije postojao hebrejski
jezik, nego se u Jerusalimu i okolini govorio aramejski, mno-
ge riječi keltskog jezika ušle su biblijske spise i u kasnije
vjestački stvarani hebrejski, a jedna od tih riječi je NEFILIM
(Postanje,6,4), naziv za biblijske divove rađane iz brakova
“anđela” Vanzemaljaca i Zemljanki. Evo i dokaza za to:
“DIVOVI. Prvo pominjanje divova u Bibliji je u Postanju,
6: 4, gdje u ASV, RSV stoji Nefilim, heb. riječ nepoznate eti-
mologije.” (mt.)
Biblijsko NEFILIM je od keltskog NEF ILIM, nebo.

NEINA (dv.), nana, baba

NEM, NEAMH, NEMES (jb.), plemenit. Isto kao Neb,
Nef (nem > Nemania > Nemanja - muš. vl. ime).
NEMEO (jb.), nebeski (nem > nemania > Nemanja –
konspirativno masonsko ime raškog vladara Nemanje).
NEMETIS, NEMET, NEMOS (jb.), hram
NEN (dv., jb.), nebesa (nen > Nenad = nebeski)
NER (jb.), voda, rijeka
NÊR (dv.), samopokretač, Bog (ner > Neretva, rijeka
u Hercegovini: ner + eth (str. 48) > nereth = Neretva =

128
božanski tok; ner > nerv; Nermin, Nerka (vl. imena).
NERTH (dv., jb.), moć, snaga, sila;
NERTHAI (dv.), pojačivač
NERVENN (jb.), nerv
NEV (jb.), nebo
NEV, NEVE (b., c.), nebo (nev > neven, neva, nevesta)
NEVE (jb.), nov

Napomena:
“neve m (Kosmet) ‘duša, priroda’…” (ps.)

NEWEDH (c.), nije veto, novo

NI (dv). ne, nije
NIS (jb.), vis, sunce. Vidi BAL (nis > Niš, grad u Srbiji)
NISES, NIZES (jb.), isto kao NIS
NOA (jb.), vino (biblijski Noje volio je vino, Postanje, 9,
20-21).

Napomena:

1. DI-O-NISES > DIONISES > DIONIZIS

2. DI-O-NIZES > DIONIZES > DIONIZIS
DIONIZIS (gr. Διόνυσος) je SJAJNO BLJEŠTEĆE SUNCE
(sunce ljeta).

129
NÔD (dv.), znak (nod > notь > noć = zvijezde);
NOS (e.), čist, bijel (po + nos > ponos)
NÔS (c.), znak, simbol (nosi značenje)
NÔS (c., dv.), noć
NOSI (dv.), smrkava se: noći
NOT (jb), znak, nota
NÒTACHAN (e.), notes
NOTAIR (e.), pisar, notar
NOTER (jb.), bilježnik, notar
NOVETH, NOVTH (c.), svjež, nov
NWV (dv.), suštinski, sveti, (nwv = nuv > nov)
NYV (jb.), svet, bozanski (> nyv > niva > njiva)
NYW (dv.), živahnost, životnost; žar; snaga, energija,
(nyw > niva > njiva).
..............................
b. str. 262, 263, 266.
c. str. 64, 76, 109, 130, 146.
dv. vol. II.
e. vol. II, str. 683, 686, 687, 700.
jb. knj. III, str. 190, 191, 194, 196, 197, 199, 200, 201,
203, 206, 207.
mt. str. 311.
ps. knj. II, str. 513.

O.
OB (e.), potok, zaljev, bunar (ob > obramica)
OB (jb.), glava, vođa (ob > obal = okrugal)
OBA (jb.), ispravljač, kontrolor
OBADH (e.), provokacija, sila, nasilje, obad
OBALL (jb.), jabuka
OBAN, OBONN (jb.), bezobziran, lud, mrzovoljan,
zloban, nesretan, tužan, nezgodan, nastran, ružan,
ponosan, prijek, nagal, brz, napredan.

130
OBE (jb.), dobro, korisno
OBEL (jb.), jabuka
OBEN (jb.), dojavljivač, obavještajac, optužitelj
OBENA (jb.), greška, grijeh

Napomena:

Najčešće viđane forme obova.

Ob na nišanskoj kameri američkog vojnog pilota.

U bukvalnom smislu OB je OBLIK, KRUŽNI OBLIK, OB-
LIK GLAVE. U značenju ispred nabrojanih riječi je srž

131
 biblijske priče o čovjekovom sagrješenju pod uticajem
“zmije”, ovdje opisane u riječima OBAN, OBONN, OBEN.
OB je KRUG, KUGLA, SFERA, dok AN, ONN i EN znače
BORAVIŠTE, MJESTO, UNUTRA. OBAN boravi U SFERI,
U KUGLI.

OBER (jb.), isto što i Bal.

OCH (jb.), uzvičen, visok (och = oč > očaj)
OÇAIN (dv.), stenjati, jaditi, očajavati
OÇAN (dv.), jad, jao, jauk, očaj
OCHI (jb.), jecaj, jaditi se, uzdah
ODN (c.), onaj, jedan
ODYN (jb.), peć, pećica, kov, kovati
OG (jb.), voda, ocean (og > ogean > ocean)
OG (jb.), oko (og > ogo > oko)
OG (jb.), drljača, zubača
OG (dv), pokretljiv; šireći; životan; mladost; zubača (og
> oganj; og > ogrnut).
OG (e.), mlad, mladić (og > oganj)
OGAN (jb.), mlad, ognjevit
ÒGAN (dv., e.), grančica, grana
OGANACH (e.), mladić
OGH (e.), čist; srdačan; potpun
OGYL (dv.), životan, ognjevit; agilan
OL (jb.), okrugal, prsten, orb, obruč
OL (jb.), traka, trag
OL (jb.), sve
OL (dv.), znak; trag, trak, put, staza; kolovoz (k-ol-o >
kolo).
Napomena:

OL + LLIMP > OLIMP = ZNAK SJAJA.

OLIVA (jb.), maslina (> Oliver, Olivera - vl. imena)
OLL (jb.), velik, univerzalan (oll > oličen, oličenje)

132
OM (dv.), protegnuto okruglo; izbočeno = nebo
OMLADH (b.), tući (mladh > mlat > mlatiti)
ON (dv.), rastući; vrhovni; vječni (On je jedno od dre-
vnih imena Sunca); (on > onda = vrijeme).
ON (jb.), mjesto, stan, boravište
ONAN (c.), onaj
ONCO (dv.), onde, ondje
OR (jb.), rub, ivica, granica
OR (dv.), krajnje, graničnik, granica; ivica, rub; rok

Napomena:

OR + ION > ORION = KRAJNJI ISHOD; KRAJNJI RUB,

KRAJNJI ROK (slika ispod).

Orion je granica vremena ovoga svijeta: 2035-2070.

133
OREN (c.), slavan (≈ oran = raspoložen, vedar, čio)
OS (e.), iznad, preko (žute pruge preko insekta osa)
OSA (e.), os, osa, osovina.
OSKAR (e.), pobjednik, šampion
OTRACH (e.), prljav, otarač
OTRAICH (e.), prljav, otarač
OR (ef.), OUR (b.), zlato (ur = svjetlo, sjaj: ur > uranak)
OUR (b.), ura, sat, čas
OV (dv.), bitisanje; atomsko stanje; atomi; trunke, čes-
tice (ov < ob > oblo; oblik).
OYETH (b.), čuj, slušaj, slušajte (> ojkanje, ojkače =
vrsta krajiških narodnih pjesama).
..............................
b. str. 272, 276.
c. str. 84, 89, 100.
dv. vol. II.
e. vol. II, str. 702, 703, 704, 712, 713.
e. vol. III, str. 701.
jb. knj. III, str. 209, 210, 212, 216, 217, 218, 220.

P.
PA (dv.), pa (šta, kako, kuda)
PAC (e.), pakovanje
PACA (e.), pakovanje
PACAID (e.), paket
PAIDHIR (e.), par: pajdar i opajdara
PAIDHRICH (e.), pajdar i opajdara
PÂL (dv.), zraka (pal > paliti; > palica = trak, traka =
zraka = vatra).
PALAD (dv.), zračeća, sjajna, blješteća (> Palada Ate-
na, grčka boginja mudrosti i umjetnosti).
PALL (dv.), pad, palo
PALLY (c.), greška, pad

134
PAIRK (e.), park
PAN (jb.), glava. Vidi BAL
PAN (dv.), tiganj, tava (Pan je ilirski bog šume: pan >
panj = drzač ≈ pantokrator (παντοκράτωρ, gr.); Panto
je ilirsko vl. ime.
PÂN (dv.), dole; prožimajući, prodorni; (pân > panj);
PANNON, PANTON (dv.), sve; začetnik, stvoritelj (pan
> panaija).
PANNU (dv.), panuti, potonuti (> PANONIA je močvar-
na zemlja).
PANT (dv.), nisko, donje; šuplje (pant > pantalone)
PÀNU (dv.), prožimajući; formiranje suštine ili zrna ži-
ta; (pàn > panaija).
PAR (dv.), isti, jednaci, par
PÂR (jb.), isti, par, parovi
PÂR (dv.), uzrok stvaranja; suština, sjeme (pâr > pare-
nje).
PAR (jb), isto kao Per, Pir, Por, Pur. Vidi Bal.
PARA (jb.), vječnost, nastavak, trajanje
PARA (dv.), nastavak, trajanje; para, pare
PARADWYS (dv.), raj
Napomena:
Sumersko PAR značilo je SVJETLOST, egipatsko PA-
RĀA (lw.), tračansko PER, dakle je velško PAR = PER =
SVJETLOST. Velško PARADWYS, sa značenjem RAJ, je
složenica od PARA + TWYS. PARA je NASTAVAK, TRA-
JANJE, a TWYS (dv.) je VRH, VIS, u ovom slučaju NEBO.
PARADWYS je SVJETLOSNI VIS.

PARÇ (dv.), poštovanje, čast, slava [parç = perchy (c.)

= perčin).
PERÇU (dv.), poštovanje, čast, slava
PARTH, PART, PARD (b.), parče

135
PARTHU (dv.), podijeliti, razdvojiti (> partija, partije)
PARTHY (b.), slaviti, poštovati (Parthia, drevna perzij-
ska oblast naroda Parthi, staroperzijski Parthava, sje-
veroistok današnjeg Irana).
PARU (dv.), nastavak; spariti, sjediniti
PARZU (dv.), goreći, plamteći; sjajni (> Pariz)
PAT (jb), korak, hod. Vidi Put.
PAUN (c., jb.), paun
PAUSA (jb.), odmor, pauza
PAUSATU (jb.), pauziram
PAW (dv.), kružno rastegljiv (paw = pau > paun; pauk)
PAWAN (dv.), paun
PAWN (jb.), paun
PÈAC (e.), znak, pik
PÈARLA (e.), dragi kamen
PEARS, PEARSA (e.), osoba, persona (pear = sjaj)

Peć ispred visokog planinskog masiva.

136
PECHA (jb.), porez, taksa
PEJA (jb.), lovačka zamka (mreža, gvožđa)
PEICH (jb.), zamka
PEÇ (dv.), prestanak, prekid; nepokretnost, zastoj. Peć
je grad ispred planinskog masiva Prokletija na zapadu
Kosova. Tu je pred planinskim masivom granica nase-
ljenog i obradivog područja.
PÊCH (c.), grijeh (peče = grije)
PÊCHA, PECHÉ (c.), grijeh (pech = peč = peče)
PEDI, PEDU (dv.), okolišanje ili “kruženje” oko subjek-
tivno neugodne teme (ped > pedalj).
PÊG (dv.), proširenje, ravnanje (peg > pegla, peglanje)
PEK (c.), grijeh
PEL, PÊL (jb.), kugla, sfera, lopta, globus. Znači isto
kao Pelen, Pell, Pela. Vidi Bal.

Napomena:
Ako pažljivo pogledamo cvjetove biljke PELEN (lat. Arte-
misia absinthium), vidjećemo male žute loptice, žute kao
sjajno Sunce, što znači da je ime biljke sačuvano iz pradav-
nih vremena.

Pelen

137
PELACH, PELL (c.), daljina, razmak (> pelesija =
= velika pusta zemlja).
PELEN (jb.), lopta, balon, globus, skup
PELENU (jb.), mnoštvo u krugu
PELIAD, PELIAW (dv.), širenje, pelesija = velika pusto-
lovina.
PELID (dv.), zračenje, sjaj (> pelud = polen)
PELL (jb.), hrpa zrna pšenice
PELL (jb.), dalek, dug, vrhovni, najviši, višnji (Sunce,
Bal, Pel: Bal = Bel > Pel).
PEN (jb.), glava (pen > pena, pengati, pentrati se)

138
PÊR, PEREN (jb.), kruška
PÊR (dv.), prožimajući; umilan; sladak; kruška (= zrak)
PER (jb.), jabuka
PER (jb.), šiljak, koplje = Λ = zraka
PER (jb.), plodonosan, rodan
PER (jb.), isto kao Pir, Por, Pur. Vidi Bal.
PERACH (jb.), travnjak, livada, pašnjak
PERANER (jb.), kruška
PERCA (jb.), grgeč (en. perch)

Napomena:

Iz Sunca izbijaju zrake kao pera.

Galsko PERACH je TRAVNJAK, LIVADA, PAŠNJAK.
Svaka vlat trave je kao PERO: ΛΛΛΛΛ. Svaka travka
iz zemlje je kao zraka od Sunca, zrake su Sunčeva PE-
RA. PER bukvalno znači SJAJ, te riječ OPERI znači
USJAJI.

PERC (dv.), grgeč (en. perch): peran = zrakast

PERCUS (dv.), čist; veseo, živahan (≈ Perun)
PERCHY (c.), poštovanje (≈ perčin)
PERCHI (jb.), čast, poštovanje (≈ perčin je simbol zra-
ke, glava simbol Sunca).
139
PERÇI (dv.), čast, poštovanje (perçi > perčin)
PERCUS (jb.), zgodan, naočit, sjajan, prijatan
PERL (jb.), biser
PERICH (jb.), grgeč
PERNAR (c.), kupac, trgovac, Pernar (prezime)
PERSONA (jb.), osoba, Persa – zen. vl. ime
PERVEZ (dv.), centar, sredina (pervaz, perzijski per-
wāz, perwez = porub, ivica, rub).
PERI (dv.), uzrok (≈ Perun uperi i peri)
PERON (dv.), uzrokuje postojanje; Stvoritelj; Bog
PES (jb.), dio, djelic (pes > pesak)
PESK (jb.), riba, peš
PEUK (e.), dugorep; strelast (pe > per > pero > perka
> Perun, perunika; (pe > petel > petelka > peteljka).
PEV (dv.), zrači ili sja (pev > pev > pevati)
PEVWG (dv.), širenje (> pev > pevanje)
PEVYR (dv.), zračeći, sjajni, blistavi, blješteći (> pev,
pevac, pevanje).
PHIN (jb.), bijel, čist (phin > fin)
PIB, PIOB (dv., e.), cijev, česma, pipa (pi > piti)
PIC (jb.), znak, biljeg (pic > pik)
PIG (dv.), znak, biljeg (pig < > pik)
PI (jb.), svraka
PIL (jb.), kosa

Galsko “pil” znači “kosa”.

140
Napomena:
Galsko PIL znači KOSA. Glava je kao Sunce, a vlasi
kose su kao zrake. Na latinskom KOSA je PILUS (jb.), na
talijanskom PELI (jb.), na španskom PELO, PELEIA (jb.),
dakle je sve smislom povezano sa Suncem i zrakama.
Srpski sinonim za TESTERA ili ŽAGA je PILA, jer iz PILE
izlaze ZUPCI kao zrake iz Sunca

PILA, PILAT (jb.), napad, udar (pila = testera, žaga)

PILÆ (jb.), planinska šuma (šuma je kosa zemlje, sta-
bla su kao zrake).
PILIAW (dv.), ljuštiti, sjeći: pilav
PILER (jb.), stup = zraka = vlas kose
PILL (jb.), obilan, plodan, trava
PILLOTA (jb.), lopta
PILOT (jb.), pilot

Napomena:
Sve ukazuje na to da keltsko PIL znači SUNCE, SJAJ,
jer Sunce je PILOT i vođa svemu. Sanskritsko PIL znači
BACATI, SLATI, NAGONITI, TJERATI, PODSTREKAVATI,

141
POKRETATI (mw). Osnova u galskom PIL je PI sa znače-
njem SVRAKA i to ćemo obraditi u slovu S.

PILYN (dv.), komad odjeće: pilyn (ik.) - pelena (ek.)

PIPIA (jb.), žito (pipi je ostalo u vabljenju kokoši kad im
se posipa žito).
PIR (jb.), vis, visina
PIR (jb.), isto kao Par, Per, Por, Pur. Vidi Bal.

Napomena:
U arapskom PIR je VELIČANSTVENOST, SLAVLJE
(jb.), baš kao i srpsko PIR sa značenjem SLAVLJE, VESE-
LJE, SVADBA:
“pir¹, m (15. v., Vodice, ŽK, Kosmet, Lumbarda, homo-
nīmija sa pir uklonjena je akcentom) = (pseudojekavizam)
pijer (Bosna), sveslav. i praslav., ‘1° gozba poslije vjenča-
nja, 2° svadba, 3° esnafska slava’.” (ps.)
Postoji i trava zvana PIR, PIRIKA, PIREVINA, naziv tako-
đe iz sveslovenskog i praslovenskog perioda (ps.), tj. iz tra-
čanskog, odnosno keltskog ili ilirskog perioda, kao i selo PI-
REVO u Srbiji. Grčko PIR (πυρ) je VATRA.

PÎS (dv.), izljev, piš; pišati (pis > pisda > pizda)
PISA (b, c.), pišati
PISAS (c.), pišaka
PISC (b.), ribe
PISCH, PISK (c.), riba, (lat. piscis, efv.)

Napomena:
Keltsko PISCH, PISCIS je sa osnovom PIS. Od PIS
izvedeno je srpsko PIŠA, PIŠAKA i to je TEČNOST, keltsko
PIS. Srpsko PIŠĆE je MOČVARA, BARA: PIŠĆE je ime ne-
kad često plavljenog sela, danas mjesna zajednica na obali
Babine rijeke u Zenici. Korijen PI- u srpskom PITI Isti je

142
grčkom korijenu πί- u πίω, πίσκω sa značenjem piti (evf.).
Latinsko piscīna je mjesto sa vodom (evf.), pišće.

PISK, PIZG, PESC, PESK (c.), riba (pis = tečnost,

voda, pisak, ik.: pis > pisda > pizda).
PISION (dv.), pišake
PISW (dv.), piša, pišaka
PITSHAR PISA (c.), tuta
PLA (jb.), grad (pla > Plana (Velika i Mala Plana u Sr.)
PLACZ (jb.), plac
PLAN (dv.), produžetak; izdanak; zraka (plan > planina
= Λ).
PLÂS (dv.), plac
PLAT (c.), ravan, plat, pljat, plata, plate (na šporetu)
PLAT, PLATA (jb.), tanjir, pljat
PLEAT (e.), vijenac, plet
PLEASG (e.), prasak; praska; pljes, pljesak
PLEATH (e.), plet, pletenica, vijenac
PLEATACH (e.), platen
PLÊG, PLÊK (c.), savitljivo, pleh
PLETH (jb.), pletenje, plet
PLÊTH (dv.), vijenac, pletenica
PLETH (c.), savitljivo, pletenica
PLÊTH (c.), savijanje, plet, pletenje
PLÊTH, PLETHAN (c.), pletenica
PLETHIAD (dv.), pletenje
PLYE (c.), plet, plesti
PLYG (jb.), linija, zraka (plyg > plug)
PLOC (e.), okruglo (> ploka = tanki okrugli kamen; plok
> ploča).
PLU (dv.), dolje, niže (plu > pluvati > pljuvati; > plug);
PLUV (dv.), perje (pluv > pluva > pleva, pljeva)
POB (jb.), sve u svemu, sve, jedan
POETH (jb.), vatreni, gorući; u vatri
143
PÒG (e.), poljubac (pog > pogača = obredni hljeb)
POGACH (e.), ljubljenje, ponuda za ljubljenje (> poga-
ča je obredni hljeb).
POIT (e.), piti, poit, pojiti
PÒITE (e.), pojiti
PÒITEACH (e.), napojen, pijan
PÒITEAR (e.), pijanica
POL (b.), glava
POLA (f.), štap, motka, stup, mjera

Napomena:
Englesko POLE (motka, štap), srednjovijekovno engles-
ko POLE, anglosaksonsko PÁL, latinsko PĀLUS i englesko
POLE, srednjovijekovno englesko POL (stožijer, centar,
osovina, osa, os) imaju isti oblik (ws.). U grčkom to je πόλος
(ws.). Galsko POLA znači MOTKA, STAP, STUP, MJERA.
U pomenutim riječima korijenska osnova je POL, za koje
Skok u srpskom tvrdi da je “učen internacionalni grecizam ili
latinizam: lat. polus = gr. πόλος” (ps.). Ali, srpsko POL je
SREDINA, POLOVINA (ps.), dok u grčkom ne postoji riječ
POL (πόλ), što znači da grčko πόλος nije izvorna grčka riječ,
nego je posuđenica iz keltskog (srpskog) jezika. I gle: POL,
POLA, POLOVINA, POLUTKA, POLUTAK, POLUG. POL je
POLAPUŠITI, potjerati; POL je u POLICA, držač, nosač;
POL je u POLJE, ravna linija; POL je u POLE (popak); POL
je u POLEN (žut); POL je u POLIR, POLIRAN (čist, sjajan).
Keltsko (bretonski, velški i korniški) POL znači GLAVA,
najviši organ tijela, krajnja tačka. To što je GLAVA tijelu, to
je SUNCE planetama, posebno Zemlji. Dakle POL je Sunce
i ono je stožijer, osa, os oko koje se i Zemlja okreće, ali Ze-
mlja se okrece i oko sebe, oko svoje ose i svojih POLOVA.
Sinonim riječi POL je velško PAL sa značenjem DRŽAČ,
NOSAČ, ČUVAR, a znači i ZRAKA (dv.). Pošto PAL znači
ZRAKA, po tome su PALICA i PALIJA, a to su i keltsko PO-
LA i srpsko POLUGA.

144
POLAR (e.), znak, polni, polarni
PON (jb.), isto kao Pan, Pen, Pin, Pun. Vidi Bal.

Napomena:
Pošto je PON istog značenja kao i PAN, PEN, PIN, PUN,
a sve je isto kao BAL (svjetlost, sunce, Sunce), dakle PON
znaci SVJETLOST, SUNCE. Tako je od PON dobijeno PO-
NOS.

PONAIRE (jb.), grašak (≈ ponaija)

PONT (dv.), uzdizanje; most; kružno (Pontus (Πόντος,
gr.) je antički region uz jugoistočnu obalu Crnog mora).
PONTIAW (dv.), uzdizanje (≈ Ponijevo, selo Zepča i
Ponihovo, selo kod Kaknja, srednja Bosna).
PÔR (dv.), vladar, gospodar
POR (e.), pora
PÒRACH (e.), sjemenište (oronim Porače na Viduši u
Bosni kod Kaknja).
PORT (c., e.), portal, kapija
PORTAIR (e.), portir
PORTH (dv.), podrška
PORTHI (dv.), potpora, pomagač [≈ Porta (tur.), sul-
tanova vlada).
PORTHORZW (dv.), pomagač nasilja (≈ Portorož, slo-
venački gradić na obali Jadrana u Istri).
PÔC (c.), potisak, guranje (pôc = pok > pokret)
POSQ (c.), cmok, pus, pusa
POWESY (c.), tanko (≈ povez, povesmo)
PRA (dv.), teži ka krajnosti (> pradavni, praroditelj)
PRÂS (dv.), veliko, obilno (pras > prase; prasa; prasak)
PRAW (dv.), dokaz (praw > pravo = zakon)
PRAWV (dv.), odredba, zakon, pravo
PRE (jb.), brzo (> pred, pretiče)
PREN (dv.), drvo, stablo (> Prenj, planina u BiH)

145
PRES (dv.), hitno, preša

Napomena:
PRAW je PRAV, bog pravde kod starih Slovena. U svojoj
Chronica Slavorum Helmold ga pominje pod imenom PRO-
VE (Helmold, I, 52) i pod tim oblikom i značenjem njegovo
ime ušlo je u engleski kao riječ PROVE, što znači dokaz,
starofrancusko PROVER, velško PROVI ili PRAWV (str.
84), srpski PROVERAC ili PRAV, BOG PRAVDE.

PRÊS, PRESA (jb.), žurba, preša

PRESIAD (dv.), hitan), prešan
PRI (dv.), prirast
PRÏAD (dv.), izvor prirasta, prvina, prinova
PRIV (dv.), ishodište, izvor; glavni, prvi (priv > prvi)
PRIVIAD (dv.), rastuće, umnožavajuće; prvine
PRIVRED (dv.), glavni tok, privreda
PROBA (jb.), provjera, proba
PROVEDIG (dv.), opravdan
PROVI (b., dv.), dokazati, pravdati, opravdati
PROVIAD (dv.), dokazivanje, pravdanje
PRUZ (dv.), razbnorit, bistar, svijetal, sjajan (pruz =
= Prus, pripadnik Slovena Prusa).
PRW, PRWY (dv.), težiti naprijed; biti prvi
PRY (dv.), prinos
PRYD (dv.), gledati to (> pridjev)
PRYDIAN (dv.), krasan, sjajan, civilizovan, moralan
(pry < bri > brigh).
PRYDYN, PRYDAIN (< pryd) (dv.), Brit, Britan, Briton
(pry < bri > Brig).
PRYNU (dv.), prihvatiti
PRŶS (dv.), zaklon, stanište (pry < bri > bria = grad,
tr.).
PRYV (dv.), privređen, proizveden

146
PUH (jb.), osjećajan, osjetljiv, oštar, ljut = puh
PUHAN (jb), osjećajan, osjetljiv, oštar, ljut (> napuhan)
PUL (jb.), vidi BAL (pul > pulen, puleni = drugari)
PULAG (e.), okrugli kamen, lopta (> Pula, grad u Istri,
puljka = rupa za kopčanje).
PUN (jb.), isto kao Pan, Pen, Pin, Pon. Vidi Bal.
PUN (dv.), jednak, isti; pun
PUNIAD (< pwn) (dv.), puniti
PÛR (dv.), suštinsko, čisto, savršeno (pur = vatra);
PUR (jb.), čist. Isto kao Par, Per, Pir, Por. Vidi Bal.
PURAIN (dv.), čisto; purenjak
PURAW (dv.), čistiti; purity
PURO (jb.), pročistiti, očistiti (pur > spuren, opuren)
PUS (jb.), usta (pus > pusa = cmok = poljubac)
PUSA (ra.), usta (pus > pusa = cmok, poljubac)
PUSS (ac.), obraz (> pusa = cmok = poljubac)
PUT (jb.), korak, hod. Isto kao Pat, Pet, Pit, Pot. Vidi
Bal.
PUTADH (na.), spajiti dva kraja, zapučiti (> oputa)
PUTAG (na.), držač, puca (> oputa)
PUTAN (e.), dugme, puca (puta > puca)
PUTANACH (e.), zapučen
PUTAN (dv.), kurva (put = tijelo; putan = tjelesna)
PUTTA (jb.), izvor (> Putovići, selo kod Zenice, BiH)
PUZA (c.), tanak, mršav (> puza > puzavica = loza)
PYR (dv.), naprijed, prema
PYR (dv.), cilja u jednu tačku (pyr > piramida)
PYS (b.), svijet, stvaranje svijeta
PŶS (dv.), mir; pulsiranje
PYSDER (b.), nebesa
PYSEN (dv.), jedno zrno graška
PYSC (b.), riba
PYSG (dv.), riba

147
PYZ (dv.), težnja ka isticanju, širenju (piz > pizda)
PURPUR (b.), purpurno (riđe, grimzno, crveno, skerlet)
PYNIAW (< pwn) (dv.), punjenje
PŶTH (dv.), prostor, svijet, okretanje, vrijeme i trajanje
svijeta = pita, spirala.
PYTHAWL (dv.), vječan
Napomene:
Velško PYR znači: 1. cilja u jednu tačku, 2. naprijed, pre-
ma. Druga riječ u PIRAMIDA je velško MID sa značenjem
zagrađeno, zatvoreno (str. 72). Jedna ciljna tačka je Pirami-
din vrh prema kojem od početka baze pa prema vrhu Pira-
mida računa vrijeme od stvaranja našeg svijeta do njegovog
preobražaja između 2035-2070. U Piramidu je zatvorena
tajna o mjerama i trajanju ovog svijeta.

“Sheela na gig” ili “pohotna djevojka” zapravo je eter,

kosmička voda, voda uopšte, Boginja Majka.
Bretonsko PYS je SVIJET, STVARANJE SVIJETA. Ovo
PYS izgovara se PIS, jer je to ista osnova kao i PYS u
PYSC, PYZG, PISC, PISCH, PISK sa značenjem RIBA. Ri-
ba je simbol vode, a voda na keltskom je PÎS, PISAS: PIS >
> PISDA > PIZDA. Pizda je simbol oplodnje, stvaranja života
i rađanja, a za oplodnju potrebna su dva osnovna principa:
muški princip i ženski princip.

148
 Velško PŶS je MIR, PULSIRANJE. U srpskom postoji
imenica PISAK, od čega je glagol PIŠTATI: PISAK > PISCI
> PIŠĆI, tj. pišti, svira, trubi, huči i sve jeste ZVUK, a ZVUK
je GLAS, GLAS je RIJEČ, RIJEČ je PULSIRANJE, FREK-
VENCIJA:
“U početku stvori Bog nebo i zemlju. A zemlja bješe bez
obličja i pusta, i bješe tama nad bezdanom; i duh Božji di-
zaše se nad vodom. I reče Bog: neka bude svjetlost. I bi
svjetlost. I vidje Bog svjetlost da je dobra; i rastavi Bog svjet-
lost od tame. I svjetlost nazva Bog dan, a tamu nazva noć.
I bi veče i bi jutro, dan prvi.” (Stvaranje,1,1-5)
Bog PŶS je muški princip, voda PIS (PIZDA) je ženski prin-
cip, a SVJETLOST je njihovo prvo dijete.

Korijenska osnova u PYS je PY, tj. PI, koje se nalazi u

velškom PŶTH (str. 86), sa značenjem PROSTOR, SVIJET,
OKRETANJE, VRIJEME, TRAJANJE SVIJETA. To je PITA,
SPIRALA. Velško PYTHAWL (str. 90) znači VJEČAN, san-
skritsko PITĀ (PITṚ) znači OTAC, a otac svemu je BOG.
Sanskritsko PĪTA znači ŽUT (mw.), PĪṬHA je CENTAR,
PRESTOL, SUNCE, sanskritsko PI znači PIČITI, IĆI (wm.);
RASTI, UVEĆAVATI, UMNOŽAVATI (wm). To isto znači i
sanskritsko EDH (wm.). To je bukvalni smisao beskonačnog
broja Pi (π): PI PIČI (brzo ide), PIS je TOK, PISA je VODA,
PISAR je VELIKI ARHITEKTA KOSMOSA, BOG STVORI-
TELJ: PIS + AR > PISAR (ĀR = ČAST, SLAVA I HVALA =
SVJETLOST, wm.).

149
..............................
ac. str. 132.
b. str. 279, 287, 290, 296, 299.
c. str. 28, 21, 25, 52, 55, 56, 59, 60, 61, 88, 91, 99, 101,
117, 121, 126, 131, 144, 172.
dv. vol. II.
e. vol. II, str. 714, 715, 717, 718, 721, 726.
e. vol. III, str. 730, 731, 732, 740, 742.
evf. str. 115.
jb. vol III, str. 232, 234, 237, 238, 240, 241, 242, 243,
244, 250, 251, 252, 255, 257, 258, 260, 261, 263, 264,
266, 269, 270, 276, 279, 282, 283, 284.
lw. str. 58.
na. str. 205.
ps. knji. II, str. 660, 696, 697, 698.
ra. vol. I, str. 454.
mw. str. 149, 624, 626, 627, 628, 629.
ws. str. 454.

QAOWIDEL (jb.), kavez

QINT (jb.), lijep, bijel (qint = kinta = dinar, para, novac)
QUYTH (b.), vrijeme; konačno, gotovo, kvit; “kvit posla”
QUIT (jb.), kvit, kvitati
..............................
b. str. 301.
jb. knj. III, str. 285, 290, 292.

R.

RA (f.), ide, pomiče se (Ra je drevno ime Sunca)

RA (jb.), krečnjak, kreč
RA (jb.), velik, dug

150
RA (jb.), isto kao Re, Ri, Ro, Ru. Vidi Bal.
RAB (c.), krš (ostrvo Rab u Jadranskom moru)
RABH (e., na.), pozornik, čuvar, stražar (rabh > rab,
raboš).
RAC, RACHG, TRACHD (na.), patak; kralj; grablje;
RÀC (e.), grablje (ràc > raklje; > rašlje; > račve)
RÀC (e.), patak
RAC (e., f.), kralj, princ
RÀC (e.), šikljajuće; mlaz
RÀC (e), drljača, zubača (ima zupce kao zrake)

Napomena:

Na vratu patka i na krilima petke su trake = zrake.

Keltsko RAC, RACHG, TRACHD ili TRÂCHG (na.) ima tri
značenja: 1. PATAK, 2. GRABLJE, 3. KRALJ. Nije li čudno
da u jednom jeziku RAC ujedno znači PATAK, GRABLJE i
KRALJ? E pazimo sad: patak je i RAC i TRACHD, a riječ se
izgovara TRAÇHD, tj. TRAČHD. I gle: TRAK > TRAKAN >

151
> TRAČAN. Na vratu patka je TRAKA, TRAK i patak je TRA-
Č(AN), odnosno ZRAČAN, SJAJAN. Sunce je RA, patak,
grablje i kralj su RAC (RAK), tj. TRAČNI SU, ZRAKASTIi: ☼
Keltsko RIG znači KRALJ. Sanskritsko RĪ je KRETANJE,
TOK (mw.): RI > RIG > RIGJE > RIĐE = CRVENO = VA-
TRENO = SJAJNO = SUNCE.

RAC, RACA (b.), grablje

RACADH (f), grablje
RÀCAIN, RÀCAN (e.), grablje
RACCAN (b), grablje
RACCAM (f.), grabim
Napomena:

Ra (Sunce) i ràc (grablje): zupci su kao zrake.

RACH (e.), ići, koračati (ch = č) < ko-rač-a- ti)

RACHAM (e., f.), koračam < ko-račam
RACHWEN (jb.), raspon, račve
RAD, ROD (f.), put = trak > traka = zraka
RAD (jb.), zarada, prihod, rad
RAD (jb.), isto kao Red, Rid, Rod, Rud. Vidi Bal.
RADH (jb.), iskazivanje osjećanja
RAE, RAHE, REA (jb.), morska riba raža
RAID (e.), poluprečnik, radijus (lat.) = zraka. Sunce je
centar, jedna zraka je radijus, suprotna zraka je radijus,

152
a obe zrake su prečnik, dijametar: ----⊙----
RAIL (e.), hrast
RAIS (e.), put (≈ razlaz, rasip: metateza IS > SI)
RAIS’TYL (ma), grablje
RÀMH (e.), grana (> rame)
RAMPAIR (e.), rampa
RAN (e.), jasno, vidno, bistro (> raniti, rano; Ranko)
RAN (b.), dio, parče (> ran > rano = svitanje na istoku)
RANC (f.), rang, čin (stepen sjaja = stepen znanja, ča-
sti i slave).
RANG (e.), rang, čin, stepen uspjeha, časti i slave
RAON (e., f., na.), polje (raon > raonik)
RÀPACH (e.), ripati, ripanje
RÂS (c.), vrijedan, skupocjen, rasan
RAS (b.), milost, milina, vrlina, vrednoća, odličnost
RASOW (b), preuzvišenost, ekselencija; rasan
RAS (f.), žbun, grm
Napomena:
Poznato je da ime srednjovijekovnog grada RAS u Raš-
koj državni, tj. jezuitsko-masonski etimolozi tumače kao me-
tatezu latinskog ARS, samo da bi sakrili pravi smisao: RA je
drevno ime Sunca, AR je takođe drevno ime Sunce: RAS i
ARS su sinonimi. AR znači SJAJAN (rg.), keltsko ARD i ART
znači BOG (str. 11), AR je kod Srba na Kosovu sačuvana
do naših dana i znači DOSTOJANSTVO, ČAST (sk.). San-
skritsko ĀR je skraćenica od ARJANTI sa značenjem BITI
U ČASTI, BITI U SLAVI (mw.). Sanskritsko AR u riječi ARU
nosilac je značenja SUNCE (mw.). SUNCE je AR, a Tračani,
kao narod SUNCA, zvani su narod ARIA, ARIJCI, ARJANI.

RASACH (f.), grmovit, žbunovit

RÀS, RÀSÀN (e.), ljut, žestok, bijesan, vatren
RASDACH (e.), kudrav, kovrdžav, lokast, čičkav
RÀSDAIL, RÀSDAL (e.), grablje
153
 “Rasdach” je loknasta, kovrdžava kosa.

RASS (ma.), sjemenka (gr. σπόρος)

RASSYN, RASSYNIN (ma.), sjemenje; Prokopije Ce-
zarijski (6. v.) naziva Slovene SPORI (gr. Σπόρους).

Napomena:
“U stvari, Sloveni i Anti su zapravo u dalekoj prošlosti
imali jedno ime; jer su se u starim vremenima oboji zvali
Spori, jer, pretpostavljam, živeći odvojeno jedan čovjek od
drugog, rasuti naseljavaju svoju zemlju, i kao posljedica sa-
me te činjenice posjeduju veliku prostranu zemlju; jer samo
oni naseljavaju najveći dio sjeverne obale Dunava.” (Pro-
copius,7,14,29)

RAS’TAGH (ac.), vjetrovit, bučan; rastrgač

RAT (e., f., jb.), pokret, rat
RÀTH (e.), krug, kolo (⊙); tvrđava
RATH (e., na.), napredak, uvećanje, zarada (rath > rat)

154
RATHAD (na), veliki put (rathad > ratovanje)
RATHAD (e.), put, trak, traka = zraka Sunca Ra
RATHAN (na.), pouzdanost, sigurnost (> ratnik, Rato)
RATHAN, ROTHAN (e.), kolovrat, kolovrt: ֍
RÉ (e.), vrijeme, doba, sezona, trajanje; život (> reč,
reka; tok).
RE (f.), vrijeme, život , postojanje (re > reč, reka)
RE (b.), trčanje, tečenje, tok
REA (c.), čudesno, divno; resa (rea = reha = zraka)
REA (b.), čudnesno
REAC (jb.), rijeka
REAS (e., na.), uvijena, loknasta kosa (srpsko re(h)a =
zraka).
REASACH (e.), čičkave, kudrave, loknaste kose
REASUN (jb.), razum
RECH (jb.), stijena
RECH (jb.), isto kao Rach, Rich, Roch, Ruch. Vidi Bal.

Napomena:
U izvornom smislu galsko RECH (č. REČ) znači isto što
i BAL sa značenjem SUNCE, SVJETLOST, dakle je to bi-
blijska REČ, biblijski LOGOS, BOG STVORITELJ (osnivači
Crkve pretvorili su to u egzoterijskog Isusa):
“U početku bješe riječ, i riječ bješe u Boga, i Bog bješe
riječ. Ona bješe u početku u Boga. Sve je kroz nju postalo,
i bez nje ništa nije postalo što je postalo. U njoj bješe život,
i život bješe vidjelo ljudima.” (Jovan,1,1-4)

RECITA (jb.), recitator

RED (jb.), tok, red, teče, ide (red > redar, redenik)
RED (jb.), isto kao Rad, Rid, Rod, Rud. Vidi Bal.
REDUS (jb), tečan (red > redak)
REDY (jb.), sila, snaga (redy > sredi)
REG (jb.), isto kao Rag, Rig, Rog, Rug. Vidi Bal.

155
Napomena:
U krajnjem smislu REG je isto što i BEL sa značenjem
SUNCE, SVJETLOST. Sunce je REGULATOR, VLADAR,
KRALJ.

REGENI (jb.), guverner

REGHEZ (jb.), gorivo, drveni ugalj
REGUA (jb.), tok
REGUEA (jb.), kralj
REGUEIN (jb.), vlada, režim
REGUS (jb.), tok (reg < > rek > reka, reč)
REH (jb.), isto kao Rah, Rih, Roh, Ruh. Vidi Bal.

Napomena:
Od REH je srpsko REHA > RESA = ZRAKA. Preko oblika
RAHAN od RAH je RASAN; od RIH je RIS, RISANJE, RIŽA;
od ROH je ROK, ROG, ROHAN (grubijan); od RUH je RU-
HO (ukras), RUŽA.

REI (jb.), kralj

REI (b.), dati, pokloniti (rei = zraka, sunce = reja, reha)
REI (jb.), dati, dostaviti (rei = zraka, sunce = reja, reha)
REIT (jb.), zraka, grana, rea, reja, reha
RÊS (jb.), namješten, ukrašen, res, resa
RES (jb.), isto kao Ras, Ris, Ros, Rus. Vidi Bal.
REW (b.), linija, red (≈ rea, reha, resa, kita, kićanka)
REY (jb.), kralj (rey > reja = zraka, sunce)
REZ (jb.), zakon (res > rez)
RHA (dv.), snaga; potisak (staro ime rijeke Volge)
RHAB (dv.), snaga, vlast, kontrola
RHACAI (dv.), grablje
RHACAN (dv.), grablje
RHÂD (dv.), oduševljenje, radost

156
RHADU (dv.), radost
RHAID, RHAIADU (dv.), zračenje, isijavanje
RHEIAD (dv.), zračeći, svjetlucavi (rea, reha = zrakasti)
RHÊS (dv.), čin (resa, ures)
RHUZ (dv.), crven, ruž
RHYDU (dv.), rđa; riđasto, rudasto
RHŶZ (dv.), sloboda
RI (jb.), potok (ri > rika, rijeka, rič, riječ; ri = duž = zraka)
RI (e.), vrijeme, doba, sezona, trajanje; život [> ric,
rika (ik.) = reka (ek.) = tok].
RI (jb.), kralj (ri > ris, risati, riza, Risonja – ime vola)
RI (jb.), isto kao Ra, Re, Ro, Ru. Vidi Bal.
RIACH (b.), riti, orati
RIAGH (b.), krst
RIBAND (jb.), traka
RIBE (jb.), vlas, dlaka, kosa
RIBE (e.), kosa, vlas; oštrica (tanka, duga i oštra > riba)
RIBE (e., f.), zamka za ribu; kosa; oštrica (riba = tanko
i dugo, oštro i siječe; englesko rib je rebro).
RIBEACH (e.), kosato, izuvijano; trn
RIBEAN (e.), traka = zraka
RIBEAR (e.), ljigavac; prevarant, varalica
RIBERA (jb.), potok
RIBHEID (e.), bodlja na udici
RÌBHINN (e.), nimfa, sirena; lijepotica, tj. “riba”
RIBICH (e.), kuka, udica
RIBLEACH (e.), duga žica, duga linija
RIBUS (jb.), naglo, brzo; potok
RIDH, RYDH (c.), crven, tamnocrven, riđ, rudast, rujan
RIGH (e.), istezanje, protezanje
RÌGH (e.), kralj (RIGA u Mrkojevićima, u crmničkoj na-
hiji kod Bara, je PATKA “anas boscas«, ps.).
RIGHE (e.), zglob; ruka (sanskritsko rī je pokret, tok)

157
RIGHIL, RIGHLE (e.), kolut, ringla
RIGHE (e.), istegnuto, izduženo (≈ riče)
RIGHE (e.), ruka
RINGEAL (e.), krug, kolut, ringla
RINE (b.), riječno korito (> porine)
RINN (raa.), šiljak, vis, vrh,
RIOD (b., f.), zrak ili snop svjetlosti (vezano za Sunce)
RIOGH (raa.), kralj
RIOGN (e.), kralj (simbolična svjetlost)
RIOMB (e.), kolo (okretanje Sunca i neba)
RIOMHAR (e.), račun (vezano za kalendar)
RION (e.), pravac, put, traka (pojas sazviježđa Orion
tačno je na liniji nebeskog ekvatora istok-zapad).
RIONNAD (e.), crvenilo
RIS (e., f., jb.), kralj

Napomena:
Obratimo pažnju na prethodne riječi sa korijenom RI-:
sve ove riječi izvorno se odnose se na Sunce i na zrake, te
se kao takve simbolično prenose na zemaljske pojmove:
oranje ostavlja brazdu kao dugu zraku, krst je simbol Sunca,
kosa je duga, riba je tanka i izdužena, traka je uska i duga,
kolut je okrugal, ringla je vruća, kralj je “sjajni potomak Sun-
ca”, itd.
Sanskritsko RĪ znači kretanje, pomicanje, tok (wm.) i po-
lazitše svemu tome ne može biti ništa drugo osim Sunce, jer
Sunce je izvor i vladar Zemljinog vremena, a vrijeme je kao
rijeka i teče. Tako je i keltsko ris, sa značenjem kralj, ostalo
u nazivu grada Risan u Crnoj Gori: Risan (grčki: Ῥίζων;
latinski: Risinium) znači Kraljevo, jer ris je kralj, a risan znači
kraljev grad, grad ilirskih kraljeva, kao što su bili kralj Agron
(vladao od 250 - 231. st. ere) i žena mu i kraljica Teuta.

RIS (jb.), isto kao Ras, Res, Ros, Rus. Vidi Bal.

158
RISCUS, RISICUS (jb.), rizik
RISQOL (jb.), rizično

Napomena:
Preko oblika RISA od galskog RIS dobijeno je RIZA,
RIZNICA, RIZNIČAR.

RIT (jb.), rit

RO (jb.), rijeka (ro > roniti)
RO (e.), put
RO (jb.), tok
RO (jb.), prvi, glavni
RO (jb.), isto kao Ra, Re, Ri, Ru. Vidi Bal.
RÒB (e.), roba, odjeća
ROBA (jb.), haljinka, odjeća
ROD (jb.), kolo
ROD (jb.), isto kao Rad, Red, Rid, Rud. Vidi Bal.
ROE (jb.), kralj
ROG (jb.), kralj
ROG (jb.), rijeka, tok (rog < > rok)
ROG (jb), isto kao Rag, Reg, Rig, Rug. Vidi Bal.

Napomena:
Keltski nazivi za KRALJ glase: CING (postanjem od
SIN), RAC (postanjem od RA), REI (dobijeno od RE), REY
(dobijeno od RE), RIGH (postanjem od RI), RIS (postanjem
od RI), ROE (postanjem od RO), i ROG (postanjem od RO).
Sve su ovo riječi koje se odnose na SUNCE.

ROM (e.), ruta, čuperak, perčin

ROMACH (e., f.), dlakav, čupav, vlasat
ROMAICHE (e.), dlakav, čupav, vlasat
ROMAS (e.), dlakavost, čupavost
RONN (f.), slina (teku, rone)

159
Napomena:
Ime bosanske planine Romanije uopšte ne znači "zemlja
Rimljana", jer u vrijeme dolaska Slovena na Romaniji nije
bilo Rimljana, nego su bili starosjedioci Vlasi, a Vlasi su po-
rijeklom Kelti, tj. Tračani, odnosno Iliri. Sanskritsko roman
(wm.) znači kosa, dlaka; vuna. Keltsko rom znači ruta,
čuperak, perčin, a keltsko ròmas, ròmach (čitaja se: ròmać)
i ròmaiche (čita se: romaiće) znači rutav, kosmat, vlasat. Ta-
ko otpadaju sve priče da su Vlasi romanizirani ostaci Rim-
ljana, te njihovi nazivi Rumâni, Rumîńi, Români, Rumâri, Ar-
măni, Arumunji i Aromuni samo su razni oblici keltskih riječi
rom, romas, romaich i romaiche. Takođe postaje jasno zaš-
to je vlaški dubrovački sveti Vlahi, Vlaho ili Vlaso isto što i
Veles, slovenski bog proljetne vegetacije i plodnosti: zato jer
je Vlaho vlasat kao trava vlasulja (ne zaboravimo ni to da su
Srbi svoje perčine morali sjeći tek po strogoj naredbi ma-
sona Karađorđa u Prvom srpskom ustanku početkom 19.
vijeka.
A šta znači RO- u ROM, RÒMACH, RÒMAICHE i RÒ-
MAS? Keltsko RO znači PUT, a ROM je ČUPERAK, PER-
ČIN, tj. DUGA KOSA. Zrake oko glave Sunca jesu Sunčeva
kosa, perčin je simbol te jedna zrake. Bog drevnih Slovena
bio je ROD i predstavljan je u liku SUNCA, dakle RO je
Sunce, RO je OTAC, a ROD ishodi iz Sunca. ZRAKA je rod,
IZDANAK I POTOMAK SUNCA. Keltsko RO je PUT. ZRA-
KA je PUT od Sunca, ona je kao štap, pa je u tom smislu
ROD ušlo u engleski sa značenjem ŠTAP, PRUTKA: ☼
Sunce je odjeveno u SVJETLOST, a odjeća ili ROBA, keltski
RÒB, je ogrtač, ali takođe znači raščupana kosa, čupavost.
Ne samo da je RO svjetlosni PUT, ne samo da ROD potiče
od Sunca i da se pruža od Sunca kao PRUTKA, nego je
svaka zraka ROG Sunca.

ROS (jb.), istureno, rt, Rtanj

ROS (jb.), prijatno, ugodno
ROS (jb.), vis
160
ROS (jb.), ruža
ROS (jb.), trava vrijesak (lat. Erica gracilis)
ROS (jb.), isto kao Rot.
ROSA (jb.), ruža
ROS (jb.), isto kao Ras, Res, Ris, Rus. Vidi Bal.

Vrijesak (od ikavskog vri, vrilo, vrilina, tj. vrućina).

ROSC (jb.), nebo

RÔSH (c.), rupa, roša (u igri klikera)
ROSH (ac.), rastezanje (rog > roščić, rošav)
ROSH’IT (ac.), izdužen, istegnut, rošav
ROSIA (jb.), mjesto sa trskom
ROST (jb.), pečen, pečenje (rost > roštilj)
ROTH (e., f.), kolo, rotor (roth > rothakva > rodakva)
ROOZ (b., c.), roz, roze
ROU (jb.), crven. Isto kao Rus
ROUS (jb.), đumbir, žut, smeđ, plavokos (rous > Rus,
Rusin).
ROUT (jb.), trag, traka, linija, zraka, sunce (rout > ruta)
ROVE (jb.), hrast (rove > Rovci, oblast u CG.)
RU (jb.), crven
RU, RUZ (jb.), trava rutvica
RU (jb.), mjesto (ru > ruka)
RU, RUN (jb.), tajna (ru > run > runa, rune)
RU (jb.), isto kao Ra, Re, Ri, Ro. Vidi Bal.

161
RUAD (jb.), crven, rud, rudest, đumbir (vatren, ljut)
RUAIDH (f.), rudast, riđ, crven
RUB (jb.), crven (rubin, boja Sunca na rubu horizonta)
RUB ili RUBB (ma), obrisati, trljati; rubac
RUBA (e.), malo vune
RUBACH (e.), trljanje, trenje (rubach = rubac = peškir
ili ubrus).
RUD (e.) mala količina (rud > ruda = ruda metala)
RÛD, RÛDH, RUAD (c., e.), rud, rudast, riđ, rujan
RUD (b.), rud, rudest, riđ, crven
RUD (jb.), vruć, užaren
RUD (jb.), isto kao Rad, Red, Rid, Rod. Vidi Bal.
RUDO (jb.), grubo, neuljudno (> Rudo, naselje u BiH)
RUCA (jb.), pravac, put, mjesto (ruca = ruka)
RUG (jb.), isto kao Rag, Reg, Rig, Rog. Vidi Bal.
RUGE (jb.), crven. Isto kao Ruj, Rub, Rus, Ruth, Ruz.
RUG’GAGH (ma.), grub, neprijatan, okrutan; rugač
RUIC (e.), runo
RUJ (jb.), crven (ruj > rujan, rujika, rujevina)
RUIN (jb.), dio, ruina
RUINARE (jb.), ruina, propast
RUN (jb.), vis, visina
RUN (b.), brdo, brijeg, brežuljak: Λ
RU, RUN (f.), tajna, misterija (ru > run > rune)
RUN (jb.), savjet, uputa (run > runa = znak = slovo)
RUN (jb.), griva (run > runja, runje)
RUN (f.), ljubav

Napomena:
Bretonsko RUN znači BRDO, BRIJEG, BREŽULJAK,
dakle VIS. Svaki VIS je IZDUŽEN i ŠTRČI. Isto tako štrče
zrake oko Sunca, isto tako štrče vlasi kose i dlake iz tijela:
• RU > RUN > RUNO .

162
 • RU > RUN > RUNJA > RUNJAV
• RU > RUN > RUNDO > RUNDOV
• RU > RUK > RUKA
• RU > RUIN > RUINA (krs, lom)
• RU > RUN > RUNA (tajni znak)
• RU > RUN > RUNI > RUNITI
• RU > RUJ > RUJNO
• RU > RUTA > RUTAVO
• RU > RUB > RUBLJE
• RU > RUD > RUDA (od kola, pracijep)
Sanskritsko RU je RAZDVAJANJE, DIJELJENJE (wm.),
galsko RUINNTE. Ruke su izdanci iz tijela kao zrake iz Su-
nca. Jedan od naziva za PRAVAC ili PUT je RUTA. Tako
RUTA može biti PUT Sarajevo-Ljubljana, ali i DLAKA na
tijelu je RUTA, a mnogo dlaka na jednom mjestu su RUTE.

Zrake su ruke Sunca.

Runa Y jedan je od najstarijih oblika slova U. Dakle, Y je
runa i kažu da runa znači tajna, jer su drevni masoni, kao i
njihovi današnji jezuitski imitatori, u svim narodima krili zna-
nje radi svoje vlasti nad narodom. Znak Y predstavlja račve,
rašlje, raklje i sve je to razdvajanje i dijeljenje od glavnog

163
pravca. Zajednički dio u račve, rašlje i raklje jeste RA i to je
jedno od najstarijih imena Sunca. Sunce RA rasipa svjetlost,
svjetlost se u zrakama RUNI od Sunca i svaka zraka je RU-
KA Sunca. Tu simboliku su Egipćani prikazivali na freskama
i reljefima (primjer ispod).
Dakle, Ra je Sunce, zrake su račve, rašlje i raklje, ali su
zrake i ruke Sunca. Pošto su račve, raklje i rašlje dobile
nazive po suncu Ra, tako su i rune, rute, ruke, runo, runjavo,
rutavo, rujno i sl., dobile svoje nazive po rumenom Suncu
RU.
Sunce je Ru, zrake su rute i svaka zraka ima svoju rutu i
da bi obilježili četiri glavna Sunčeva pravca, drevni mudraci
su ozvaničili KRST kao simbol četiri strane svijeta. Tako je i
biljka rutvica (lat. Ruta graveolens, en. Rue Herb) dobila
ime, a keltsko Ruy je jedan od naziva za kralj, što je vrlo
blisko srpskom rujan, rujno, rujika.

Cvijet rutvice (ruda, ruta; lat. Ruta graveolens).

Napomena:
Po riječi RUT, koja izvorno znači RIĐ, ime su dobili tra-
čanski Ruteni, tj. Rusini.Tako je RUT istog značenja kao i
RUS.

RUS (jb.), crven, riđ, rud, rudest

RUS (jb.), isto kao Ras, Res, Ris, Ros. Vidi Bal.
RUSG (f.), runo

164
RUS (e., f.), znanje, prosvijetljenost (rus > ruse kose =
plave, svijetle ili riđe kose).
RUT (e.), rđa (rut > rud = riđ).
RUTH (jb.), crven. Vidi Rus.
RUTH (jb.), kralj
RUTTA (jb.), put
RUY (b.), kralj, vladar, velik, dug
RÛYDH (c.), tamnocrven, rud, riđ
RUYN (jb.), ruine, uništenje, propast
RWI (jb.), princ
RYM (jb.), sila
RUZ (jb.), crven, ruž
RUZ (jb.), ruža
RUZA (jb.), pocrveniti

Napomena:
“Fizičke karakteristike Tračana ustanovljene su od šes-
tog vijeka stare ere kad Xenophanes usput izvještava o pla-
vim očima i crvenoj kosi….” (Joseph E. Skinner, The In-
vention of Greek Ethnography: From Homer to Herodotus;
Oxford, University Press, 2012, str. 85)

..............................
ac. str. 103, 136, 137.
b. str. 302, 303, 304, 305, 307, 308, 309.
c. str. 37, 39, 129, 134, 172, 174, 183, 185.
dv. vol. III.
e. vol. III, str. 742, 743, 744, 745, 746, 747, 748, 749,
750, 751, 752, 758, 759, 760, 762, 763, 769, 770, 772,
774, 779,
f. vol. I.
jb. knj. III, str. 293, 294, 297, 299, 300, 301, 302, 303,
304, 316, 318, 319, 320, 322, 323, 324, 325, 326.
mw. str. 859, 838, 149, 881, 889, 869.

165
na. str. 205, 207, 266.
ps. knj. III, str. 138, 139.
raa. str. 465.
rg. str. 11.
sk. knj. III, str. 76.

S.
SAB (jb.), voda (sab > saba > sava = Sava, rijeka)
SAB (e., f.), jak, moćan (sab > sablja)
SAB (e.,f.), smrt; šipka, prutka
SABAIL (jb.), zaštitnik, čuvar, iscjelitelj, spasilac
SÀBH (e.), šipka, prutka (> sablja)
SÀBH (e.), žaga, testera, pila
Napomena:

Keltsko “sabh” je testera, žaga, pila.

Od keltskog SAB izvedeno je SABLJA, (hladno oruzje) i
SABLJICA, koja se još zove BOŽIKA i PERUNIKA. Od SAB

166
izvedeno je ime SABAZIOS, tračanski BOG SUNCA (sans-
kritsko SAVA sa značenjem SUNCE (mw.).
Kad su u Vavilonu krajem 6. i početkom 5. vijeka st. ere
masoni stvarali judaizam, za sedmi, sveti i neradni dan, od-
redili su subotu, SABAT, judejski ŠABAT, gaelik SÀBAID.
To je po tračanskom Bogu SAVI, tj. SABAZIOSU, SABA-
OTU: SABA > SABAT = SABIN DAN.
Šta je značenje imena SABA, tj. SAVA? U sanskritu SA-
VA je INICIJATOR, POKRETAČ, STIMULATOR, OŽIVLJA-
VAČ, KOMANDIR, NAČELNIK, SUNCE (mw.). Keltsko (ga-
elik) SABH je ŽAGA, PILA, TESTERA. A sad pazimo: evo
kakva je ŽAGA, PILA, TESTERA: ΛΛΛΛΛΛ. To su ZUPCI,
a ZRAKE su ZUPCI oko SUNCA, zar ne?

SABAL (jb.), širok

SABH (e.), žagati, sjeći
SABHAD (f.), žaga, pila, testera
SABHACH (e.), žagati; ozdravljati pod melemom
SÀBHAN (e.), žagica (> Šaban - vlastito ime)
SABHAL (e.), ambar (sab upućuje na zrno, sjeme)
SABHUL (f.), ambar (sab = zrno, sjeme)
S’A’BYL (ma.), veoma moćan (≈ Sabazios)
SAC (jb.), torba, vreća (sac = sak > sakriti)
SAÇ (dv.), sać
SAC (e.,f.), vreća; punjenje (> sać)
SACH (jb.), džep
SACH (e., jb.), vreća, opsjednuti, poklopiti, sać
SAÇWISG (dv.), pokrivač od kostrijeti
SAFAR (dv.), šiljak (hebrejsko shofar znači rog)
SAICH (e.), mnoštvo; saće
SACHIR (f.), odmor; Šaćir (vlastito ime)
SAD (dv.), trajano (> sad)
SADIAD (dv.), učvršćivati, sadijevati
SADIAW (dv.), učvršćen, sađen; sadjeven

167
SAID (e.), uspraviti, saditi (sijeno)
SAESON (jb.), sezona

Hrana se poklopi saćem i na sać se mašom (eno je lijevo)

nanese žera.

SAG (jb.), isto kao Seg, Sig (sag > saga > zaga > žaga)
SAIDE (e.), sijeno
SAIDE (e.), sjedalo
SADHALL (f.), sedlo
SAIDHISTE (e.), sjedište
SAFRAN (jb.), šafran, kaćun
SAGH (jb.), isto kao Sach (sagh > sagha > žaka)
SAGHADH (jb.), žaga (sagha > zagha > žaga)
SAIL (f.), zrak, zraka (> sail > sailti > zaliti)
SÀILE (e.), sline (≈ saliti, saljeva)
SAILL (e., f.), debljina, masnoća; salo
SAILLEACH (e.), debeo, pun sala, salovnjak
SAILLEIR (e.), debeo; krupan, jak; saljeven
SAL (jb.), slama, strnjište

168
Napomena:
Gubljenjem samoglasnika A od keltskog SAL (slama,
strnjiste) dobijeno je srpsko SLAMA. U selima centralne Bo-
sne postoji rijec SALMALUK, sezona nakon vrševine kad se
stoka ne čuva, nego se samo pusti u strnjište: SAL (jed.) >
SALMA (mn.) > SALMALUK.

SALAID (e.), salata

SÀM (e.), Sunce (sam > samac)
SAM (jb.), isto kao Sem, Sim, Som, Sum. Vidi Bal.
SAM (f.), ja, jesam ili sam
SÀMHACH (e.), tih, miran, spokojan (≈ sam)
SAMHANACH (e.), divljak, monstrum (≈ usamljen)
SAN (e., f.), sveto (san > Sana, rijeka u zapadnoj Bo-
sni; san > santa).
SAN (dv.), stanje izvan, iza, odvojen = san
SÀN (e.), opuštanje, rastapanje, san (sàn > santa)
SAN (jb.), seno, sino, sijeno
SAN (jb.), vis, uzvišenje (san > san, sančić = tanjir)
SAN (jb.), isto kao Sen, Sin, Son, Sun. Vidi Bal (San-
trač, prezime).
SANAS (e.), tajna; znanje, nauka; znak (≈ sanjati)
SANDALEN (jb.), sandale
SANDALIA (jb.), sandale
SAOTHAIR (e.), satirač, zatirač
SAOTHRACH (e.), rad, satiranje
SAP (jb.), sok, tečnost, saf, saft (sap > sapun)

Napomena:
Od galskog SAP postalo je srpsko ŠAFOR: sap > sapor,
šafor, sinonim rijeci ŠAFOR je ŠKAF.

SAP (jb.), isto kao Sab, Saf, Sav. Vidi Bal.

169
Napomena:
Od galskog SAP izvedeno je srpsko SAPET, ZAPET i
obe izvedenice označavaju spajanje dva pojma, isto kao što
je od SAV izvedeno SAVEZ, jedinstvo ranije nejedinstvenih
jedinki. Tako se Sunce preko zraka sapinje i spaja sa Zem-
ljom.

SAR (jb.), prvi, glavni

SAR (na.), heroj, junak
SAR (jb.), ulaziti, polaznik (izlazeće Sunce)
SAR (e.), augmentative za isticanje velike odličnost (<
zar > sar = sjaj, svjetlost);
SAR (e.), savršen, odličan, plemenit (zar = sar = sjaj)
SAR (e.), heroj; ugledni čovjek (zar > sar > car)
SÀR (e.), ugnjetavanje, nasilje, nevolja; sprečavanje
SAR ili SARE (ma), komanda
SÂR (dv.), bijes, ljutnja, srdnja, jarost, žestina
SÂR, SÔR, SÛR (jb.), na različitim dijalektima galskog
znači grub, opor, kiseo, oštar, gorak, osoba koja se la-
ko naljuti i potuče. Od SAR je slovensko SARDITOS
(jb), srpsko SRDIT, bijesan. Vidi Sûr.

Napomena:
Ispod navedeni poljski etimolog druge polovine 19. vijeka
navodi da latinskom IRA (ljutnja, bijes) odgovara karniolsko
(kranjsko, slovenačko) SERDIT, SIRDIT, SERDITI, SER-
DITNOST; hrvatsko SRDITI; dubrovačko SARDITOS, SAR-
GBA, RÀSARGBA, RASARDA, SARDIT, SARGBÈN, SER-
EJAN, SÀRDAN; slavonsko SERDBA: rusko СЕРДИТЬСЯ,
СЕРДИТЬ; bosansko SERDITOST, SEREÇBA, SARDI-
TOST, SAREBA, SARDIT, SERDIT, SRIDIT (ms., msb).
I šta vidimo? Vidimo da su osnove SAR, SER i SIR si-
nonima, te SARDIT, SERDIT i SIRDIT riječi istog značenja:
ŽESTINA, LJUTINA, SRDITOST. I ko su bili Iliri SARDIATI

170
koji su živjeli u Iliriji od zapadne Dalmacije, pa preko Bosne,
Srbije i Bugarske, a njihov najpoznatiji grad u rimsko vrijeme
bijase SARDIKA ili SERDIKA, današnja SOFIJA u Bugar-
skoj? Ovi Iliri bili su SARDI ili SERDI, a vi razmislite koji bi
to današnji narod mogao biti.
SARD (jb.), isto kao Ard, Card, Gard. Vidi Aru.
SARAG (e.), sjaj, bljesak
SARG (jb.), svilen, svila (sar = sjaj, lat. sericus)
SARGA (jb.), uže, štrik, srg
SARD (jb.), grub, oštar, čvrst, spečen. Vidi Aru.
S’ARD (as.), visoko, uzvišeno
SARMAITH (jb.), vrlo dobro
SARP (jb.), kosijer. Vidi Serp.

Dačani sa kosijerima protiv Rimljana (Trajanov stup).

SARPH (jb.), zmija (sar > sara > šarulja = ᵔᵕᵔᵕᵔᵕ)

SARRA (jb.), zvijezda (sar = zar = sjaj)
SARTA (jb.), crta (sar = zar = sjaj: sarta = zraka)
SARU (jb.), oštar (saru > zaru > zaruti > zariti)
SAS (jb.), vis, visina (sas > sasa > šaša = trska). Isto
kao As, Sis, Sus. Vidi Aru, Bal.
SAT (jb.), lijep, naočit (sat > sate > satica, saće)
SATH (e), mnogo, obilje, punjenje; sat, saće (pčelinje)
SATHAR (dv.), satrti
SATHR (jb.), satirati

171
SATHRA (jb.), udar, satiranje
SATHRAID (dv.), satrven
SATHRU (dv.), satirati
SAV (jb.), voda, rijeka
SAV, SAVRA (jb.), ljeto (sk. Sava znači Sunce)
SAV, SAU (jb.), mali vis: Λ

Napomena:
Keltsko SAV (mali vis: Λ) piše se u engleskom SAW,
srednjovijekovno englesko SAWE, anglosaksonsko SAGA,
srpsko ŽAGA i kažu da je to englesko SAW od teutonskog
SAG (ws.), ali Teutone ne računaju u Kelte, nego u Nijemce.
Etimologija zaista svjedoči njihove jezuitsko-masonske laži.
Keltsko SAV i tracko SAB u SABAZIOS jesu sinonimi.

SAV (jb.), isto kao Sev, Siv, Sov, Suv. Vidi Bal.
SAV (jb.), izvor, vrelo (Sunce je prvo vrelo života)
SAVAWL (dv.), stajaće, mirno, odmarajuće (> zaval,
zavala).
SAVEZ (dv.), učvršćeno stanje, savez
SAVIAD (dv.), mirno, odmarajuće, stajaće
SAVLE (dv.), stanica (ime apostola Pavla prije kršte-
nja).
SAUL (jb.), Sunce (kršteno ime apostola Pavla
SAURUS (jb.), ukusno

Napomena:
Keltsko DIN znači VISOKO, VELIKO. I gle:
DIN - O + SAURUS > DINOSAURUS = VELIKO UKU-
SNO.
Kad su Vanzemaljci Osmatrači, biblijski “pali anđeli”,
dobili sinove sa Zemljankama, njihovi sinovi izrasli su u di-
vove koji su ljudima otimali hranu, a kad je u ljudi nestalo
hrane, oni su počeli jesti ljude i životinje, pa i jedni druge:

172
 “…divovi su se okrenuli protiv njih i proždirahu čovje-
čanstvo.I počeše griješiti protiv ptica, i zvijeri, i gmizavaca, i
riba, i žderahu meso jedni drugih i pijahu krv. Tada je zemlja
optužila bezakonike.” (Knjiga Enohova,7,4-6)
Zvanično govore da je naziv DINOSAURUS osmišljen po
grčkom δεινός (deinós “užas, strahota, grozota”) + σαῦ-
ρος (saûros, “lizard, reptil, gušter”), iako oblikom DINO i
DEINOS zaista ni po čemu nisu ni slični, a kamo li isti. Grčko
SAUROS izvorno znači GUŠTER, ali nisu svi DINOSA-
URUSI bili GUŠTERI ni REPTILI. DINOSAURUSI su bili
omiljena hrana divova, a možda i Vanzemaljaca Osmatra-
ča. Onaj ko je za nauku ozvaničio riječ DINOSAURUS od-
lično je poznavao i Knjigu Enohovu i galski jezik, a priču o
grčkom porijeklu te riječi pojedinci sami osmišljavaju.

Škaf ili šafor.

SCAFF (jb.), čamac

SCAFFA (jb.), mjera zita (skaff > škaf = velika drvena
posuda, šafor).
SCANDAL (jb.), bučna svađa, skandal
SCARDUS (jb), tvrd, škrt, škrtica (scard > scart > skart
> škrt).

Napomena:
U antičko vrijeme Šar-planina je zvana SCARDUS (wils.).
SCLABHA (jb.), zarobljenik, rob. Vidi Sclaff, Sclav.
SCLAFF (jb.), zarobljenik, rob

173
SCLAFF (jb.), račve = Y
SCLAFFA (jb.), rascjep, odvajanje
SCLAV (jb.), zarobljenik, rob
SCLAVA (jb.), zarobljenica, ropkinja
SCLAVUS (jb.), zarobljenik, rob

Napomena:
U 6. vijeku Prokopije za SLOVENE ili SLAVENE koristi
sljedeće grčke nazive: Σκλάβοι, Σκλαβηνοί, Σκλαυηνοί, Σθ-
λαβηνοί i Σκλαβῖνοι (pr.). Prokopijev savremenik Jordanes
na latinskom koristi naziv SCLAVENI (jor.). A sad da raskrin-
kamo jezuitsko-masonsku laž o tome da SCLAV u nazivu
SCLAVENI znači rob.
Galsko SCHLABHA, SCLAFF i SCLAV znače ZARO-
BLJENIK. Pošto galsko SCLAFF bukvalno znači RAČVE,
RASCJEP, ODVAJANJE, tako galsko SCLABHA, SCLAFF
i SCLAV znače OTCIJEPLJEN, ODVOJEN od svoje grane,
OTRGNUT od svog stabla (jb.) i to je ZAROBLJENIK koji
odvajanjem od svoje grupe ratnika postaje rob.
U galskom SCLAV osnova je CLAV sa značenjem JE-
DINSTVO, VEZA, SPOJ (jb.), a SCLAV znači ODVOJEN,
OTRGNUT. Tako galsko CLAVON znači OGRANAK RIJE-
KE (jb.) i od ovog CLAVON su naziv SCLAVON i SCLA-
VONIA. SCLAVONIA nije zemlja ROBOVA, nego je zemlja
mnogih riječnih OGRANAKA, a njeni žitelji su SCLAVONI.

SCAVEL, SKAVAL (c.), sto, stolica, skemlija

SCOD (raa.), ponos
SCOL (jb.), škola
SCOL (jb.), primjer (“škola” kao životno iskustvo)

Napomena:
Od keltskog SCOD (ponos) i RINN (šiljak, vis) nastalo je
ime grada SKADRA: SCOD + RINN > SCODRINN >
> SCODRA = SKADAR.

174
SCOLYA (jb.), zaustaviti, skoliti
SCORD (jb.), svjetlost, nestalan, okretan, spretan,
vješt (scord = skord = Skord, Skordići (gr. Σκορδίσκοι),
balkanski Kelti).
SCÛDH, SCHÛTH, SKÛTH (c.), rame, skut
SCYDNYA, SKYDNYA (c.), padanje, dole (> skije)
SCOFORN (c.), uho, skofrčeno zakofrčeno
SCRABA (jb.), ogrebotina, škraba (scraba > škrabati).
Vidi Crafu, Ysgraffinio, Scribigh.
SCRIN (jb.), sanduk, škrinja
SCUB, SCUBEL, SCUBA (jb); jed. Scubelen, metla;
mn. Scuban; Scuba, skupljač; Scubien, skupljači (jb.).
SEACH (f.), okret (kružni pokret ruke pri setvi)
SEAD (f.), sviđanje, voljenje; Sead, Sejad (vl. ime);
SEADHA (f.), žaga, pila, testera (se = sja = ΛΛΛΛΛ)
SEAG (c.), zrnje, seme (> sejati)
SEARC (e., f.), ljubav (gubljenjem A dobijeno SERC >
SERCE).
SEARG (e.), suv (> srg = štrik za sušenje veša)
SEIRE (e.. f.), hrana, zeira, zaira
SEARPAN (f.), labud
SEATHAR (f.), silan, moćan, dobar; Bog
SEBON (jb.), sapun
SED (f.), put = zraka = bel = sed, sid, sijed)
SEDA (jb.), svila (svila = sjaj = sed, sid, sijed)
SEGH (f.), mlijeko
SEGA (jb.), žetva (sega > žega)
SEIGH (f.), soko
SEIRG (e.), srg
SEIRT (f.), sila, moć (≈ seiriti)
SEISIR (f.), šest
SEL (jb.), so, sol (sel = so = bijelo, svjetlo)
SEL (jb.), boravište (sel > selo = sjajno mjesto)
175
SELU (dv.), primijetiti, gledati
SÊL (jb.), izgled
SELA (jb.), gledati
SEL (jb.), isto kao El, Cel, Gel. Vidi Aru.
SEL (jb.), isto kao Sal, Sil, Sol, Sul. Vidi Bal.
SEL (jb.), vis, uzvišen, visok . Isto kao Tel.
SEL (jb.), mjera. Isto kao Tel (sel > Selen = Mjesec)
SEL (jb.), temelj, fodument
SÊL (jb.), pogled
SELA (jb.), vidi Sel
SELIT (jb.), gledaoci
SELU (jb.), istina, istinit, osmatrač, gledač

Prirodni kristal selena.

Napomena:
Od SEL je SELO, SELEN, SELENIT, SELENA, VASE-
LENA i sve znači SJAJ, SVJETLO, SVJETLOST. Kelti su
sebe zvali SELTI i to je sinonim za TRAČANI.

SEM (jb.), isto kao Sam, Sim, Som, Sum, Tem. Vidi
Bal.

176
Napomena:
Jafet je prvi i najstariji Nojev sin, SEM drugi, a Ham je bio
najmlađi. Po Semu su nazvani SEMITI i danas je to naziv
koji se isključivo odnosi na JEVREJI, iako su se od Kelta i
Semita u Jerusalimu i okolini Jevreji počeli formirati kroz
stvaranje judaizma tek od od 459. st. ere. Tada je književnik
Ezra sa svojim pomoćnicima stigao iz Vavilona u Jerusalim.
Bilo je to u sedmoj godini vlade vavilonskoga cara Artak-
serksa, koji je pisanim zakonom ovlastio masona Ezru da u
Jerusalimu i njegovoj bližoj i daljoj okolini može osnivati ju-
daizam, čak mu je Artakserks i vojsku dao za zašititu i sred-
stvo u provođenju pomenutog zakona koji je ovako glasio:
“A ko ne bi izvršivao zakona Boga tvojega i zakona ca-
reva, odmah da mu se sudi, bilo da se ubije ili da se protjera
ili da se oglobi ili da se baci u tamnicu.” (Ezra 7,26)
Zatim slijedi nova prisila:
“Onda oglasiše po Judeji i Jerusalemu, da se svi, koji se
vratiše iz ropstva, imaju skupiti u Jerusalemu. Onome, koji
ne bi došao za tri dana prema zaključku knezova i starje-
šina, uništiće mu se sve što ima, a on sam biće isključen i
zajednice onih koji se vratiše iz ropstva. I skupiše se svi ljudi
od Jude i Benjamina za tri dana u Jerusalem. Bilo je deve-
toga mjeseca, dvadesetog dana u mjesecu. Sav je narod
sjedio na trgu pred hramom Božjim, dršćući zbog te stvari i
od kiše.” (Ezra 10,7-9)
Od riječi SEM (koja znači isto kao i BAL, a Bal je SUN-
CE) dobijen je naziv ŠEMALJKA, od 1993. nepostojećeg
srpskog sela na oko 5 km zapadno od Kaknja, BiH.

SEN (jb.), glava, vis, visina (sen > senator)

SEN (jb.), star (sen > seno, senilan)
SEN (jb.), isto kao San, Sin, Son, Sun. Vidi Bal.
SEN (jb.), svet, čist, pun svjetlosti. Isto kao San.
SENA (jb), znak, simbol, sena (sen > seno, sena)

177
SENEDD (jba.), sabor, zbor, skup
SENEZ (dv.), sabor, zbor, skup
SENI (jb.), prsten, krug
SENT (jb.), glava (sent > senter > center = centar)
Napomena:
“sen m (Bar, Istra, Vrbnik, Punat: gré va papricu) ‘želje-
‘zna motka oko koje se vrti gornji mlinski kamen’, senį m
(Dalmacija, Pavlinović) ‘drži papricu (ide u mlinici kroz drvo,
na kojem stoji grivna; oko senja je tulac)’ = sejën ili sen
(Malínská) »os, kod mlina, koja služi za dizanje i spuštanje,
prema tome hoće li se finije ili prostije mljeti« = sinj, gen.
sinja (Vuk, Otočac, Otok, Slavonija) ‘četverouglasto gvožde,
pruženo kroz vretenku u gradnji mlina suvarė ili vodenice
(na njemu stoji paprica)’. (ps.)
Ovo SEN dokaz je da ilirsko SEN znaci OS, OSA, CENTAR.

178
optužbi protiv bosanskog bana Kulina i bosanskih krstjana
koje je Rimokatolička crkva smatrala jereticima. Naziv BI-
LINO polje je ikavski oblik ekavskog BELINO polje. BILINI
(BELINI, BELINUS, BELENUS, BELENOS, BEL, BELI MA-
WR) bio je keltski bog Sunca. BILINO polje je u centru da-
našnje Zenice. Sve do sedamdesetih godina 20. vijeka tu je
bila livada na kojoj u to vrijeme sagrađen stadion FK "Čelik".
Dakle, SABOR je bio na BILINOM polju u ZENICI, a ime
ZENICA je od keltske (velške) riječi SENEDD, što znači
SINOD, SABOR: SENED > ZENED > ZENETA > ZENITA >
> ZENICA (zenica ili zjenica oka takođe SABIRE svjetlost,
u očnoj zenici je ZBOR svjetlosti).

SÊR (dv.), zvijezde

SER (wr.), zvijezde
SÊR, SEREN (jb.), zvijezda
SER (jb.), visok
SER (jb.), isto kao Cer, Caer, Ger, Ker. Vidi Aru.
SER (jb.), isto kao Sar, Sir, Sor, Sur. Vidi Bal.
SERAN (jb.), kanarinac (ser = žut, sjajan)
SERAWG (dv.), zvjezdan
SERBOS (f.), jelen
SERG (e.), srg
SERGA (jb.), gruba tkanina (serg > srg = kanap, štrik,
uže).
SEREN (dv., jb.), zvijezda
SERÇ (dv.), želja; strast; ljubav (serç = serć > sreća =
sjaj, radost).
SERÇAIZ (dv.), želi
SERÇAWL (dv.), voljen
SERÇOLI (dv.), zaljubljen
SERCH (jb.), ljubav, sreća (serch = serć > sreća)
SERÇU (dv.), željeti, čeznuti, voljeti
SERIC (e.), svila (narod SERES napadao je Kinu)

179
Napomena:
Keltsko SERIC znači SVILA, a svila je SJAJ. Osnova u
SERIC je SE i to je ekavsko SE u SENO, SERDAR, SENA
ili SINA (ikavski naziv ljekovite trave za čišćenje, cassia offi-
cinalis (ps.). SE je u nazivu dalmatinskog primorskog grada
Senj:
“Primorski Senj je predslavenski i predrimski toponim,
koji bi mogao biti u vezi s keltskim ili etrurskim Sena gallica
> Sinigaglia (Italija), Sena > Siena, pridjev senese (Toska-
na). Japodska ili liburnijska Senia potvrđena je veoma dobro
kod Ptolomeja, Plinija, Tab. Peut., Itin. Ant. kao i na natpi-
sima, etnik na -ensis Senienses na natpisima. Toliko je to
bio važan grad u rimsko doba.” (ps.)
Šta znači ovo SE? Pogledajmo:
“Eli i Seli, koji su smislom istog porijekla od El i Sel, dva
su imena Sunca.” (J. G. R. Forlong, Rivers of Life, Vol II;
London, 1883, pg. 194.)
Grčka boginja SELENE (antički grčki: Σελήνη) bila je bo-
ginja Mjeseca i kažu da SELENE znači MJESEC. Takođe
tvrde državni etimolozi da ime SELENA potiče od grčkog
SELENE (Σελήνη) (jg.), koje je izvedeno od grčkog SELAS
(σέλας) sa značenjem SVJETLO (jg.). Egipatsko SEB znaci
VRIJEME (jb-wh), a bog Sunca je SERAPIS. Homer i Ilijadi
navodi da su u pelaškoj oblasti oko Divovog hrama u DO-
DONI živjeli SELI (Σελλοί):
“Dive, dodonski kralju i pelaški što no daleko
Vladas u Dodoni hladnoj, gde Seli, vračevi tvoji
Kraj tebe prljavih nogu na goloj prebivaju zemlji.”
(Homer, Ilijada, 16, 233-235)
Homer piše SELLOI (Σελλοί), a Kelti su sebe zvali SELTI. U
Dodoni je bilo čuveno proročište sa vidovitim prorocima. I
gle: velško SEL znači TAJNOVIDOST, VID U DALJINU, VI-
DOVITOST. Velško SELU znači VIĐENJE (d.). I na kraju tu
je srpsko SEV, SEVANJE i SED: vatra, sjaj, belina, dakle se
SE odnosi na SVJETLOST, VATRU, SUNCE: SE > SER.

180
Napomena:
Osnova SER nosi značenje SJAJ, SVJETLOST, SUN-
CE:
• SER > SERAFIM = SJAJNI, BLJEŠTEĆI, PLAMTEĆI
• SER > SERD > SERDCE > SERCE > SRCE
• SER > SERB > SERBI

SERMANT (jb.), vinova loza, vinova grana

SERMENS, SERMENTUM (jb.), vinova loza

Napomena:

Galsko SERMANT, SERMENS, SERMENTUM, latinsko

Sarmentum, talijansko Sarmento i špansko Sarmiento imaju
isto značenje: VINOVA LOZA, VINOVA GRANA. Sve riječi
počinju osnovom SER i originalno značenje ove riječi je
SJAJ, SVJETLOST, SUNCE, a simbol toga je SPIRALA.

SERP (jb.), kosijer, srp (SER > SERB > SERBI)

SERPANT (jb.), guja, dragon, bosiljak. Vidi Sarph.
SERPOLA (jb.), majčina dušica (Thymus serpyllum)
SERRA, SERRÓN (dc.), žaga, testera, pila: ΛΛΛΛΛ.
SERRY (c.), provokacirati, zadirkivati, peckati
SERR (jb.), mač
SER (jb.), biljna leća (sočivo)

181
SERR, SERRA (jb.), planina (bas. cerra, cerua, jb.)
SERV (dv.), spiralni, kružni, vrteći, rotirajući

Velško SERW (čitaj: SERV) znači BLJESAK, SJAJ.

SERW (dv.), iskričav, blistav, blještav, sjajan (> SERVI

> SERBI > SRBI).
SERYZ (dv.), astronom
Napomena:
Galskom SERRA (planina) odgovara portugalsko SER-
RA, na drevnom talijanskom SER i sinonim tome je SAR
(car, kralj), hebrejsko SAR (jb.). Sinonimi riječi SER u SER-
RA jesu ZAR, SAR, CUR, KIR (jb.). I na arapskom SERA je
PLANINA (jb.), galsko i jermensko SAR je VIS (jb), VISINA,
PLANINA (jb.); tursko SER je vrhovni poglavar, a ZIR je
ONAJ IZNAD (jb.), perzijsko SER je GLAVA, POGLAVAR,
PRINC, VRHOVNI VLADAR (jb.); perzijsko SAR znači
PRINC, POGLAVAR (jb.); perzijsko SARIL i SERBALA su
PLANINA; tu je i perzijsko (jb.) i srpsko SERDAR, general.
Sve ovo svjedoči da su SER, SAR, ZAR, SUR, ZIR u ime-
nima SERB, SARB, ZARB, SURB i ZIRB značenjem pot-
puno isti imenima BRIG, BRIGANT, BRIGANTIAD, jer i
BRIG je VIS, BRDO, PLANINA.

SERTH (jb), svađa, prepirka, sertanje

SERTU (jb), prepirka, svađa, sertanje
SEV (jb.), vis, visina (sev > seva, sevanje). Vidi Sav.
SEV (jb.), isto kao Sav, Siv, Sov, Suv. Vidi Bal.
SEV (jb.), isto kao Tew, Tev, Teu.
SDOL (f.), stol

182
SGIOT (e.), strijela (sgiot > zgiod > zgod > zgoditi)
SGIOTACH (e.), zgađati
SGIOTADH (e.), zgađati
SGÒDACH (e.), gospodski, (> zgodan)
SGÒR (e.), gora
SGOR (e.), zasijecati, sjeći (prilog: gore)
SGȮR (e.), grlo (gȯr > gȯrglan > gorklan > grkljan)
SGOT (e), šut, pucanj, zgod, zgoditak
SGRAB (e.), grebati; brisati; pisati
SGRABACH (e.), grub; čupav (> grabljivac)
SGRAING (e.), prijeteće, zabranjavajuće (> zgranuti);
SGRAINGREIL (e.), tmuran, smrknut, namršten, namr-
gođen; zabrinjavajućeg stanja: zgranjen, zgranut;
SGRAINGEAN (e.), zgranjen, zgranut
SGRIN (jb.), sanduk, škrinja. Vidi Scrin.
SGRIOEADH (jb.), zgrebati
SGRÌOB (e.), grebanje, znak, biljeg (> greb = grob)
SGRIOSDA (jb.), fatalno, grozota, uništeno, ruina
SGRIOT (e.), priča o nevolji (> gri > grih > grijeh)
SGRÒB (e.), grebotina, greb = grob
SGUB (jb.), metla, skupljač (sgub < > skup = gomila)
SHE (jb.), šest she = še > šest)
SHEEB (ma), nalet vjetra koji nosi i zanosi (> šiba)
SHEEBAN’E (ma), zanošenje vjetrom, šibanje
SHIN (jb.), drvo (shin = sin > šina = linija = zraka)
SI (jb.), zemlja, tlo (si > sij, sije, sijati, posijati)
SI (jb.), gospodar, Gospod
SIA (e., f.), šest (sia > sija, sja)
SIAS (jb.), žar, toplota. isto kao Ias.
SICH (jb.), mizerija, sića od karaktera
SICUTI (jb.), dželat (sic > sici, sići (ik.), sjeći)
SID (jb), isto kao Sed. Vidi Bal.
SID (jb.), odmor (sid > sidi = sedi = sjedi)

183
 “Sia” i “seisir” znače “šest”. “Si” u “sia” i “se” u “seisir”
dijalekti kao ikavsko “siva” i ekavsko “seva” (to je Sunce).

SIG (jb.), planina (probada nebo: sig > žig, žiga = vatra)
SIGH (jb.), vila
SIGHIN (jb.), znak (sig > signal)
SIGN (jb.), signal
SÎL, SILYN (jb.), linija, djeca (hebrejsko Shil)
SIL (jb.), isto kao Sal, Sel, Sol, Sul. Vidi Bal.
SÎL (dv.), proizvodi ili donosi prinos; potomstvo; hra-
njenje; (sîl > sila);
SILEAD, SILEANN (jb.), isto kao Sil
SILI (jb.), jegulja (sil > zil > zil > žila)
SILIM (jb.), žaga, testera, pila

Napomena:

184
 Gaelik CUN znači VRIJEME. galsko BES znači PRST,
ZUBAC (Λ); galsko CUNE je ŠILJAK (Λ); velško CUNAR
znači ŽAGA, TESTERA, PILA (ΛΛΛΛΛ); galsko CUNNAIRE
i SILIM takođe znače ŽAGA, TESTERA, PILA (ΛΛΛΛΛ); ga-
elik CAS znači VATRA.

Galsko PEJA znači ZAMKA, a u to spadaju i GVOŽĐA

koja imaju ZUPCE isto kao ŽAGA. I čija je riječ CASIOPEJA
i šta znači? To je keltska, tj. tračanska, odnosno ilirska riječ
sa značenjem VATRENA ZAMKA, VATRENA GVOŽĐA.
Antički Grci su to pisali Κασσιόπεια, ali ni dan-danas Grci ne
znaju čta to znači, ni oni ni njihovi prijatelja lažovi.

Silvan i Silvana (kameni reljef, Glamoč; Zemaljski muzej

BiH, Sarajevo; foto: D. Džino).

185
SILEN (dv.), ishrana
SILLIANU (dv), izleženje (iz jaja)
SILIANT (dv.), stanje stvaranja, izlijeganja, mriješće-
nja, ljuštenja (zrenja).
SILIAW (dv.), stvarati, proizvoditi, izleći
SILL (dv.), dio, element, slog; riječ
SILLDYD (jb.), linija, djeca (sil > sila > zila > žila)
SILLES (jb.), vidi Aru.
SILOPHR (jb.), prirodni cinober (crven = boja vatre)
SILSIC (jb.), kobasica (tanka i izdužena kao žila)
SYLYEN (jb.), jegulja (tanka i izdužena kao žila)

Napomena:
Ilirski i panonski bog proljetne prirode zvao se SILVAN,
a njegova pratilja je SILVANA:
S > SI > SIL > SILA > SILVA >SILVAN > SILVANA
SI je SILA, SNAGA, MOĆ i kad nas neka SILA zvekne po
glavi, pred očima nam SINE.
Latinsko SILUA (> SILVA) je DRVO (fe.) i tu su dvije
roste riječi i sufiks -A: 1. SI, 2. LU-A
Sumersko SI znači SVIJETAL, CRVEN; ČVRST, ISTINIT
(sl.); sumersko LU u LUG znači JASAN, ČIST (sl.). Dodamo
li tome i sumersko AN sa značenjem VISINA, NEBO (sl.),
dobijemo SILUAN, što je na latnskom pisanju isto što i
SILVAN (U > V):
“Lat. Siluanus, sto pripada šumi, uglavnom se odnoslio
na Silvanusa, boga drveća.” (ws.)
Keltski (velski) jezik svjedoči da ime SILVAN potiče iz
keltskog, tj. tračanskog, odnosno ilirskog jezika.

SIM (dv.), svjetlost, pokretnost

SIM (e.), Sunce (Sim = Sem = Sam)
SIM (jb.), isto kao Sam, Sem, Som, Sum. Vidi Bal.
SIMNE (dv.), dimnjak (sim : dim)

186
Napomena:
‘As, spojeno s Am, sunce, daje Semo, talijanski bog ne-
ba, Sam ili Sem, imena sunca hebrejskog patrijarha i per-
zijskog heroja. Šem je ime sunca. Shemes i Shemir su do-
bro poznata imena sunca, prema Rawlinsonu. Takođe nala-
zimo Shem.aiah, Shimei, Sam-ael, Ishm-ael i Sam-uel, u
Bibliji, i G-eshem.” (sd.)
U gornjem citatu je tvrdnja da su SAM i SEM dvije varijante
istog imena SUNCA. Keltsko SÀM znači Sunce (sam >
samac; sumerski Shamash); keltsko SAM, znači JA, JE-
SAM ili SAM. Odmah u nastavku na sljedećoj stranici svoje
knjige citirani autor kaže i ovo:
“Biblijska imena Simeon i Simon izgleda su ista riječ.”
(sd.)
I evo keltskih riječi sa značenjem SUNCE: SÀM (e.), SAM
(f.), SIM (e.), SIM (dv.). Podsjetimo se na naučno nepobitnu
istorijsku lingvističku činjenicu da u prvom vijeku hrišćanske
ere i prije toga nije postojao hebrejski jezik, nego su sav Je-
rusalim i pokrajina Judeja govorili aramejskim kao i sva
ondašnja Palestina i Sirija. Kao puna punoznačna riječ SAM
je u imenu SAMARIA, zemlja sjeverno od Judeje, zemlja čiji
stanovnici nikad nisu prihvatili judaizam onako kako su ga
judejski prvosveštenici tumačeći silom nametali:
a) SAM + ARIA (Tračani su zvani ARIA narod, Arjani)
b) SAM + AR + IA (SAM = Sunce, AR = slava, IA = zemlja)
Da dodamo i ovo: ni jedan autor klasične antike ne spominje
judejske “slavne biblijske careve i gradove” kao što su pisci
Biblije napisali da su postojali “slavni car David”, te “čuveni
i premudri car Solomon i njegov hram u Jerusalimu”. Baš u
vrijeme oko 459. st. ere, kad je iz Vavilona u Jerusalim sti-
gao književnik Ezra sa svojom masonskom družinom da os-
nivaju novi narod sa judaizmom kao vjerom, baš u to vri-
jeme Herodot piše svoju Istoriju i u njoj nabraja sve narode
koji se obrezuju (Herodot, II, 104), ali tu nema Hebreja. Tih
godina tek počinje praktično osnivanje judaizma među

187
Keltima, tj.Tračana, i lokalnim Semitima Jerusalima i okoline
i od njih kroz silom nametani judaizam dolazi da stvaranja
Jevreja kao posebnog naroda (Ezra,7,7,26).

SÎN (dv.), dar, poklon

SIN (f.), obal, okrugal (sin > sinia < sinija)
SIN (jb.), snijeg
SIN (jb.), svuda okolo = vidik
SIN (jb.), milostinja
SIN (jb.), isto kao Tin.
SINE (f.), vrijeme
SING (jb.), isto kao Cing. Vidi Aru (> Sing-i-dunum)
SINI (jb.), prsten. Vidi Sin.
SINOBL (jb.), prirodni cinober, crveni cinoberit
SINSIR (jb.), đinđer, đumbir (đinđer = žuta boja)
SINTE (f.), istegnut (sint > sintra > sindra > šindra)

Silophir je cinober (crven), a sinobl je đinđer (žut).

SIOD (jb.), led (led je providan, sjajan)

SIOD (jb.), zraka
SIODA (f.), svila (sio = ser = sin)
SION (e.), sjaj, svjetlina
SION (jb.), vrijeme
SION (jb.), lanac, veza, traka (sion = sunce, sunčana
zraka).
SIOG (jb.), zraka
SIOL (jb.), sjeme, sijanje

188
SIONADH (e.), plemenit, princ, Gospod
SIONN (e.), fosfor (fosfor sja u mraku)
SIONN (e.), svjetlost, bljesak, sjaj, tajna
SIONN (e.), ognjeviti sjaj, osion
SIONNAICH (e.), sjajan, svijetao

Napomena:
Nazivi SION i SIONN su biblijski poznati oronim koji se
odnosi na jedan brezuljak u Jerusalimu, bivšem Jebusu,
brežuljak na kojem je, po piscima Biblije, bio dvor cara Da-
vida i kasnije dvor sina mu Solomona. Nazivi SION i SIONN
u gaeliku semantički su bogatije i raznovrsnije opisani, nego
li u Bibliji, sto znači da su pisci Biblije koristili jezik Kelta, tj.
Tračana 6-5. v. st. ere, onda nastanjenih po prostoru Bliskog
istoka. Riječ SION i danas postoji u srpskoj riječi OSION,
zatim u riječima SINE (ik.), SIJAN, SIONICA, SINO (ik.), itd.

Rimske germe, tj. banje (Badenweiler, Germania).

189
 Kao ime Sunca SI i danas postoji u jeziku afričkog naro-
da Bomu Bobo u sjeverozapadnoj afričkoj državi Mali, dok
se u obliku SIN zadržalo kod današnjih Frižana nastanjenih
obalom sjeverozapadne Evrope. I kao što im ime svjedoči,
Frizi su potomci tračanskih Friga, tj. Briga. Nažalost, i njih je
masonska Bečko-berlinska škola proglasila Germanima u
smislu da su porijeklom Nijemci, iako Nijemci sebe origi-
nalno zovu Deutsch (Nijemac) i Deutschland (Njemačka).
Izvorni Germani suTračani, tj, Kimri, odnosno Kellti (tračko
GER je TOPLOTA (ger > žer). Sanskritsko gharmáḥ, tračan-
sko germo- značilo je vruć, vreo. Perzijsko GERMA je LJE-
TO. Germanija je oblast prepuna termalnih izvora i po tim
germama (banjama), zemlja je dobila ime Germania, a njeni
stanovnici prozvani su Germanima.
Mnogo je riječi keltskog jezika u Bibliji. Mnogi su Kelti, tj.
Tračani, živjeli na Bliskom istoku i širom Perzije, kao, npr.
Zimri. Stvaranjem judaizma od 459. st. ere u Jerusalimu i
okolini mnogi su silom judeiziran (i danas postoje riđi Jevreji,
baš kao i riiđ keltski potomci po Engleskoj).

SIOBO (jb.), prskalica, raspršivač (sio > sionica)

SÌOR (e.), vječno; vrijeme
SIOR (jb.), dug, onaj koji traje
SIPIAN (dv.), pijuckanje (> sip > sipni; pian ≈ pijan)
SIR (jb.), dug, Trajan (sir > sirina > širina)
SIR (jb.), oblast, zemlja (sir > siria > Siria = Sirija)
SIR (jb.), isto kao Sar, Ser, Sor, Sur. Vidi Bal.

Napomena:
Galsko SIR isto je kao SAR, SER, SOR, SUR, a sve je
isto kao BAL, tj. BEL, odnosno SUNCE: Sirbi, Serbi, Sorbi,
Surbi (i sir je bijel).

SIRB (jb.), ljuto, kiselo (sir > sirte > sirće)

SIRICIM (jb.), trešnje (zir < > sir = crven, vatren)

190
SIRIG (jb.), svila, svilen (zir < > sir = sjaj)
SIRREACH (f.), jadan, bijedan; sirot, sirotinja
SIS (jb.), isto kao Sas, Sus. Vidi Bal; (sis > sisa)
SIT (jb.), isto kao Sat, Set, Sot, Sut. Vidi Bal.

Napomena:

Sito
Pošto SIT značii isto kao SAT, SET, SOT i SUT, a sve je
isto kao BAL, tj. SUNCE, dakle SIT znači ČIST: SIT > SITO.

SITHBHE (f.), štap (šibe, čibe – tjeranje psa)

SIUDHICH (e.), poredak; dogovor, uredba (sud, sud-
ba).
SIVA (jb.), otac (siva > Šiva = Živa)
SKENTELET (c.), učenje, skontavanje
SKEÜL (jb.), ljestve, merdevine, skele
SKEZ (jb.), zrake (skez > iskezio)
SLAM (e.), pramen vune, gusto kao vuna; meko (≈
> slama).
SLAMAG (e.), snop vune (≈ slama)
SLAN (jb.), zdrav
SLAN (jb.), isto kao Glan: čist, bijel, sjajan, glanc (slan
> slanina).
SLAVUS (jb.), rob. Isto kao Sclav.

191
SLINTYA, SLYNCIA, SLYNCHA (c.), klizanje, sline
SLAP (e.), udar, klepet, slap (vodopad)
SLAT (ac., f.), štap, motka, morga (> slatkovina trava;
Slatina - naselje).
SLEIMHNE (f.), klizavost (> sljeme, šljeme)
SLO (jb.), isto kao Lo, Clo, Glo. Vidi Aru.

Napomena:
Keltsko SLO znači isto je kao galsko LO, CLO i GLO, a
sve je isto kao ARU, što znači SUNCE. Galsko LO znači: 1.
mjesto, stanište, boravište, stan; 2. vis, visina, uzvišenost.
Keltsko CLO znači SLAVA. I gle : SLO + VEN > SLOVEN.
Korniško LOWENÉ znači SLAVA: S LOWENE > SLOVENE
Pošto galsko VEN i WEN znače BIJEL, dakle SLOVEN
znači BORAVIŠTE BJELINE, BORAVIŠTE SVJETLOSTI,
BORAVIŠTE SLAVE.
Kod naroda Centralne Afrike LO je SUNCE (arj.). Pogle-
dajmo LO u stranim jezicima širom svijeta (u zagradi je ime
naroda na engleskom):
- njemački LODERN = PLAMEN, OGANJ (arj.)
- njemački LOHE = PLAMEN, OGANJ (arj.)
- Amerika (Runsienes, N. A.) HELLO = VATRA (arj.)
- egipatski LOPSH = GORJETI (arj.)
- Srednja Afrika (Negroes) LO = DAN, SUNCE (ar.)
- Južna Afrika (Hottentots) LILO = VATRA (arj.)
- Azija (Corea) HALLO ALO = DAN (arj.)
- Azija (Coriac) HALLO, ALO = DAN (arj.)
- Amerika (Vilellans, S. A. ) OLO = SUNCE i DAN (arj.) -
Amerika (Esquim) UOLOK = DAN (arj.)
- Afrika (Hottentots) LIKLO = OKO (arj.)
- Azija (sanskrit) LOCHATAI = ON VIDI (arj.)
- Srednja Afrika (Negroes) IULO = NEBO (arj.)
Pogledajmo havajsko ALOHA:
"ALO znači 's nama BOG' ili 'sigurna ljubav'...." (hu.)

192
 U irskom gaeliku SLOINE je ČISTOĆA (psd.), SLOIN je
SLAVA (psd.), SLOIGH je ARMIJA, VOJSKA (psd.). Gaelik
LO znači DAN (e.).
LO nosi značenje SVJETLOSTI i sve što nam dolaza S
LO donosi DOBRO, kao što je SLOBODA dobra. Srbi stalno
jedni drugima trube na uši: "Samo sloga Srbina spasava,"
ali su Srbi zaboravili šta je SLOGA: S + LO > SLO + GA >
SLOGA = SA SLAVOM, SA SVJETLOŠCU.
Bretonsko BODH znači ŽELJA, UŽIVANJE, VESELJE,
BODROST (b). BOD u srpskom BODAR daje značenje VE-
DAR, VESEO:
Keltsko (gaelik) GA znači SUNCA TRACI, SNOP (ra).
a) S LO BODH > SLOBODH > SLOBODA
b) S LO BODA > SLOBODA = VESELJE SA SUNCA
SLOBODA znači SUŠTINA ŽIVOTA U SVJETLOSTI.

SLOBADH (jb.), zabavljač

SLOC (f.), mala rupa, udubljenje, lokva
SLUAGH, SLÒIGH (mn.), (e.), ljudi, narod; mnoštvo;
domaćin, armija (> sloga).
SMAL (e.), prah (mal > malo > maleno)
SMALAN (f.), brežuljak
SMEARD (jb.), smece, smetlje (≈ smrad)
SMIOR (e.), snaga, moć; hrabrost; heroj (smi > smion)
SMOTAN (f.), blokiran, smotan, klada, cjepanica
SMUTAN (f.), blokiran, smeten, smućen
SNADH, SNATH (f.), konac, predivo, nit; linija = zraka
(snath > znath > znati > znanje).
SNÀTHAD (e.), igla = zraka
SNÀG (e.), puzeći, zmijoliki hod (snàg > znak = zrak,
zraka; snàg > snaga = svjetlost = hrana = energija).
SNAGARRA (e.), aktivan, budan, živahan, razuman =
jak, snažan, snagator.

193
SNAP (e.), opaliti
SNAPACH (e.), vatren, brzo pali: snapast
SNEASA, SNECH (jb.), sneg, snijeg
SNEACHD (f.), sneg, snijeg

Napomena:
Keltsko SNEASA, SNECH je SNEG, SNIG, SNIJEG. U
kranjskom to je SNEG (jb.), u staropruskom SNEGE (jb), u
teutonskom SNEVE (jb.), u flamanskom SNEW (jb.), u polj-
skom SNIEG (jb.), hebrejsko SELEG ili SLEG (jb).

SO (dv.), širenje
SOB (dv.), čuperak, bokor; grupa
SOBA (dv.), mnoštvo (stane u sobu)
SOBR (wrh.), mir, smirenje, strpljenje (≈ sabor, sabur)
SOBRI (wrh.), mir, strpljenje, smirenje (≈ sabor, sabur)
SOC (jb.), vidi Bal (soc = sok > soko)
SOCHAR (jb.), dobitak, zarada, korist (≈ šićar)
SODHOCHANTA (f.), štetno, sočica = gräd)
SOÇ (dv.), odvod (≈ sočno = tečno)
SOGH (f.), poslastica, užitak (sogh < > sok)
SOIL (e.), Sunce, sunce
SOIRCHE (f.), čistoća, sjaj; srca (src > zrcalo)
SOL (e.), Sunce, sunce (sol > solidan)
SOLLUS (f.), svjetlina, svjetlost (> sol, so)
SOM (dv., jb.), praznoglavac, budala
SOM (jb.), spor, strpljiv, čekalac
SOMA (e.), jato labudova
SOMAIN (e.), bogat
SOMALTA (e.), velik; blag, mek (soma > somun =
hljeb, kruh).
SON (jb.), Sonce. Isto kao San, Sen, Sin, Sun, Swn,
Syn. Vidi Bal.
SONI (jb.), zvoni (s(v)oni)
194
SOP (jb.), isto kao Sap, Sep, Sip, Sup, Swp, Syp. Vidi
Bal.
SOR (jb.), isto kao Sar, Ser, Sir, Sur, Swr, Syr. Vidi Bal.
SÒR (dv.), preša, nevolja (sor > zor)
SORA (jb.), vidi Sor
SORA (f.), sapun (≈ zora = čisto)
SORB (jb.), oskoruša

Napomena:

Oskoruša
Neko će reći da je galsko SORB (oskoruša) ime po opo-
roj gorčini, kiselosti, ali skoro svako nezrelo voće je ljuto, ki-
selo i gorko, pa zašto bi samo zrela, meka i sočna oskoruša
dobila ime po svojoj osobini dok je nezrela? Niko ne jede
nezrelo voće, zar ne? Galsko ime oskoruše je po ŽUTO-CR-
VENOJ BOJI, po boji Sunca i vatre i to značenje je u riječi
SOR, što je isto kao SAR, SER, SIR, SUR, SWR, SYR i sve
znači Bal, tj. Sunce.

SORBI (jb.), suvo, suho, čisto (Sor = Sunce)

SORCA, SORCHA (f.), sjaj, svjetlo; srca
SORCIA (jb.), izvor (sor > sora > zora)
SÒRI (dv.), zorli
SORDYA (c.), dizati se (sor > zor > zora)

195
SORCHA, SOIRCHE (e.), svjetlost, sjaj (> srča)
SÔR, SORRAS (c.), bijes, gnjev (unutrašnja vatra)
SORCHAR (e.), sjaj, svjetlina; srčan
SORN, SURN (ac.), ložište šporeta (sor > sora > zora;
sur > sur (mw.) = sjati).
SORR (jb.), ljutnja, bijes, gnjev

Napomena:
Galsko SOR je u drevnom imenu SORB, tj. SRB. Galsko
SORR znači LJUTNJA, GNJEV, BIJES, njemačko ZORN
(jb.), tursko ZOR, ZORI (jb.); perzijsko ZUR je NASILJE
(jb.), tursko ZORLU, ZORMEND; teutonsko ZORN je VA-
TRA (jb.), dakle SOR > SORA > ZORA.

SORT (e., jb.), vrsta, sorta

SORTE (jb.), sorta, vrsta
SORTH (dv.), zort
SORTI (jb.), sorta
SORVI (jb.), suho, suvo. Vidi Sorb, Sor.
SOS (e.), sos (za hranu)
SOUP (jb.), supa, juha
SOLDATES, SOLDUR (jb.), vojnik (rus. солдат)
SPAD (e.), pad
SPADAIDH (e.), spadanje
SPÀNG (e.), kandža (spang > spandž > spandžati se)
SPARTAN (e.), uzvišenje, vis (≈ Spartanac)
SPART (e.), suština, srž (≈ Sparta)
SPALL (e.), tuča, udar, napad
SPALLA, SPALLAD (e.), kameni kiln (spalla > Spallat
> Split; spallad > Spallat > Split).
SPÀLAGAN (e.), veslanje
SPER (jb.), sjeme, linija, generacija, sperma
SPERN, SPEARN (c.), trn (per > pero, perno)
SPIA (jb.), špijun, špija

196
SPICE (e.), šišarka, šiljak, špic
SPICYAL (jb.), specijal
SPILE, SPALLA (e.), kameni kiln (spil > spila > špilja)

Napomena:

Geografski položaj starog Splita (zaljev je kao klin).

Gusarenje je bilo pitanje preživljavanja primorskih Ilira u
obalnom području Jadrana. Svojim smislom tri keltske ri-
ječi direktno se mogu povezati sa ilirskim imenom Splita:
1. SPALL ili SPALAD (tući, udarati),
2. SPÀLAGAN (veslanje),
3. SPALLA (kameni kiln).

SPIRE (e.), nebo (> spir > Špiro, Špiridan - vl. imena);
SPLAN (jb.), sjaj, svjetlo (splan < > planina planuti)
SPLAN (c.), sja, blista
SPLANINA (c.), sjati (> planina)
SPOR (e.), kresivo, kremen; mamuza
SPOR, SPORA (jb.), mamuza
197
SPORONES (jb.), mamuze
SPÒRS (e.), radost, igra, sport; ponos
SPURGAE (jb.), čistiti (≈ puriti, spuriti)
Napomena:

Spore (sjeme), rasijanje i sijanje

Keltsko RASS (ma.) znači SJEMENKA (gr. σπόρος), kel-
tsko RASSYN, RASSYNIN (ma.) je SJEME. Prokopije Ce-
zarijski (6. v.) naziva Slovene SPORI (gr. Σπόρους), a grčko

198
SPOROS (σπόρος) je SJEME. Keltsko SPOR znači KRE-
MEN, KRESIVO i uzrokuje vatru. U sjemenu je vatra koja
stvara klicu i novi rod. Sanskritsko PERU je i SUNCE i SJE-
ME (mw). Staroenglesko SPOR je MAMUZA, ali i keltsko
SPOR takođe znači MAMUZA, a mamuza je zrakasta.

Množina keltskog SPOR je SPORADH. Keltsko SPOC

je PAOK kola i to je jedna ZRAKA, tj. SPOC, SPONA i SPOJ
Sunca i Zemlje. SPORADH je zračenje, rasijavanje FOTO-
NA kao Sunčevih SPORA, rasijavanje i sijanje Sunčevog
sjemena: SPORI su rasijano sjeme Sunca: keltsko RASS
(ma.) je SJEMENKA, grčki SPOROS (σπόρος). Keltsko
RASSYN, RASSYNIN (ma.) je SJEME, SJEMENJE, grčki
Σπόρους: RASI, RASENI.
Od keltskog SPOR i SPORADH je srpsko SPOREDNO,
SPORADIČNO. Kremen je SPOR iz kojeg iskaču varnice,
Sunce je SPOR iz kojeg SPORADIČNO iskaču zrake. Sun-
ce je SPOR, zrake su SPOREDNE SPORE prepune sje-
menki u obliku čestica FOTONA. Sunce je SPOR, fotoni su
SPORE, tj. SJEME koje SPOR RASIPA po zemlji i ono niče
u raznim vidovima Zemljinog života. Sunce je SPORIŠTE i
fotona ZBORIŠTE, Sunce je SPOR u kojem je fotona ZBOR

199
i niko ne SPORI i niko ne ZBORI da ZBOR znači ZBORITI
RIJEČ kojom se svijetu ZBORI, a RIJEČ je LOGOS, zar ne?

SRABH (f.), širenje (sra > zra > zrak > zraka)
SRAD (f.), iskra, varnica (sra > zra > zrak >zraka)
SRAID (f), linija; staza (> zrak, zraka)
SRAMACH (e.), zgužvan; mutnih očiju (≈ sram)
SRATH (e.), dolina kroz koju teče rijeka (ᴗ‫ן‬ᴗ)
SREAMH (f.), tok, protok (> Srem, regija u Srbiji).
SREANG (e.), istegnut, linija, vrpca, kanap; uže (> srg)
SREATH (e.), duga linija; brazda (> sretanje, susret)
SREATHAIL (e.), linijski (> sretenjski)
SRIAN (e.), pruga, štrafta; trag (> zrije, zriti)
SRIAN-BHUIDHE (e.), žuta pruga
SRIDEAG (e.), iskra (sri > zri = sjaj)
SRIOD = SRAD (e.), iskra (> zriti)
SROIN (e.), zastraniti (sro > srozati)
STABH (e.), uspravni drveni stup, stablo
STABL (jb.), stabilan, postojan, jak (stabl > stablo)
STABLE (jb.), štala (sta > stala > štala)
STÀBULl (e.), stabilan (stab > stablo)
STABYL (jb.), stabilan
STABYLIA (jb.), stabilan, čvrst, siguran, učvršćen
STACACH (e.), hrom, štakljo (stac > štaka)
STAD (e.), stoj, stajanje (sta > stati)
STAD (jb.), stoj, stajanje, zastoj, pauza (stad > stat)
STAD, STAT (jb.), rang, čin, status
STAD (jb.), stanje (sta > stane > stanje)
STADACH (jb.), nemiran, grub (stad > stado)
STADH (e.), korist, služenje, rad (> stado)
STALAC, STALC (e.), ukrućenost, čvrstina (> stalak)
STALL (e.), opirati se silom
STALL (e.), nadvijena stijena; kamena strmina
STALLA (jb.), štala

200
STALLACH (e.), obiluje kamenom (> Stalać, srednjovi-
jekovni grad na obali iznad Južne Morave, opjevan u
epskoj narodnoj pjesmi pokosovskog ciklusa. “Smrt
vojvode Prijezde”.

STALIN (f.), čelik (iluminatsko konspirativno ime Josifa

Visarionoviča, sovjetskog komunističkog diktatora).
STÀN (e.), STAOIN, STAIN (e.), koso, ukoso, krivo; ko-
sitar (> Λ = krov = stan);

Stan je kut, kuća.

STAN (jb.), regija, područje, zemlja, domovina

Napomena:

Oblasti koju su naseljevali Tračani (Kimeri) sredinom

prvog milenija stare ere.
Keltsko STAN je REGIJA, PODRUČJE, ZEMLJA, DO-
MOVINA, STANIŠTE, a to isto znači na drevnom perzij-
skom, indijskom i jermenskom (jb.). Na srpskom STAN je
stanište, boravište; talijansko STANZA je ZGRADA. Dokle

201
god se nastanili i tamo se stanjili Tračani, tj. Kimeri, Brigi ili
Kelti, njihova riječ STAN danas je u imenima država kao PA-
KISTAN, AFGANISTAN, TADŽIKISTAN, KAZAHSTAN, UZ-
BEKISTAN i TURKMENISTAN .

STANNE (jb.), nepce

STANC (jb.), mnoštvo, brzo, štancanje
STANÇON (jb.), podnožje, postolje, držač
STANDARDUM (jb.), standard
STANS (jb.), boravište, stanište, stan
STANGA (jb.), smuđ, grgeč

Napomena:

Smuđ, grgeč je zrakast.

Za riječ ŠTANGA” nama govore da je od njemačkog
STANGE, ali su i Gali imali riječi STANGA (smuđ, grgeč).
Zašto su Gali grgeča nazvali STANGA i od čega je postalo
i njemačko STANGE i srpsko ŠTANGA, a to je ŠTAP, ŠIP-
KA, ĆUSKIJA? Pogledamo li boju grgeča, sve će nam biti
jasno: riba STANGA je ZRAKASTA, jer TAN u STAN i
STANGA znači VATRA, SUNCE.
Srpsko DAN postalo je od keltskog TAN. Bretonsko, kor-
niško i velško TAN znači VATRA (b.), a gaelik TAN je VRI-
JEME, SEZONA (e.), dakle se izvorni i najstariji smisao riječi
TAN odnosi na VATRU SUNCA.

202
 Pogledajmo ovo od čega evolucionistička laž bježi: kao
ime Sunca TAN još postoji u jezicima nekih današnjih na-
roda Afrike i Polinezija (u zagradama je prvo navedeno ime
naroda, pa država njegovog boravka): TANN (Ngongo,
Hungana, Mbuun Labaempi and Mbuun Mwilanbong, in
Southern Democratic Republic of Congo); TANG (Yanz
Kibongo and Tsambaan Yanz, Democratic Republic of Con-
go); TANNU (Yaka Pelende, Democratic Republic of Con-
go); TANGU (Sonde Feshi, Democratic Republic of Congo);
TANGU (Tsaangi, Gabon and the Republic of Congo;
TANGU (Zombo, Congo; Ibongo, Congo; Kongo Manyan-
ga, Congo; Mbagani, Democratic Republic of Congo; Kunyi,
Congo; Lumbu, Gabon; Lwalwa, Democratic Republic of the
Congo; Laadi, Congo); TANGU (Punu, Gabon); TANGWA
(Sonde Kiluwa, Democratic Republic of the Congo); TAN-
GWA (Suku and Ciokwe, Democratic Republic of the Con-
go): TANGWA (Mbunda Gangela, Zambia) (vn.).
A sad TAN u imenima Sunca kod nekih naroda Polinezije:
TAN (Mian, Trans-New Guinea; Australia & Oceania); AT-
AN (Tifal, Trans-New Guinea; Australia & Oceania); ATAAN
(Telefol, Trans-New Guinea; Australia & Oceania) (vn.).
Kao ime Sunca TAN je preostalo u srpskim vlastitim ime-
nima: TANA, TANASIJA, TANASKO, TANKOSA, ATANA-
SIJE. U tom TAN, koje znači VATRA i SUNCE, osnova je
TA. Sanskritsko TA znači SISA (mw.). Ako u fizičkom smislu
pojam SISA povežemo sa smislom galskog STAON, koje
znači LUK, dobijemo i oblik SISE i oblik NEBA: ⌒, ⌓. Tako
riječ STAN dobija svoj najstariji smisao: NEBO, NEBO SA
SUNCEM (regija, područje, zemlja, domovina), odnosno
KUPOLA, KUPOLA SA SUNCEM, KUPOLA SA VATROM
(dom, kuća, stan).

STAP (e.), stopa (tap > tapati = ići)

STAON (jb.), luk, krivulja: ⌒
STAON (jb.), nepce
STARE (jb.), boravište, stanište, stan
203
STARACH (e.), mudar, lukav, vješt = starac
STÀTA (e.), država (stat > statut = zakon)
STÀT (e.), ponos
STÀTH (e.), dobra svrha, korist: status
STAV (jb.), pravac, tok, rijeka (sta > stas > stasa > sta-
za). Vidi Tav.
STEALL (e.), pljuskanje; šikljanje; bujica; huka
STER (jb.), zvijezda (nje
STEALLACH (e.), prskanje; huka (≈ Stalać)
STOL (e., f, jb.), stol, sto, stolica, sjedalo, sjedište
STOMOCQ (jb.), stomak

Keltsko “stop” je ilirsko “stap”.

STOP (e.), drveni sud za vodu ili mlijeko, stap

STORB (e.), napunjeno hranom (> torb > torb > torba)
STORBADH (e.), punjenje (> torbak)
STRAON (e.), spoticanje, prevrtanje, kotrljanje; kliza-
nje (straon > strana).
STRAONACH (e.), nagnuto, koso, stranato

204
STRABUILH (jb.), strah
STREACHLEA (jb.), vući, povući, potezati (stre > stre-
la, strijela).
STRAD (jb.), platforma, bina, pozornica (> Stradun,
glavna ulica u starom u Dubrovniku).
STRAT, STRATH (jb.), zemlja, tratina
STRIS, STRIZ, STRIZA (jb.), suziti, smanjiti (stri >
> strići).
STROP (jb.), omot, omotač, veza koja drži nekoliko
stvari zajedno: strop povezuje zidove (strop = plafon).
STROUILL (jb.), smetlje, prljavo, strulo, trulo
STUCQ (jb.), malter, štuka
STUDIA (jb.), učiti, studirati
STUDY (jb.), učenje, studij
STUHEN (jb.), zraka, stuha, prikaza, utvara
STUIC, STUAIC (e.), sumorna osoba, stua, stu(h)ać
STÙIG (e.), prikazivati, stršati: stu(h)a (prikaza)
STOUP (jb.), kučine, češljara (stupa = sprava za tuca-
nje konoplje).
STÙR, STÙRACH (e), pokriveno, zatureno
SU (dv.), zuj, zujanje (su > zu)
SU (jb.), vidi Sua.
SU (jb.), jug
SUA (jb.), vatra (su > suh, suv, suvarak)

Napomena:
Keltsko SU znači JUG. Sa juga dolazi JUGOVINA, topli
vjetar koji NAGLO I BRZO topi snijeg i ta brzina iskazana je
sanskritskim JŪ (mw.), koje se nalazi u srpskom JUG. Ne
samo da označava BRZINU i BRZO PODSTICANJE, nego
sanskritski JŪ daje značenje NAPREDAK, OŽIVLJAVANJE
(mw) i sve su to osobine JUGOVINE. JUGOVINA je TOPLI
vjetar i od SU izvedeno je SUPA, a od JU postanjem je JU-
HA.

205
SUB (jb), isto kao Sab, Seb, Sib, Sob. Vidi Bal.
SUBATEA (jb.), ognjište
SUBATUNA (jb.), danjski, dnevni
SUBEEN (jb.), supa
SUBHA (f.), zadovoljstvo, slast (> supa)
SUBHAN (f.), sok, sočno (supa)
SUBLEN (jb.), uže, sukano (uže je simbol vremena)
SUBOLA (jb.), šumoviti predio (subo > Subotinja, selo
kod Kaknja u BiH).
SUBURNIA (jb.), mali broš, brošić

Napomena:

206
 Sanskritsko SU znači POKRETAČ, PODSTREKAČ, INI-
CIJATOR (mw.). Galsko SU znači JUG, a SUA je VATRA.
Galsko SUB isto je kao Sab, Seb, Sib, Sob, a sve se odnosi
na značenje imena BAL, tj. SUNCE. Od SUB je srpsko ZUB.
Galsko SAB znači JAK, MOĆAN i jednako je tračanskom
SAB u SABAZIOS i to je ime BOGA SUNCA.
Od galskog SEB su imena srednjobosanskih sela SE-
BUJE kod Zenice i SEBINJE kod Kaknja, te ime ptice ŠEVA.
Preko oblika SEBURITI od galskog SEB postanjem je srp-
sko ŠEPURITI; od SEB je i srpsko SEPET.
Od galskog SIB je srpsko ŠIB, ŠIBA, ŠIBLJE, ŠIBIKA, te
ŠIP, ŠIPAK, ŠIPKA, ŠIPRAG.
A šta je SOB? To je riječ od koje je postalo srpsko ZOB.
Šta je SOB pod kojeg je dobijeno ZOB? SOB, tj. ZOB, je
SUNČEVA ZRAKA

SUADH (e.), savjet; učeni čovjek (> sud > sudija)

SUBACH (jb.), veseo (su > sub > zub = zraka)
SUC (jb.), suk = suk = bat, batina, štap, šipka = zraka.
Vidi Bal.
SUC (jb.), vis, visina, planina (suk = suk > suklja)
SUCALDEA (jb.), srce, ognjište
SUCARRA (jb.), prženje, žarenje (> Sukara, prezime)
SUCARRIA (jb), žaoka, žalac, šilo
SUCARTUA (jb.), spaljen, spržen, pregorio (> sukerina
= loš čovjek, ojebina).
SUCCA, SUCCAMA (jb.), vrsta platna, sukno (> suk-
nja).
SUCCAN (jb.), kolac, suk
SUD (jb.), mjesto (sud = sud > posuda)
SUD (dv.), prvi pogled; vanjština; pojava; oblik (sud >
posuda > posuđe).
SUDE (jb), osvijetliti, upaliti, zapaliti. Vidi Sua.
SUDH (f.), bezbijedno (> sud = posuda)

207
SUDRALL (f.), sjaj, svjetlost (> ždral)
SUDH (e.), siguran, bezbijedan
SUDH (f.), bezbijedno (> sud = posuda)
SUDRALL (f.), sjaj, svjetlost (> ždral)
SUG (jb.), sok (sug > zug > cug)
SUGAG (e.), mali gutljaj (sug > cug)
SUGH (f.), sok, liker (sug > cug > cugati = piti)
SUGHMHOR (e.), sočan, vlažan (> Sutomor, pomorski
grad u Crnoj Gori).
SUGH (f.), sok, liker (sug > cug > cugati = piti)
SUG (dv.), princip upijanja; cug; iz cuga
SUIDHE (e.), sjedalo, sjedište (> sud, sudište)
SUIDHEACHADH (e.), suđenje
SUL (jb.), Sunce [sul > sulica (ps.), sulundar, sulendar]
SÛL (dv.), istegnuto okruglo (sul > sulundar)
SUL (f.), Sunce (> Sulejman = Solomon)
SUL (jb.), isto kao Sal, Sel, Sil, Sol. Vidi Bal.
SULTAN (e.), debeli dječak
SUM (jb.), suma, zbir, skup, sve
SUM (jb.), isto kao Cum, Gum, Um. Vidi Aru.
SUM (jb.), isto kao Sam, Sem, Sim, Som. Vidi Bal.

Napomena:

Galsko SUM je ZBIR, SKUP, SVE. Pogledamo li SUN-

CE, vidimo da je SUNCE ZBIR ZRAKA I SVJETLOSTI,

208
SUNCE JE SUM. Od SUM je SUMIRATI i ZUMIRATI. SUM,
SAM, SEM, SIM, SOM znače isto: SUNCE. Mnoga biblijska
imena izvedena su od ovih imena Sunca, a kod Srba od
SOM je SOMUN, a SOMA je vedsko božansko piće.

SUNAIS (f.), biljka selen, ljubčac, ljupčac, ljubačac, be-

lestika, veleždin, velestika, lesandrina, milobud, milo-
duv, selim (lat. Levisticum officinale).
SUNN (e.), udariti, sunuti (≈ sinuti; ≈ sunce)
SUNCE (jb.), slast, slatko, šećer
SUP (jb.), isto kao Sap, Sep, Sip, Sop. Vidi Bal.

Napomena:

Od čega je ime orla BJELOGLAVI SUP (lat. Gyps ful-

vus)? BJELOGLAVI je BIJEL, ali šta znači SUP, na to etimo-
lozi, biolozi i orintolozi ne daju odgovor, a to ni Petar Skok
nije znao (ps.), ili, možda, nije htio da kaže, jer je riječ SUP
ostala u srpskom još od keltskog, tj. tračanskog, odnosno
ilirskog vremena, kao što je i od galskog SUL ostalo srpsko
SULICA, koplje (ps.), tj. ZRAKA: SUL > SULICA.
Keltsko SUP ostalo je u srednjovijekovnom srpskom
SUPERAB sa značenjem OHOLOST, GORDOST, SLAVA
(ps.), te u SUPERATI sa značenjema NADMAŠITI, NAD-
VISITI (ps.), dakle SUP znači VIS, VISOK; GORD, PONO-
SAN, SLAVAN.

209
SÛR (dv.), ustajala tečnost; kiselo mlijeko (sûr > surut-
ka).
SUR (jb.), visina. Isto kao Sar, Ser, Sir, Sor. Vidi Bal.

Napomena:

Suri orao
Za SUR Vuk kaže da znači BLIJED (vsk.), iako SURI
orao uopšte nije blijed. Sanskritsko SUR znači SJATI (mv.),
SŪRYA je SUNCE, te i keltsko SUR bukvalno znači SUN-
CE. U srpskom SUR je u SURI, SURLA, SURLJATI, SUR-
GATI, SURGAV, SURČIN, SURUTKA, SURDULICA, itd.
Jedno od drevnih imena Srba je SURBI.

SÛR (jb.), ljut, žestok, gorak, kiseo. Isto kao SÂR, SÔR
SÙRDAIL (e.), radan, aktivan, marljiv; poslovan, indu-
strijski (> Surdulica, naselje na jugu Srbije).
SÙRDALACHD (e.), živahnost, marljivost; zar, vedrina
(> Surdulica, naselje na jugu Srbije).
SURDOES (jb.), kvasac, germa (sur = ger = toplota)
SURGHE (jb.), ljubav
SURSA, SURSUS (jb.), izvor, resurs
SURSAING (jb.), pojas, kaiš (saing > sang > sangia >
sandžija = žig u predjelu pojasog dijela leđa).

210
Napomena:
Keltsko SUR isto je kao SAR, SER, SIR, SOR, a sve isto
kao BAL, tj. SUNCE. Sanskritsko SUR u SURATI znači
VLADATI, VRHOVNA, NADLJUDSKA MOĆ, SJATI (mw).
Srpsko SURLJATI znači NEZAUSTAVLJIVO KRETANJE.
SUR je SILA, SNAGA, MOĆ, tj. SUNCE, VATRA, SJAJ, ŽE-
STINA, ŽAR. Odatle u keltskom SÛR, SÂR, SÔR značenje,
žestine, ljutine, gorčine, surovosti, kiselosti (u jeziku Luži-
čkih Srba to je ZUR, kod Srba ZUR (jb.), ZURITI znači BU-
LJITI, GLEDATI).

SUS (jb.), vis, visina (sus > Zus = Zevs)

SUS (jb.), isto kao Sas, Sis. Vidi Aru, Bal.
SUT (jb.), isto kao Sat, Set, Sit, Sot. Vidi Bal. Hebrejsko
Suth.

Napomena:
SUT je isto kao SAT, a SAT je kao BA (jb.) sa značenjem
DOBRO. Hebrejsko SUTH znači INICIJATOR, IZAZIVAČ
PODSTREKAČ, POTPALJIVAČ. Hebrejsko SUTH isto kelt-
skom SUT. SUT je isto kao SAT, SET, SIT, SOT, a sve isto
kao BAL, tj. SUNCE.
SUT(H) ili SET(H) je egipatski BOG ZALAZEĆEG SUN-
CA I SUNCA LJETA I JESENI kad Sunce pada ka jugu.
SOT je u grčkom SOTIR (σωτήρ, SOTIRIOS (σωτήρι-
ος) sa značenjem SPASILAC, DOSTAVLJAČ, ZAŠTITNIK
(gl), u hrišćanstvu titula Isusa (pošto su SOT i SAT istog
značenje, biva da su SOTIRIOS i SATAN (gr. Σατάν) takođe
istog značenja).
SAT je isto latinskom SATIS (jb.), što znači DOVOLJNO,
DOSTA (fe.). Latinsko SATUR je PUN, OBLIAN, RODAN, a
latinsko SATUS je SETVA (fe.).
SATIRA je VESELJE: SAT je SJAJ, IRA je VATRA. SAT
je u engleskom SATE, SATIATE: ZASIĆEN, PUN.

211
 SJAJNA svila je SATIN i tvrde da je korijen riječi nepo-
znat (ws.).
Srpsko SAT je MJERA VREMENA. SET je u srpskom
SETVA, sezona SETVE. SIT je u srpskom SIT sa znače-
njem PUN; SIT je u srpskom SITO sa značenjem ČISTO, te
u srpskom SIT, SITA i to je ŠAŠ, ŠAŠA ROGOZ, TRSKA
(vuk.). SOT je u srpskom ŠOTA, DONJI DIO jajeta, talijanski
SOTTO; SUT je u SUTRA (< SUT + RA) i od SUT izvedeno
je ŽUT. Keltsko SUT je u nazivu grada SUTOMORE u Crnoj
Gori: SUTO + MORE > SUTOMORE = SJAJNO MORE.

SUTOCARIA (jb.), vulkan

SUTUA (jb.), zapaljen, goreći
SYLVANS, SILWANS (c.), spas, spasenje (ilirski bog
proljeća zvao se SILVAN, a pratilja mu SILVANA).
SÙTHMHOR = SUGHMHOR
SUV (jb.), jagoda (jagoda je crvena)
SUZ (jb.), sjajno, vatreno
SUZCO (jb.), vatreno
SUZ (dv.), vlaga (suz > suza)
SUZN (jb.), sok, suština
SWB (dv.), nagomilan, skupa stisnut, snop (swb > zub)
SWBA (dv.), mala hrpa; zubi
SWBAÇ (dv.), skupa izvučeni u hrpu; zubi, zubalo; zu-
bača;
SWD (dv.), vanjski izgled; pojava; oblik (swd = sud, =
posuda).
SŴG (dv.), upiti, cug
SWGA (dv.), natopljen, cugnut
SWZ (dv.), ram, okvir (swz > suziti = smanjiti širinu)
SWZEN (dv.), zraka; uzak, sužen
SWRN (dv.), nešto; malo (swrn > surn > zurno > zrno)
SWRTH (dv.), grub, nepristojan; surov
SWRW (dv.), nabusit; režeći (swrw > surov)

212
SỲÇ (dv.), suša (sỳç = sić > zić > žić ≈ žed)
SYCH (jb.), zed (sych = syć > zić > žić ≈ žed)
SYLET (jb.), zob

Napomena:

Zob
Keltsko SYLET je ZOB. Pošto se SYLET izgovara skoro
isto kao SILET, jasno je da SYL u SYLET znači isto kao i
SIL u SILYN (linija, hebrejsko Shil), isto kao SIL u SILI sa
značenjem JEGULJA (sil > zil > zil > žila). I SIL i SYL ozna-
čavju nešto TANKO IZDUŽENO, a ZOB je zaista IZDUŽE-
NOG sjemena i sve je imitacija i simbolika ZRAKE.

SYLLU (jb.), vidjeti (syl = sil > sila > žila)

SYLLYAD (jb.), viđen
SYLVA (dv.), baza, temelj, fodument
SYLVAENWR (dv), osnivač, stvaralac
SYLVAENYZ (dv.), osnivač, stvaralac
SYLVAN (dv.), polazište, osnova, temelj (Sylvan = Sil-
van, ilirski bog proljeća).
SYLWED (jb.), supstanca, suština
SYM (dv.), sav, kompletan (= Sim = Sem = Sunce)
SINIU (jb.), misao (sin > sinu: “Sinu mi u glavi”)
SỲNU (dv.), zadivljen, oduševljen (syn = sin = sjaj)
SYNN (jb.), sabor, zbor, skupština, sinod, sindikat
SYR (jb.), gospodin, plemic (Syr = Sir)
SYR (jb.), zvijezde
SŶR (dv.), zvijezde (sŷr = sjaj = bjelina = sir)
SYR (dv.), onaj iznad

213
SYRÇ (dv.), želja, ljubav (sŷrç = sirç = serc > sreća)
SYROP (jb.), sirup (syr = sir < zir > zirkati)
SYRTHVA (dv.), stanje pada (syrthva > sirthva >
> žirthva > žrtva);
SŶTH (dv.), ukrućen, uzdignut; naduvan (sŷth > sit)
SYTH (jb.), tvrd, ispunjen = sit = nije gladan
SỲW (dv.), kruženje; utvrđen; trajan; bistar (sŷw = sîv
> ziv > živ).
..............................
ac. str. 138, 148, 153.
arj. str. 5, 6, 7, 8, 9, 10.
b. str. 28, 330.
bf. str. 40.
c. str. 50, 55, 68, 69, 91, 125, 128, 136, 142, 143, 154,
163.
d. str. 501.
dc. stra 557.
e. vol. I, str.593.
e. vol. III, str. 780, 781, 782, 783, 784, 785, 786, 787,
791, 801, 806, 807, 809, 824, 827, 829, 830, 832, 833,
843, 850, 855, 857, 859, 863, 864, 871, 872, 873, 875,
876, 878, 879, 882, 884, 886, 887, 888, 889, 891, 892,
893, 896, 897, 900, 904, 906, 909, 912, 913, 916, 930.
evf. str. 554.
f. vol. I-II.
fe. str. 554, 417, 418.
fh. str. 530.
gl. str. 1521.
hu. str. 25.
jb. knj. II, str. 326.
jb. knj. III, str. 241, 327, 328, 329, 331, 333, 334, 335,
336, 337, 338, 339, 341, 342, 344, 346, 347, 348, 349,
350, 351, 352, 354, 355, 356, 357, 361, 362, 364, 365,

214
366, 367, 374, 375, 378, 379, 380, 381, 382, 383, 384,
385, 28, 386, 388, 389, 390, 455.
jba. str. 339.
jb-wh. str. 494, 383.
jg. str. 513.
jor. knj. V, 33.
ms. str. 236.
msb. str. 263.
mw. str. 1190, 648, 1234, 431, 424, 1219, 1234, 1243.
na. str. 218.
pr. knj. VII, 14, 22–30.
pr. knj. VIII, 40, 5.
ps. knj. III, str. 220, 222, 359, 363.
psd. 371.
ra. str. 274
raa. str. 489.
sd. str. 18, 19.
sl. str. 236, 227, 203.
vuk. st. 763, 805.
wr. str. 248
ws. str. 527, 554, 526.
wils. vol. II, str. 928.
wrh. str. 294.

T.
TA (b.), tanko
TABL (jb.), table
TACH, TACHA, TACHEN (jb.), mrlja, znak, tačka
TACZ (jb.), taksa
TAD (b.), dv.), tata
TADA (jb), tata (tada < tata)
TAEN (jb.), vatra, svjetlost
TAEN (jb.), prskanje, škropljenje, zalivanje

215
TAENELL (jb.), korpa, kornukopija
TAENU (jb.), voda
TAERI (jb.), kosa

Napomena:

Keltsko TAEN je VATRA, SVJETLOST, ali je i PRASKA-

NJE, ŠKROPLJENJE, ZALJEVANJE, a to se se uglavnom
radi VODOM (voda je TAENU). Kako to može biti? Vrlo jed-
nostavno: drevni mudraci su znali da Sunce svjetlošću PRS-
KA, ŠKROPI I ZALJEVA Zemlju.

Kornukopia je simbol rasta i širenja svjetlosti (dana)

od zimskog do ljetnog solsticija.

216
 Zašto je TAEN i u imenu TAENELL, tj. KORPA? Zato što
je kornukopija simbol svjetlosti, a TAEN je SVJETLOST.

TAD (jb.), otac, tata

TAD (jb.), velik
TAD (jb.), prvi
TADIGUIAH (jb.), potomstvo, tatina linija (guiah = guja
= linija).
TAL (c.), visok, velik
TAL (b.), visok, uzvišen
TAL (dv.), veoma visok, preko (tal > talas)
TÂL (dv.), širenje; čistina; nagrada
TAL (jb.), stasit, velik, visok, planina
TAL (jb.), isto kao Tel, Til, Tol, Tul. Vidi Bal.

Napomena:
Riječ TAL nije slučajno u keltskom sa značenjem VIS,
VISINA, PLANINA, jer predak Kelta zvao se TALMIZ i bio je
sin Torgamin, unuk Gomerov, praunuk Jafetov i čukununuk
Nojev. Usmene tradicije naroda Kavkaza još ga pamte pod
imenima Tilmak, Tilmik, Tulmez, Talmiz, Tiroš, Tauri. Kod
kosovskih Srba (Vučitrn) TALA je ŠAŠA (TRSTIKA) i KUKU-
RUSKA, dakle sve TANKO I VISOKO (ps.).

TAL (jb.), cijena, isplata

TALA (jb.), pljačkanje, pustošenje
TALARE, TALATOR (jb.), pljačkaš, pustahija
TALATZA (jb.), svjedok

Napomena:
U srpskom U TAL ili DIJELIMO U TAL znači ZARADU
DIJELIMO POLA-POLA. To je ostalo još iz onih davnih vre-
mena kad su ratne družine išle u PLJAČKE I PUSTOŠENJA
po bližim i daljim predjelima (keltsko TALA je PLJAČKA). U

217
srednjem vijeku po terenu bivše Ilirije kuju se kovanice pod
imenom TALAR, TALIR, TALER, TOLAR, TOLJAR (ps.).

TALAIZ (dv.), povisok (talaiz > talas)

TALL (dv.), širenje iz, širenje preko
TALLA (e.), toranj, kula
TALSOCH, TALSOKH (c.), glup (otaslačen = “udaren
u glavu”).
TALVAN (jb.), šupljina, pećina (> tavan)
TAM (jb.), isto kao Sam.

Napomena:
Keltsko TAM znači isto kao SAM, tj. SUNCE. Od TAM je
srpski prilog TAMO, jer od mjesta govorenja do TAMO je LI-
NIJSKA RAZDALJINA sa simboličnim smislom ZRAKE.
TAM je muški rod: SJAJ (SUNCE), DAN. Ženski rod je TA-
MA i to je NOĆ.

TAM (jb.), rijeka (tam > Tamiš, rijeka u Banatu, pritoka

Dunava; Tamnava, rijeka u zapadnoj Srbiji).
TAMA (jb.), sjeći, umrtviti (tama > tamaniti)
TAN (jb.), vatra, lomača, svjetlost
TAN (jb.), hrast
TAN (b.), vatra (tan > Tana > Tanasko – vl. imena)
TAN, (c.), vatra (Tan > tane = metak),
Tanasko, Tanasija, Tana, Tankosa (vl. imena); tandž-
ara (vrsta puške); tanjir, tanjur, tanano);
TÀN (e.), vrijeme; sezona, doba
TÂN (dv.), princip širenja; uzrok širenja; vatra
TAN (jb.), isto kao Ten, Tin, Ton, Tun. Vidi Bal.

Napomena:
Od TAN je postanjem srpsko STAN: S + TAN > STAN =
S VATROM = STANIŠTE. Od TAN je postanjem DAN,

218
TANJIR, TANJUR; TANA, TANJA, DANA, STANA, TANA-
SKO, TANASIJA, TANKOSA; TANAN, TANAK, TANC, TA-
NAC, TANEC (kolo, ples, igra); TANDŽARA, TANDRČAK,
itd. U staro vrijeme rijeka DON (Rusija) zvala se TANAIS
(gr. Τάναϊς), a na ušću Tanaisa u jezero Maeotis (Azovsko
more) bio je grad TANAIS (gr. Τάναϊς).

TAN, (e.), tanak, mršav

TAN (dv.), širenje (tan > tanak, tanan, tanusan)
TÀNA (e.), tanak, mršav, tanan
TANA (jb.), tanak, mršav, svijetal, tanan
TANAICH (e.), utanjiti; utancati
TÀNAISTE (e.), Gospod
TANAR (jb.), isto kao Taran.
TANC (dv.), širenje; lakoća; tanac = kolo = танец (ru.)
TANE (dv.), metak, tane
TANIAD (jb.), rasprskavanje, raspršavanje
TANAID (dv.), pucanje vatre, puškaranje
TANEN (jb.), mala vatra, tanan
TANIAL (dv.), paliti (tania > Tanja – vl. ime)
TANNU (sv.), istezati, rastezati (≈ tanak, tanusan)

Napomena:
Sanskritsko TAN je ISTEZANJE, DULJANJE; ŠIRENJE,
SJAJ (wm). Jakutski bog stvoritelj je TANGARA. Kod starih
Bugara je TANGRA, kod Huna je TANGLI, kod Mongola
TENGRI ili TENGERI. Kod drevnih Kineza zvao se TEIN ili
TIANT. U modernom turskom uobičajeno ime za BOG je
TANRI (el.).
Kod Polinežana i novozelandskih Maora TANGAROA je
bog okeana, a njegov sin je TINIRAU, bog svih riba (en.).
Kartaginjani su imali boginju TANIT. Pogledajmo i ove stare
srpske riječi: TANASKO, TANKOSA, TANASIJA, TANA,
TANJA, TANE, TANDRK, TANDARATI, TANJIR, TANJUR.

219
 Keltsko TAN je VATRA (sp.). I gle: jakutsko TANGARA,
starobugarsko TANGRA, hunsko TANGLI, srpsko TANAS-
KO, TANASIJA, TANA, TANJA, TANE, TANDRK, TANDA-
RATI i keltsko TAN imaju isto osnovno značenje: VATRA,
GROM, PUCANJE, SVJETLOST, SUNCE.
Jakutski bog je TANGARA, a kod Srba puška je TAN-
DŽARA jer i ona PUCA, GRMI i SIJEVA ubijajući TANE-
TOM. Englesko DANC (ples) je od srpskog TANC, TANEC
(kolo), jer je KOLO simbol SUNCA. Kod Hiperborejaca KO-
LO je SUNCE (vn.).
Keltsko (gaelik) TÀNAISTE je titula za onog ko je član
DINASTIJE, RATNIK, PRINC, VLADAR, dok TÀNAISTE-
ACHD znači DINASTIJA (ra).

TAN-SAVAICH (jb.), sveta vatra (tan = vatra – savaich

= sveta).
TANWYDYN (dv.), meteor = videća vatra
TAP (dv.), zamah (tap > tapšanje)
TAP (jb.), udaranje, lupanje, tapšanje
TAP (jb.), isto kao Tep, Tip, Top, Tup. Vidi Bal.
TAPA (jb.), aktivan, životan, okretan
TAPA (jb.), pokrivač
TAPAS (jb.), brzina, okretnost
TAPAZE, TAPON (jb.), pokrivač

220
Napomena:

Keltsko TAP je UDARANJE, LUPANJE, TAPŠANJE. To

je isto kao TEP, TIP, TOP i TUP, a sve je kao BAL, tj. SUN-
CE. Kako TAPŠANJE može biti kao SUNCE? Tapšanje je
TAP-TAP-TAP, niz ponavljajuće radnje, a kod Sunca to je
PULSIRANJE, ISIJAVANJE SVJETLOSTI, RADIJACIJA,
FREKVENCIJA.

TAPEDUS (jb.), tepih

TAPICZ, TAPIN, TAPPIN (jb.), tepih
TAPIN, TAPINA, TAPINUM (jb.), tepih

Napomena:
Keltsko TAPICZ, TAPIN, TAPPIN je TEPIH. A sad ćemo
pokazati koliko samo jedna mala riječ moze otkriti istine o
istorijskoj starosti jednog naroda.
Govore nam da je TEPIH od grčkog TÁPĒS (τάπης), ka-
snije atičko TAPÍS (ταπίς) (gl.); latinsko TAPES (gl); baskij-
ski TAPAZE je POKRITI (jb.); hebrejsko TAPASH (jb.); sta-
roperzijsko TAPETE (jb.); talijansko i špansko TAPETE (jb);
teutonsko TEPPIH (jb.); TAPIS na francuskom (jb). Svi na-
zivi su od TAP koje se nalazi u srpskom TAPATI, a TEPIH,
keltski TAPICZ, TAPIN, TAPPIN je pokrivač poda po kojem
se TAPA i dok se po njemu TAPA, čuju se udari koraka:
TAP-TAP-TAP ili TUP-TUP-TUP (u Srbiji za UDARANJE
kazu TEPANJE i to je ono TEP koje je isto oblicima TAP i

221
TUP, a sve znači BAL, tj. SUNCE (jb.). Skok kaže ovako:
“tapît, gen. -ita m (Dubrovnik, Cavtat) = tapît (Kućište) =
tapid (Rab) = (-it > ić kao Velebíc < Velebit) topic (Perast) =
tapić (Boka, Potomje), Punta od Topica (kod Gruža) = tapet
(Korčula, Šibenik, danas tako općenito) ‘sag, ćilim’.” (ps.)
I napisa Skok da je to “Dalmato-romanski leksički ostatak od
lat. tapetum < gr. τάπης”, ali ne htjede da napiše da je to
ilirsko, tj. tračansko, odnosno keltsko sa osnovom TAP u sr-
pskom TAPATI.
Zašto se sinonimi TAP, TEP, TIP, TOP, TUP odnose na
SUNCE? Zato što Sunce svjetlosnim udarima UDARA i TA-
PA po Zemlji. Da li grčko TÁPĒS (τάπης) i TAPÍS (ταπίς)
znače TAPATI, HODATI? Ma jok, nema to kod njih, ali ju-
deo-hrišćanske lažove to ne zanima, njima je najvažnije da
se ne sazna da je to iz srpskog.

TAPISSERIA (je.), tepih, tapiserija. Vidi Tapicz.

TAPLAS (dv.), ples, kolo (≈ tapšanje)
TAPON (jb.), međuzona, tampon (tepih po kojem se
tapa je međuzona, tampon između poda i stopala).
TÂR (dv.), prožimajući princip koji tare (> satirač); šok;
(tar > tare > satara).
TAR (jb.), istureni znak
TAR (jb.), stomak (izbačen, isturen, ispupčen: D)
TAR (jb.), grub, oštar, surov, turbulentan
TAR (jb.), stanište, boravište
TAR (jb.), isto kao haldejsko Dar.
TAR (jb.), isto kao Ter, Tir, Tor, Tur. Vidi Bal.

Napomena:
Keltsko TAR isto je haldejskom DAR (jb.), koje znači
ODIJELITI, ODVOJITI (sl.), sinonim tome je TARĀKU (sl.).
Haldejsko DAR-IK isto je haldejskom TARIK sa značenjem
ODVOJEN, ODIJELJEN, ODSJEČEN, ali znači i SPALJEN,

222
SPRŽEN (sl.). To su ZRAKE, SVJETLOST. Mnoge riječi
koje počinju sa TAR (što iz neznanja, što lažući) u srpskom
su proglašene turcizmima, npr. TARABE (ograda od dasa-
ka: IIIIII = daska = zraka), TARANA (hrana od tvrdog ren-
danog tijesta), TARIFA (cijena), TARČIN (grad u BiH).

TARAD (dv.), trveno; brašno (tara > tarana)

TARAN (jb.), grmljavina, grom
TARAN (dv.), grom, udar groma; munje i gromovi
TARAN (b., c.), grmljavina (≈ trati, tare)
TARANACH (jb.), staza, put
TARANYZ (dv.), gromovnik
TARCH (jb.), javno mjesto za poslovanje, trgovinu; pi-
jaca (tarch = tarç > tarč > Tarčin, grad u BiH).
TARCH (jb.), mrlja, znak
TARD (jb.), znak, broj, vis, kota, tačka
TARD (jb.), istok, Levant (s + tard > stard > start = jutro)
TARDDU (jb.), rast, pupanje, sjaj, munja, izlazak
TARG (jb.), štit
TARGOA, TARCOA (jb.), prasak, razbijanje, raskol,
podjela.
TARN (c.), ruka (tarn > trn = ispupčenje, spriženo =
zraka).

223
Napomena:

Gubljenjem samoglasnika A iz TARG u TARGOA (TAR-

COA) od TARG je dobijeno srpsko TRG: SUNCE je ŠTIT,
SUNCE je PRASAK, ZRAKE su RASKOL, PODJELA (na
slici je Trg zvijezde, Place de l'Étoile, Pariz).

TARNU (dv.), upija, suši; tare, briše

TARTH (dv.), isparenje, gušenje (tar > Tartar = pakao)
TAS (jb.), uzvišenje, vis. Isto kao Das, As. Vidi Bal.
TAS, TASA (jb.), šolja (≈ ćasa)
TASACH (jb.), vrućina, zapaljivost
TASC, TASCIA (jb.), danak, porez, taksa

Napomena:

Tascio

224
 Keltsko TAS je ŠOLJA. I gle:
“tas, gen. tasa m (Vuk, Kosmet, BiH) ‘1° čaša od metala
za vodu, s drškom, 2° tanjur za kupljenje milodara u crkvi’.
(ps.)
Keltsko TAS i TAS kod kosovskih Srba isto: ŠOLJA,
ŠOLJICA, francusko TASSE, ali jezuita Skok tvrdi da je ovo
srpsko TAS balkanski turcizam od perzijskog TAST sa nje-
mačkim značenjem “Becken, Untertasse”, tj. “posuda, tanji-
rić”. Evo i druga “slučajnost”: keltsko TASC i TASCIA je PO-
REZ, a kod kosovskih Srba POREZNIK je TASÎLJ (ps.), kelt-
sko TASGU. Naravno, i za ovo Skok kaže da je “Balkanski
turcizam arapsko-perzijskog podrijetla” (ps).
A sad da razjasnimo originalno značenje keltsko-srpskog
TAS i za početak uzimamo srpsko TAŠKA, TAŠNJA, TAŠ-
NA (Skok tvrdi da je TAŠNA u Srbiji od novonjemačkog Tas-
che).
Riječi TAŠKA, TAŠNJA, TAŠNA izvedene su od TAS.
TAŠNA služi za NOŠENJE nečega, ona je NOŠAČ, DR-
ŽAČ, a to je i onaj TAS u crkvi na koji vjernici daju prilog. Od
TAS potiče naziv TACNA na kojoj se nosi posluženje gos-
ima. Od TAS potice DAS od kojeg je izvedeno DASKA, da-
kle TAS znači NOSAČ, DRŽAČ.
U keltskom TASCIO keltsko CI znači isto kao SI: GOS-
PODAR, GOSPOD, BOG. Tako keltsko TASCIO znači NO-
SAČ GOSPODNJI, DRŽAČ GOSPODNJI.

TAS (b.), otac (> tast, tasta)

TASDAIL (jb.), test, ispit, provjera držanja tačnosti
TASGU (jb.), poreznik
TASSARE (jb.), natrpati
TAST (ac.), pazitelj, osmatrač, pohodilac, tast (punac)
TÂT, TAYS (c.), tata, tajo
TAT (b., jb.), otac, tata
TAT (jb.), isto kao Tet, Tit, Tot, Tut. Vidi Bal.

225
TATA (jb.), otac, tata
TAVLEN (dv.), tabla (v < > b)
TAVU (dv.), široko (tav > tava = tiganj)
TAYS (c.), otac, tajo
TAZ (c.), otac (> tazbina)
TE (jb.), gorenje, goreći
TE (dv.), široko
TÊB (dv.), rastegnuto (> teb > tep > tepsija)
TECH (jb.), uteći
TECHU (jb.), trčati, uteći

Napomena:

“A kadar sam stići i uteći

i na strašnu mjestu postojati –
ne bojim se nikoga do Boga.” (Starina Novak i knez Bo-
gosav, epska narodna pjesma)

TEG (dv.), čist; lijep; gladak (têg > tegla)

TEGAN (dv.), lijepo; teget boja (plavetnilo neba)
TEIS (jb.), testo, tijesto
TEL (dv.), pravo; pravac, prava linija
TEL (jb.), vis, visina

Napomena:

Riječ TEL je kao osnova poslužila za tvorbu potrebnih ri-

ječi kovanica za nauku i tehnologiju modernog doba:
telefon, televizija, telekomunikacija, teleskop, telepa-
tija, i sl. Grčko τῆλε znači DALEKO. U srpskom ekavskom
TELO, ili ikavski TILO, osnova je TEL (ek.), odnosno TIL
(ik.), koje je kao osnova u keltskom gaeliku TILG sa zna-
čenjem IZBACIVANJE; ISPALJIVANJE; RAĐANJE, ROD,
PRINOS (e.); galsko TILE znači MNOŠTVO, a galsko TILIG
je ISPALJIVANJE; sumersko IL znači USTATI, USPRAVITI

226
(sl.); perzijsko TILĀ je ZLATO (fj.). I sve je povezano sa
SJAJ, DUŽINA, RAĐANJE, MNOŠTVO.
U izvedenici TEL osnova je EL, u TIL osnova je IL. Tri
drevna imena Boga su EL, IL i AL. EL je u TEL, IL je i TIL,
dakle i AL znači to isto. Ima li za to takav primjer? Ima i to

Zidine rimskog logora na temeljima ilirskog Tiliriuma

(rekonstrukcija).
je arapsko TALL sa značenjima ZMIJA; VEOMA STAR ČO-
VJEK; TEČENJE KRVI; DAN (fj.) i to su bukvalno FIZIČKA,
VREMENSKA i GENEALOŠKA LINIJA.Zmija je takođe sim-
bol sunca i toka vremena. Zanimljivo je i englesko TALL sa
značenjem VISOK, UZVIŠEN, postanjem od keltskog TAL
istog značenja.

TELAID (dv.), iskreno, lijepo, umiljato (> tele)

TELC (dv.), sakupljanje
TELEDIW (jb.), lijepo, krasno
TEM (jb.), isto kao Sem.
TEML (jb.), hram

Napomena:
Keltsko TEM isto je kao TAM, odnosno kao SAM, SEM i
BAL, a sve znači SUNCE. Od TEM je grčko TEMNO (τέμνω)
sa značenjem DIO, PARCE; latinsko TEMPUS (SAT, DAN,

227
SEZONA, VRIJEME), latinsko TEMPERO (MJERA, RAZ-
MJERA), TEMPLUM (HRAM), grčki TEMENISMA (τεηένι-
σμα).
TEM je u srpskom TEME (ek.), TIME (ik). TJEME (ij.).
TEM je VRH, VIS, VISINA. U grčkom ne postoji riječ TEM,
sve je iz keltskog, tj. tračanskog, odnosno Ilirskog.

Od izlaska na istoku do podneva (noon) i zalaska, time,

teme ili tjeme Sunca na nebu je različite visine.
Za englesko TIME, dansko TIME, zatim islandsko TIMI,
švedsko TIMMI, teutonsko TI-MA (ws.) uopšte ne navode
etimolosko porijeklo (ws.), jer je TIME ilirski ikavizam sa
značenjem VRH, VIS. Od izlaska do zalaska, od sata do sa-
ta TIME, tj.teme ili tjeme SUNCA na nebu je različitog mjes-
ta i različite visine.

TEO (e.), topal, vruć

TEODH (e.), vruć
THEODHAD (e.), zagrijavanje, otopljenje; usijanje (To-
dorova subota: prva subota Vaskršnjeg posta);
TEPYN (dv.), mala izbočina ili stepenica (> stepenica)
TERC (dv.), prznica, ters, naters

228
TERMIN (b.), termin, vrijeme
TERN (dv.), brzi pokret (tern: er > re > tren)
TERV (dv.), ekstrem, krajnost
TERVAN (dv.), iskazivati krajnost,
TERVENIZ (dv.), ekstremnost; volovoznica; terevenka
TERVYN (dv.), krajnost, ekstremnost
TÊS (dv.), širenje zraka, širenje sjaja; sunčano i toplo

Napomena:
Kod drevnih Hetita bog munja i gromova zvao se TES-
HUB i ovo TESH samo je moglo postati od TES. Na ka-
menim reljefima prikazan sa SJEKIROM u desnoj i vajrom
sa tri munje u lijevoj ruci. Hurijani (Kuri), koji su graničili sa
Hetima na jugoistoku, TESHUBA su zvali TESUB.

229
 Velško TES je ŠIRENJE ZRAKA, SJATI, SUNČANO,
TOPLO. Prezime TESLA počinje sa TES što u srpskom liči
na TESATI. Sredstvo kojim se TEŠE je TESLA. Uski prolaz
je TESNAC, dakle je TESANJE radnja kojom se nešto dovo-
di u TANKI PRAVAC, baš kao ZRAKA. Riječ TANKA znači
USKA, VITKA, kao da je TESANA. Sanskritsko UṢ je JUT-
RO, ZORA (wm.), a velško TAN je VATRA.

Od TAN u srpskom je DAN. Od TES je kod Etruraca ime

boginje THESAN, boginje ZORE:
“Pretpostavljalo se da etrursko božanstvo THESAN od-
govara latinskom AURORA i personifikacija je ‘izlaska sun-
ca’.” (it.)

230
 Tako vidimo da su riječi TESHUB, TESUB, THESAN,
TESNA, TANKA, USKA, USIL, VITAK skoro istog znače-
nja, jer se odnose na SUNCE, VATRU i SVJETLOST.
Šta je značenje osnove TES u imenima TESHUB, TES-
UB, THESAN, TESNA i TESLA?
TESTERA je sredstvo za rad sa oštrim nazubljenim CIK-
CAK ZUPCIMA i služi za PRAVOLINIJSKO rezanje drveta.
TESTO može PRAVOLINIJSKI da se RASTEŽE i da se TA-
NJI. I danas keltsko (velško) TES znači SJATI, SJAJ, SUN-
ČANO.
Velško LLA je SJAJ, SVJETLOST, gaelik i galsko LA, te
mansk LAA znače DAN,. DAN je SVJETLOST, tj. SUNCE.
I gle:
TES + LA > TESLA > TESLA = SVJETLODAN

TÊS (jb.), toplota, grijanje

TES (jb.), isto kao Tas, Des.
TESA (jb.), mjera
TESAN (c.), kolac (tesan > Tešanj, grad u Bosni)
TESOG (jb.), gorući, zapaljivi
TEST (jb.), svjedok
TET (jb.), isto kao Tat, Tit, Tot, Tut. Vidi Bal.
TETH (f.), Sunce (teth > tetiva = linija = zraka)
TEU (jb.), velik, krupan, div
TEUD (f.), kanap, uže, spag
TEUTH (c.), narod

Napomena:
Ime ilirske kraljice TEUTE (vladala oko 231 - 228/227, st.
ere) nikako nije moglo biti po riječi TEUTH, narod. Imena
djeci biraju se po nečemu lijepom oko nas, te je po nekoj od
ljepota i tek rođena djevojčica TEUTA dobila ime.
Ime TEUTA (gr. Τεύτα; lat. Teuta) sastavljeno je od TE +
UTA. Keltsko TE znači GOREĆI, VATRENI (jb.), a UT u

231
UTA znači isto kao i SUT (jb.) od kojeg je postalo srpsko
ŽUT. Dakle je TEUT bilo vlastito muško ime sa značenjem
GOROSLAV ili VATROSLAV, a TEUTA vlastito žensko sa
značenjem GOROSLAVKA ili VATROSLAVKA.
Drugi smisao imena TEUTA je u TEU + TA. TEU znači
VELIK, a TA znači JEST, te bi po tome TEUTA značilo VE-
LINKA.

TEUTA (jb.), čeprkati, prevrtati

TEUTATES (jb.), jedno od imena Boga među Galima,
Veliki tata, Divotata, Divota.
TEWÉ, TEWY (c.), plamen (> tava)
TÊZ (dv.), širenje, stremljenje; domet (têz > težnja)
TEZYAD (dv.), težnja
TEZU (dv.), teza
THAT (e.), vladar, Gospod (≈ tata)
TI (b.), ti
TIDI (b., c.), sisa (titi > tidi = tita > sisa)
TIDY, TIDI (c.), sisa (tita)
TIG (jb.), isto kao Sig (tig > tiganj)
TIM (jb.), tok, rijeka
TIM, TIME, TIMEACH (jb.), grijanje, toplina (tim > dim)
TIMCHIOLL (raa.), obuhvaćen, okružen

Napomena:
TIMOČKA krajina je OBUHVAĆENA i OKRUŽENA vo-
dom Dunava.

TIN (jb.), naselje (u nazivu Negotin, grad u Timočkoj

Krajini i Divostin, selo kod Kragujevca, Srbija).
TIN (jb.), isto kao Din
TIN (jb.), kralj, Vidi Din.
TIN (jb.), isto kao Sin.

232
TIN (jb.), isto kao Tan, Ten, Tin, Ton. Vidi Bal.
TIN (jb.), kositar, kalaj
TINA (jb.), planinski vrh, glava. Isto kao Tin, Din.

Napomena:
Od TIN i TINA je srpsko ISTINA. U mitologiji Rasena
bijaše BOG sa imenom TIN, TINI, TINIA ili TINIJA, VRH-
OVNI BOG rasenske mitologije. Značenje imena TINIA je
u keltskom TIN i srpskom TINJATI:
“tinjati, -nja impf. (Vuk, subjekt vatra) ‘slabo gorjeti, pre-
stajali gorjeti’ prema pf. stmjati se (subjekt vatra).” (ps.)
Vuk u svom Rječniku bilježi:
“TINJANJE, n. das Glimmen, ignis gliscens.
TINJATI, nja, v. impf. glimmen, glisco: tinja vatra.” (vuk.)
Ime KONSTANTIN (lat. Constantine) sadrži u sebi tri
keltske riječi: 1. CON, 2. STAN 3. TIN.
1. CON = znak, smisao (e.)
2. STAN = kružan (e.)
3. TIN = TEINE = plamen, buktinja, vatra (e.)
Ime CONSTANTIN znači ZNAK KRUŽNE VATRE, ZNAK
SUNCA.

TINNE (jb.), vatra. Vidi Tan, Tin.

TINNIG (jb.), vatra. vidi Tan, Tin.
TINOS (jb.), zapaljiv
TIOTAN, TIOTAN, TITAN (e.), Sunce
TINTA (jb.), podizanje (tinta > tintara = glava). Vidi Tin,
Din.
TIR (jb.), tlo, zavičaj, provincija, domovina, narod
TIR (dv.), izdužen; uzvišen
TÎR (c., dv.), tlo, zemlja
TIR (e.), kopno; zemlja; zavičaj, otadžbina
TIR (dv.), izdužen; uzvišen, visok (tir > Tiroš = Tilmaz,

233
Torgamin sin, predak Tračana, tj. Kimera.
TIR (b., f.), zemljiše, tlo, područje, zavičaj, postojbina
TIRE (jb.), zemlja, zavičaj, postojbina
TIRETH, TYRETH (c.), podrucje, oblast, zemlja
TIRION (dv.), divan; omiljen; srdačan; prijatno mjesto

Napomena:
Predak drevnih Tračana, od koji potiču Iliri, je Togarmin
sin Tilmaz. U usmenom predanju kakvakskih naroda Tilmaz
je poznat i pod imenima TILMAK, TULMEZ, TALMIZ, TIL-
MIK, TIROŠ, TAURI. Značenje njegovog imena neki pove-
zuju sa latinskim TAURUS, što znači BIK. Neki tvrde da ime
TAURI znači PLANINAC, BRĐANIN (edn.), pozivajući se
na riječ TAU sa značenjem PLANINA. Ova riječ pojavljuje
se u nekoliko jezika i jednostavno znači VIS, VISINA, PLA-
NINA (ca.).
TOIRA na asirskom, TOR i TOURA na aramejskom zna-
če PLANINA i PLANINSKI LANAC. Biblijski Galilejci pisali
su tu riječ TAURAH, dok u turskom isto znači PLANINA i
KULA. Ime planine TAURUS (Ταῦρος) upravo znači PLA-
NINA, a izvedeno je od aramejskog TAURA i to je jedno od
imena TILMAZOVIH: TAURI, što znači VIS, VISOK, KAO
PLANINA, PLANINAC, BRĐANIN.
Kod Kelta i Srba TOR je OGRADOM ZAŠTIĆENI PRO-
STOR, a keltsko TOWER je VIS, VISINA, KULA (jbt.), srp-
sko TORANJ.
Toranj je visok, brda su visoka i planina je visoka. Balkan
je takođe planina i lanac planina i tu su prvo živjeli planinci
Brđani (Brigi ili Frigi). Josif Flavije i Jeronim određuju Torga-
mu za oca Frigijaca, tj. Brđana, odnosno Briga.
Tilmaz, Tiroš ili Tauri sin je Torgamin, Torgama je sin Go-
merov, Gomer sin Jafetov, Jafet sin Nojev.
Tacit (Publius Cornelius Tacitus, 56 – poslije 117. g. n.
e.) u svom djelu “Germania” bilježi zemlju Kelta Boja (Boii)
pod imenom Boiohaemum. Rimljani su Balkan zvali Hae-
mum, što znači planina, što znači Taurah, tj. Tauros, od-
nosno Taur i to je Tilmaz od kojeg su Brigi, Brđani ili Frigi, a

234
od njih sva keltska plemena pod raznim imenima, npr. Tau-
rišći, Teurišći, Taurići, Taurini. Sa Brigije (Haemusa), Huma,
tj Balkana, Taurići su se raširili širom Evrope, a na istok stigli
čak do Kine i Indije.
Današnja Italija, koju je srpski narod uvijek zvao Talija
(Talijani), dobila je ime po Talmazu (Tilmazu), jer su je nase-
lili Talmazovi potomci. Nekad je sva oblast od Jadrana do
Save i Drine bila Dalmacija. Ime je dobila po Talmazu.
U čast svog pretka Taurovi potomci podizali su gradove
kojima su davali nazive po TAURU, tj. TILMAZU. Tako je u
TILMAZIJI, kasnijoj DALMAZIJI, tj. DALMACIJI, na istoime-
noj rijeci (današnja Cetina) podignut grad TILURIUM. Grad
TAURUNUM (po imenu Tauri) bio je sagrađen na mjestu
današnjeg Zemuna. Primorski grad TILURIUM nalazi se na
brdu GARDUN, a TAURUNUM na brdu GARDOŠ. GARD je
keltska riječ i znači odbrambeni položaj i metatezom AR od
GARD postaje srpsko GRAD.
U Dalmaciji bijahu gradovi TIRISA (TYRISSA) i TILI-
RIUM. U Donjoj Moeziji (današnja Srbija) bio je grad TU-
RES (TURA), današnji Pirot. TUR je BIK, a jedno od imena
Torgaminog Tilmaza (Tiroša) bilo je TAUR, što još znači
BIK, BAK.
Prelaskom glasa T u D od imena TAUR dobijena su
imena naroda i toponima sa osnovom DAUR-, DAOR-, DE-
UR, npr. AUDAURIATE je dalo kasnije AUTERIATE, grad
DAORSON je od starijeg TAURSON.
U Trakiji bijaše više gradova sa korijenskom osnovom
TIR (TYR) od koji su TIRISTAS (TYRISTASIS) i TIREDICA
(TYREDIZA, TYRODIZA). TIRANA u današnjoj Albaniji po
TIROŠU nosi ime.
Množeći se na Balkanu TAURIĆI su su se širili na sve
strane Evrope. Iz današnje Vojvodine preko Karpata potis-
kali su turska plemena prema istoku.
Sarmatska pokrajina TIRA (TIRANION, TYRA, lat.)
dobila je ime po TIROŠU. Rijeka Dnjestar u staro vrijeme
zvala se TIRA (TYRA, TYRES), a lokalni Sarmati oko rijeke
zvali su se TIRITA (TYRITA, TYRIGETAE, lat.). Bilo je
Sarmata i u Aziji i tamo su imali grad TIRAMBE (TYRAMBE,

235
 Novac sarmatske oblasti Tire (Tiranona).

TYRAMBIS, lat.). U Skitiji su živjeli TIRMENI (TYRME-

NII, lat.), a oni su potomci Jafetovog TIRASA, dakle su bili
Skiti.
Iz okoline sarmatske TIRE kasnije neki od kimerijskih
TAURIĆA naseljevaju Fenikiju i osnivaju grad TIR. Oko rije-
ke Gang u Indiji živjeli su Arijci pod imenom TIRANOZBOSI
(TYRANNOSBOAS), a na Siciliji bijaše grad TIRACINA ili
TYRACINAE. Etrurce su zvali TIRENI (TYRRHENI):
"Pomenuti toponim Tauromenion, koji se ne može nikako
zaobići kad je reč o Ilirima i Prailirima, po mom neskromnom
sudu jasno je indoevropskog postanja i karaktera u oba
svoja elementa. Dok se P. Krečmer ranije kolebao u pogle-
du radikalnog tauro – ‘gora’, identifikujući ga sa homofonim
tauro – ‘bik’, danas je sasvim odrešit u mišljenju da je to ne-
indoevropska reč (Glotta XXX205). Potrebno je stoga da se
zadržimo kod ovog geografskog naziva, važnog za obe vr-
ste Ilira (up.Epidauros, Deuriopes, Deurias, Tauresium, Te-
urnia, Tauristae, Taurunum, itd.).” (mb.)

236
 Od TIROŠA su TIRENCI (Etrurci ili Raseni) ili TIRAČA-
NI, tj. TRAČANI i ILIRI, a pošto je GOMER djed TIROŠEV,
njegove potomke drevni nebalkanski narodi zvali su GIMIRI,
GIMRI ili KIMBRI i svim srodnim oblicima imena CIMERI,
KIMERI, KIMBRI, itd., kasnije poznati i kao KELTI.

TIRO (jb.), toplota, zagrijavanje

TIS (c.), rod (> dis, al.)
TIS (jb.), tok, hod, kretanje (tis > tisa > tisak > potisak)
TIS (jb.), isto kao Dis.
TIS (jb.), isto kao Tas, Tes, Tos, Tus. Vidi Bal.
TISC (jb.), voda, rijeka (tis > Tisa, rijeka u Banatu)
TISD (jb.), mir, tišina (tis > tisina > tišina)
TISO (jb.), žig, pečat (tis > tisnut > utisnut)
TISICQ (jb.), tanak (tis > stisnut)
TIT (e.), Zemlja
TIT (jb.), zemlja, tlo
TIT (jb.), isto kao Tat, Tet, Tot, Tut. Vidi Bal.
TITANNOS (jb.), svjetionik, far
TITH (e.), uspon; čežnja; užitak; strast
TÌTHEACH (e.), savijen
TITHINN (e.), Sunce
TITHIN (f.), Sunce, sunce (ilirsko ime Titto)
TÌTH (e.), uspon, želja, žudnja; težnja; napredak (tith >
titha > tita > sisa).
TITIA (jb.), sise, sisa, dojka, bradavica
TITIA (jb.), vrh, vis, visina
TITICOA (jb.), sisa, sisica
TITHIN (e.), Sunce
TITHEACH (e.), savijen; jureći; željan; oštar; napredan
TITIN (f., jb.), Sunce
TITL, TITUL (jb.), zvanje, čin, naslov, titula
TITULIS (jb.), zvanje, čin, naslov, titula
TITYR (dv.), titraj, ono što pravi vrtlog

237
Napomena:

Podnevni Sunčev TIT (vis). SISA (dojka) je mapa podneva:

sisa je nebo, bradavica Sunce, a crveni krug oko bradavice
je vatreni Sunčev oreol.
TITO ili TITTO je ilirsko vlastito ime (are.) sa značenjem
VELIK. Po tome je TITO povezano sa nazivom TITAN (gr.
τῑτάν), ali o etimologiji imena TITAN ne postoji jedinstveni
stav "... jer Grcima to nikako nije bilo jasno i samo po sebi
razumljivo." (ck.)
Dakle, Grci ne znaju izvorno značenje riječi TITAN, jer to
nije njihova izvorna riječ, ali KREDU, KREČNJAK i GIPS
zovu zajedničkim imenom TITANOS (τίτᾰνος), a uzrok ime-
na je BJELINA krede, krečnjaka ili gipsa. Po BJELINI grčko
TITANOS uopšteno znači BIJELICA zemlja, jer i TITANO-
TÓS (τῐτᾰνωτός) znači IZBIJELJEN (gl.).
U grčkom SISA je TITTHÓS (τιτθός) (gl.). Od TITA je
dobijeno srpsko SISA (od dva umekšana T postala su dva
S i dobijeno je SISA).
Na grčkom STARATELJKA je TITTHE (τίτθη) (gl.), jer
starateljka brižno čuva povjerenu joj osobu, a kad se neko
o nekome pretjerano stara ili mu se dodvorava, Srbi kažu
da mu TITRA. I u svim navedenim riječima osnova je TIT.
Šta je TIT?
TIT je VIS, VISINA, a sve što je VISOKO, istovremeno je
VELIKO, TITAN. Od izlaska pa preko dana do zalaska Sun-
ce preko neba ide oblikom TIT (slika ispod naslova): Sunčev
TIT, tj. VIS, je sredina dana.

238
 TIT je u TITULA, ČIN, hijerarhijski STEPEN, UZVIŠE-
NOST, UNAPRIJEĐENOST, VISOK POLOŽAJ. U ćirilici se
koristi TITLA, znak IZNAD slova. U jakom zamahu i pod ho-
rizontalnim uglom bačena kamena ploka ovako TITRA po
vodi: ⌓⌓⌓⌓⌓.
Dakle, TIT znači VIS, VISINA, ali ne samo to: latinsko TĬ-
TIO je UPALJAČ, POTPALJIVAČ (fe.), dakle se TIT dovodi
u vezu ne samo sa VISINOM (čin, stepen), nego i VATRA,
SJAJ, SLAVA. To su neki etimolozi jasno objasnili:
“TITAN; ‘τινθαλεοσ, calidus, fervidus; titan, itd. domus
ignis; Seneca, ardens Titan laxavit fervidum diem: Upt.’ pod
čl. tine - …” (jro.)
Grčko τινθαλεοσ i latinsko τινθαλεοσ, calidus, fervidus,
domus ignis znači ŽARNI, SJAJNI, VATRIŠTE. Ispred
citirano Senekinio “… ardens Titan laxavit fervidum diem
znači PLAMTEĆI TITAN OPUŠTA VRELI DAN. Dakle je
TITAN u bukvalnom smislu SUNCE, VATRA, SJAJ, SLAVA.
Po tome ime TITO (ilirsko TITTO) dobija smisao SJAJAN,
SLAVAN, PROSVIJETLJEN.

TIV (jb.), isto kao Div.

TIV (jb.), isto kao Tav, Tev, Tov, Tuv. Vidi Bal.
TLACHDADH (f.), pokopati (> tlačiti)
TOB (jb.), isto kao Ob (tob > toba > toban > natoban)
TOB (jb.), isto kao Dob (tob > natoban = okrugal,
zgrudan, debeo.
TOC (jb.), klobuk (toc = tok = okretanje = klobuk = ne-
bo).
TOC (jb.), isto kao Tec. Vidi Bal.
TOCIWR (dv.), sjekač, tocilo
TOCEN (dv.), komad (> toka)
TOÇI (dv.), vlaži, natapa, toči (ç = ċ)
TOCHA (jb.), ljubav
TOCHAR (jb.), prokop, kanal, jarak
TOCHAS (jb.), ogrebotina, parnica
TOCHAD (jb.), prosijavanje žita

239
TOCHAT (jb), uho, uvo
THOCHAT (jb.), skupljač, sabirač

Napomena:

Galsko TOC je ŠEŠIR, KLOBUK, POKRIVAČ GLAVE,

KAPA i najstarija “kapa” je NEBO iznad zemlje.
Galskom TOC odgovara srpsko TOK: KRETANJE, OK-
RETANJE NEBA. Odatle je keltsko TOCIWR, tj. TOCILO,
jer ono se OKREĆE. Keltsko TOC je srpsko TOK, keltsko
TOÇ i TOCH su srpsko TOĊ u srpskom TOČI i TOČAK.
Voda TOČI, velško TOÇI je NATAPA, galsko TOCHAR
je KANAL; galsko TOCHAS je PARNICA, LINIJA i to je
TRAG, TRAKA, ZRAKA; UŠI su ZRAKE. Sve je proizašlo
iz SUNCA i ono je TOCHAT, sabirač, sakupljač ZRAKA i
sakupljač PAOKA TOČKA ZODIJAKA.

TOKYN (dv.), žeton, toka

TODI (dv.) istezanje preko (todi > Todor, Todija, vl.
imena).
TOG (jb.), boravište, stanište (TOG + AR + MAH >
> TOGARMAH = STANIŠTE SUNČEVE SNAGE)
TON (dv.), ton

240
TOG (jb.), isto kao Og, Tag, Teg, Tig, Tug. Vidi Bal.
TOGA (jb), odjeća, haljina
TOL (jb), krivulja, udolina. Isto kao Dol.
TOL (jb.), isto kao Sol (tol > tola > tolaga > toljaga =
= batina, štap, prutka = zraka).
TOL (jb.), isto kao Tal, Tel, Til, Tul. Vidi Bal.
TOM, TOMA (jb.), val, buk, talas: ⌒. Isto kao Dom (To-
ma, Tomo, Tomislav - muš. vl. imena).
TOM (jb.), isto kao Tam, Tem, Tim, Tum. Vidi Bal.
TON (jb.), ton, glas
TON (jg.), temelj, fodument (Tonka - žen. vl. ime)
TON (jb.), isto kao Tan, Ten, Tin, Tun. Vidi Bal.
TONAUT (jb.), obala rijeka ili mora (ton > tone > tonuti)
TOP (jb.), isto kao Tap, Tep, Tip, Tup. Vidi Bal.
TOPP (jb.), vrh, vis, visina (> topola)
TOR (dv.). uzdignuće, tor (tor > Torlak, Torlaci - Šopi)
TOR (jb.), stomak trbuh

Podizanje humki, gromila ili tumulusa na grobu najstariji je

pogreni običaj iz kojeg se da zaključiti o drevnom ljud-
skom vjerovanju u zagrobni život, jer je gromila simbolična
slika neba u koje se pokojnik preselio.

TOR (jb.), znak, grb

TOR (f.), vis; vladar (tor > tortura)
TOR (jb.), kružnica, krug
TOR (jb.), isto kao Tar, Ter, Tir, Tur. Vidi Bal.

241
TORAETH (jb.), plodnost, torenje
TORAETHUS (jb.), plodan, potoren
TORAS (e.), gospodar, Gospod
TORACH (e.), plodan, plodonosan; suštinski
TORC (e.), vladar; srce
TORC, TORCH (jb.), srce
TORCHI (jb.), uvrtati (> tortura)
TORCHUIR (e.), ubiti (> tortura). Praslovensko torniti
znači pritiskivati (sk.).
TORÇ (dv.), vijenac; ogrlica (en. torch = vatra; torcida
= krug).
TORCH (jb.), ogrlica, krug
TORCH (jb.), zasvijetliti, zasijati
TORCHAN (c.), zublja, luča, baklja
TORÇIAN (dv.), okružen, zaokružen (< torç = tor)
TORIN (f.), grmljavina (torin > torindža = galami)
TÒRR (e.), vis, brdo, planina; uzvišenje, kula; humka;
gromila; grob.
TORR-LEUS (e.), baklja, luča

Ketsko-ilirski tork (< tor) iz 4. v. st. ere. Kad se tork

rastegne, dobije se Sunce na istoku i Sunce na zapadu, a
spaja ih Sunčeva dnevna putanja.

242
TORN (e.), Gospod (torn > tornaj se > tornjaj se = idi)
TORRI, TORRY (c.), žaga, testera, pila

Napomena:
Jedno od značenje keltskog TOR je u galskom TORCH-
AN sa značenjem ZUBLJA, LUČA. Bretonsko TORRI je
ŽAGA. ZUBLJA je VATRA, izvedeno od ZUB (ovo je
zub: Λ). TORI je ŽAGA i ona ima ZUBE: ΛΛΛΛ . To su
simboli zraka oko Sunca.

TOZADWY (dv.), rastakanje, rastapanje, topljenje

TOZAID (dv.), stanje rastopljenosti, toz
TOZI (dv.), topiti, rastapati, postajati rastopljen
TORAWL (dv.), zaobljen
TORT (f.), torta
TORGHEN (jb.), brdo, planina
TORUN (b.), grmljavina (torun > toronda)

Napomena:
Pošto gaelik TORR-LEUS znači BAKLJA, BUKTINJA,
LUČA, a gaelik LEUS je plamen, sjaj, bljesak, zraka, TOR
ne može značiti ništa drugo osim SUNCE, BOG.

TRA (jb), kada, silan, moćan, vatren, žestok, velik

TRA (dv.), iznad, preko, iza (tra > trak > trag)
TRA (jb.), divljina
TRA (jb.), isto kao Traha (> tratiti = tradicija = običaj)
TRA (e.), vidi Trath.
TRA (jb.), isto kao Ra.
TRA (jb.), isto kao Dra.
TRA (jb.), isto kao Tre, Tri, Tro, Tru. Vidi Bal.
TRAC (jb.), isto kao Trecc. Vidi Bal.
TRACH, TRAG (jb.), savršen

243
TRACH (jb.), prema, sa strane
TRACHADARN (jb.), veoma jak
TRACHU (jb.), skupocjen
TRÀCHD (e.), istorija = vremenska linija
TRACISTA (jb), crtač
TRÀCHDADH (e.), tradicija
TRACHD, tràchg (na.), patak; kralj; grablje
TRAÇ (dv.), izvan, za (traç = trač > tračno > tračnica)
TRAÇU (dv.), ekstremno voljen (traç = sjaj, radost)
TRAÇWREZ (dv.), prevruć, užaren
TRAETH (dv.), krajnost; jasan
TRAETH (jb.), trag, staza, traka, izvlačenje linija
TRAETHAD (dv.), šireći; tretman, liječenje (tra > trak
>trag > traka > tračan > Tračan = zrakast = sjajan).
TRAG (dv.), iza, baška; trag; trak; zraka
TRAGALL (dv.), nadmoć (trag = trak > tragal. = trak >
tračan > zračan = sjajan);
TRAGOLAU (dv.), presvijetal
TRAGOLUD (dv.), prebogat
TRAGWRES (dv.), prevruć, užaren

Napomena:

Trake oko glave čine Apolona tračnim.

Galsko TRA jednaka je osnovi TRA u srpskom TRAK,
TRAKA, TRAG i to je SUNČEVA TRAKA, SUNČEV TRAK,

244
SUNČEV TRAG, SUNČEV ZRAK, SUNČEVA ZRAKA. Od
TRA je TRAK, TRAČAN i TRAČANI, što znači TRAČNI,
ZRAKASTI, ZRAČNI, SJAJNI, BLJEŠTEĆI, SLAVNI, jer
SVJETLOST je isto što i SLAVA.

TRAHA, TRÔG (b., c.), prema (traha = traka = zraka)

TRAHA (jb.), ponos, gordost, slava
TRAHAOL (jb.), rasipanje, rasipništvo, raspršivanje
TRAHIR (jb.), mnogo dugo, jako dugo (zraka, naravno)
TRAHISSA (jb), od trahir je trahissa (traka, zraka)
TRAONA (f.), šina, pruga (tra > trak = zrak, zraka)
TRATH (f.), vrijeme, doba, sezona (tra > trasa = put)
TRATH (na.), prevremen (> tratiti = tradicija = običaj)
TRȦTH (e.), vrijeme, dan, sat, sezona (> tratiti = pratiti)
TRATHADAIR (na), držač vremena
TRATHAIL (na), na vrijeme
TRATHALACHD (na.), vremenski, sezonski
TRATHRACH (f.), latica cvijeta (> tratinčica = ivančica)
TRAV (dv.), naprezanje, istezanje (trav > trava, travka)
TRAVANCQ (jb.), duge linije, u srpskom trava
TRAVYN (dv.), uzrokuje istezanje, kretanje, okretanje
TRAWYTHÉS, TRAUYTESÉS (c.), sirovo, vodnjikavo
(traw, trau > trava);

Tra > trak > traka > tratinčica.

245
TRAYNA (jb.), voz, vlak (vlak > vlačiti = izduživati)
TRE (jb.), mjesto, boravište
TRE, TRI (jb.), tri
TRE (jb.), između
TRE (e.), kroz (tre > treba = lako podatna žena)
TREABH (e.), ralo, plug (brazda = tre = linija = zraka)
TREABH (e.), seosko naselje (> Trebinje, grad u Popo-
vom polju, Hercegovina).
TREABHACH (e.), oranje
TREABHACHAS (f.), veliki stol, veliko sjedište, presto-
nica (> Trebević, planina iznad Sarajeva).
TREABHADH (f.), obradivo zemljište (> Trebinje, grad
u istočnoj Hercegovini).
TREABHAM (f.), orati
TREABHTHA (f.), selo (> Trebinje, grad u Her.)
TREBI (j.), moćan, jak (trebi > istrebi)
TREBEN, TREBYN (jb.), narudžba, potreba
TREC (jb.), isto kao Trac. Vidi Bal.
TRECA, TRICA (jb.), pletenica
TRECHEANN (f.), trojka
TRECZ (jb.), trag, traka, staza
TREDZHA (b.), treća

Napomena:
“TRECZ, trag, traka, staza. Odgovara starofrancuskom
Trac, pista, trag,… ili, ako želite, Trac u tom smislu formi-
rano je od Tra, naokolo… Od Trecz je proizašlo talijansko i
vulgarno latinsko Tracia, te francusko Trace, a čini se da su
odatle proizašli teutonsko Straz, njemačko Strasse, staro-
saksonsko i islandsko Stræt, lombardijsko i vulgarno grčko
Strata, poljsko Draga, lusatijsko Droga, staza, flamansko
Stratte, englesko Streate, ulica.” (jb.)
Citirani autor jasno kaže da je galsko Trecz (trag, trak, tra-
ka, staza) postalo od galskog Tra. To je ono tra u srpskom

246
trag, trak, traka, tračak. Svjedočanstvo tome je tre u sve-
slovenskom i praslovenskom trepati, natrepati, trepiti,
“sresti” (ps.) i tra u natrapati, “nagazio, naišao, sreo”. Zap-
režna kola imaju veliki i mali trap i odatle je natrapati (dđ.).
Danas ne govorimo trepati, trepiti, nego trefiti, strefiti. I
šta je trap? To je kad jedno ide preko drugog, kod zaprežnih
kola dvije osovine sa točkovima i dvije protežnice koje spa-
jaju te osovine, evo ovako:

⌗
Staza, trag, trak i traka su linija, a to su i treptaj i tre-
pavica, zar ne? Poenta je u tome da su TRE i TRA sinonimi
sa značenjem TRAG, TRAK, TRAKA i da je ime Tračana iz
toga izvedeno: oni su bili TRAČNI, SJAJNI, BLJEŠTEĆI,
SLAVNI. TREZAN je bistrog i sjajnog uma, te bez problema
hoda po liniji. TREGER je TRAKA koja drži pantalone.

TREDHEC (b.), trinaest

TREAS (f.), treći
TREIBHDHIRAS (f.), trijebiti
TREINE (f.), moć, snaga; jačanje (> trening)
TREIS (f.), tren
TREM (jb.), lice, pogled, vidik (trem > trema)
TREN (jb.), isto kao Trin, Trun. Vidi Bal.
TRES (jb.), suvo, suho (tres > treset = drveni ugalj)
TRES (jb.), isto kao Tras, Tris. Vidi Bal (tres > trešnja).
TRESGAN (jb.), ukras (tres > trešnja)
TRESID (f.), jak udar, prasak (> tres, tresak)
TRESSA, TRISSA, TRISSE, TREDHA (c.), trojka, trica
TRETH (jb.), porez, taksa, tretina
TREVETH, TREFETH (c.), vrijeme, tref, trefiti, potrefiti
TRI (b., e., f.), tri
TRI (jb.), isto kao Tra, Tre, Tro, Tru. Vidi Bal.
TRIB (jb.), isto kao Trab, Treb, Trob, Trub. Vidi Bal.

247
TRIAN (f.), treći
TRIAN (e.), treći dio; trunka; zraka
TRIBE (c.), porodica, rod, familija, pleme (> Tribali)
TRIBU (jb.), rod, pleme (trib > Tribali, tračko pleme)
TRICH (jb), kao Trach, Trech, Troch, Truch. Vidi Bal.

Napomena:

ІCΥНΓΕΝІA…, triglavi ili troglavi trački BOG HEROJ

(Plovdiv, Bugarska).To je Bal sa tri glave, Tribal, keltski
Trog, slovenski Triglav ili Troglav.

248
 Ime tračkih TRIBALA je postalo je od dvije riječi: 1. TRI,
2. BAL. Keltsko TRIBE, TRIBU je ROD, FAMILIJA, PLEME.
Galsko TRI je i srpsko TRI, ali galsko TRI isto je kao TRA,
TRE, TRO, TRU, a sve je kao BAL, tj. SUNCE.
TRI je isto kao TRA.TRA i TRE su TRAKE, ZRAKE Sun-
ca, te su TRIBALI TRAČNI, ZRAKASTI, SJAJNI.
TRI je isto kao TRO. Galsko TRO je OKRET, KRUG,
KOLO.
Galsko TRU znači SKITNICA, NEMIRAN, PREVRTLJIV,
OBILAN, sve osobine SUNCA kroz sezone.
Zanimljiv je natpis ІCΥНΓΕΝІA ispod reljefnog prikaza
troglavog tračkog HEROJA. To je složenica od tri riječi: 1.
IC, 2. YH, 3. GENIA, odnosno IS YN GENIA.
Galsko IS je ZAKON, VJERA (jb); galsko YN je JEDAN;
GEN je RODITI, GENI znači ROĐEN. Tračko GENIA (gr.
γενεά) je ROD, PLEME, NAROD. Tako ispod tračkog Tro-
glava piše ZAKON JEDNOG RODA, VJERNOST JEDNOG
RODA.

TRICUA (jb.), jež (bodlje kao linije zraka oko Sunca)

TRIDHZA (b.), trica, trojka
TRIP (jb.), isto kao Trap, Trep, Trop, Trup. Vidi Bal.
TRIPA (jb.), stomak, crijeva (trip > tripice = isjeckana
pržena crijeva za mezu u Bosni).
TRIPAL (jb), igrati (trip > tripati (ik.) = trepati, treptati)
TRIPIO (jb.), pasti, tropiti
TRIUR (f.), trojka
TROCAIR (f.), milost (> trokirao = iznemogao, pao = on
je za milostinje).
TRO (jb.), okret, krug, kolo, kružni put, kružnica
TRO (jb.), isto kao Tra, Tre, Tri, Tru. Vidi Bal.
TROAD (jb.), okretanje
TROFA (jb.), okretanje, povratak (> trof > trofej = plijen)
TROG (jb), isto kao Trag, Treg, Trig, Trug. Vidi Bal.

249
TROI (jb.), okrenuti se, okret, motaj, savijanje
TROI (jb), orač
TROISTE (e.), tronožac
TROM (b., e., f.), težak, trom
TROM (jb.), težak, trom. Vidi Trum.
TROMAM (f.), tromav
TROMACHADH (e.), tromaviji
TROMAN (e.), tromav
TRON (b., jb.), tron, presto
TRON (jb), isto kao Tran, Tren, Trin, Trun. Vidi Bal.
TROS (jb), uzrok (tros > troska). Vidi Ros, Tro.
TROSI (jb), skrenuti s puta, preokret (tros > trošak)
TROY (jb), savijen, okuka, kružan

Napomena:

U imenu Homerove TROJE (gr. Τροία) osnova je TRO

sa glavnim značenjem KRUG. I zaista: najstariji temelj Troje

250
kružnog je oblika. Od osnove TRO je srpsko TROFAČ,
TROSKA, DROB, DROPLJA, DROMBULJE. Postoji i na-
rodno kolo TROJANAC (od pet taktova, a pet dana bila je
prehrišćanska kalendarska petka sa petkom kao svetim
prazničnim danom), a tu je i mitološki car TROJAN.

TRU (jb.), skitnica, nemirko, prevrtljivac

TRU (jb.), obilan, izdašan (tru > trud = rad)
TRU (jb.), isto kao Tra, Tre, Tri, Tro. Vidi Bal.
TRUAILL (e.), zagađenje, trulež
TRUAILLICH (e.), trulež, svjetina
TRUD (jb), gljiva trud služi za potpalu vatre. Vidi Rud.
TRUG (jb.), isto kao Trag (s trug > strug, strugotina)
TRUM (jb.), težak, trumav
TRUN (jb), trun, tačka. Isto kao Tron = prestol = centar
kruga).
TUMBA (jb.), vis (odskakivanje, prevrtanje, tumbanje)
TSHAWC, TSHAWKA (c.), čavka
TTRACH (e.), kanal (kao traka: ===)
TU (jb), na tom mjestu, tudi, tude, tu
TUATH (jb), mjesto, teritorija, narod
TUD (jb.), tlo, zemlja (tud + in-a > tudina > tuđina, otud)
TUD (jb.), isto kao Ud (tud = ud > Udbina, regija u Lici)
TULA, TULACH (f), uzvišenje, brežuljak (> tulav =
= zaobljen).
TUM (jb.), hrpa, gomila, gromila, tumul
TUMBE (jb.), grob (tumb > tumbati, stumbati)
TUN (jb), spriječen (tun > tunuti = udariti; tunjav)
TUR (jb.), jalov, sterilan (tur > tursia > turšija)
TUR (f.), velik, visok (> turpija)
TUR, TOR (jb.), visoko i zaobljeno (tur = stražnjica)
TUR (jb.), zaobljeno, kružno (tur = stražnjica)
TUR (jb), tlo, zemlja
TUR (e.), razumijevanje, inteligencija; Zemlja;

251
TÙR (e.), kula, tvrđava, zamak
TUR (jb.), isto kao Tar, Ter, Tir, Tor. Vidi Bal.
TURA (f.), mnogo, mnoštvo, red (“naša tura”)
TURCHEN (jb), isto kao Torghen (> Torgama)
TURCHERES (jb.), borba
TURGIS (jb.), izvor, vrelo

Napomena:
Galsko LI znači BOJA, KRALJ i daje riječima značenje BI-
JEL, ČIST, SJAJAN, baš kao u srpskom LICE (lice je glav-
na, vidljiva strana, sporedno i suprotno je naličje). Galsko
MON znači DOBAR, OBILAN, PUN. Galsko MUN znači isto
kao BUN, izvor.
Šta dobijemo ako LI izgovorimo uz MON ili MUN? Gle: LI
MON, LI MUN. Da, to je o postanju riječi LIMON ili LIMUN.
LIMUN je SJAJA IZVOR. Jeste, to jeste i perzijsko i tursko,
ali je od keltskih, od galskih riječi izvedeno.Ako galsko LI
izgovorimo pored galskog TURGIS (izvor, vrelo), dobijemo
LI TURGIS > LITURGIS.
Govore da je engleskom LITURGY bazna etimologija
grčko LEITOURGIA (λειτουργία), jer, kažu, grčko LEITOUR-
GOS (λειτουργός) znači JAVNA SLUŽBA, JAVNA DUŽ-
NOST i dodaju da je LEITO od grčkog LEITOS (λεῖτος), na-
rod, a TEURGOS i TEURGIJA od grčkog … i nemaju grčku
riječ za TEURGOS i TURGIJA, nego sve pokušavaju pre-
mostiti preko grčkog ERGON (εργον) sa značenjem PO-
SAO, RAD (ws.). Grčkom εργον u grčkoj etimologiji traga
nema (gl.), nego samo pretpostavljaju da je to od “izgublje-
nog grčkog korijena *ἔργω” (gl.). Mnogo je namjernih laži u
tkz. “zvaničnoj nauci”.
Ako galsko LI uzmemo u njegovom značenju POVE-
ZANI, SRODNI, onda LITURGIS znači SRODNI IZVOROM,
SRODNI VRELOM i to je bukvalni smisao riječi LITURGIA,
tj. LITURGIJA sa značenjem SKUP SRODNOG IZVORA,

252
SKUP SRODNIH VRELOM, a najstarije vrelo života je SUN-
CE kroz koje su drevni poštovali NEVIDLJIVOG BOGA.
TUT (f.), smrad (> tut > tuta)
TÙT (e.), smrad (> tuta)
TUTACH (f.), smrad; tuta
TUTACH, TUTAIR (e.), smrdljo
TUTAIRE (f.), đubrenjak
TYR (b., c., jb.), zemlja, tlo, zemlja
TYRET (b.), zemlja, zavičaj, domovina, država
TUBBAL (c.), rudarski kramp (riječ koju je iskoristio pi-
sac biblijske Knjige stvaranja: Tubal-kain ili Tubalkain
je sin Kainov, unuk Adamov. Bio je prvi kovač (Knjiga
stvaranja, 4,22), dakle je bio i rudar. Drugi Tubal je No-
jev unuk, Jafetov sin (Knjiga stvaranja,10,2).
TUS (jb.), prvi, glavni, čelni
TUS (c.), narod (tus > tust > tušta = mnoštvo nebroje-
no (vuk.); Tusci = Raseni ili Etrurci u Tuskaniji, Tireni).
TÛZ (c.), rod, porodica, rodbina, pleme (Tuzi u CG.)
TZARRA (jb.), velik (≈ zar, car)
..............................
ac. str. 165.
are. str. 35.
b. str. 329, 330, 331, 335, 337, 338, 341, 342, 345,
347, 351.
c. str. 22, 26, 56, 59, 60, 72, 108, 118, 128, 136, 148,
156, 159, 160, 162, 164, 165, 167.
ca. str. 1294.
ck. str. 27.
dv. vol. II.
dđ. str. 92.
jb. knj. III, str. 421,
ra. str. 541.
raa. str. 552
e. vol. I, str. 249.
253
e. str. vol. II, 898, 950, 943.
e. vol. III, str. 929, 944, 945, 950, 954, 963, 964,966,
967, 970, 972, 973, 974, 975, 983, 985.
edn. str. 339, 217.
el. str. 176.
en. str. 492.
f. vol. I.
f. vol. II.
fe. str. 475.
fj. str. 819.
gl. str. 1526, 1559, 572, 573.
it. str. 141.
jb. vol. II, str. 632.
jb. vol. III, str. 391,393, 394, 395, 396, 397, 399, 400,
401, 402, 403, 404, 355, 406, 407, 414, 416, 418, 419,
420, 422, 423, 424, 425, 426, 427, 428, 429, 432, 433,
438, 439, 441, 443, 444, 445, 446, 448, 51, 451, 478,
449, 454, 455, 457, 457, 458, 459, 465, 494.
jbt. str. 171.
jro. str. 133-134.
na. str. 205, 266, 98.
ps. knj. III, str. 437, 552, 443, 445, 472, 496, 480.
sl. str. 4, 209, 246.
sp. str. 352.
vuk. str. 763, 837.
wm. str. 435, 220, 4, 5.
ws. str. 644, 337.

254
U.

UB (e.), šarm, draž, čarolija (ub > ubava; Ub, grad u Sr-
biji).
UBELA (jb), blijed, pobijelio, ubijelio
UBLEDU (jb.), ublijedio
UBELTZEA (jb.), preblijediti, ubijeliti, poblijediti
UBH (jb.), znak, uboj
UC (jb.), predio, oblast, zemlje (uc = uk > Ukrina, pri-
toka rijeka Save u Bosni; uc = uk > Ukrajina)
UÇ (dv.), iznad, preko, gornji, viši (uç = uč > učen).
UÇAVIAD (dv.), viši
UÇDER (dv.), vis, visina
UÇDRA (dv), visina
UÇED (dv.), visok, uzvišen (uçe = uče > učen)
UÇEL (dv.), visok, uzvišen (> učen)
UÇELVA (dv.), visina, visoko mjesto (> Učka, planina
u Istri, Hrvatska).
UÇELYZ (dv.), starješina (> učitelj)
UÇIAD (dv.), uzvisivanje, povišenje (> učenje)
UÇO (dv.), iznad (uço = učo, učitelj)
UCH (b.), iznad, preko
UCHEL (b., c.), visoko (uchel = ucel ≈ čelo)
UCHELEN (jb.), preko haljine, učkur
UCHELRADD (jb.), procvijetljen, učen
UCHELWIDD (jb.), biljka imela
UCHELWYR (jb.), plemenit
UCHER (jb.), večer
UCHET (jb.), visok, velik, učen
UCHON (b.), na visini, iznad, učen
UD (dv.), visok, ud
UFEN, UWEL (jb.), vatra (uwel = uvel > uveo)

255
UG (dv.), zatvarajući (ug > ugal >ugao)
UG (jb.), voda, rijeka (Ugar, pritoka Vrbasa, BiH)
UGARI (jb.), napredak, obilnost
UGARIA (jb.), napredak, rodnost, ugar

Napomena:
Srpsko UGAR je starinska metoda u ratarstvu. Zemlja se
ne sije, nego se ostavi NA UGARU da bi se njena plodnost
obnovila i osnažila. Njiva može i da se uzore, ali se ne sije
da bi brazde neko vrijeme bile izložene suncu i padavinama
da bi tlo dobilo snagu. UGAR se javlja u toponimima. Korijen
UG je u srpskom UGAO, vis, šiljak, oštrina i da se sve odno-
si na Sunce, dokaz je srpsko UGODAN.

UGASTEA (jb.), izvor

UGH (jb.), jaje (ugh > ugrušak)
UHEL (c.), visoko (uhel > uho)

Uho

UHEL (jb.), uzdignuto, uho

ULIA (jb), dio (uli > ulij, uliti)
UL (dv.), vlaga (ul >uliti, uljevati)
UM (dv.), ono što se širi napolje

256
UN (ac., b., dv., jb.), jedan
UN (jb.), isto kao Cun, Gun, Sun. Vidi Aru.
UN (jb.), isto kao An, En, In, On. Vidi Bal.

Napomena:
Galsko UN, koje znači JEDAN, isto je galskom IN,
a to je i srpsko IN sa značenjem JEDAN, SAMAC, IN-
OK, a najstariji izvorni smisao je BAL, tj. SUNCE.

UR (dv.), krajnji, nadmoćni, suštinski, čisti

UR (f.), vatra (ur > uranak)
UR (b, c.), čas, sat, ura
UR, URAN, URIN (jb.), plemenit, sjajan
UR (ef.),početak, vatra, grijanje
UR (jb.), isto kao Cur, Gur, Sur. Vidi Aru.
UR (jb.), isto kao Ar, Er, Ir, Or. Vidi Bal.

Napomena:
Keltsko UR je SVJETLO, SUNCE; sumersko UR je
SVJETLOST (jus.), egipatsko UR je PLAMEN (eaw), heb-
rejsko ÛR je PLAMEN (mt.). Ovo UR je u srpskom URA,
URES, URANAK.

UR (e.), novo, procvat, jako, mlado, lijepo, pošteno

UR (e.), kalup, vatra, početak
URA (jb.), voda
ÙRACH (e.), početak, Zemlja (u prevodu “Vodenka”)
URREA (jb.), zlato
URLA (f.), lokna kose, uvojak (> urla > surla)
ÙRLA (e.), lice, ispred, lokna kose (urla > surla)
URRA (e.), snaga, moć
URRAD (e.), izvodilac radova, majstor, autor
US (b.), ljuska (us > lus > luska > ljuska)

257
US (dv.), svjetlo, svjetlost
US (jb.), područje, oblast, zemlja, regija
UST (jb.), tišina, mir (ust > Ustikolina, naselje u BiH)
UTH (b., c.), užas (≈ utek, uteći, pobjeći)
UTHEC, ÛTHEK (b., c.), strah, užas (> utek, uteći)
UTTRA (jb.), javni put ( ≈ utrina)
UV (dv.), gotov (uv > uvelo)
UVEL (dv.), fundamentalna vatra (uvelo = izgorilo)
UVELIN (dv.), element vatre
UZ (dv.), preko, iznad, starješina; godpodar

Napomena:

Biblijski Uz je uski, najplodniji i najnaseljeniji dio zemljišta

između Eufrata i Tigrisai.
Evo još jedan dokaz o boravku Kelta, tj. Tračana, na Blis-
kom istoku u vrijeme kad su vavilonski masoni 6-5. v. st. ere
pripremali stvaranje judaizma i pisali prve biblijske spise pi-
šući ondašnjim aramejskim kao sinkretizmom keltskog, od-
nosno tračanskog i semitskog jezika. Jedna od tih keltskih
riječi je riječ UZ:
“Bijaše čovjek u zemlji Uzu po imenu Jov; i taj čovjek bi-
jaše dobar i pravedan, i bojaše se Boga, i uklanjaše se oda
zla.” (Jov.1,1)

258
 Pitate li teologe i bibliologe gdje je bila zemlja UZ i sta
njeno ime znači, neće vam znati odgovoriti, jer gle čuda: ta
riječ ne postoji u hebrejskom i njeno značenje nepoznato je
Jevrejima, jer početak njihovog formiranja kao posebnog
naroda je tek od 459. st. ere kroz stravanje judaizma, a po-
četak stvaranja hebrejskog jezika je od početka nove ere.
Velško UZ znači PREKO, IZNAD, STARJEŠINA, GOS-
PODAR; srpsko UZ je osnova u riječima UZAK, UZDANJE,
UZETI, UZDA: starješine drzi UZDU, on je PREKO i IZNAD
naroda i UZIMA od naroda, jer je starješina GOSPODAR.
Zemlja UZ je UZAK dio zemljišta UZ lijevu obalu Eufrata
i desnu obalu Tigrisa. USTA (uz > uzta > usta) su između
USANA (uz > uzna > usna). UZ je najplodniji i najnaseljeniji
dio Mesopotamije od kraja biblijskog potopa pa do danas.
Od UZ je galsko US sa značenjem oblast, područje, regija,
zemlja (jb.).
..............................
ac. str. 171.
b. str. 352, 353, 354.
c. str. 64, 80, 159.
dv. vol. II.
e. vol. III, str. 988, 997, 998, 999, 1000,
eaw. str. 174.
ef. vol. II.
f. vol. I.
jb. vol. III, str. 466, 467, 469, 470, 472, 475, 477, 478.
jus. str. 691.
mt. str. 876.

V.

VAIL (jb.), slava, slavlje

VAIN (jb.), plavo (≈ vena)
VAL (jb.), isto kao Bal (val > valjnik)

259
VALANT (jb.), dobar, valja
VALH (jb.), vila
VALO (jb.), valjano

Napomena:
Kad se prije u srednjoj Bosni pomene LEGENJ ili LA-
VOR, uvijek se mislilo na veću posudu za vodu, ali kad se

Valjnik
pomene VALJNIK, to se odnosilo na posudu često istog ob-
lika i veličine kao LEGENJ, ali koja je služila jedino za kuva-
nje tijesta za hljeb, pitu, pilav i sli.

VALSA (c.), čini se, izgleda, vala

VAN (jb), mjesto (idi van)
VAN (jb.), isto kao Ban (> Vanovac, prezime)
VAN (b.), najviši, najuzvišeniji
VAN (jb.), isto kao Ban, Fan, Man, Pan.
VAN (jb.), isto kao Ven, Vin, Von, Vun. Vidi Bal.
VAN (jb.), vis, glava, planina (van > Vandal, Vandali)
Napomena:
Galsko VAN isto je kao VEN, VIN, VON, VUN, a sve je
kao BAL, tj. SUNCE. Od VEN je VENERA (lat. Venus), od
VIN je VINTA (kolovrat), od VUN je VUNA (duga vlas, zra-
ka):
"Ven (sunce), Vena, mjesec, hindu riječ." (dsp.)

260
VANNETH (c.), blagoslov
VAR (jb.), isto kao Bal (var > variti)
VAR (jb.), iznad, vis, vrh, brdo (var > Varda, dbrdo kod
Kaknja, BiH).
VAR (jb.), velik, isto kao Mar.
VARA (jb.), rijeka

Napomena:
Ime makedonske rijeke VARDAR: VAR + DAR. Pošto
VAR znači VELIK (isto kao MAR) i DAR znači RIJEKA, naziv
VARDAR znači VELIKA RIJEKA.

VARA (b.), hljeb (var > varjača)

VARTH (jb.), čuvar, zaštitnik (> vrt, bašta)
VEACH (jb.), vrijeme, već
VED (jb.), isto ka Vid. Vidi Bal (ved > vedro, vedrina)
VEDHO (b.), pijan
VEDHY (b.), utopiti (ved > vedro, posuda za vodu)
VÊL (jb.), glava, Bel. Vidi Bal.
VEL, VELHA (c.), daljina (veliki prostor)
VELEN (jb.), žut, svijetal, plavokos (velen > Velenka,
Velenko - vlastita imena; Veletić i Veletići - prezimena;
Velešići - sarajevsko naselje).).
VELEN, VILEN (c.), grub, okrutan, vilen
VELEN, VELYN (c.), žut (> Velinka, Velenko, Velinko -
lična imena; Veletić i Veletići - prezimena; Velešići –
sarajevsko naselje).
VELIN (jb.), plavokos (> Velinko, Velinka - lična imena)
VELY (jb.), moć, vlast
VÊN (c.), životan, snažan, energičan (Ven = Sunce)
VEN (c.), spreman
VEN (jb.), bijel
VEN (jb.), isto kao Van, Vin, Von, Vun. Vidi BAL

261
Napomena:

VEN > VENER > FENER > FENJER

Od galskog VEN je srpsko VENA, VENERA, VENTIL,
VENAC, VENUTI. Nazivi VANDALI i VINDELICI znače
BIJELI, isto kao i VEN. VUNA je BIJELA, isto kao VEN. VIN-
TA (kolovrt, kolovrat, svastika) simbol je SUNCA. VINJAGA
je LOZA i VINTA se, mota oko drveta. Ime ilirskih i keltskih
VENETA je od VEN.

VEN (c.), želja (> venac, Venera)

VEN, VENEN (c.), žensko
VENONS (c.), doći (ven > vener > Venera)
VENNATH (c.), blagoslov
VÊR (c.), noga (> verati se, veranje)
VER (jb.), isto kao Vir. Vidi Bal (ver = vir = vera = vira).

Napomena:
Galsko VER isto je galskom VIR, a sve je isto galskom
BAL sa značenjem SUNCE. Od VER je srpsko ekavsko
VERA, a od VIR je srpsko ikavsko VIRA i oboje znače SUN-
CE, ISTINA, ŽIVOT.
Od VER je VERA, tj. VJERA. Od VER su galsko VER-
DEA i VERDIA sa značenjem ZELEN. Srpsko ZELEN je od

262
 Verige sa kotlom iznad vatre.
keltskog SEL sa značenjem SVJETLOST, dakle su keltsko
VER i keltsko SEL sinonimi, a ZELEN (povrtalje, povrće) i
svo biljno ZELENILO jesu skladište svjetosti.
Od VER je srpsko VERESIA (veresija), davanje na VE-
RU, dakle VERESIA (ono J u “veresija” razvilo u govoru) nije
turcizam.

VERE (jb.), stražara, visoko mjesto (ver > verati se)

VERDEA, VERDIA (jb.), zeleno
VERG (jb), vis, visina. Isto kao Berg (ver > verige)
VERGA (jb.), mjerni štap, pipci, antene
VERM (jb.), vruće, upaljeno, vrelo, crveno (ver > verem
= izgaranje, sušica, tuberkuloza).

Napomena:
Srpsko VEREM (sušica, tuberkuloza) i VEREMITI (sušiti
se od velike čežnje ili žalosti za nečim, čeznuti za nečim i
tjelesno slabiti) nisu turcizmi [kao što neki tvrde (aš.)], nego
potiču od keltskot, tj. tračanskog, odnosno ilirskoog VERM.
Problem srpske etimologije jeste u tome što je pišu antisrbi.

263
VERN, WHER (c.), žalost, tuga, jad, patnja (ver > vere-
mitI, tugovati, čeznuti, patiti).
VERT (jb.), zaštita, čuvanje (vert > vrt, vrto)
VERV (jb.), ključanje (verv > vrenje)
VES (jb.), isto kao Bes (ves > vez = ukras)
VES (jb.), isto kao Vis. Vidi Bal.
VES (jb), isto kao Vas, Vis, Vos, Vus. Vidi Bal.

Napomena:

Isus u vesiki, tj. slavi (mikromozaik, Carigrad, 13. v.).

Galsko VES je isto kao VIS, VIS isto kao BAL, a BAL je
SUNCE. Sanskritsko VES znači IĆI i VESELJE (mw.). Od
VES je i srpsko VESEO, VESNA, VESLO (kao zraka iz Ve-
sa, tj. Sunca), VESTA (poluver), VEZ (šareni ukras), VEST,
VESNIK, POVESTI, DOVESTI, PROVESTI, ODVESTI, ZA-
VESTI, RAZVESTI, itd.
Galsko VES je isto kao BAL, a BAL je Sunce. Sunce je
VES, zraka izlazi iz Sunca i ona je postala VESLO; Eng-
lesko VESTIGE je TRAG. Sunce IDE nebom, ono je VES.

264
 Od galskog VES je starofrancusko VESSEL (ws.) eng-
lesko VESSEL, plovilo. Kod Rimljana je VESTA bila boginja
srca i vatre, a njene sveštenice su VESTALKE.
Pošto je Sunce VES, njegova svjetlost je VESIKA. Ona
je SJAJ, SLAVA. Sve ovo znaju crkveni i neki svjetovni ma-
soni, samo je i to jedna od njihovih tajni, te lažući galskom
VESICA nalaze značenje u “latinskom” VĒSĪCA, a to je
ŽUČ, prećutkujući da kažu da je žuč ŽUTA i da latinsko VĒ-
SĪCA ukvalno znači ŽUTO. Tako i latinsko VESPA izvode
od grčkog PHUSĪCA ili PHYSICA (ϕύσα) te po nekoj svojoj
analogiji preokreću to u besmisleno PHESICA od kojeg je,
vele, postalo VESICA (evf.).
Latinsko VESPA, osa, izvode od grčkog SPHÊKS (σϕὴξ)
(evf.) i to je silovanje etimologije radi ideologije. Bježe jezuti
od Kelta i keltskog, jer se boje da se u Keltima ne otkriju
Srbi. U svom laganju i latinsko VESCOR (hranim se, hraniti)
izvode od grčkog VOSNOMAI (βόσνομαι) (evf.), iako je u
VESCOR osnova VES sa značenjem SUNCE i ono je HRA-
NITELJ, Sunce je VES i VESELO VESELJE.

VESSEL (jb.), vaza = držač (en. vessel = plovilo, dr-

žač). Ves = vas > vasa > vasa > vaza
VESTEN (jb.), jakna, vesta
VETH (jb.), sredina okruženja (s + veth > sveth > svet,
svijet).
VID (jb.), tok
VID (jb.), isto kao Vad, Ved, Vod, Vud. Vidi Bal.
VIDRIERA (jb.), staklo, prozor
VIGOUR (jb.), snaga (> vihor)
VIL, VILA (jb.), divlji, opak
VIL (jb.), isto kao Val, Vel, Vol, Vul. Vidi Bal.
VILE (jb.), drvo
VILEANN (jb.), lakat, ugao
VILEANNAC (jb), na uglove (≈ vilenjak)
VIN (jb.), predivno, bijelo. Isto kao Guin, Gwin, Vinde.
265
VIN (jb.), isto kao Van, Ven, Von, Vun. Vidi Bal.
VINAGREA (jb.), vinograd
VINT (jb), vjetar (vint > vinta, vintanje)
VIR (c.), istina (> vira = vera = vjera)
VIR (jb.), isto kao Var, Ver, Vor, Vur. Vidi Bal.
VIRA (jb.), okuka, okret, okretnica
VIT (jb.), vidi Bal (> Vito, Vitomir – muš. vl. imena)
VO (jb.), vo
VOD (jb.), isto kao Vad, Ved, Vid, Vud. Vidi Bal (vod >
vodnik).
VOL (jb.), vidi Bal.
VOL (jb.), isto kao Val, Vel, Vil, Vul. Vidi Bal.
VOLAVETH (c.), prvosveštenik (≈ volh)
VOS (jb.), isto kao Vas, Ves, Vis, Vus. Vidi Bal (vos >
> vosak).
VÔS (c.), ići (vos > voz)
VRÂN (c.), gavran (vran + duk > Vranduk, Zenica, BiH)
VRANE (c.), gavran; vrana
VÛG, VÛGH, VUGGA, FOGOU, FOGO (c.), pećina,
rupa (> fuga = udubljenje između keramičkih pločica)

..............................
aš. str. 640
b. str. 356, 357.
c. str. 24, 26, 18, 27, 32, 50, 51, 56, 57, 68, 92, 126,
128, 129, 140, 174, 183, 186.
evf. str. 506.
jb. knj. III, str. 464, 465, 468, 138, 139, 467, 468,
469, 470, 471, 472, 473, 474.
mw. str. 1019.

266
W. U keltskim dijalektima ima razne izgovore: Ou, U,
O, V.

WALA (jb), vrh, glava. Isto kao Val koje znaci Bal.
WANN (jb), bijel. Isto kao Ven
WAZE (c.), snop, buket (> vaza)
WEDH (b.), lik, pojava (vidljiva stvarnost)
WEDHOH (b.), znate (wed = ved > vedati > pripo-
vedati).
WEDHYN (b.), znamo (wed = ved > vedati > pripo-
vedati).
WEL (b.), vid
WELES (b.), vidjeti (weles ≈ Veles, slovenski bog pro-
ljetnog rasta).
WELLA (b.), najbolji (Vela, Velinka, vl. žen. ime)
WEN (b., jb.), bijel
WEN (c.), fer, pošten
WEN (c.), bijel
WERESES (b.), pomoć, veresija
WERTHE (b.), prodati
WETH (b.), vrijeme (weth > veto = iznosano, staro)
WHEC (b.), prijatan, mio (≈ vekna, vrsta hljeba)
WHELLO (b), može da vidi (> Velo, muš. vl. ime)
WHER (b.), žalost, tuga, jad, patnja (> veremiti)
WHIN (b.), bijel
WIN (b.), vino (win = vin > vinta = vintanje, okretanje)
WIND (jb.), glava
WIND (jb.), bijel, jasan, svijetal
WIR (jb.), savijanje, vrtlog, vir,
WIR (b.), pravi, istinski (wir > vira = vera, vjera)
WLAN (b.), čist, jasan (≈ lan)
WLAS (b.), zavičaj, domovina (tu su vlastan, slobodan)
WLOS (b.), isto kao Weles (wlos = vlos > volos)

267
WYN (c.), bijel
WENS (c.), vjetar (ven > ventil = uvrtanje)
WODHAN (b.), znamo
WODHAS (b.), znaš
WODHEN (b.), znamo
WODHER (b.), poznat
WODHFOS (b.), znati
WODHONS (b.), znaju
WODHYE (b.), zna
WODHYEN (b), znam
WODHYENS (b.), znaju

Napomena:
Bretonsko WOD = VOD, korijen srpske riječi VODA. U
prirodnom stanju VODA je BISTRA, PROVIDNA i to se od-
nosi na ZNANJE: ZNANJE je VID, BISTRINA, SVJETLOST
I VOĐA.

WOL (jb.), glava. Vidi Bal.

WOLCH (b.), opraće (wol = vol > volna > vuna)
WOLHY (b.), prati (wol = vol, vo)
WOLOC (b.), vid
WOLGHY (c.), prati, bijeliti (> Volga, rijeka u Rusiji);
WOLHY (c.), prati, čistiti, bijeliti (> volh = druid)
WOLHYIA (c.), prati, bijeliti (> Volhinija, oblast koja da-
nas pripada Ukrajini, Poljskoj i Bjelorusiji).
WOLI (b.), regija, rodbina, pleme (wol = vol > voliti, vo-
lja).
WOLOW (b.), sjaj, svjetlo, svjetlost
WOLOWYS (b.), svjetla
WOLY (c.), čistiti (wol > vol > volo = proljeće, vrijeme
ljubavi: Sunca u znaku Vole, tj. Bika).
VRÇ (dv.), visoko, ili okruglo
WRACH (jb.), star (≈ vrač, vračara)
268
WRCH (jb.), vrč
WREINN (jb.), zapaljiv, vreo
WRES (jb), goreći, vatra (trava vres, vris, vrijesak)

Vres, vrijesak (lat. Calluna vulgaris).

WYBREN (dv.), nebesa (≈ vibracija)

WYBYR (dv.), nebo (≈ vibriranje)
WYD (jb.), znak, dokaz (wid = vid)
WYLL (jb), prikaza, utvara (wyll = vil > vila)
WYL (b.), vidjeću (vil > vila, vile)
WYLFYTH (b.), vidjeće
WYLLY (b.), vidjećeš
WYLYN (b.), video sam
WYLYS (b.), vidjeh
WINN (jb.), bijel
WINT (jb.), vinta, vintanje, vrtlog

Napomena:
U galskim riječima sa osnovom WYL (č. VIL), korijen je
VI, isto VI kao u keltskom WYN, sanskritskom i srpskom
VID. Od galske osnove WYL je staro srpsko VILA:
WYL > VILA > VILENJAK
Od VIL su VILE ( ᛉ ), drevni simbol mira i ljetnog solsticija.
WYL znači VID.

269
WYN (c.), bijel
WYN (b.), bijel, blagosloven
WYR (b.), istinit
WYTH (b.), vrijeme (with = vith = vit = vid > Svantvit,
Svetovid).
..............................
c. str. 24, 55, 179, 181.
b. str. 367, 368, 369, 371, 373, 374, 375, 376, 382,
383.
dv. vol. II.
jb. vol. III, str. 480, 481, 482, 483, 484.

Y. Izgovara se kao I i U, ali ispred samoglasnika ne-

moguće je izgovoriti I bez javljanja glasa J.

YA (b., jb.), jest, da, jä

YAH (jb), živahan, robustan, zdrav, jak (yah > Jahve)
YACH (c., b), zdrav (≈ jačina)
YACHE (c.), ozdraviti, jačanje
YAGH (c.), izliječen, jak
YAGH (ac.), djevojka (jagh > jagluk = vezeni rubac, ve-
zena marama).
YAGHY (c.), ozdravljati, jačati
YAKH (c.), zdrav (≈ jak)
YAGHY (c.), izliječen, jak
YAO (jb.), jaram
YBORN (c.), nebo
YBRON (c.), nebo
YD (jb.), napredan, obilan (yd = id > ide)
YDD (jb), vatra (martovske ide kod Rimljana)
YDN (b.), jedan
YG (c.), udica (yg = ig > igla)
YG (b.), kuka (yg = ig > igla)

270
YN (jb.), jedan, in, inok
YN (jb), isto kao An, En, In, On, Un. Vidi Bal.
YN (jb), isto kao Cyn, Gyn, Syn. Vidi Aru.
YEHÉS (c.), jak (yeh > Jehova)
YLYE (b.), nauljiti
YONK, YONK (c.), mlad, junoša
YR (jb.), isto kao Cyr, Gyr, Syr. Vidi Aru.
YR (jb.), isto kao Ar, Er, Ir, Or, Ur. Vidi Bal.
YS (jb), isto kao As, Es, Is, Os, Us. Vida Bal.
YS (jb.), isto kao Cys, Gys, Sys. Vidi Aru.
YSCO (jb.), isto kao Ysgo. Vidi Aru.
YSGAFN, YSGAVN (jb), svjetlo, svjetlost, osvjetljenje
YSGAFN, YSGAWN, YSGON (jb.), svjetlost
YSGO (jb.), isto kao Osgo (osgo > ozgo > odozgo)
YSGOED (jb.), drvo (ysgo > isgor > izgor > izgoriti)
YSGON (jb.), vatra (ysgon > iskon)
YSGOR (jb), rađanje (ysgor > izgor = zora, istok)
YSGORPION (jb.), škorpion

Napomena:
Galsko YSGORPION znači SKORPION, grčki Skorpios
(gr. σκορπίος, σκορπίων), latinski Scorpio, talijanski Scorpi-
one, španski Escorpion, njemački Scorpion, flamanski Scor-
pio, engleski i mađarski Scorpio, francuski Scorpion. I sve
ove nazive preko latinskog povezuju sa grčkim, pa da
vidimo sta kažu o porijeklu latinskog SCORPIO? Kažu ova-
ko: “Scorpio, a scorpion. Σκορπίος.” (fe.)

271
Eto, sve što kažu je da latinsko SCORPIO potiče iz grčkog i
to je sve, a postanje grčkog σκορπίος povezuju sa ribom
koju Grci nazivaju SKORPIS (σκορπίς), jer ta riba ima bodlje
(ws.). Medutim, problem je što u grčkom ne postoji riječ
SCOR (σκορ) sa značenjem BODLJA, to u grčkom nema,
ali ima SKORDON (σκόρδον, σκόρoδον) i to je BIJELI LUK
(gl.). Iako u svom imenu ima tuđu riječ SKOR (σκόρ), bijeli
luk nema bodlje, već ima LJUTINU, ima VATRU. Sa silom
VATRE imaju veze i srpsko SKOR u SKORUP i SKOREN,
zar ne?
U galskom YSGORPION dvije su riječi: YSGOR i PION.
YSGOR je IZGOR, tj. VATRA, a galsko PION bukvalno zna-
či IGLA, UBADAČ, englesko PIN (f.) i to je opis ŠKORPI-
ONA: VATRENA IGLA, VATRENI UBADAČ. Tako svakome
postaje jasno da je ŠKORPION originalna keltska, tj. tra-
čanska, odnosno ilirska ili starosrpska riječ od koje su izve-
deni svi srodni oblici u evropskim jezicima uključujući i grčki
i latinski.

Napomena:
Galsko YW znači ZELEN, isto kao IO:
a) YW = IV > IVA > IVAN
b) IO = JO > JOHA = JEHA ≈ JEHOVA = ZELEN, ZELENI

YW (dv.), vlažan, vlaga, voden (≈ iva = vrba)

YUH (b.), iznad, na, preko
YUHEL (c.), visoko (> Juhor, planina u Srbiji)
IV, IVA (jb.), piti (u srpskom iva je vrsta vrbe, a vrbe
rastu uz ivice vode; Ivan, muš. vl. ime).
IVEL (jb.), vatra (≈ Ivanjdan, ivanjski kresi, ivanjske lile)
YUHEL (jb.), planina (Yuhor, planina u Srbiji)
YW (jb), zelen. Isto kao IO (yw = iv > iva; io = jo > joha,
jova = jeha ≈ Jehova).
IWCH (jb.), vrhovni
..............................
272
ac. str. 183.
b. str. 384, 385, 387, 39.
c. str. 39, 75, 87, 146, 150.
dv. vol. II.
f. vol. I.
f. vol. II.
fe. str. 422.
gl. str. 1403.
jb. vol. III, str. 485, 486, 494, 498, 495, 496, 497, 501.
ws. str. 532.

Z.

ZABALIA (jb.), prostor, produžetak (zaba > zabat)

ZACONA (jb.), konveksno, ispupčeno, lučno
ZACONA (jb.), modrica
ZACONARIA (jb.), udarač
ZACONDU (jb.), svoditelj
ZACONDUA (jb.), svod (zakon dua = zakon duha)
ZACONDUA (jb.), modar od udara
ZACONTZEA (jb.), luk
ZACUA (jb.), vreća, žaka. Vidi Sac.

Napomena:

Zacona = zakona = ispupčeno, modro.

273
 ZACONA (č. ZAKONA) znači ZAOBLJENO, ISPUPČE-
NO. U tom ZACONA je srpsko ZAKON. Korijen je ZAC pos-
tanjem od SAC: SAC > SAKA > SAKA = DRŽAČ, ČUVAR.
ZACONA je SVOD (NEBO), a ZACONDU (SVODITELJ) je
BOG. Time se saznaje i značenje riječi ZAKON, jer galsko
ON znači MJESTO, BORAVIŠTE, STAN: ZAKON je DRŽA-
ČA STAN, BOŽIJE BORAVIŠTE (misli se na Božije, a ne
ljudske zakone).

ZACURRA (jb.), pas (on je čuvar)

ZADARN (jb.), Saturn (zadarn > Zadar)
ZADARN (c.), Saturn (Zadar)
ZALEA (jb.), želja
ZAH (b.), žaka. Vidi Sac.
ZEH (b.), suša, žed
ZEHAS (c.), žedan
ZER (jb.), vis, visina
ZETH (c.), lonac: u irskom seth (> zeth) znači rupa, du-
bina, ponor (ed.). Zeta = dub, dubina, dolina, kotlina (u
Crnoj Gori to je oblast oko toka rijeke Zete).
ZETHAN (jb.), strelica
ZIGHYR (c.), curenje
ZILLI (b.), jegulja (≈ žila)
ZORABIA (jb.), tok, kružni tok, cirkulacija
ZORABILLA (jb.), kruženje, kružni tok
ZORIA (jb.), vrijeme, dona, sezona

Napomena:
Sanskritsko SORA znači KRUŽNI TOK, KRUŽENJE, a
to znači i galsko ZORABIA i ZORABILLA. Prelaslkom S u Z
od sanskritskog SORA dobijeno je srpsko ZORA, ista riječ
koja se nalazi u galskom ZORABIA i ZORABILLA. Da se
radi o vremenskom ciklusu, tome svjedoči i galsko ZORIA,
vrijeme, doba, sezona.

274
ZORIONA (jb.), čestitka
ZORIEZA (jb.), nezrelo, zeleno
ZORITUA (jb.), prerano, rano
ZORROSTARIA (jb.), general (≈ Zoroaster)
ZORROSTASUNA (jb.), duh
ZORTEA (jb.), napredak (zor > zori, sviće)
ZUCIA (jb.), baklja, zapaljivo (zuc = zuk > zuč)
ZURIA (jb.), znak, cilj, meta (nešto u što se zuri)
ZYGUR, ZYGHIR, ZIGUR (c.), vlaga (zigu > žigura)
ZYTHOS (jb.), ječam (zythos = zithos > žito)
..............................
c. str. 49, 91, 136, 163.
ed. str. 455.
jb. vol. III, str. 403, 404, 405.

275
Literatura
a. Joseph Loth, Chrestomathie Bretonne (Armori-
cain, Gallois, Cornique); Paris, Emile Bouillon Libraire-
-Éditeur, 1890.
ac. Archibald Cregeen, A Dictionary of the Manks
Language; Douglas, 1835.
am. American Journal of Archaeology, Second Se-
ries, Vol. 25; January- June, Concord, N.H., The Rum-
ford Press, 1921.
are. Arthur John Evans, Antiquarian Researches in
Illyricum, Part I and II, The Archaeologia, Vol. XLIX;
Westminster: by Nichols and Sons, 1883.
arj. Arthur James Johnes, Philological proofs of the
original unity and recent origin of the Human Race,
Apendix A, London, Samuel Clarke, 1843.
al. Louis-François Daire (Père Daire), Dictionnaire
Picard Gaulois Et François; Paris: H. Champion, 1911.
aj. Alexander Jones, The Cymry of '76; New York:
Sheldon, Lamport & Co., 1855.
ap. Austin M. Patterson, A French-English Dictio-
nary for Chemists, Second Edition; New York: John Wi-
ley & Sons, Inc.: London: Chapman & Hall, Limited,
1921.
aš. Abdulah Škaljić, Turcizmi u srpskohrvatskom je-
ziku; “Svjetlost” Izdavačko preduzeće, Sarajevo 1966.
b. Robert Williams, Lexicon Cornu-Britannicum;
Llandovery: Roderic; London: Trubner & Co., 1865.
bf. Basil Ferris Campbell Atkinson, The Greek Lan-
guage, Second Edition, Revised; London, Faber
and Faber Limited, 1933.
c. Frederick W. P. Jago, An English-Cornish Dicti-
onary; London: Simpkin, Marshall & Co.; Plymouth: W.
H. Luke, 1887.

276
 ca. Charles Anthon, A Classical Dictionary: conta-
ining an account of the principal proper names men-
tioned in ancient authors; New York: Harper & Brothers
Co., 1841.
ck. Carl Kerényi, Prometheus: Archetypal Image of
Human Existence, Bollingen Series LXV • I; Princeton
University Press, Princeton, New Jersey, 1997.
ct. C. T. Watkins, A Portable Cyclopædia; or, Com-
pendious Dictionary of Arts and Sciences Including the
Latest Discoveries; London: Printed for Richard Phil-
lips, 1810.
d. William Owen Pughe, A Dictionary of the Welsh
Language, Vol. I-II,The Second Edition; Denbigh: Prin-
ted and published by Thomas Gee, 1832.
dc. Servando Pérez Barreiro, A Complete English-
Galician Dictionary, Galician-English; Vigo, Ediciones
Cardenoso, 2008.
dđ. Đura Daničić, Korijeni s riječima od njih pos-
talijem u hrvatskom ili srpskom jeziku; JAZU, Zagreb,
1877.
dh. David Huges, The British Chronicles, Book I;
Heritage Books, Westminster, Maryland, 2007.
di. Dictionarium Scoto-Kelticum: A Dictionary of the
Gaelik language, Vol. I-II; Edinburgh: William Balc-
kwood; London: T. Cadell, 1828.
ds. Daniel Silvan Evans, A dictionary of the Welsh
language, Part 3, Carmarthen, W. Spurel & Son. Lon-
don: Simpkin, Marshall & Co.; Bernard Quaritch. 1893.
dse. Daniel Silvan Evans, Dictionary of the Welsh
Language; Carmarthen: Published by William Spurel;
London: Simpkin, Marshall, abd Co., 1887.
dv. William Owen Pughe, A Dictionary of the Welsh
Language, Vol. I-II; London: Printed for E. Williams,
1803.

277
 đd. Đ. Daničić, M. Valjavac, P. Budmani, T. Maretić,
Rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika; I - VIII; JAZU,
Zagreb, 1867-1922.
pb. Pero Budmani, Rječnik hrvatskoga ili srpskoga
jezika, Dio V; JAZU, Zagreb, 1898 – 1903.
dsp. Dunlap, S. F. (Samuel Fales), The origin of an-
cient names of countries, cities, individuals, and gods,
Cambridge, Metcalf and Company, 1856.
e. Edward Dwelly, A Gaelic Dictionary, Vol. I-III;
Herne Bay: E. Macdonald & Co., The Gaelic Press,
1902-
eaw. E. A. Wallis Budge, An Egyptian Hieroglyphic
Dictionary, Vol. I; London, John Murray, 1920.
ed. Edward O'Reilly, An Irish-English Dictionary;
Dublin, James Duffy, 1864.
eda. Edward Anwyl, Celtic religion in Pre-Christian
times, London, Archibald Constable & Co, 1906.
edn. The Edinburgh encyclopaedia; 1830. The Ju-
venile, 1853.
ef. William Shaw, A English and Galic Dictionary,
Vol. II; London: W. and A. Strahan, 1780.
ek. E. Kluge and F. Lutz, English Etymology, Karl J.
Trubner, Strassburg, 1898.
el. Eclectic Magazine: Foreign Literature, Volume
12, edited by John Holmes Agnew, Walter Hilliard
Bidwell; New - York, E. R. Pelton, Publisher, 1870.
elj. Ellis Jones, A new pocket dictionary of the Wel-
sh and English Languages: Geiriadur llogell cymreig a
seisonig; Cearnarfor, Cyhoeddwid Gan William Potter
& Co, 1840.
en. Encyclopedia of Ancient Deities, By Charles
Russell Coulter and Patricia Turner; New York, Rout-
ledge Taylor & Francis Group, 2000.
evf. Francis Edward Jackson Valpy, A Manual of

278
Latin Etymology; London: Longman and Co.; and H. G.
Bohn, 1852.
f. William Shaw, A Galic and English Dictionary,
Vol. I; London: W. and A. Strahan, 1780.
fe. Francis Edward Jackson Valpy, An Etymolo-
gical Dictionary of the Latin Language, London: Printed
by A. G. Valpy, 1828.
fd. Louis François Daire, Dictionnaire Picard Gau-
lois et Françios; Paris: H. Champion, 1911.
fh. Francis Henry Stratmann, A Dictionary of the
Old English Language; Krefeld: Kramer and Baum,
1867.
fj. Francis Johnson, A Dictionary, Persian, Arabic,
and English; London: Wᴹ. H. Allen and Co., 1852.
g. Joseph Loth, Chrestomathie Bretonne (Armori-
cain, Gallois, Cornique); Paris, Emile Bouillon Libraire
- Éditeur, 1890.
gl. Henry George Liddell and Robert Scott, A Gre-
ek-English Lexicon; Oxford: The Clarendom Press,
1883.
h. Stanko Vraz, Kolo, Knjiga IV; Zagreb, Narodna
tiskarnica Dra. Ljudevita Gaja, 1847.
hi. John Dowson, A Classical Dictionary Of Hindu
Mythology And Religion, Geography, History, And Lite-
rature; London: Trübner and Co., 1879.
hu. Harry Uhane Jim and Garnette Arledge, Wise
Secrets of Aloha: Learn and Live the Sacred Art of Lo-
milomi, San Francisco, CA/ Newburyport, MA: Weiser
Books, 2007.
i. John Rhys, Lectures on the Origin and Growth of
Religion as Illustrated by Celtic Heathendom; London,
Edinburgh: Williams and Norgate, 1888.

279
 is. Ilo Stefanllari, Albanian-English, English-Albani-
an; New York, Hippocrene Books, INC, 2006.
isa. Isaak Lowndes, A Modern Greek and English
Lexicon, Corfu, 1837.
it. Isaak Taylor, Etruscan Researches, London,
Macmillan and Co., 1874.
j. George Rawlinson, History of Herodotus, Vol. III;
London: John Murray, 1862.
jb. Jean-Baptiste Bullet, Mémoires Sur La Langue
Celtique, Tome I-III; Besançon: Claudi-Joseph Daclin,
1759.
jba. J. Bodvan Anwil, Spurrell’s Welsh-English Dicti-
onary, Tewlfth Edition; Carmarten, W. Spurrell & Son,
1934.
jbt. John Buchan Telfer, The Crimea and Transca-
ucasia, H.S. King & Company, 1876, p. 92; Henry Da-
uby Seymour, Russia on the Black Sea and Sea of
Azof, Murray, 1855.
jb-wh. Jacob Bryant and William Holwell, A Mytho-
logical, Etymological, and Historical Dictionary; Lon-
don, 1793.
jc. J. Ch. Traver, The Royal Phraseological English-
French, French-English Dictionary: London: Dulau &
Co., 1879.
jd. John Dyneley Prince, Materials for a Sumerian
Lexicon; Leipzig, J. C. Hinrichs’sche Buchhandlung,
1908.
je. Jovan Erdeljanović, Kuči – pleme u Crnoj Gori,
Srpski etnografski zbornik, Knjiga VII, Naselja srpskih
zemalja, Knjiga IV, Državna štamparija kraljevine Sr-
bije, Beograd, 1907.
jg. John Groves, A Greek and English Dictionary;

280
Boston: Hilliard, Gray and Company, 1836.
jgr. J. G. R. Forlong, Rivers of Life, Vol II; London,
1883.
jk. John Kelly, A Practical Grammar of the Ancient
Gaelic; Douglas, Isle Of Man: The Manx Society, 1859,
Reprinted 1870.
jmr. James W. Redhouse, A Turkish and English
Lexicon, Constantinople, 1890.
jkn. John Knox, The History of the Reformation of
the Church of Scotland; Preface by Mr David Bucha-
nan, Edinburgh, Printed for Oliver & Boyd, 1816.
joh. John Evans, A Popular History of the Ancient
Britons or the Welsh People, London: Elliot Stock,
1901.
jor. Jordanes, The Origin and Deeds of the Goths.
jpy. John Pym Yeatman, The Shemetic Origin of
the Nations of Western Europe; London: Burns and
Oates, 1879.
jr. John Richardson, A Dictionary, Persian, Arabic,
and English; London: Wᴹ. H. Allen and Co., 1852.
jro. John Robinson, Proofs of a Conspiracy Against
All the Religions and Governments of Europe: Carried
on in the Secret Meetings of Free Masons, Illuminati,
and Reading Societies; London: Printed for T. Cadell,
1797.
jus. James Austin Bastow, A Biblical Dictionary;
London: Longman, Brown, Green, Longmans and
Robrets, 1859.
k. S. F. Dunlap (Samuel Fales), 1825-1905, The Or-
igin of Ancient Names of Countries, Cities, Individuals
and Gods; Cambridge: Metcalf and Company, 1856.
kp. Constantine Porphyrogenitus, De Administrando

281
Imperio.
lw. L. A. Waddell, Egyptian civilization of Sumer ori-
gin & real Chronology; Luzak & CO, London, 1930.
m. Robert Philips Greg, Comparative Philology of
the Old and New Worlds in Relation to Archaic Spe-
ech; London: Kegan Paul, Trench, Trübner & Co.,
1893.
mb. Milan Budimir (Beograd), Iliri i Prailiri, De Illyriis
et Protoillyriis, Vjesnik za arheologiju i historiju dalma-
tinsku, Bulletin d'archeologie et d''histoire dalmate LIII
(l950 - 1951); Posebni otisak - Tirage ipart, Split, 1952,
Tisakh: Novinsko - izdavačko poduzeće ''Slobodna
Dalmacija'', Split.
ms. Samuel Bogumił Lind, Słownik języka polski-
ego, Tom II, Część I; w Warszawie, u Autora, 1809.
msb. Samuel Bogumił Lind, Słownik języka polski-
ego; Tom V, Lwów, W Drukarni Zakładu Ossołińskich,
1839.
mt. Merrlil C. Tenney, The Zondervan Pictorial Bible
Dictionary, Regensy Reference Library, Grand Rapids,
Michigan, 1967.
mw. Monier Monier-Williams, A Sanskrit-English Di-
ctionary; Oxford, The Clarendon Press, 1960.
na. Neil MacAlpine, A Pronouncing Gaelic Dictio-
nary, Second Edition; Edinburgh: Stirling & Kenney,
1833.
old. Oxford Latin Dictionary, Oxford, At The Claren-
don Press, 1968.
ps. Petar Skok, Etimologijski rječnik hrvatskoga ili
srpskoga jezika, Knjiga I-III; JAZU, Zagreb, 1971-1973.
p. Robert Cæsar Childers, A Dictionary Of The Pali
Language; London: Trübner and Co., 1875.
282
 pr. Procopius, History of the Wars.
pg. William Owen Pughe, A Dictionary of the Welsh
Language, Vol. I-II; Denbigh, Printed and pyblished by
Thomas Gee, 1832.
psd. Patrick S. Dinneen, An Irish-English Dictiona-
ry, Dublin: Pyblished by M. H. Gill & Son, Ltd.: London:
David Nutt, 1904.
ra. Robert Archibald Armstrong, Gaelic Dictionary
in Two parts; London: Printed for James Duncan, 1825.
raa. R. A. Armstrong, A. M.Gaelic Dictionary in Two
parts; London, Printed for James Duncan, 1825.
rg. James George Roche Forlongp, Rivers of Life,
Or Sources and Streams of the Faiths of Man in All
Lands, Vol. II; London, 1883.
rgl. Robert Gordon Latham, Elements of Compa-
rative Philology, London: Walton and Maberly, 1862.
sa. Severi Alanne, Suomalais-englantilainen sana-
kirja. Finnish-English dictionary; Superior, Vis., Tyŏmi-
es Kustannusṭyhiŏn Kustannuksella, 1919.
sd. Samuel F. Dunlap, The Origin of Ancient Names
of Countries, Cities, Individuals and Gods; Cambridge:
Metcalf and Company, 1856.
sl. Stephen Langdon, A Sumerian Grammar and
Chrestomathy; Paris, Libraire Paul Geuthner, 1911.
sp. Spurrell’s Welsh-English Dictionary, Tewlfth Ed-
ition, Edited by J. Bodvan Anwil, Tarmarten, W. Spu-
rrell & Son, 1934
st. Stuart E. Mann, An Historical Albanian – English
Dictionary; Longmans, Green and Co., London, Bom-
bay, Madras, New York, Toronto, 1948.
sw. S. F. Fallon, A new Hindustani-English Dictio-
nary, Banāras, Medical Hall Press, 1879.
tg. Thomas Green, The Universal Herbal; or, Bota-
nical, Medical, and Agricultural Dictionary, Vol. I; Liver-

283
pool: Printed at The Caxton Press by Henry Fisher,
1816.
tl. Titus Lewis, A Welsh-English Dictionary, Car-
marthen, Printed by J. Evans, 1815.
tr. Thomas Richards, A Welsh and English Dictio-
nary; Merthyr Tydvil,Published by Thomas Price, 1839.
vk. Vuk Stef. Karadžić, Srpski rječnik istumačen
njemačkijem i latinskijem riječima, Četvrto državno iz-
danje; Beograd, Stamparija Kraljevine Jugoslavije,
1936.
vsk. Vuk Stef. Karadžić, Srpski rječnik istumačen
njemačkijem i latinskijem riječima; Beč, Štamparija jer-
menskoga namastira, 1852.
vuk. Vuk Stefanović, Srpski rječnik istolkovan nje-
mačkim i latinskim riječima, Beč, Jermenska štam-
parija, 1818.
vn. Вячеслав Новиков, Cлово "Cолнце" на всех
языках мира; Литературно-публицистический
журнал Идиот, Nº 43, Витебск, 2012.
wil. William Reeve, A Dictionary Canarese and En-
glish; Revised, Corrected and Enlarged by Daniel San-
derson, Bangalore: Wesleyan Mission Press, 1858.
wils. William Smith, Dictionary of Greek and Roman
Geography, Vol. II; London: John Murray, 1872.
wr. William Richards, A Pocket Dictionary Welsh-
English; Wrexham: R. Huges & Son; London: Simpkin,
Marshall & Co., 1861.
wrh. William Richards, Welsh and English Dictio-
nary (Geiriadur Cymraeg a Saeseneg); Caerfyrddin,
1832.
wri. William Richards, Welsh and English Dictionary
(Geiriadur Cymraeg a Saeseneg), Caerfyrddin, 1832.

284
 ws. Walter William Skeat, An Etymological Dictio-
nary of the English Language; Oxford: The Clarendon
Press; New York: Macmillan and Co., 1893.
wsm. William Smith, A Dictionary Of The Bible, Vol.
I; London: John Murray, 1861.
wsmt. William Smith, A Dictionary Of The Bible,
Vol. I; New York: Hurd and Houghton, 1871.

Solarni motiv na vezenom jagluku.

285
AUTORŽ

Petko Nikolić Viduša rođen je na Viduši kod Kaknja

na dan Sv. Petke 27. (14.) oktobra 1951. godine. Os-
novnu školu pohađao je u Modrinju, opština Kakanj, i u
Perinom Hanu kod Zenice, a srednju u Zenici. Studi-
rao u Sarajevu. Kao prosvetni radnik radio u zeničkim
osnovnim školama. Od 1992. protjeran iz njegove Bos-
ne živi u Kanadi.

286
287