INFOTEH-JAHORINA Vol. 12, March 2013.

Implementacija MVC arhitekture u JSP tehnologiji

Jelena Ćosović, Miljan Radojičić

studenti drugog ciklusa studija
Elektrotehnički fakultet
Istočno Sarajevo, Bosna i Hercegovina
e-mail: jelena-cosa@hotmail.com, miljan.radojicic@yahoo.com

Sadržaj—Na početku rada biće predstavljen WWW i klijent-
server arhitektura koja je najzastupljenija arhitektura u Web
aplikacijama. Na osnovu ove arhitekture izvršena je podjela Web
tehnologija koje se izvršavaju na klijentskoj i na serverskoj
strani. U radu će biti riječi o JSP tehnologiji i MVC arhitekturi
kao i primjeni te arhitekture u JSP-u, tj. kako je izvršena podjela
na model (upotrebom klasičnih Java klasa), kontroler
(upotrebom servleta) i view (upotrebom standardnih JSP
stranica). U radu će biti dati primjeri Web aplikacije koju su
autori kreirali, a koja komunicira sa alumni bazom
Elektrotehničkog fakulteta u I. Sarajevu i omogućava
manipulisanje podacima koji se nalaze u toj bazi podataka.
Ključne riječi-JavaServer Pages, Java, Model-View-Controller,
JDBC
I. UVOD
U današnje vrijeme Interneta i ubrzane modernizacije, sve
više kompanija, organizacija i pojedinaca žele da povećaju
svoj udio na tržištu i reklamiraju i popularizuju svoje usluge i
proizvode. Kao najefikasnije rješenje nameće se izrada Web
stranica upotrebom različitih tehnologija koje su danas
dostupne. Svakako, na samom početku, potrebno je postaviti
ciljeve, analizirati sve dostupne podatke, naći odgovarajuću
strategiju, kako željeni rezultat na kraju ne bi izostao. Nakon
ovih koraka, prelazi se na implementaciju, tj. izradu Internet
prezentacije. Da bi se napravilo kvalitetno rješenje, mora se
poznavati tehnologija i alati koji se koriste za izradu.
U ovom radu predstavljeni su tehnički aspekti izrade Web
aplikacije, tj. Internet softvera za informacione sisteme
upotrebom JSP-a (eng. Java Server Pages) kao jedne od
najpopularnijih tehnologija za izradu Internet softvera.
II. WWW I KLIJENT-SERVER ARHITEKTURA
A. WWW
WWW (eng. World Wide Web) ili skraćeno Web
predstavlja svjetsku mrežu međusobno povezanih dokumenata
napisanih posebnim jezikom HTML (eng. HyperText Markup
Language) koji omogućava povezivanje sa drugim elementima
i uključivanje svih elemenata multimedije. Tim Berners-Lee uz
pomoć Robert Cailliau-a napisao prijedlog za projekat nazvan
“WorldWideWeb” (skraćeno W3) koji je predstavljao
“hipertekstualni sistem” u kojem su jasno bili odvojeni dijelovi
za pohranjivanje i dijelovi za prikazivanje informacija [1].
Pomoću klijentskih programa tj. pretraživača (eng. browsers),
koji se mogu pokrenuti na različitim platformama, korisnici
pristupaju podacima koji se nalaze na hipertekstualnim
serverima.[1]
B. Klijent-server arhitektura
Kao što se može vidjeti iz prethodnog, klijent-server
arhitektura je usko vezana za Web još od samog početka
razvoja. Klijent-server predstavlja vezu među procesima koji s
pokreću na istim ili različitim mašinama koje su mrežno
povezane.[2]
Klijent najčešće predstavlja Web pretraživač na lokalnom
računaru. Pretraživač kontaktira Web server i šalje mu zahtjev
za određeni resurs koji se nalazi na serveru. Pretraživač prima
informaciju koja stiže kao odgovor od servera na zahtjev koji
mu je prethodno klijent poslao, i pretraživač prikazuje
informaciju na korisničkom računaru.[2] Serveri predstavljaju
računare na kojima su pokrenuti procesi koji su odgovorni za
obradu HTTP klijentskih zahtjeva i za slanje HTTP odgovora
klijentima koji najčešće predstavljaju HTML stranice. Serveri
su zaduženi i za obradu ne samo statičkog već i dinamičkog
sadržaja (kreiranih pomoću JSP-a, PHP-a, ASP-a, ASP.NET-a
i slično). [2]
III. WEB TEHNOLOGIJE
Komunikacija na Internetu se može podijeliti na dva
odvojena dijela: klijente i servere. Upravo ovakva podjela
omogućila je da aplikacije budu sastavljene iz više
komponenti. Ove komponente mogu da budu na različitim
mašinama, a koje rade zajedno komunicirajući putem mreže
(Interneta). U skladu sa klijent-server arhitekturom i razvijanje
komponenti koje čine Web aplikaciju je podjeljeno na
programiranje na klijentskoj strani i programiranje na
serverskoj strani. [3]
Tehnologije koje su razvijene za programiranje na
klijentskoj strani, tj. client-side tehnologije imaju jedan glavni
cilj, a to je omogućavanje da se sadržaj Web stranica mijenja u
skladu sa promjenama koje korisnik unosi. Dijelovi skripti se
ugrađuju u HTML dokumente ili se oni pozivaju iz dokumenta
i na taj način mogu da npr. procesiraju podatke koji se unose u
forme, kako bi se provjerilo da li podaci koji su unijeti
odgovaraju zadanim šablonima ili da se ponašanje određenih
objekata unutar HTML dokumenta određuje skriptama koje
reaguju na događaje koje generišu ti objekti. Najpoznatije
tehnologije koje se koriste na klijentskoj strani su: JavaScript,
Ajax (eng. Asynchronous JavaScript and XML) i jQuery kao
posebna JavaScript biblioteka.[3]

- 1244 -
 Tehnologije za programiranje na serverskoj strani, tzv.
server-side tehnologije uključuju skripte unutar HTML koda
koje rezultuju obradom klijentskog zahtjeva od strane skripti
koje se pokreću na serverskoj stani prije nego što server
pošalje odgovor klijentu. Obrada na serverskoj strani obuhvata
dinamičko dodavanje ili promjenu sadržaja Web stranica. Ove
skripte se koriste za pristupanje podacima u bazi, za obradu
podataka HTML formi, za uređivanje Web stranica kao i za
zaštitu, pošto se serverski kod ne može vidjeti iz klijentskog
pretraživača. Najzastupljenije server-side tehnologije danas
su: PHP (eng. Hypertext Preprocessor), ASP (eng. Active
Server Pages) i JSP (eng. Java Server Pages).[3]
IV. JSP
JSP predstavlja jednu od najpopularnijih tehnologija koje
se pokreću na serverskoj strani. . U JSP je predstavljena JSTL
(eng. JSP Standard Tag Library) biblioteka koja pruža dodatne
tagove koji su bili veoma korisni i doveli su do značajnog
porasta interesovanja za ovu vrstu tehnologije. JSTL
biblioteka je kolekcija tagova koji enkapsuliraju fukcionalnost
mnogih standardnih JSP tehnologija i na taj način uklanjaju
eventualna ponavljanja i kreiraju mnogo kompaktniju
aplikaciju. Zajedno sa JSTL predstavljen je i JSP EL (eng.
Expression Language), koji je služio za kreiranje prilagođenih
komponenti. [4].
JSP je stekla popularnost uvođenjem određenih novina i
alata koje su umnogome učinile jednostavnijim i efikasnijim
proces izrade Web aplikacija. Prednosti koje JSP tehnologija
pruža su [5]:
a) Osobina da se jednom napiše, a svugdje pokreće –
JSP tehnologija je nazavisna od platforme, Web servera i
osnovnih serverskih komponenti. JSP stranice se mogu
pokrenuti na bilo kojoj platformi i bilo kom Web serveru i
može im se pristupati sa bilo kog Web pretraživača.
b) Visokokvalitetna podrška alatima – Nezavisnost od
platformi dozvoljava JSP korisnicima da izaberu nabolje alate.
Takođe, jedan od ciljeva dizajna JSP-a je taj da se naprave
visokokvalitetni prenosivi alati.
c) Ponovna upotreba komponenti i biblioteka za tag-ove
– JSP tehnologija naglašava ponovnu upotrebu komponenti
kao što su JavaBean komponente i biblioteke za tag-ove. Ove
komponente se mogu koristiti sa interaktivnim alatima za
razvoj komponenti i kompoziciju stranice, pružajući tako
nezavisnost od platformi i fleksibilnost jezika.
d) Odvajanje dinamičkog i statičkog sadržaja – JSP
tehnologija pruža mogućnost odvajanja statičkog sadržaja od
dinamičkog sadržaja. Ovo u mnogome pojednostavljuje proces
kreiranja sadržaja. Odvajanje podržavaju i tzv. bean
komponente, koje su posebno dizajnirane za interakciju sa
objektima na serverskoj strani i mehanizam za tag-ove.
e) Podrška akcijama, izrazima i skriptovanju – JSP
tehnologija podržava i skriptne elemente i akcije. Akcije
enkapsuliraju korisne funkcionalnosti u veoma pogodnu formu
kojom alati mogu da manipulišu. Izrazi se koriste za
pristupanje podacima. JSP 2.0 verzija je dodala i EL (eng.
expression language) Java-baziranim skriptama. Izrazi u EL-u
direktno izražavaju autorove koncepte kao svojstva u tzv.
- 1245 -
bean-ovima i pružaju više kontrolisan pristup podacima u
aplikaciji. JSP 2.0 specifikacija je dodala i mehanizam kojim
autori mogu pisati akcije koristeći direktno JSP tehnologiju.
Ovo znatno pojednostavljuje proces pisanja akcija.
V. MVC ARHITEKTURA
MVC (eng. Model-View-Controller) predstavlja softversku
arhitekturu ili dizajn šablon koji se koristi u softverskom
inženjerstvu a čiji je osnovni princip baziran na ideji da logika
aplikacije treba biti razdvojena od njene prezentacije, tj. logika
je podjeljena na tri odvojene jedinice: model, prezentacioni
nivo (eng. view) i kontroler (eng. controller) koji komuniciraju
jedni sa drugima.[6]
Model se bavi ponašanjem i podacima aplikacije, odgovara
na zahtjeve za informacijama o svom stanje (koji najčešće
šalje pogled) i odgovara na instrukcije za promjenom stanja
(koje najčešće šalje kontroler). Model je zadužen za
izvršavanje upita nad tabelama u bazi podataka i obavljanje
računanja u zavisnosti od ulaznih promjenljivih.[7]
Pogled (eng. view) je zadužen za prikaz informacija koje
je dobio od modela. Pogled ili prezentacioni sloj nije zadužen
za obradu podataka koji se unose, već je jedino zadužen za
renderovanje podataka koje dobije od modela i slanje
podataka na odgovarajuće mjesto.[7]
Kontroler (eng. controller) je zadužen za interpretaciju
ulaza koje korisnik unosi putem miša i tastature, na osnovu
čega informiše model i/ili pogled da izvrše ažuriranje, ukoliko
je to potrebno. Kontroler je zadužen za obradu zahtjeva koje
šalje klijent, na osnovu kojih učitava ili ažurira prezentacioni
nivo tj. poglede. Na slici 1. prikazana je komunikacija između
dijelova MVC arhitekture.[7]
Slika 1. MVC arhitektura
VI. IMPLEMENTACIJA MVC ARHITEKTURE U JSP
TEHNOLOGIJI
Web aplikacija, koju su autori kreirali u praktičnom dijelu
rada, predstavlja softver kreiran upotrebom JSP tehnologije
koji omogućava komunikaciju sa alumni bazom
Elektrotehničkog fakulteta u Istočnom Sarajevu. Korisniku
aplikacije je omogućeno da manipuliše podacima u bazi, tj. da
unosi nove zapise, mijenja postojeće zapise kao i da ima uvid
u postojeće zapise u bazi podataka. Aplikacija je krerana
upotrebom MVC arhitekture, pa su u nastavku predstavljeni
svi dijelovi aplikacije, prema MVC arhitekturi.
A. Model
Model u okviru MVC arhitekture je predstavljen samim
podacima koji se nalaze u bazi podataka i obavljanjem CRUD
operacija nad tim podacima.
1) JDBC API
Za pristupanje podacima u bazi podataka koristi se je
JDBC (eng. Java DataBase Connectivity) API koji pruža Java
aplikacijama pristup većini sistema baza podataka pomoću
SQL-a (eng. Structured Query Language). Različiti DBMS
(eng. Database Management Systems) imaju veoma malo
zajedničkog: samo sličnu svrhu i većinom kompatabilan upitni
jezik. Pored toga, svaka baza podataka ima svoj API koji se
mora proučiti kako bi se mogli napisati programi koji
komuniciraju sa tom bazom. [8]
JDBC predstavlja pokušaj kompanije Sun da se kreira
platformski nezavisan interfejs između baza podataka i Java-e.
Osnovne tri funkcije JDBC-a su [9]: ostvarivanje konekcije sa
bazom podataka, slanje SQL komandi bazi podataka i obrada
rezultata. Sa JDBC-om se pruža mogućnost korištenja
standardnog seta metoda za pristup bazi. JDBC API definiše
set interfejsa koji enkapsuliraju veći dio funkcionalnosti baze,
uključujući izvršavanje upita, obradu rezultata i slično.
Programeri pišu tzv. JDBC driver, koji predstavlja set klasa
koje implementiraju ove interfejse za određeni DBMS.
Aplikacija koristi JDBC za interakciju sa jednom ili više baza
podataka, a da pritom ne posjeduje informacije o
implementaciji driver-a [8].
2) Povezivanje sa bazom podataka
Da bi se ostvarila konekcija sa određenom bazom
podataka, prvo je potrebno registrovati JDBC driver pomoću
JDBC Driver Manager-a. Driver Manager pruža osnovne
servise za upravljanjem JDBC driver-ima [9]:
Class.forName("com.microsoft.sqlserver.jdbc.SQLServ
erDriver");
Nakon registracije odgovarajućeg driver-a, pomoću
Connection objekta, koji enkapsulira konekciju na
odgovarajuću bazu podataka, formira se osnova za upravljanje
podacima:
Connection con = DriverManager. getConnection ("url",
"user", "password");
Metodi getConnection() se prosljeđuju tri parametra:
JDBC URL, korisničko ime i lozinka. Kada se pozove ova
metoda, Driver Manager poziva sve registovane driver-e i
provjerava koji od njih razumije URL. Ukoliko driver
razumije URL, on vraća Connection objekat.[9]
3) Kreiranje SQL naredbi
Jednom kada se ostvari konekcija na bazu, ona se koristi za
slanje SQL upita bazi podataka. Pošto ne postoje ograničenja
koja se odnose na vrstu SQL naredbi koja se šalju pomoću
JDBC-a, korisnik ima mogućnost da koristi upite specifične za
bazu ili ne-SQL upite. JDBC API pruža tri klase za kreiranje
SQL naredbi nad bazom podataka [9]:
- 1246 -
a) Statement - objekat koji se koristi za slanje
jednostavnih SQL naredbi
b) PreparedStatement – objekat koji se koristi za
izvršavanje naredbi više puta
c) CallableStatement – objekat koji se koristi za
izvršavanje SQL uskladištenih procedura.
4) Manipulacija rezultatima SQL naredbi
Nakon što se izvrši SQL upit, rezultati formiraju
pseudotabelu koja sadrži sve redove koji zadovoljaju
kriterijum upita. Tekstualna reprezentacija koja nastaje ovim
putem i koja sadrži podatke nije pogodna za Java programe.
Umjesto toga, JDBC koristi java.sql.ResultSet interfejs za
enkapsuliranje rezultata upita kao Java primitivne tipove i
objekte. ResultSet se može predstaviti kao tabela rezultata
upita u kojoj se mogu koristiti metode za navigaciju kroz
redove i preuzimanje vrijednosti određenih kolona. [9]
Podaci se preuzimaju iz ResultSet-a upotrebom getter
metoda koje referenciraju kolone sa podacima. ResultSet
getter metode omogućavaju uzimanje podataka odgovarajućeg
tipa iz kolona u trenutnom redu. Podaci u kolonama se u
trenutnom redu mogu uzeti u bilo kojem redoslijedu.
Preuzimanje podataka iz kolona se može obaviti na dva načina
referenciranjem imena tabele ili referenciranjem broja kolone
[9]:
ResultSet rs = stmt.executeQuery(query);
System.out.println(“Ime” + rs.getString(“Ime”) +
“Starost” + rs.getInt(3));
5) Uskladištene procedure
Uskladištena procedura predstavlja kolekciju T-SQL (eng.
Transact-SQL) naredbi koje mogu da prime i vrate parametre
koje dobijaju od korisnika. T-SQL predstavlja proširenje SQL-
a koje omogućava upotrebu uskladištenih procedura.
Uskladištene procedure se mogu predstaviti kao metode ili
funkcije napisane u T-SQL-u. [9]
Web aplikacija za alumni bazu visokoškolske ustanove,
prilikom komunikacije sa bazom podataka i manipulisanja
podacima u bazi, se oslanja na pozivanje uskladištenih
procedura.
6) DAO
Direktno manipulisanje podacima koji se nalaze u bazi
podataka u aplikaciji se obavlja Java klasama upotrebom Data
Access Object (DAO) šablona. DAO šablon je standardni
šablon koji se koristi za enkapsuliranje pristupa podacima.
Umjesto pozivanja JDBC-a ili nekog drugog API-ja direktno
iz svih Java klasa koje pristupaju podacima, vrši se
enkapsuliranje pristupa podacima u jedan ili više objekata za
pristup podacima (eng. data access objects - DAO). DAO
tipično sadrži metode za kreiranje, ažuriranje, uzimanje i
brisanje objekata iz baze podataka, kao i metode za pristup
bazi podataka koje vraćaju kolekcije objekata. [10]
a) Primjena DAO šablona u Web aplikaciji za alumni
bazu
U aplikaciji za alumni bazu visokoškolske ustanove,
pomoću Java klasa, obavljena je cjelokupna komunikacija sa
bazom podataka. Naime, za svaku CRUD operaciju (osim Da bi se prikazali podaci o trenutno prijavljenom
DELETE operacije) kreirane su posebne Java klase. Tako je korisniku, JSP stranica mora da uzme podatke iz zahtjeva koji
za dobijanje podataka iz tabele, tj. izvršenje SELECT naredbe, je poslao servlet, a to obavlja upotrebom jsp:useBean akcije:
kreirana klasa SelectService klasa, za promjenu podataka <jsp:useBean id="trenutniKorisnik" class="model.UserBean"
kreirana je UpdateService klasa i za dodavanje novog zapisa scope="session">
kreirana je CreateService klasa. </jsp:useBean>
Na primjeru klase za unos novog zapisa u bazu podataka,
U prethodnom kodu instancira se objekat klase UserBean
može se prikazati primjena DAO šablona i pozivanje
koji se nalazi u sesiji a čiji je naziv trenutniKorisnik. Ovom
uskladištenih procedura. U create() metodi se poziva se
objektu se može pristupati bilo gdje unutar JSP stranice, kao
poziva sljedeća procedura:
npr:
SP = conn.prepareCall("{ call add" + naziv + "('" +
<tr>
parametri+ "') }",
<td><img src="images/user.png"></td>
SQLServerResultSet.TYPE_SCROLL_INSENSITIVE,
SQLServerResultSet.CONCUR_READ_ONLY); <td width="164" height="43" class="tabela">
&nbsp;Ime
</td>
Varijabla parametri predstavlja vrijednosti podataka koje <td width="164" height="43" class="tabela">
se prema odgovarajućem redoslijedu upisuju u tabelu. <%=trenutniKorisnik.getIme() %>
</td>
Nakon što se izvrše uskladištene procedure, potrebno je </tr>
sačuvati informaciju o tome da li su se procedure uspješno
izvršile. U create() metodi se u heš mapu upisuje podatak o Iz ovog primjera se vidi način uzimanja podatka o imenu
uspješnosti i prebacuje u json format: korisnika koji je prijavljen u sistem i prikazivanja tog podatka
try { u okviru tabele sa ostalim podacima o korisniku.
...
SP.executeUpdate(); Osnovna komponenta koja se koristi u aplikaciji u JSP
kon.put("Result", "OK"); stranicama, JTable komponenta, kreirana je pomoću jQuery
... tehnologije i vrši Ajax pozive prema serveru. Pošto je kreirana
kon.put("Record", red); pomoću jQuery tehnologije, sve akcije i informacije u vezi sa
} catch (SQLException e) { poljima tabele se navode u okviru <script
kon.put("Result", "ERROR"); type="text/javascript"> </script> tagova i
kon.put("Message", "Nije moguće dodavanje novog
zapisa"); $(document).ready() funkcije, kako bi se obezbijedilo da se
e.printStackTrace(); akcije obavljaju prije učitavanja sadržaja stranice:
} <script type="text/javascript">
json = gson.toJson(kon); $(document).ready(function () {
$('#Tabela').jtable({
B. Pogled
title: 'Radno Mjesto',
Dio pogled u okviru MVC arhitekture predstavljen je JSP paging: true,
stranicama. JSP stranica predstavlja Web stranicu koja sadrži pageSize: 10,
elemente HTML-a, tj. HTML tag-ove. Pored HTML-a, JSP defaultSorting: 'DR_OZNAKA ASC',
actions: {
stranica može sadržati i JSP tag-ove koji dozvoljavaju serveru
...
da ubaci dinamički sadržaj u stranicu. JSP elementi se mogu },
koristiti u različite svrhe, kao što je povrat informacija iz baze fields: {
podataka. Kada korisnik zatraži određenu JSP stranicu, server ...
izvršava JSP elemente i spaja rezultate sa statičkim dijelovima },
stranice i tako dinamički kreiranu stranicu šalje nazad Web ...
});
pretraživaču.
});
Kada je riječ o komunikaciji između pogleda i kontrolera u </script>
okviru MVC arhitekture, podaci se razmjenjuju u oba smjera. Odavde se vidi da se na samom početku statički navodi
U prvom slučaju, kada se vrši slanje podataka od pogleda ka naziv tabele i maksimalan broj redova koji se prikazuju na
kontrolerima, kreira se request objekat koji sadrži informacije jednoj strani. Pored toga, navodi se i inicijalni poredak
o podacima koje je unio korisnik i dodatne informacije koje se podataka koji se uzimaju iz baze, što je u ovom slučaju po
implicitno kreiraju. Ovaj objekat se dalje obrađuje u nazivima u koloni DR_OZNAKA, i to u opadajućem
servletima, kako bi se dobili željeni podaci. redoslijedu. Kada korisnik vrši neku od CRUD operacija nad
U drugom slučaju, kada se podaci šalju od kontrolera ka tabelom, JTable komponenta šalje Ajax poziv odgovarajućem
pogledima, JSP stranica koristi jsp:useBean akciju kako bi servletu, a to je u ovom slučaju ProcessServlet:
dobila podatke iz zahtjeva koji je pristigao. Stranica za prikaz actions : {
informacija o korisniku koji je trenutno prijavljen na sistem listAction : 'ProcessServlet?akcija=select',
daje najbolji primjer upotrebe ove akcije. updateAction : 'ProcessServlet?akcija=update',
createAction : 'ProcessServlet?akcija=create'
},

- 1247 -
 Na osnovu vrijednosti parametra “akcija”, ProcessServlet
poziva odgovarajuće metode za obavljanje CRUD operacija.
Na slici 2, prikazan je izgled JSP stranice sa tabelom:
Slika 2. Izgled JSP stranice sa podacima iz baze podataka
C. Kontroler
Kontroler unutar MVC arhitekture predstavlja HTTP
servlet, koji nasljeđuje javax.servlet.http.HttpServlet klasu.
Servleti predstavljaju Java programe koji se pokreću na Web
ili aplikacionim serverima i koji se ponašaju kao srednji sloj
između zahtjeva koji dolaze od Web pretraživača ili drugih
HTTP klijenata i baza podataka na HTTP serverima. [11]
Kada se klijent poveže sa serverom i kreira HTTP zahtjev,
taj zahtjev može biti različitog tipa tj. može biti u različitim
metodama. Servlet posjeduje sljedeće metode: doDelete(),
doGet(), doPost(), doHead(), doOptions(), doPut(),
doTrace(), getLastModified() i service(). Najčešće
korištene metode su doGet() i doPost() metode. Ove metode
dozvoljavaju servlet-u da izvrši više različitih zadataka u
zavisnosti od načina na koji je pozvan, obrađujući klijentske
zahtjeve koji pristižu POST ili GET metodom. [11]
Unutar realizovane Web aplikacije nalaze se četiri servleta,
koji zajedno predstavljaju kontrolerski dio aplikacije. Glavni
dio kontrolera je predstavljen ProcessServlet-om u kojem je
realizovana osnovna logika za obavljanje CRUD operacija u
bazi podataka. Kada korisnik obavi određenu CRUD
operaciju, informacija o operaciji se POST metodom šalje
servletu. Prvo što je potrebno da ProcessServlet uradi je da
uzme podatak o obavljenoj operaciji i da na osnovu te
vrijednosti pozove odgovarajuće metode koje komuniciraju sa
bazom.
U slučaju kada korisnik želi da otvori stranicu za prikaz
podataka neke od tabela iz alumni baze, kreira se klijentski
zahtjev za obavljanje SELECT operacije. ProcessServlet iz
Request objekta uzima podatak o CRUD operaciji i dalje
poziva odgovarajuće metode:
String akcija = request.getParameter("akcija");
if (akcija.equals("select")) {
int startIndex =
Integer.parseInt(request.getParameter("jtStartIndex"));
int pageSize =
Integer.parseInt(request.getParameter("jtPageSize"));
String sorting = request.getParameter("jtSorting");
- 1248 -
...
SelectService select2 = new SelectService((String)
request.getSession().getAttribute("imeTabele"),
startIndex,pageSize, sorting, filterName, filterValue);
String json = select2.uzmiPodatkeTabele();
response.setContentType("text/html");
response.setCharacterEncoding("UTF-8");
response.getWriter().write(json.toString());
}
Odavde se može vidjeti da nakon određivanja vrste CRUD
operacije, koja je u ovom slučaju SELECT operacija, uzimaju
podaci o rednom broju prvog reda i ukupnom broju redova
koji se prikazuju na jednoj strani. Na osnovu tih podataka
poziva se konstruktor SelectService() i metoda
uzmiPodatkeTabele() koja uzima podatke iz tabele i vraća ih u
formatu json-a. Te podatke ProcessServlet pomoću Response
objekta vraća odgovarajućoj JSP stranici.
Slika 3. Izgled JSP stranice u slučaju uspješne promjene zapisa
U aplikaciji su UPDATE i INSERT operacije dozvoljene
samo administratorima, dok ostali korisnici nemaju dozvolu za
njihovo izvršenje. Ukoliko korisnik unese podatke za
dodavanje ili promjenu zapisa u tabeli, ProcessServlet
provjerava da li je korisnik administrator. Ukoliko jeste,
uzimaju se podaci koje je korisnik unio i pozivaju se metode
koje će se povezati sa bazom i izvršiti odgovarajuće
uskladištene procedure:
UserBean user = (UserBean)request.getSession().
getAttribute("trenutniKorisnik");
String json = "";
if (user.getNivo().intValue() == 9) {
Enumeration<?> parametri = request.getParameterNames();
...
UpdateService updateS = new UpdateService();
json = updateS.update((String) request.getSession()
.getAttribute("imeSP"), parametri);
}
else {
json = "{\"Result\":\"ERROR\",\"Message\":\"Nemate
dozvolu da izvrsite ovu operaciju\"}";
}
response.setContentType("text/html");
response.setCharacterEncoding("UTF-8");
response.getWriter().write(json.toString());
 Podaci koje vraća metoda update() su u formatu json-a, i
u zavisnosti od ishoda izvršenja UPDATE operacije, vraćaju
se podaci o uspješnom ili neuspješnom izvršenju. Ukoliko
korisnik koji želi da izvrši promjenu zapisa nije administrator,
u json podatak koji se vraća JSP stranici se upisuju podaci o
nepostojanju dozvole za izvršenje te operacije. Na slikama 3. i
4. je prikazan izgled iste stranice za slučaj uspješne i
neuspješne promjene zapisa u bazi podataka, respektivno.
Slika 4. Izgled JSP stranice u slučaju neuspješne promjene zapisa
Prilikom INSERT operacije, ProcessServlet obavlja istu
provjeru kao i u prethodnom primjeru, a jedina razlika je što
će se umjesto update() metode pozvati create() metoda:
CreateService add = new CreateService();
json = add.create((String)
request.getSession().getAttribute("imeSP"),
imenaKolona, parametri);
I ovdje će se u slučaju da korisnik nije administrator, u
json podatak koji se vraća JSP stranici upisati informacija o
nepostojanju dozvole za izvršenje INSERT operacije.
VII. ZAKLJUČAK
Danas se može reći da se JSP tehnologija manje koristi u
odnosu na druge Web tehnologije, a jedan od razloga je i
način realizacije aplikacije koja nameće upotrebu MVC
arhitekture. Osnovni cilj aplikacije je bio da se prikaže, kako
se razdvajanjem na dijelove sa definisanim zadacima
pojednostavljuje izrada Web aplikacije.
U radu je pažnja posvećena realizaciji dijelova MVC
arhitekture u JSP tehnologiji u Web aplikaciji za alumni bazu.
Kada je riječ o modelu, prikazano je kako se, primjenom DAO
šablona, realizuju tzv. JavaBeans klase, tj. klasične Java klase
zadužene za povezivanje sa bazom podataka i obavljanje
CRUD operacija nad podacima u bazi. Pošto se Web
aplikacija povezuje sa udaljenom bazom podataka, u ovom
dijelu prikazan je i način povezivanja aplikacije i baze
upotrebom JDBC driver-a. U dijelu za kontrolere,
predstavljeni su servleti i njihove dvije najznačajnije metode
doPost() i doGet() koje pružaju servlet-ima mogućnost da
usaglase rad svih dijelova MVC arhitekture. JSP stranice su
- 1249 -
opisane u okviru view dijela, gdje je akcenat stavljen na
metode koje JSP stranice koriste za uzimanje i predstavljanje
podataka koje dobiju od kontrolera.
ZAHVALNICA
Veliku zahvalnost dugujemo prof. dr Branku Perišiću, koji
je ujedno i mentor ovog rada, i asistentu Vladimiru Vujoviću
na neiscrpnoj pomoći tokom izrade teorijskog i praktičnog
dijela u okviru projekta-2 i završnog rada.
LITERATURA
[1] Tim Barners-Lee. “Information Management: A Proposal” Internet:
http://www.w3.org/ Proposal.html, Novembar 1990. god.
[27.Nov.2012.].
[2] S.C. Yadav i S.K.Singh. “Introduction,” u An Introduction To Client
Sever Computing, vol. 1, New Delhi, India: New Age International
Publishers, 2009, pp. 1-25.
[3] R. Orfali, D. Harkey i J. Edwards. “Web Client/Server: The Hypertext
Era,” u Client/Server Survival Guide, vol. 3, New York, United States:
John Wiley & Sons, 1999.
[4] G. Zambon i M. Sekler. “Introducing JavaServer Pages and Tomcat” u
Beginning JSP, JSF, and Tomcat Web Development: From Novice to
Professional, vol. 1, New York, United States: Apress, 2007.
[5] P. Delisle. “Overview” u JSP Specification, vol. 2, Santa Clara, United
States: Sun Microsystems, Inc., 2009.
[6] Trygve Reenskaug. “Applications Programming in Smalltalk-80 (TM):
How to use Model-View-Controller (MVC)” Internet: http://st-
www.cs.illinois.edu/users/smarch/ st-docs/mvc.html, 1979. god.
[01.Jan.2013.].
[7] Microsoft. “Model-View-Controller” Internet:
http://msdn.microsoft.com/en-us/library/ff649643.aspx, 2012. god.
[01.Jan.2013.].
[8] Jim Farley i William Crawford. “JDBC” u Java Enterprise in a Nutshell,
vol. 3, Sebastopol, United States: O’Reilly Media, 2005.
[9] John O’Donahue. “Introduction to JDBC” u Java Database
Programming Bible, vol. 1, , New York, United States: John Wiley and
Sons, 2005.
[10] S.Brown, S.Dalton i drugi. “Data Access Options for Web Applications”
u Pro JSP 2, vol. 4, New York, United States: Apress, 2005.
[11] Marty Hall i Larry Brown. “Servlet basics” u Core Servlets and
JavaServer Pages, vol. 2, Santa Clara, United States: Prentice Hall,
2003.
ABSTRACT
At the beginning of the paper will be presented the World
Wide Web and client-server architecture, which is the most
common architecture in Web applications. Based on this
architecture, it is made distribution of Web technologies that
are executed on the client and on the server side. This paper
will address the JSP technology as one of the technologies that
are executed on the server side. After that will be discussed the
MVC architecture and implementation of this architecture in
the JSP, i.e. how is made the division on model (using the
classic Java classes), controller (using servlets) and view (using
standard JSP pages). The paper will give examples of practical
realization of Web application for alumni database of the
university.
IMPLEMENTATION OF MVC ARCHITECTURE IN
JSP TECHNOLOGY
Jelena Ćosović, Miljan Radojičić