Scribd Logo
Upload

Welcome to Scribd!

  • Simulator

    Uploaded by

    ivanko
    14 views4 pages
    Obrazovanje

    Copyright

    © © All Rights Reserved

    Available Formats

    PDF or read online from Scribd

    Did you find this document useful?

    Is this content inappropriate?

    Report this Document
    Obrazovanje

    Copyright:

    © All Rights Reserved
    Download as PDF or read online from Scribd
    Flag for inappropriate content
    14 views4 pages

    Simulator

    Uploaded by

    ivanko
    Obrazovanje

    Copyright:

    © All Rights Reserved
    Download as PDF or read online from Scribd
    Flag for inappropriate content
    of 4
    DAVOR BONACIC ‘YU ISSN 0469 — 6255 NASE MORE 34 (5—6) 235 (1987) Simulator — prekretnica u obrazovanju pomoraca j, NEKAD I SAD Porazgovaramo li s nekini od starijih zapov- jednika, éak i onim koji jo’ aktivno plovi, doznat mo da je na svojim prvim putovanjima, osim magnetskog kompasa i sekstanta na brodu, imao irugih pomagala koje je mogao koristiti u navi- grec Od elektriénih pomagala prvi je naSao mjesto | brodu radiogoniometar, a zatim postupno i Jirugi navigacijski uredaji. Najvainiji_medu_njima je svakako radar, koji se na nasim novogradnjama pojavio krajem pedesetih godina. Dakle, pred samo iri desetljeca. Znatizeljnik koji danas pode na komandni most tilo kojeg novoizgradenog broda ostat ¢e zbunjen pred pultevima naéigkanim uredajima, indikatorima, lampicama, dugmadi... Cak i dobar znalac zapitat fe se Gemu neki od uredaja sluzi. Nije za Euditi se, uns rane sNASE MORE« bro} 5-6/2. jer se nova dostignuéa u elektronici uvode u sva podrudja primjene takoreci svakodnevno, a sigur- nost Ijudskih Zivota na moru i komercijalna eksplo- atacija tako skupih kompleksa kao Sto je brod sva- kako su dovoljan razlog za uvodenje mnogih ko- risnih inovacija. U svrhu povecanja sigurnosti plovijenja morem doneseno je vise medunarodnih konvencija. Kon- vencija 0 sigurnosti ljudskih Zivota na mora (SOLAS) potpisana davne 1960. godine donijela je izmedu ostalog odredbe 0 opremanju brodova tada poznatim navigacijskim uredajima zavisno od nam- jene i velitine broda. Medutim, do stupanja na snagu pojedinih konvencija ili njihovih dopuna ne- kada se éekalo godinama. Danas, s ubrzanim pretkom tehnike izmijenjeni su i postupci stupanja na snagu pojedinih propisa, koji danas postaju gba- veza u znatno kracim rokovima. Donedavna je izgledalo da je- dino obrazovne ustanove iz kojih regrutiramo pomorske kadrove kaskaju za brodovima u oprem- Ijenosti_modernim navigacijskim pomagalima. Jer, poznata je ¢i- njenica da su opremu dobivale uglavnom ako neki uredaj na brodu vise ne bi sluzio svrsi. Danas je situacija bitno izmije- njena uvodenjem suvremenih na- vigacijskih simulatora. Simulator kao pomagalo u ob- razovanju, posebno u prometnim djelatnostima gdje je rizik od ne- zgode vrlo velik, pokazao se kao ekonomigno i nadasve sigurno sredstvo. Shema navigacijskog _simulatora (kabinet se sastoji od tri prostorije S instrumentima i instruktorskim pultom) 235 Nekoliko faktora je uvjetovalo prodor simula. tora u podrugje pomorskog prometa, no najvise za- sluga pripada obavezi uvodenja pomagala za auto- niatsko radarsko ucrtavanje (ARPA — Automatic Radar Plotting Aid) na brodovima. U vrijeme razrade tehnitkih karakteristika za brodske uredaje triste za ARPA na brodovima je bilo jos dosta nedefinirano. Uz to je sredinom sedamdesetih godina viadala i opéa recesija u pomor skoj privredi. Stoga je nekoliko svjetskih proizvo- daa brodskih radara i automatike naslo kompenza- ciju uw razvoju radarskih simulatora. 2. ARPA — POMAGALO ZA AUTOMATSKO RADARSKO UCRTAVANJE Na klasignom radaru navigator u svrhu izbje- gavanja sudara mora uzastopno vrsiti Praéenje, uct tavanje i analizu podataka za svaki promatrani ob- Jekt. ARPA je uredaj koji mu omoguéava da sve po- trebne podatke za ve¢i broj pracenih objekata do- biva kontinuirano i automatski. Medunarodna pomorska organizacija (Interna- tional Maritime Organisation — IMO) je u rezolu- ciji_ Res. A, 422 (XI) donijela tehniéke zahtjeve za ARPA, éije su glavne karakteristike nize navedene: — Sve funkcije koje se rade automatski ne smiju imati losije performanse od onih koje bi vrsio Covjek. ARPA mora imati moguénost ruénog prihvaéanja objekata, a proizvolino i automatskog. Pracenje, analiza i prikaz informacija se mora vrsiti istodobno za najmanje 20 objekata kod automatskog prihvaéanja i 10 objekata kod rué- nog prihvaéanja. Za svaki objekt mora biti omoguéen prikaz ba- rem éetiri progle pozicije u periodu od najmanje osam minuta. Pokazivat (display) moze biti odvojen ili kao sastavni dio radara, ali obaveznog Ppromjera od barem 340 mm (katodna cijev promjera 16”). INSTRUCTOR'S CONSOLE NHMS-S0 236 Obavezan je prikaz relativnog. gibanja (relative motion), a dozvoljen i prikaz pravog_gibanja (true motion). Moraju biti omogucene dvije a proizvoljno i ti orijentacije radarske slike i to na naéin da vrhu ekrana bude: a) obavezno smjer sjevera (north-up) b) smjer pramca (head-up) i/ili smjer kursa (course-up) Kurs i brzina pracenih objekata moraju biti pri kazani_ u vektorskom obliku, a dozvoljen je do datno i grafiéki prikaz. Smjer gibanja pracenog objekta mora biti uob Ijiv za najvise jedan minut od prihvacanja, a svi podaci raspolozivi za tri minuta. ARPA prikaz na ekranu ne smije smetati igor noj radarskoj slici i mora biti podesivog inten ziteta, — Metoda prikazivanja mora omoguciti vidljivost danju inocu vecem broju promatrata. Mora postojati vizualni i/ili zvuéni signal m svaki objekt koji ude u odredeno odabrano pot iéje i za svaki praceni objekt koji Ge se pribli Ziti na odabranu minimalnu udaljenost u ode branom minimalnom vremenu, te za svaki izgub- Ijeni_ objekt. Sljedeci podaci u alfanumenikom obliku_moraju na zahtjev biti raspolozivi za svaki praceni ob- jekt: udaljenost azimut procijenjena udaljenost objekta u toéki naj blizeg prolaza (closest point of approach — PA) 4. vrijeme do CPA (time to closest point of approach — TCPA) 5. izratunati pravi kurs objekta 6. izratunata prava brzina objekta — Mora biti omoguéena simulacija pokusnog ma nevra $ utjecajem na sve pracene objekte. ARPA ne smije degradirati funkcioniranje ure daja koji daju ulazne podatke, kao ni drugih uredaja na koje je spojen. — ARPA mora imati indikaciju pogreske uredaja, kao i programe za ispitivanje pravilnog funkcio. niranja. Prema dopunama Konvencije o zastiti Ijudskil Yivota na moru iz 1981. godine, obaveza ugradnje na pojedinim grupama brodova stupa na snagu pre ma nize navedenom redoslijedu: 1. 9. 1984. svi novi brodovi iznad 10.000 BRT 1, 1, 1985. postojeci tankeri iznad 40.000 BRT 1. 1, 1986, postojeci tankeri izmedu 10,000 i 40.000 BRT 1, 9. 1986. svi postojeci brodovi iznad 40,000 BRT 1, 9. 1987. svi postojeci brodovi izmedu 20.000 i 40.000 BRT 1. 9. 1988. svi postojeci brodovi izmedu 15.000 i 20.000 BRT OBRAZOVANJE ZA KORISTENJE ARPA Medunarodna Konvencija za standarde obrazo- vanja, ovlaStenja i bdijenja za pomorce (Interna tional Convention on Standards of Traing, Certifi- sNASE MOREx bro} 56/67. jon and Watchkeeping for Seafarers), koju je (0 donio 1978, godine odreduje natin obuke po- aca. Prihvacanjem rezolucije A. 482 (XII) 1981 ‘dine IMO je definirao minimalne zahtjeve a ob- wovanje u koristenju ARPA, Zahtjevi se odnose na sve zapovjednike i a- ike zaduZene za navigacijsku strazu na brodovima premljenim sa ARPA. Svi oni moraju imati pret- ino osnovno obrazovanje za koristenje radara + moraju biti dodatno osposobljeni u poznavanju i nkovanju sa ARPA uredajima, kao i u interpreta- ji i analizi dobivenih podataka. Jbrazovanje mora osigurati stjecanje znanja o: ~ mogucim rizicima pretjerane ovisnosti 0 ARPA —glavnim tipovima ARPA sistema i karakteristi- kama njihovih prikaza - tehni¢kim zahtjevima IMO za ARPA “faktorima koji utjesu na performansu sistema i toénost _ moguénostima pracenja i ograniéenjima ARPA - zakasnjenjima u obradi podataka Praktiéno obrazovanje i provjera znanja prema sinimalnim zahtjevima konvencije obuhva¢a slije- sete: — uspostavijanje i odr/avanje ARPA prikaza L kadai kako koristiti operativna upozorenja, nji hove prednosti i ograniéenja -. operativne testove sistema -kada i kako dobiti podatke u relativnom i pra- vom naginu prikazivanja ukljuéujuci: — voéavanje kritiénih odraza — upotrebu iskljuénih podruéja u rezimu auto- matskog prihvaéanja — brainu i smjer relativnog gibanja objekata — vrijeme do i procijenjenu udaljenost u_totki najblizeg prolaza objekta — kurs i brinu objekta — uogavanje promjene kursa i brzine objekta i ograniéenja takvih podataka —udinak promjene kursa ili broda ili oboje —vrSenje pokusnog manevra _. rugno i automatsko prihvacanje objekata sa od- nosnim ograniéenjima brzine_viastitog Kabinet simulatora — prostorija vlastitog broda relativne —kada i kako upotrebljavati prave i vektore —kada i kako upotrebljavati podatke o proslim pozicijama pracenih objekata —- primjenu medunarodnih propisa o izbjegavanju sudara na moru. Te&ko je predvidjeti neki treci natin kojim se mote postici prethodno navedeni nivo obrazovanja osim na odgovarajuse opremljenom brodu ili _uz pomo¢ simulatora. Ne treba posebno spominjati poteskoée vezane za organiziranje obrazovanja i pro- vjere znanja na brodu. No mnogo znaéajnije od toga je pitanje sigurnosti, koje ne dozvoljava upoznavanje kandidata sa moguéim riziénim situacijama u kojima se u svojoj karijeri moze naci. Time se znagajno smanjuje moguénost potpunog upoznavanja sa per formansama i ogranigenjima uredaja, bez obzira da li se radi 0 trgovaékom ili $kolskom brodu. Simulator ne samo da kompenzira sve ove ne- dostatke, veé ima dodatne prednosti u »sazimanju yremena« i moguénosti rekapitulacije izvrsenih vjed- bi, Stoga on ostaje kao jedina prihvatljiva alt nativa, i, kao sto smo upravo svjedoci, postajey sastavni dio opreme svake visokoskolske ustanove za obrazovanje kadrova u pomorstvu. 4. RADARSKI I NAVIGACIJSKI SIMULATORI Svaki od iole poznatijih svjetskih proizvodaéa navigacijskih simulatora ima Siroki dijapazon pro- izvodnje za pokrivanje razliéitih potreba i plateznih toguénosti potencijalnih _kupaca. Kod svih sistema je zajedni¢ko da imaju —— kompjuter — instruktorski_ pult — jedan ili vige viastitih brodova Jezgra simulatora je kompjuter u kojem je smje- Stena unaprijed pripremljena baza podataka koja sudi pri kreiranju i razradi vjezbi. Sa instruktorskog pulta se unose podaci kod pripreme i za vrijeme obavljanja vjezbi. Na uredajima viastitog broda omo- guéeno je pracenje zadane situacije i manevriranje vlastitim brodom, Zavisno od opsega isporuke uz instruktorski pult se postavija Stampat (printer) i crtaé (plotter) za naknadnu rekapitulaciju toka vjezbe. 237 Standardna konfiguracija viastitog broda sadrdi ARPA pokazivaé i komande za promjenu kursa i brzine viastitog broda. Kao dopuna mogu se posta- viti razliGiti navigacijski uredaji, kormilarski pult, indikatori za pracenje rada uredaja u strojarnici i zvuéni efekti. Najsavréeniji sistemi ukljuguju vizu- alne efekte na kompjuterski kontroliranim ekranima vidljivim kroz prozore mosta vlastitog broda, te efekte gibanja (valjanje, posrtanje, vibracije) preko hidraulicki ovjesenog postolja na kojem je smjesten most vlastitog broda. 5. SIMULATOR PRI POMORSKOM FAKULTETU U DUBROVNIKU Otvaranjem pomorskog fakulteta u Dubrovniku kao nadgradnje dotadasnje Vise pomorske ékole stvoreni su uvjeti i osigurana sredstva za nabavku radarskog i navigacijskog simulatora, koji bi zado- Yoljio zahtjeve obrazovanja kadrova za potrebe po- morske privrede srednjeg i juénog Jadrana. Na inicijativu i svesrdnim angadiranjem ruko- vodstva Pomorskog fakulteta, posebno tadasnjeg dekana dr. Iva Sjekavice i predsjednika poslovod- nog odbora mr. Luka Miliéa, u drugoj polovini 1986. godine uspostavijen je kontakt s nekoliko poznatih proizvodata navigacijskih simulatora, da bi krajem godine bio potpisan ugovor sa norveskom firmom Norcontrol za isporuku simulatora | NAVSIM NMS—90. Izvréena je adaptacija prostora za smje3taj si- mulatora, te u srpnju dovrsena ugradnja i izvréen tehnigki prijem uredaja. Svetano otvaranje novog simulatora uslijedilo je 16. 10. 1987. u znaku pro- slave Dana oslobodenja Dubrovnika. Kabinet navigacijskog simulatora sastoji se od dvije odvojene prostorije, prostorije instruktora i prostorije viastitog broda. U prostoriji instruktora smjesten je instruk- torski pult, Stampaé i ertaé, a od ostale opreme stol za navigacijske karte i zidna plota. Prostorija vlastitog broda je imitacija naviga- cijskog mosta. U njoj se nalazi ARPA pokazivaé, manevarski pult za upravijanje strojem, kormilarski pult, tabla sa indikatorima i stol za navigacijske karte sa sljedecim navigacijskim uredajima: dubi- nomjer, radio-goniometar, i prijemnici za LORAN C, DECCA, OMEGA i satelitsku navigaciju. Svi uredaji su povezani u zajedni&ki navigacij- ski sistem. Koriste se kao i u stvarnoj navigaciji, a dobivena pozicija i ostali podaci zorno predogavaju simuliranu situaciju u kojoj se viastiti brod nalazi. Predaleko bi nas odvelo kada bismo krenuli s nabrajanjem svih raspolozivih funkcija sistema i moguénosti koje on pruza. Stoga ée radi ilustriranja biti iznesene samo one vatnije. To su: — odabiranje linija obale za podrugje u kojem se kreira ili izvodi vjezba — zasad se raspolae sa pet kompleta od kojih svaki sadréi zorni radar ski prikaz obale, dubine mora, podatke o pluta- éama i rakonima, te proizvoljno 0 morskim stru- jama — odabiranje tipa viastitog broda izmedu Sest ra spolozivih velitina, sa manevarskim karakteristi- kama za razligite rezime voinje prema progra- miranom matematigkom modelu, te smijestaj broda na odredenu poziciju 238 — odabiranje duljine, visine i intenziteta radarskog odraza za svaki od 60 raspolozivih objekata, odredivanjem potetnog polozaja, kursa, braine i manevarskih karakteristika za svakog od njih, te ukupno 600 okreti8ta — unosenje podataka za vremenske okolnosti koje

    You might also like