vještica

VJEŠTICA, H. Baldung, Vještice, drvorez iz 1508.

vještica, prema pučkom vjerovanju, žena (vištica, coprnica, štriga), rjeđe

muškarac (vještac, coprnjak, višćun, štrigon), nadnaravnih moći kojima se
služi isključivo kako bi naudila ljudima, životinjama i biljkama. Vješticom
postaje žena koja je u djevojačkoj dobi bila → mora, žena rođena u
posteljici, ona koja je iz nekoga razloga »sklopila savez s vragom«, ili,
analogno → vilama, pred Bogom zatajeno dijete Adama i Eve. Vještica je
zastrašujućega izgleda, npr. velika povinuta nosa, sraštenih obrva,
izbočene brade, izbuljenih očiju. Danju živi kao obični ljudi, a noću se
maže posebnom, tzv. vještičjom masti, te na metli ili preobražena u neku
životinju (leptira, orla i dr.) leti na vještičji sastanak koji se redovito
održava na osobitim lokacijama: raskrižjima, pod krošnjom oraha, na
smetištu. Tu izvješćuje o svojim nedjelima i dogovara buduća slična,
uglavnom uricanje ljudi, životinja i usjeva (→ UROCI). Vještica se može
prepoznati, a njezini zli čini poništiti na misi u Badnjoj noći (→ DVANAEST
DANA), s pomoću apotropeja kao što su križ, bršljan, bijeli luk i sl. Vještica
se boji Boga, pa se i na sam njegov spomen mogu poništiti njezina
zlodjela. Analogno tomu, dana joj je mogućnost pokajanja i preobraćenja s
pomoću ispovijedi, pokore i molitve, a time i vraćanja u normalan život.

U ranome srednjem vijeku, osobito u karolinško doba, svjetovni i crkveni

zakoni zabranjivali su sumnjičenje i prokazivanje vještica. Od XIII. st.
svjetovni i crkveni pravnici prihvatili su pučka vjerovanja o vješticama te
je njihovo proganjanje u zapadnoj i srednjoj Europi trajalo sve do druge
polovice XVIII. st. (→ INKVIZICIJA)

Citiranje:
vještica. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav
Krleža, 2021. Pristupljeno 12. 9. 2022.
<http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=64993>.