Nesanica

Nesanica je poremećaj spavanja koji svaka osoba iskusi u nekom trenutku

svog života. To je osobni doživljaj pojedinca o nedostatku ili promijenjenoj
kvaliteti sna. Može se javiti u obliku problema s usnivanjem, isprekidanim
spavanjem tijekom noći ili buđenjem znatno prije željenog vremena što dovodi
do umora, otežane koncentracije i pospanosti tijekom dana te otežava
pojedincu obavljanje svakodnevnih obaveza i aktivnosti.
Ovisno o tome koliko traje, nesanica se može klasificirati kao prolazna (kraće od
tjedan dana), kratkotrajna (1 – 3 tjedna) ili kronična nesanica ( > 3 tjedna).
Što može uzrokovati nesanicu?
Uzrok ovisi o vrsti nesanice koju doživljavate. Kod prolazne ili kratkotrajne nesanice
najčešći uzroci su stres, uzbuđenje ili iščekivanje nekog važnog događaja,
uznemirujući ili traumatični događaj, promjena uobičajene okoline i navike spavanja
npr. spavanje u hotelu ili novom domu, putovanje u druge vremenske zone (jet lag).
Kronična nesanica može biti primarna ili sekundarna. Primarna znači da Vaši
problemi sa spavanjem nisu povezani s nekim drugim zdravstvenim stanjem ili
problemom, dok je u podlozi sekundarne nesanice neka druga bolest ili stanje poput
depresije, anksioznosti, žgaravice, kroničnih bolova, upotrebe nekih lijekova,
alkohola, nikotina ili kofeina.
Prerana buđenja kod osoba koje se žale na nedostatak sna često su povezana s
depresijom, dok osobe koje teško mogu zaspati često pate od anksioznosti.
Sve skrivene uzroke nesanice potrebno je prepoznati i liječiti kako bi se spriječile
posljedice poremećaja spavanja. Dugotrajno neliječena nesanica povećava rizik
nastanka kardiovaskularnih bolesti, povišenog krvnog tlaka, pretilosti, dijabetesa,
žgaravice, astme.
Rizični čimbenici
Poremećaj spavanja češće se javlja među ženama. Hormonske promjene tijekom
menstruacijskog ciklusa te menopauze mogu doprinijeti poteškoćama sa
spavanjem. Također veći rizik imaju osobe starije životne dobi i lošijeg
socioekonomskog statusa te osobe koje rade u smjenama.
Spavanje je jedna od osnovnih ljudskih potreba. Potrebe za spavanjem su
individualne i razlikuju se od osobe do osobe. Većini zdravih odraslih osoba
potrebno je između 7 i 9 sati sna, međutim nekima je dovoljno manje od toga, dok
nekima treba i više sati noćnog sna.
Ne morate patiti od neprospavanih noći. Tek male i jednostavne promjene u Vašim
dnevnim navikama često mogu pomoći. Skup takvih mjera naziva se higijena
spavanja, a uključene su u svako liječenje nesanice.
Mjere higijene spavanja:
 Koristite krevet samo za spavanje
 Uspostavite redoviti ritam spavanja. Neka vrijeme odlaska na spavanje i vrijeme
buđenja
bude u približno isto doba svaki dan
 Opustite se prije odlaska u krevet, primjerice čitajte knjigu ili napravite toplu kupku
 Pobrinite se da nema buke ili svjetlosti u prostoru u kojem spavate. Kao pomoć
možete koristiti čepiće za uši protiv buke te masku za oči za spavanje
 Redovito vježbajte tijekom dana
 Neka Vam spavaća soba bude ugodne temperature, obično malo hladnija nego
tijekom dana
 Pokušajte brige i probleme ostaviti izvan spavaće sobe
 Nemojte jesti kasno navečer, zadnji obrok neka bude lagan i barem 2 sata prije
spavanja
 Izbjegavajte konzumiranje alkohola, kofeina i nikotina barem 4 sata prije odlaska u
krevet
 Izbjegavajte drijemanje tijekom dana
 Nemojte gledati televiziju, koristiti mobitel ili druge elektroničke uređaje u vrijeme
odlaska na spavanje
 Izbjegavajte vježbanje 4 sata prije odlaska u krevet
Ako ne možete zaspati, nemojte se mučiti i dalje pokušavati već ustanite iz kreveta,
napravite neku laganu, opuštajuću aktivnost dok ne osjetite pospanost i tek tada se
vratite u krevet.
Terapija
Ukoliko se samim mjerama higijene spavanja ne može postići zadovoljavajuća
kvaliteta sna, postoje lijekovi i dodaci prehrani koji mogu pomoći ako je njihova
primjena opravdana.
Valeriana officinalis L., točnije suhi ekstrakt korijena ove biljke, tradicionalni je biljni
lijek koji pomaže kod problema s nesanicom, ima smirujući učinak te ublažava blage
simptome živčane napetosti i mentalnog stresa.
Prirodno rješenje kod problema sa spavanjem mogu biti i suhi ekstrakti cvijeta
uzgojenog hmelja (Humulus lupulus L.), lista matičnjaka (Melissa officinalis L.), lista
paprene metvice (Mentha x piperita L.) te pasiflora (Passiflora incarnata L.). Ove
biljne vrste se često dodaju biljnim pripravcima valerijane jer potpomažu njezino
djelovanje.
Postavlja se pitanje jesu li biljne kombinacije s valerijanom bolje rješenje ili je to
samo valerijana. Odgovor je individualan za svakog pojedinca te ne postoje pravila i
smjernice koje bi nam riješile nedoumicu, već je potrebno pratiti i naći najbolju
soluciju za svakog posebno.
Melatonin je hormon koji naš organizam prirodno stvara. Ima bitnu ulogu u regulaciji
budnosti i spavanja što se naziva cirkadijalni ritam. Proizvodnju melatonina potiče
tama, a koči je svjetlost. Započinje se lučiti kada padne mrak, najviše koncentracije
postiže usred noći, a kako se bliži jutro koncentracija opada. Uzimanje melatonina
prije spavanja ne uzrokuje pospanost, već pokušaj spavanja čini uspješnijim.
Neke studije pokazale su da nedostatak minerala magnezija može uzrokovati
nesanicu te da se njegovom kontinuiranom primjenom simptomi nesanice mogu
smanjiti. Starenjem se njegova količina u organizmu smanjuju dok potrebe ostaju
iste. Magnezij zato može biti dodatna pomoć u liječenju nesanice.
Ukoliko nesanica potraje duže od 3 tjedna te ne prolazi unatoč svim mjerama,
potražite pomoć liječnika.
Literatura:
Bollu PC, Kaur H. Sleep Medicine: Insomnia and Sleep. Mo Med. 2019;116:68-75.
Banić A. Nesanica. U: CASI Priručnik za samoliječenje. Zagreb, 2017. str. 314.-22.
Begić D. Poremećaji spavanja i njihovo liječenje. Medicus. 2017;26:209-214.
Insomnia [Internet]. MayoClinic. [pristupljeno 19.06.2021.] Dostupno
na: https://www.mayoclinic.org/diseases-conditions/insomnia/symptoms-causes/syc-
20355167.
Valeriana officinalis [Internet]. InPharma. [pristupljeno 19.06.2021.] Dostupno
na: http://www.inpharma.hr/index.php/news/751/22/Valeriana-officinalis.
Autor: Rahela Kovač