Što je shizofrenija?

Shizofrenija je psihička bolest - poremećaj funkcije mozga uslijed kojeg

oboljela osoba ima iskrivljenu sliku stvarnosti i ne može razlikovati stvarne
od nestvarnih doživljaja. Ime bolesti dolazi od grčkih riječi schizo = cijepam
i fren = razum. Od shizofrenije podjednako oboljevaju žene i muškarci, a
kod većine ljudi pojavljuje se između 15. i 25. godine života. Shizofrenija se
prepoznaje po karakterističnim simptomima koji se dijele na: pozitivne,
negativne, afektivne (simptome promijenjenog raspoloženja) i kognitivne
(spoznajne).
Pozitivni (psihotični) simptomi su sumanute (bolesne) ideje, halucinacije,
poremećaji mišljenja i čudno ponašanje.
Sumanute (bolesne) ideje su zablude, lažna uvjerenja koja nemaju podlogu
u stvarnosti. Bolesnik može biti uvjeren da je neka druga ličnost, najčešće
neka poznata povijesna iliosoba iz javnog života. Također, često jebolesnik
uvjeren da mu netko čita misli i kontrolira ih, upravlja njegovim
ponašanjem, da netko sprema urotu protiv njega, slijedi ga, prisluškuje
telefon, ugrađuje čipove. Kod bolesnika se mogu javiti ideje odnosa -
uvjerenja bolesnika da se ponašanje ljudi odnosi na njega, primjerice, on
misli da ljudi na televiziji razgovaraju o njemu.
Halucinacije su vrlo česte, a najtipičnije za shizofreniju su slušne
halucinacije. Bolesnik čuje glasove koji međusobno razgovaraju,daju mu
savjete ili ga kritiziraju, a često mu i izdaju zapovijedi. Rjeđe sa javljaju
vidne halucinacije- bolesnik vidi stvari koje ne postoje u stvarnosti.
Ponekad oboljeli imaju tjelesne halucinacije - u tijelu osjećaju senzacije
koje nisu izazvane stvarnim podražajem osjetila.
Poremećaji mišljenja se dijele na formalne i sadržajne.
Formalni poremećaj mišljenja označava pojavu nepovezanog tijeka misli,
bez logike i reda. Ponekad se javlja fenomen bloka misaonog tijeka što se
očituje naglim zastojem u razgovoru.
Sadržajni poremećaji mišljenja odnose se na sumanute ideje.
Negativni simptomi su emocionalna tupost, apatija i oskudan govor.
Afektivni simptomi odnose se na promjene osjećajnog dijela osobnosti kod
shizofrenih bolesnika, a one su različite u pojedinim fazama bolesti.
U početnom stadiju bolesti tipičan je simptom gubitak emocionalne topline
uslijed čega bolesnici djeluju emocionalno hladno. Oboljeli su često svjesni
te promjene i žale se na osjećaj odvojenosti od drugih i nedostatak osjećaja
prema bližnjima. Oni gube životnu radost, zanimanje za rad i za
svakodnevne aktivnosti.
Kognitivni simptomi su smetnje pamćenja, apstraktnog mišljenja i smetnje
pozornosti. Ovi simptomi uzrokuju nemogućnost snalaženja bolesnika u
svakodnevnom životu.
Shizofrenija se obično javlja u epizodama. Između epizoda, u razdoblju
remisije, uz odgovarajuće liječenje, osoba nema simptoma bolesti.
Ponovno pojavljivanje bolesti sprječava se redovitim uzimanjem lijekova.