ljubav

ljubav, složen intenzivan osjećaj (afekt) privrženosti. Unatoč važnosti u

čovjekovu životu, zbog svoje složenosti malo je istraživana. Različite
podjele (uglavnom u tzv. zapadnom društvu) ističu dvije vrste ljubavi:
romantičnu ljubav, zaljubljenost uz seksualnu privlačnost, i duboku
prijateljsku ljubav i odanost (prema roditelju, djetetu, prijatelju, domovini,
kućnom ljubimcu itd.). Prva ljubav najčešće nakon kulminacije počinje
slabjeti (pojava zasićenja). Istodobno, ako postoje uvjeti (sličnost interesa,
međusobna tolerancija i razumijevanje itd.), razvija se druga vrsta ljubavi,
koja može biti intenzivnija od prve, ali je druge kvalitete. Ako se to ne
ostvari, veza između partnera najčešće se raspada. – U filozofiji izvorno
označuje nagnuće k onomu ne-svojemu, drugom uopće (bližnji, svijet,
Bog), ne-sebičnost kao nastojanje da vlastita egzistencija bude u
praktičnom smislu određena onim drugim, tuđim i različitim. Ljubav je u
tom smislu suprotnost tzv. novovjekovnoga »transcendentalnoga
solipsizma«, tj. onih teorija koje od R. Descartesa preko I. Kanta i J. G.
Fichtea pa sve do E. Husserla smatraju da ja (subjekt) iz sebe samoga
postavlja ne-ja. Tako ontologijski razumljena ljubav predstavlja nužni
uvjet refleksije: izlazak iz sebe kao sebegubitak i otuđenje od sebe postaje
pretpostavkom konstitucije vlastite subjektivnosti, ali i svake spoznaje.
Radikalno-etički razumljena ljubav znači krjeposno djelovanje na nîti
vodilji drugoga, bez ikakvih prethodnih postavljanja uvjetâ (E. Levinas).

Citiranje:
ljubav. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav
Krleža, 2021. Pristupljeno 12. 9. 2022.
<http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=37737>.