HRVATSKA JEZICNA BASTINA,
Kejiga 3,
UREDNICA
JELENA HEKMAN
REDAKTORI
STJEPAN DAMJANOVIC
MATEO ZAGAR
RECENZENTI
JOSIP BRATULIC
MILAN MIHALJEVIC
AP talaga pac
enna areata atte Zagrch
MAL starsdnwneo eh eh
santo tegen Domne a>
|g Ms hea 255" Grab
jolene ta
1. Damiano Sepan
MALI
STAROSLAVENSKO-HRVATSKI
RJECNIK
Sastavili
Stjepan Damjanovié / Ivan Juréevié /
Tanja Kustovié / Boris Kuzmié / Miliea Lukié /
Mateo Zagar
MATICA HRVATSKA,
ZAGREB 2006 Mal starnaveko vata ei inraden jo oki manstvenoga proekta
Beilopdie hrvatskoga lagi (0190448) kj je nancrlo
‘Ministartvo zaanot obrazvara porta Republike vats
uvoD
ili kako se sluziti ovim rjegnikom
Starostavensko-hrvatski mali jeénik na-
rijenjen eu prvom redu studentima kroatitike slavistike koji
‘© u svom studijususre¢u sa staroslavenskim tekstovima, ali
‘vima onimakoj se zanimaju za slavensku jeziénu starinu, Kor-
pus na koji smo se naslanali odreden ew prvom redu tekstovi
ma s kojima se studenti susreéu, ponajvige onima koji se nalaze
Uw »Staroslavenskoj éitanci« Josipa Hamma i »Slovu iskona+
‘Stjepana Damjanoviea aliiunekim drugim, stariim izdanjima.
Studenti sew pravilu ne mogu slut vlikim rotnicima staro-
slavenskoga jeika koji su u novije doba dovréeni ili se rade u
paleoslavstifkim sredistima. Za tim ée rjeénicima posegnuti
Struénjak-specjlis, jr njega neGe moGizadovoljti grada koju
nud naé namjenom tno ogranigenrjtnik Ipak, korisnikéeiu
naem rjéniku naginajvet dio ried izstaroslavenskoga kano
na siznimkom osobnihi zemjopisnihimena kojasmo uvrétaval
‘lo selektivno. Kanon, kao to je poznato, ukjuéuje sve najsta
Fie staroslavenske tekstove,t- ones kraja desetoga iz jedanae-
stoga stolieéa,elagoljgne i Gniéne. Prema njima se pisui gra
matike staroslavenskoge jezika
5 1. Novost je &to staroslavenske natuknice nudimo u latiniénoj
‘graf ali dr2imo da 6e to olaksati sluzenje Rjetnikom. U predo-
eno) ablici étateljée naGislova starih slavenskih azbuka i nj-
hovu transliteraciu (preslovijavanje,t- postupak kojim grafem
in jednoga sustava zamjenjujemo grafemom iz drugoga po nate-
Iu v2nak 2a znake i kojemu nije prvi eilj da posreduje izgovor
nego da iz njega toéno saznamo kako je zapisano u originalu),
kao i danas ogekivan naéin izgovaranja tihslova.
U Rjegniku smo na mjestima gdje neko slovo podinje napisali
njegovoime, brojevnu vrijednostu glagolil¢irilici, te ofekivan
natin itanja,'Tiée podaci uz neka slovabbitijjedini,jer seu njih
‘upudaje na stupee pod drugim slovom. Tako se rijeéi napisane u
originalu s po%etnim Giriliénim ¥€ [e) koji nema sv glagoljiéni
‘parnjak, moraju potraditi pod E[ejl,t)- ako u tekstu naidete na
jet Heated, trazit dete je pod edua, a rijeti napisane s poset-
nim éirilignim i (ja), potrazit éete pod grafemom *s (transliteri-
ase ulatinieu kao 6, adita kao [jaljel); npr. rijee WATS nad Gete
kao éd». To znaéi da smo prednost dali glagoljiénom dijelu kano-
nna i ponaéali se tako kao da je svaka rjeé prvotno napisana gla-
‘golicom. Time se grijesi protiv realnost jer je npr. najopsezniji
kkanonski tekst Suprasaljoki 2bornik Griligni ( mnoge su rijett
samo u njemu zasyjedodene),aliu suprotnome bismo izneyjerili
primjere iz glagoljiénoga dijela kanona. Dali smo prednoststari-
Jo) azbuci i stoga Sto je hrvatska tradicija staroslavenske pisme-
nnosti glagoljna. Iz praktiénih razloga primjere napisane § 1
(tay. desetiéno iu glagoljici #/¥, u éiilci!) podveli smo pod dva-
esetiéno i (uglagoljil 8, u ériliciW).Za grafem sta (u glagoljci
W, u Girilici )) upotrebljavamo znak @ a ne dvoznak &t. Gréka
slova hita (@), ksi (B), psi (\}) dolaze kao oznaka za brojevnu vri-
Jednost, a kada se avijajuu gr¢kim rijetima (ponajvise imenima)
6
otisnuta su ukoSenim latinignim dvoslovima prema izgovoru:
th, ks, ps.
‘Onima koji se tek uvode u problematiku éinit ée problem igi
tanje pojedinih latinignih grafema koje nalaze u transliteracii
pa ih upozoravamo na ovo:
4) Grafemom e biljetimo fonem (el, alii skupinu [je]. Ta se sku-
pina ingovara na posetku rijedi i iza samoglasnika (eliko se éita
kao [jeliko], moe se éita kao [mojel).Iznimka je izgovor potetno-
gue u osobnih imena neslavenskoga podrijetia (eva se tita kao
eval), te zacijelo w rijetima koje su redovito dolazile na posetku
regenice (npr. eda, ese)
) Grafemom g biljezimo glas koji je u staroslavenskom imao
status fonema, au hrvatskom ima status poricijski uvjetovane
‘natice, j, izgovaramo ga kad se e nade ispred zvuénoga sugla-
ssika (cotae ga je poslao»), dakle kao sliveno [dz
©) Grafemom i biljezio se fonem (i, ali forem (te skupina [i
‘pase mot bog dita kao [moj bog], a izraz moi bozi kao[mojibozil
‘To odgovara hrvatskom izgovoru.
<) Grafem & ingovaramo kao [8t |: modi éitamo kao (most)
© Znakovi koje zovemo jerovi Gor — mi jer —») na posetku ri-
jedi ne dolaze, a na kraju rijedt ih ne éitamo. U sredini rijeti
‘ostvarujemo ih predahom (pauzom). Rijeé napisanu kao sono &i-
tamo dvodijelno, kao [s-n], a don kao [d-n]. Jer (») moze ozna-
avatii mek izgovor prethodnoga suglasnika, tj moze sudjelova-
tiu biljedenju fonema {| [i] pa se npr. ral Gita kao (kral], a
sons kao [kori]. Kao ito se vidi, to odgovara izgovoru u hrvat-
‘skom standardnom jeziku.
1) Grafem y izgovara se kao straznje i, £) Grafem & Gat) Gita se kao [je] (izatvrdih suglasnika) i kao (jal
(na potetku rijedi,iza samoglasnika i iza palatala). To znadi da
‘mésto Gitamo kao {mjesto), moé kao {mojal,dko kao [jako], avolé
kao [vola]. Posebno valja upozoriti na ja iza l,n, ris.
Pogledajmo ovu tablicu:
Girilica lagoon tranliteragja Gitano
(obla)
CRANTH — 9aROMS seit sjediti
BhoaKh Fea asthe vale
BowsTH DAA bolt Ddolieti
soa wae volé vola
Nesare rams nem jem
BonwTH WPAN —_vonéti voriati
pKa bat eka rieka
(Odmah uodavamo da se glagoljiéno jat (Bs) u éiiliénom kor-
pusu kadito u ovim situacijama zamjenjuje érlignim jatom (18)
aa kadéto digrafom ja (a) Cirlica je previznije od najstarije gla-
goljce zabiljedila izgovor. Ves smo napomenuli da smo slijedili
slagoljiéni naéin i uvijek pisali . Govornici hrvatskoga jezika
najbolje 6e postupiti ako izgovaraju [je] tamo gdje je u hrvat-
skom jat, a jal gdje se iu hrvatskome nalazi a
Obrada po vrstama rijesi:
Imenice koje pripadaju glavnim (o-, a-) deklinacijama, ve w
{-dokdinaeij obradene su tako da se uz nominativni oblik donosi
‘genitivni morfem, oznaka za rod i hrvatski prijevod:
dena, -y i.—zena
sym, -um.—sin
Kod imenica koje pripadaju konsonantskim deklinacijama i
2enskoj v-promjeni uz nominativni donosimo potpuni ge
i dativni oblik:
tele, telete, teleti, s. —tele
smoky, smokuve, smokovi £ — smokva
Imenice srednjega roda na -(je treba traditi pod istom ime-
nicom na-ie: mgéens()e pod meéenie, milosrds()e pod mi-
osrdie. Uz te imenice navodimo genitivni zavréetak -€iako je
rie o gramatigkome morfemu-a jer Zelimo, koliko je moguée,
daono to korisnik trazi ima ist oblik utekstu.iu Rjetniku: npr.
bytie, és, jer eu glagljénom tekstu korisnik nat oblik byti€
pa bi ga obrada bytie, -c s. mogla zbuniti.
Poimenigene pridjeve obradivali smo kao imenice:
dévaé, -yi¢, 2. —djevica, Djeviea.
‘Uzzamjenice ne navodimo kojim vrstama pripadaju. Oblikza
‘koji drZimo da ga korisnik nese mo6idovesti u vezu s nominati-
‘yom donosimo i upuéujemo na nominativ:
‘cémau. kent
Pridjeve donosimo samo uneodredenom obliku muskoga roda
nove prid. —nov ‘Komparativ obradujemo uz pozitiv ito samo akosu ga glasov-
ne promjene »udaljle« od pozitiva:
hud prid, komp. uzdil — slab, beznaéajan; malen (..)
huddii v. hud
Ako glavni brojevi imaju oblik imenice, navodimo im geni-
tivni i dativni morfem:
devets,-i,-i gl. broj —devet
tysgéa,-¢,-igh broj —tisuéa
Ako se sklanjaju kao pridjevi, donosimo i oblike za enski i
srednji rod:
‘edins, edina, edino gl. broj — jedan, jedna, jedno
duva, duvé, dave gl. broj — dva, dvije, dvoje
Redne brojeve donosimo uodredenom obliku takoder u sva tri
oda:
vstoryi, vatoraé, vetoroe red. broj —drugi, drugs,
drugo’
Glagole donosimo samo u prezentu u prvom idrugom licujed-
nine, ito uglavnom od posljednjey zajednickog grafema u konju
sgiranom osnovnom obliku. U primjerima gdje se mijenja gotovo
cela rij, donosili smo pune oblike:
‘vastrngati -ajo, -acti— trgati, upati
asiti gaa, gasiéi —koriti, kuditi
Upozoravamo da kod glagola sa sufiksom -ova-/-eva~ nismo
uu zavrietleu navodili zadnji suglasnik zajedniéki infinitivu i
prezentu jer korisnik moze sufiks -ova-/-eva- jednostavno za-
mijeniti sufiksom -uj-, tj. »beséd-ova-ti« pretvoriti w
=beséd-aj-q-. U rjegniku to izgleda ovako:
besédovati, -ujo, -uesi —govoriti komu, razgovarati;
raspraviiatis kim.
Prezentske osnove glagola koje nisu u inginitivu prepoznat
{jive upuéivali smo na infinitivni oblik oznakom v.
ved- v, vestit
ver-v. vesti?
‘Ako dva oblika, ili vigenjth, imaju iti obliku natuknici, li ra-
slititu gramatieku obradu iznagenje, ada sedonose zasebno, uz
dopunu natpisanih brojeva
obiti,! obido, obidesi — obi, okriti
biti obije, obiesi — obaviti, oviti
nebo,’ nebese, nebesis. — nebo
nebo? vez. — jer, budui
Kosu erticu upotrebljavali smo kad je natuknica jedna,
obrada ima vile, npr. kod glagola koji imaju razliita konjuga-
ef:
{iméti, imams, imasi/ iméjo, iméesi
ill ako su natuknice razlgite po tvorbi, ali znage isto i slijede w
Ryegnikeu jedna za drugom:
oprésnnésns / oprésnndesk prid. — beskvasni
‘Oznakom usp. korstil smose da bismo sobradene natuknice
‘upozorili na sinonime (bali, -a m. — lijetnik; usp. vrads (/
vvragh, -am.— ljeénik; usp. balii), ina istoznaéne lekseme koji
se morfoloski razlikuju (kamen, kamene, kameni m, — kat
imati (..) men; usp. kamy amy, kamene, kamenim.—kamen, stijena;
usp. kamen). Kod pridjeva ipriloga tom oznakom éesto upuéu-
Jemo na razligite tvorbe te na preklapanja i razilazenja u znaée-
jus
razlide prid, —rezltit, drukéii; usp. razligen
razliéen’ prid.—raalitit; usp. razligy
Oznaku usp. nismo koristili kod glagola jer drdimo da bi
upozorenja na mnogobrojne raznovrene vere medu glagolima
Jako opteretila Rjeénik.
Oznaku v, koristimo nakon -diskriminiranih« natuknica, S
njih upuéujemo na uobisajeni, ée8e ili etimoloski pravilnije
oblike, odnosno s neobradenih natuknica (s osnova, s promije-
njenih oblika) na mjesta gdje se obraduju.
jute v. utr
fyseéa v. tyseea
maters o. mati
Zagradu smo upotrebljavalikada rj ima i svoj krati (dno
sno stegnuti) oblik da bismo jednom natuknicom upozorili na
aba, npr. avra(a)mis, te kod giagola koji mogu biti povratniine-
powratni: healt).
'U gramatitkom opisu natuknica upotrebljavaj se ove krati-
‘ce: A akuzativ; a. part. pret I~ aktivn partcip preterita
‘kt. part, pret. IT —aktivni partieip prterita Ik ake. part prez —
aktivni particip prezenta; aor. —aorist; br im. —brojna imeni-
a; b. prid. — brojni pridjev; dest. — Sestica; D — dativ; do. —
Avojina; dooe. — dvovidni, G — geniti; gl. — glagol: gl. broj —
tlavnibroj. im. —glagolakaimenica; I — instrumental im. —
Jmenica; imp. — imperativ; imperf.—imperfekt; jd. —jednina;
L—Lokativ; m — muski rod; mn. —mnozina; N-— nominativ;
2
—nesklonjiv; nesur. —nesvrleni; pas. part pree—pasivni
prezerita; pl. — pluralia (pluralie) tantum; prez. —
prezent;prid.— pridjev;prid. eam. — pridjevska zamjenica; pri-
_jed. —prijediog;pril. —prilog; red. raj —redni broj;s. —srednji
‘od. ¢. — singularia (singularie) tantum; sor. —svréeni; V—
vokativ; vez, — veznik; 2am. —zamjenica; 2am. prid. —zamje-
nigki pridjev; 2. broj. —2birni broj; 2b. im. — zbirna imenica;
~tenski rod.
8 Ba |-|=| ofl o)+)=/9 of] afd ata sia) ofals] 5a] a -
af Jee. vale aleaaas slaa-
r af aajelfialg gi ge sa ele dalag
[Hade es | 2 || jlege
Py feds alal-[al Bal eel slg alam
Hagges |
idagslpss5 8 ao | fel
a [gisele alsEbe es ’ 4 | |e
Bi lejeele-le-[s 88 a =i oF Bla) es!
Hee) em) | -|-| tf +f 3
a data da dgiadeloaadg daad ia
BL » ijelsjelo! ijaialg gsigs
ATE |=) 4l=|-| 4 o|x] 2] 9]5]=|2] 4] <|< alee
Helper esses alelsis galas
Hisiladd-e
‘i komu, razgovarati raprav-
Ja
besémensns prid. — bez sje.
beéinie, 6 s. — neobuzdanost,
razurdanoet
boéinunica, -¢ 2. — neobuzda-
‘host, razuadanost;,zloupo-
treba
begins prid. —razuzdan
bosisluns pri. — bezbrojan, ne-
jeriv
‘bedismensms prid. —bezbrojan
Doéuvastvany prid.—bezosjoa-
jan
bedsstvle, -¢ ». — oboteatéenie,
beésstvie tvoriti — obesda-
vat
edustvovati,-ujo, esi —obe-
Heakcvatt
Doéestuns pid. —nedastan
betedie, ts, —neplodnost; asa
Dbededums prid. — bor djce; ne
plodan Decdnins prid. — dragosjen,
skupocjen
bed, bed-
Divati, ajo, acti —ubljti up,
‘ubivati
Dienie, .—udaranje;bigova-
je
Dims byti
Disurs,-a m. — biser
biti, bij, bret bie, best — tue,
‘dara, bit
Dies, -am.— bie
Dlago,'-as,—dobro, dobro delo
ago! pril. —dobeo
Dlagovoliti, to, list — svijet
bradovati se
Dlagovolenie,-as.—milost; do-
bra voja, dobrota
Dlagovoleno pril.— blagonaklo-
‘no, dobrostivo
Dlagovonsms prid. —mirisan
Dlagovrémensine prid.—toéan,
‘pravodoban
Dlagovegodame prid. — blago-
‘naklon, dobrostiv
Dlagovérie, 6s. — pobotnost,
bogobojaznost
Dlagovérsms prid. — pobotan,
Dlagovérsné pril. — poboane,
Dogobejazno
blagovéstiti, -8éo,-étisi— pri-
‘peti radosnu vijest; nvijest-
tiBvandele
Dlagovéstovati / blagovést-
(st)vovati, uo, -uesi —pri-
‘optivati Radosn vijest; nae
Wiestati Evandelje
Dagovééati, ajo, eki—priopéi
‘ati Radosnu vijest;navijestati
Bvandele
Dlagovévenie, 2 s, — dobra vie
jest Radosna vijost, Bvandelje,
Nasjeitenje
blagogolénums prid. —koji ima
‘dobre noge
Dlagodavees, -am.—dobredini-
tel
Dlagodarenie, -é ¢. — zahval-
ost, zahvala; Bubaristia pri-
‘est; usp. blagodarie, blago-
daristvie
Dlagodarie, és. — zabvalnost;
‘usp. blagodarenie, blago-
darsstvie
Dblagodariti, ro, -rifi — zahva-
iva, iskasivati zabvalnost;
Invaliti, slavti; usp, lago-
darustvit
Dlagodarsstvie, -@ ¢.— zahval-
nost, zahvala; Fubaristija pri-
ej tii
fskavati 20
Ibvalnost;hvali lavith
blagodarsstvuny rid. —zabva
an
Dlagodatels, -2 m, —dobrotin-
tal
‘blagodati amt, -asi— nit do
‘ro
Dlagodats, i 2. — dobro, blago
dat, milost; dobro djelo; usp.
blagodéts
Dlagodatonile,-am.— dobroti
nial; milostiva osoba
Dlagodatens prid. — milostiv,
‘spunjen miloséu; usp. blago-
detsns.
blagodusie, -a s. — dobro
dusnost,dobrodusje
Dlagodételn, -a m.— dobrodini
tel, dobroivor
Dblagodéts, -i 2. — dobro, blago-
dat, milost; dobro dele; usp.
Dlagodats
Dlagodétums prid. — milostiv,
‘pun milosti; usp. blagoda-
tome
Dlagodéénie, -8 s. — dobrotin-
‘v0; dobro dela
Dlagodeeti, jo, -déesi — eit
‘dobrotinstwo
Dlagoizvolit, lio, -liki—svidje
tise; obradovati se
Dlagoizvolums prid. — ugledan,
‘slavan
Dlagoizvolente, és. —dobrosti
‘ost, dobrobotnost
Dlagoispytanie,-@e.—briznost,
anja
Dlagokorensns prid. — pleme
nit, plemenita podrijetla
Dlagolépuns prid, — dratestan,
Tubal
Dblagoobrazsno pril. —uljudno,
pristojno
Dlagoobrazannprid.—ugledan,
plemenit
Dlagopelimigans prid. — prign
dan, prikladan; usp. blago-
prijetun»
Dlagopriledams prid. — ustra-
Jan, postojan
Dlagoprijetuny prid. — prikla-
dan; usp. blagopriimigany, Diagorastvorenie, -é s. — pri-
Kladna mjetavina /otopina
Dlagorodie, -@s.—plemenitost
Dlagoslovenie v. blagoslovle-
vale
Dlagoslovensv. blagoslovlens.
blagoslovesiti, -cio, siti —
Dlagosovit;hvalit, slavith
blagoslovestvenie, és. — bla:
soslov; usp. blagoslovlenie,
Dlagoslovesvenie, blago-
slovesenie
Dlagoslovestviti,-céljg,-estvi-
Sf — blagosivjti vali, uz-
dient
Dlagoslovestvann prid. — bla
goslovjen; usp. blagostove-
sums, blagoslovlens,
Dlagoslovestiti, cto, -ectisi —
blagosiejti;" vali, slavit,
uadizath
blagoslovessins prid. — blago
sloljon; usp. blagoslovest-
‘vans, blagostoviens
Dlagoslovesustvovati, -ujo,
“ueSi— alti, slavit, uadizati
Dlagosloveévenie,-és.—blago-
slov; usp. blagoslovente, bla-
goslovienie, blagoslovese-
nie
blagoslovetenie, ts, — blago
slovi usp. blagoslovestvenie,
blagoslovlenie, blagoslove-
Dlagostoviti,-vjg,-visi—blago-
lovitshvalit slaviti uadizatt
Dlagoslovienie, -@ s. — blago-
slov; usp. blagoslovestvenie,
Dbagoslovedvenie, blago-
slovesenie
Dlagoslovien» prid. — blago
slovlien; hvaljen, slavien, uz
dizan; usp. Dlagoslovestyi-
nv, blagoslovessn
Dlagoslovséti vu. blagoslovest-
‘itl, Dlagoslovestiti,
Dlagostyni, -¢ 2. — dobrota; do
brostivost,. blagonaklonost;
usp. blagoste
Dlagosts, i 2.—dobrota; dobro-
stivost, lagonaklonost; mi
Tost; usp. blagostynt
Dlagostuns. prid. — dobrostiv,
‘ilstiv
Dlagosstvoriti ro, -risl—udi-
‘iti dobro
Dlagotvorit, ro, -risi — dinitt
‘dobro
Dlagodsstive prid. — pobotan,
hogobojazan; usp. Blagoss-
stone
Dlagossstio, 8s. — pobotnost,
bogoljubnost
bblagodsstuno pril.— pobodno
Dagodsstums prid. — pobotan;
sp, blagotustive
blagoohanie,-as.—miomiris
blagoohanuns pric. —mirisan
lage prid. — dobar, mio, drag,
tumilat, bazar
Dlagyni, -¢—dobrota, dobro
Diazeniles, -am.—sveta, blaze
nik
Dladenie, 82. —blazenstvo, sre
a; usp. blagensstvo
Dlazens prid. — blazen, Bago
‘slovlen:eretan
blazon v. blagems
Dlademsstvo, as. —blazenstvo,
seca; usp. blazenie
adit, 20-28 —slavi
1s weigh
Dlazna,-y.—zablude; pogreska
imam (se), blaznjo (se), ble
sit (a) ~- obmanyivat (se),
dlovoditi (se) 1 eablud, hole:
ati (so; bit uzabludi; sable
‘njavat (ce), izazivatinegodo-
vanje
blazm, -2 m.—pogreska, zab
‘a; grids sablazan; iskusenje
blaznantés prid. —bogohulniski
volta
~
Dlaznnms, pri. —kolebiv, nesi-
‘guran; pogresiv; bogohulan
lato, -«s.— lato; uep. brane,
‘brunie, kal
Dlizika, -ym.i2.—roda, bln
Dligunit pri. — blizak,biéni
Dliznses, am. —blizanae
Dlizmséume prid, — blizanathi;
ini
Dlizw /blis pril. blow
Dliskati (se), -ajo (se), 28 (se)
bijeskat (se), bljestati (se),
biistati (se), syjetlueati (se)
Dilisk, -a m, —blesak
Dlistante,-é5.—bljskanje,bje-
sak; ods, aj: usp. liseanie
Dilistati se, -aio se, wei se —
‘bljeskat se, bjstati se, blista-
tise, jetlucat se
Dliseanie, és.—bljeskanje, bj
sk; ods, als usp. listanie
Diliseati (3), -aj (se), -2e8 (se)
—bljskati (ee, blest (2),
Dlstati (5)
3, bljuo, bliuesi — powra-
‘att
blavotina,-y .—bljuvotina
Diséanie, .— bljeskane,bje-
‘sak; ods; wep. blistanie
Dati),
You might also like
- Enciklopedija Samoniklog Jestivog Bilja by Ljubiša GrlićDocument381 pagesEnciklopedija Samoniklog Jestivog Bilja by Ljubiša GrlićkljokiNo ratings yet
- Enciklopedija Samoniklog Jestivog Bilja by Ljubiša GrlićDocument480 pagesEnciklopedija Samoniklog Jestivog Bilja by Ljubiša Grlićkljoki100% (2)
- NuTa - Ljekovite Gljive - Tinktura Za ZgloboveDocument5 pagesNuTa - Ljekovite Gljive - Tinktura Za ZglobovekljokiNo ratings yet
- Cook Kolač Sa Marelicama I Grisom - Ljetno Savršenstvo (3 PG)Document3 pagesCook Kolač Sa Marelicama I Grisom - Ljetno Savršenstvo (3 PG)kljokiNo ratings yet
- DiplomskiradDocument68 pagesDiplomskiradkljokiNo ratings yet
- Bug 314 PDFDocument148 pagesBug 314 PDFkljokiNo ratings yet
- Osnovni Recept Za Americke PalacinkeDocument1 pageOsnovni Recept Za Americke PalacinkekljokiNo ratings yet
- Alberto Fortis - Put Po DalmacijiDocument213 pagesAlberto Fortis - Put Po DalmacijikljokiNo ratings yet
