Elafiti su skupina otoka smještenih zapadno od Dubrovnika.

Iako danas na njima više ne obitavaju

jeleni, otočje im duguje svoje ime (grč. ἔλαφος, elaphos=jelen). Elafitske ili Jelenske otoke pod tim
imenom prvi spominje Plinije Stariji u 1. stoljeću u svome djelu Naturalis Historia. Najveći otok u
skupini je Šipan, a čine je još Lopud, Koločep (Kalamota), Jakljan, Ruda, Goleč i Crkvina te neki manji
otoci i hridi poput Grebena. Svojim prekrasnim krajolicima i pješčanim plažama privlače brojne
turiste. Dnevno su povezani brodskim linijama s Dubrovnikom. Na trima najvećim otocima nalazi se
brojna kulturno-povijesna baština, tj. mnoštvo crkava, kapelica i ljetnikovaca dubrovačke vlastele.
Mnogi od njih su danas u privatnom vlasništvu i u zapuštenom stanju.

Poznati pisac i znanstvenik Plinije Stariji u svojim djelima spominje Elafite još početkom 1. stoljeća u
svom kapitalnom djelu Naturalis Historia. Iz grčke riječi ἔλαφος, elaphos=jelen moglo bi se zaključiti
da su u to doba otoke nastanjivali Grci i da su na njima živjeli jeleni. Druga je teorija da skupina otoka,
gledajući sa Srđa, podsjeća na jelena i da su otoci po tome dobili ime.

Koločep je jedan od rijetkih, ako ne i jedini jadranski otok koji ima dva naziva. Mjesno stanovništvo
gotovo isključivo rabi neslužbeni naziv Kalamota, a sebe naziva Kalamotezima. U prošlosti je otok
uvijek nazivan Calamotta. U najstarijem spisu Župnog arhiva na Koločepu iz 1497. godine otok je
označen imenom Calamotta. Po svemu se može zaključiti da je naziv grčkog podrijetla, tim više što
grčka riječ Kalamos znači ribarski štap. Koločepljani ribarski štap, odnosno ribarsku trs, i danas
nazivaju kalamuća.