CRNOGORSKI KOMITET MEĐUNARODNOG VIJEĆA

ZA VELIKE ELEKTRIČNE MREŽE - CIGRE

Borislav Brnjada Milan.Vojvodić

EPCG ad, ED Bar EPCG ad, ED Bar
borislav.brnjada@epcg.com milan.vojvodic@epcg.com

UNAPREĐENJE POUZDANOSTI RADA NISKONAPONSKIH MREŽA U

NEPOVOLJNIM ZEMLJIŠNIM USLOVIMA

KRATAK SADRŽAJ

Specifični otpor tla procijenjen na vrednosti od više hiljada m, zemljišni i sezonski uslovi
vrlo nepovoljni za uzemljavanje, vladaju u Elektrodistribuciji Bar na dvije trećine površine
Opštine. Izokeraunički nivo je 48-50, vodovi 10kV su bez zemljovodnog užeta i nema podzemnih
instalacija. Kao zaštita u niskonaponskim mrežama primijenjeno je nulovanje. Slični su uslovi
širom južnog dijela Crne Gore.
Osnovni cilj je da se spreči iznošenje previsokog napona izvan postrojenja, omogući
efikasna zaštita nulovanjem (TN sistem) i postignu povoljniji uslovi za rad zaštite od atmosferskih
prenapona. Da bi se to postilo neophodno je da se poboljša otpor rasprostiranja uzemljivača u
postrojenju i na mreži. Zato je oko trake uzemljivača položen bentonit čime se znatno popravio
otpor rasprostiranja uzemljivača. Rezultati su dobijeni upotrebom mjerenja.

Ključne riječi: poboljšanje uzemljenja - otpor rasprostiranja - bentonit

IMPROVING THE RELIABILITY OF LOW VOLTAGE NETWORKS

OPERATIONS IN ADVERSE SOIL CONDITIONS

SUMMARY

Soil resistivity estimated to worth thousands m, very unfavorable soil and seasonal
conditions for grounding, exist at least in two thirds of area of the municipality of Bar. Atmosferic
overvoltages are present about 48 to 50 days a year , Overhead 10kV lines have no ground wire
and there are no underground installations. As protection of electrical networks was applied TN
system. Similar conditions are present throughout the southern part of Montenegro.
The main objective is to prevent the removal of overvoltage outside the plant, provide
effective protection in low voltage network (TN system) and achieve a more favorable working
conditions for protection against lightning overvoltages. To achieve this it is necessary to improve
the resistance of grounding system in the plant and on the network. Therefore, it is about the
grounding strips laid bentonite which significantly improved resistance of the grounding. Results
were obtained using the measurements.

Key words: improving ground - ground resistance - bentonite


Brnjada P. Borislav, R. Lekica D12, 3/31, Bar

1
1. UVOD

1.1. Uslovi za izradu uzemljenja na području Crmnice i Krajine

U ED Bar, na dvije trećine površine koju zahvata Opština, konkretno na području

Crmnice i Krajine, vladaju vrlo nepovoljni uslovi za uzemljavanje uzrokovani visokim vrednostima
specifičnog otpora tla od preko 1000 m i ljetnim sušama. Na navedenom prostoru se nalazi
značajan broj stubnih transformatorskih stanica (STS) 10/0.4 kV koje, po preliminarnoj procjeni,
nemaju kvalitetno urađen uzemljivački sistem. U uslovima koji vladaju na kraškom području gdje
su dalekovodi, DV 10 kV izgrađeni bez zemljovodnog užeta i na kome nema podzemnih
instalacija koje bi uticale na redukciju struje zemljospoja, kompletna struja jednofaznog
zemljospoja se preko združenog uzemljenja sprovodi u zemlju.
Postizanje odgovarajuće vrednosti otpora rasprostiranja je veoma važno iz sledećih
razloga:
- Da bi se obezbijedio nivo napona na uzemljivaču STS 10/0.4 kV bezopasan po
potrošače u NN mreži i da se isključi u propisanom vremenu
- Da bi se postigle propisane vrednosti otpora petlje kratkog spoja i time isključio dio
mreže u kvaru
- Da bi se postigla odgovarajuća visoka efikasnost zaštite od atmosferskih prenapona
U uslovima lošeg zaštitnog uzemljenja, i kada
su struje jednofaznog zemljospoja relativno male,
postoji mogućnost pojave nedozvoljenih napona na
uzemljivačima STS 10/04 kV i njihovog iznošenja u
NN mrežu.
Imajući u vidu da je zaštita pripadajućih NN
mrežama izvedena nulovanjem, mjerenja koja ne daju
zadovoljavajuće vrijednosti izazivaju sumnju da ni
cijeli uzemljivački sistem nije dovoljno dobar. Vrlo
loš otpor rasprostiranja u tačkama uzemljavanja,
velika dužina NN mreža i mali presjek provodnika NN
mreža, prouzrokuje veliki otpora zaštitne petlje. To
dovodi u pitanje efikasnosti zaštite od struja kratkog
spoja u tačkama mreže udaljenim od STS, i od
prevelikog napona dodira kod kvara u instalacijama
potrošača.
Loše vrijednosti otpora rasprostiranja
uzemljivačkog sistema onemogućavaju normalan rad
zaštite od atmosferskih prenapona.
Osnovna literatura za proračun i izvođenje
uzemljivača [1],[2] daje osnovne uslove za izvođenje
uzemljivača i granične vrednosti parametara
uzemljivača koji se moraju zadovoljiti da bi se dobio
adekvatan uzemljivač.
U [3] su dati proračuni uzemljivača nazivnog
napona iznad 1000 V, u [4] su dati principi relejne
Slika 1. Drveni stub oštećen zaštite, u [5] su uslovi za uzemljenja, u [6] uslovi za
atmosferskim prenaponom pogon i granične vrednosti struja zemljospoja kod
uzemljenog zvjezdišta.
U [7] je, na osnovu studija uzemljenja neutralne tačke, i stečenih iskustava, dat potpun
pregled i metodi rada distributivnih mreža sa izolovanom i uzemljenom neutralnom tačkom. U [8]
su datii rezultati proračuna i mjerenja struja zemljospoja u distributivnim mrežama Crne Gore.
U [9] i [10] dati metodi izvođenja zaštitnih mjera, metodi zaštite od previsokog napona
dodira i od atmosferekog prenapona u niskonaponskim mrežama.

2
 U [11] su dati uslovi za izbor i obavezna mjesta za postavljanje odvodnika prenapona.
Vrlo teške uslove za izradu uzemljenja imali smo u s. Besa, opština Bar gdje je tokom
2013. godine projektovana i izgrađena STS 10/0.4 kV Besa . Prvo su urađeni radni i zaštitni
uzemljivač u postojećem terenu, koji su zatrpani materijalom iz iskopa. Nezadovoljavajući
rezultati su pokazali da se uzemljenja moraju višestruko poboljšati. Takođe smo na istom
terenu, kontrolom otpora rasprostiranja tla radnog i zaštitnog uzemljenja, i na STS 10/0.4 kV
Krnjice utvrdili nezadovoljavajuću vrijednost.
Osim nedozvoljeno visokih vrednosti otpora rasprostiranja uzemljivača, mjerenjem je
utvrđeno da dužine i presjeci niskonaponskih mreža, odnosno preveliki otpori petlje ne
omogućavaju efikasnu zaštitu.
Otklanjanje navedenih nedostataka, kod već izvedenih objekata, sastoji se u
rekonstrukciji uzemljivačkog sistema kod TS 10/0.4 kV gdje su mjerene vrijednosti
nezadovoljavajuće. To je već urađeno u STS 10/0.4 kV Besa i u toku je za STS 10/0.4 kV Krnjice.
Cijenimo bi da je moguće da je rekonstrukcija uzemljivača potrebna i u većem broju STS 10/0.4
na području ED Bar kaoi u drugim ED u kojima postoje slična područja sa visokim specifičnim
otporima tla. Preduzete mjere na poboljšanju otpora rasprostiranja uzemljivača imaju vrlo
pozitivne efekte na poboljšanje zaštite od atmosferskih prenapona. S obzirom na dužine mreža i
presjeke provodnika neophodno bi bilo popraviti i uslove za efikasnu zaštitu nulovanjem.

2. ZAŠTITNE MERE U NISKONAPONSKOJ MREŽI I PRIPADAJUĆIM

TRAFOSTANICAMA

2.1. Dimenzionisanje uzemljenja trafostanice 10/0.4 kV ako je neutralna tačka

visokonaponske mreže izolovana

Prema [1], uzemljenje transformatorske stanice (TS), koja je priključena na distributivnu

visokonaponsku mrežu sa izolovanom neutralnom tačkom, po pravilu se izvodi kao združeno.
Ukupna otpornost združenog uzemljenja R zdr uključujući uticaj kablova i susjednih uzemljivača
mora da zadovolji sledeći uslov (1):

(1)

gdje su: Udoz(t) dozvoljrni napon dodira zavisan od vremena isključenja zemljospojne
zaštite, Iz ukupna kapacitivna struja zemljospoja galvanski povezane visokonaponske mreže sa
izolovanom neutralnom tačkom, kd=2 sačinilac koji određuje odnos napona uzemljenja
transformatorske stanice i napona dodira na mjestu dodira.
Izuzetno, kada vrijeme isključenja zemljospoja prelazi 3 s, a u instalacijama niskog
napona se za zaštitu paralelno koriste zaštitno uzemljenje (TT sistem) i zaštitno nulovanja (TN
sistem) pri čemu pojedine zgrade nemaju izveden temeljni uzemljivač, sačinilas ima vrednost
kd=1
Da bi se odredila gornja granica koju smije dostići otpor rasprostiranja združenog
uzemljenja potrebno je odrediti još i veličine dozvoljenog napona U doz(t) i struje zemljospoja Iz.

2.2. Dozvoljeni napon dodira

Prema [1], [2] i [5] najviši napon koji se smije pojaviti na združenom uzemljenju
trafostanice zavisi od podešenim vremena isključenja zemljospojne zaštite, dat je sa:

(2)

3
 Prema ispitnim protokolima za TS 35/10 kV "Virpazar" i " Ostros", zemljospojna zaštita u
10 kV mrežama sa izolovanom neutralnom tačkom podešava se na vrijeme isključenja
zemljospoja 6 s.
Na osnovu relacije 2 i datog vremena isključenja zemljospojne zaštite dobija se najveći
napon koji se smije javiti na uzemljivaču Udoz=65 V.

2.3. Granične i stvarne vrednosti struje zemljospoja kod izolovane neutralne tačke

Granične vrednosti struje zemljospoja pri kojima se preporučuje prelazak

srednjenaponske mreže na rad sa uzemljenom neutralnom tačkom, prema [6], date su u tabeli I

Tabela I. Dozvoljene vrednosti kapacitivne struje zemljospoja:

Nazivni napon mreže kV Kapacitivna struja
zemljospoja A
6 30
10 20
20 15
35 i više 10

Srednjenaponska mreža vezana za TS 35/10 kV "Virpazar" dominantno je vazdušna, a

samo u vrlo maloj mjeri kablovska. Približne dužine su poznate pa se primjenom formula za
vazdušni i kablovski dio, datih u [7], može procjeniti kapacitivna struja zemljospoja.
U [8] su izračunate vrednosti struja jednofaznog zemljospoja mreža 10 i 35 kV sa
izolovanom neutralnom tačkom u ED Bar. Struja zemljospoja za mrežu vezanu za sabirnice 10
kV u TS 35/10 kV "Virpazar" iznosi 3 A. Računajući na mogućnost razvoja 10 kV mreže, prije
svega kablovske, usvojeno je da se za proračun otpora rasprostiranja združenog uzemljivača u
TS 10/0.4 kV koristi planska vrednost struje Iz=10 A. To daje povoljnije uslove za bezbjednost od
previsokog napona dodira i od iznošenja potencijala.
.

2.4. Primjena zaštitnog nulovanja u niskonaponskim mrežama

Prema [9] i [10], zaštita nulovanjem (TN sistem) sprečava održavanje previsokog napona
dodira na dijelovima uređaja koji ne pripadaju strujnom kolu. To se ostvaruje povezivanjem
dijelova prijemnika, koji ne pripadaju strujnom krugu, preko zaštitnog provodnika na nulti
provodnik.
Pri nulovanju se moraju uzemljiti zvjezdište, i to na radno ili združeno uzemljenje, i nulti
provodnik i to u više tačaka u niskonaponskoj mreži. U nadzemnoj niskonaponskoj mreži nulti
provodnik je uzemljen:
- Na početku voda u transformatorskoj stanici
- Na kraju svakog radijalnog ogrankadužeg od 200 m
- Na više mjesta na dužini od najviše 200 m, gledano od kraja ogranka
- U slučaju kada u priključenim objektima nema izvedenih temeljnih uzemljivača i mjera
izjednačenja potencijala otpor rasprostiranja pojedinačnih uzemljenja nultog provodnika
mora biti manji od 10 .
Ovako izvedno uzemljavanje nultog provodnika u pojedinim tačkama niskonaponske
mreže u znatnoj mjeri poboljšava kvalitet ukupnog uzemljenja.
Osim uzemljavanja nultog provodnika u mreži, i temeljni uzemljivači objekata mogu
znatno da doprinesu poboljšanju kvaliteta uzemljenja. Međutim, pošto se u ovom slučaju radi o
staroj gradnji, u priključenim objektima izjednačenje potencijala i temeljni uzemljivači uglavnom
nisu izvedeni što je nepovoljno sa stanovišta zaštite.

2.5. Granični uslovi nulovanih mreža

Prema [1] i [9], granična dužina do koje je zaštita nulovanjem efikasna može se procijeniti

4
iz uslova datog obrascem;

(3)

L granična dužina u (m), Uz napon faznog provodnika prema zemlji (V), Ii=kI0 struja
isključenja (A), k za topljive osigurače iznosi 2,5 , I 0 nazivna struja osigurača (A), Sf i S0 preseci
faznog i nultog provodnika (mm 2), A i B su parametri koji za AČ provodnike mreže, presjeka
manjeg od 35 (mm2), imaju vrednost A=32 B=0,45 .
Na osnovu gornje formule dobijamo tabelu II, koja daje procjenu dužine štićene dionice u
zavisnosti od osigurača na početku voda i od dva presjeka provodnika AČ 25/4 i 35/6 (mm 2).

Tabela II. Procijenjene granične dužine niskonaponske mreže (m)

Nominalna struja
osigurača (A)
Presjek 25 35 50 63 80 100 125
provodnika AČ
(mm2)
25/4 1330 850 660 525 415 330 265
35/6 1800 1290 900 715 560 450 360

Upoređujući podatke iz tabele II sa našim iskustvom u pogledu dužina mreža, očigledno

je da stvarne dužiname mreža višestruko često prevazilaze granične dužine. Time se
onemogućava isključenje dionice mreže u kvaru ako je udaljenost mjesto kvara veća od granične
dužine koja garantuje zaštitu pomoću izabranih osigurača.
Osim granične dužine mreže, za provjeru efikasnosti zaštite može da posluži i mjerenje
struje kratkog spoja u nekoj tački mreže ako se mreža štiti topljivim osiguračima postavljenim na
početku. Da bi zaštita bila efikasna izmjerena struja kratkog spoja u tački mjerenja mora da bude:

(4)

odnosno izmjerena impedansa petlje kratkog spoja u tački mjerenja, koja uključuje
prelazne otpornosti uzemljivača, mora da zadovolji uslov:

(5)

gdje su: Iks izmjerena struja kratkog spoja na mjestu kvara; I 0 nazivna struja tromog
niskonaponskog osigurača; k koeficijent koji za niskonaponske mreže ima vrednost k=2.5, U f
fazni napon mreže Zks izmjerena impedansa mreže na mjestu mjerenja.
Čest je slučaj da uslov dat relacijom (4) ili, ekvivalentno, relacijom (5) za zaštitu nije ispunjen.
Zato se, pored ostalog, često dešava tzv. "tuširanje" u niskonaponskoj mreži, tj. prolazni
dvofazni kratki spoj, koji zbog prevelike dužine mreže, nedovoljne struje kvara i kratkog trajanja
ima karakter prolaznog kvara koji se ponavlja i može da traje danima. To vrlo često dovodi do
oštećenja provodnika mreže i namota transformatora u TS 10/0.4 kV uslijed aksijalnih dinamičkih
sila između primarnog i sekundarnog namota.

2.6. Odvodnici prenapona u nulovanim mrežama

Na stubovima mreže kod kojih je izgrađen uzemljivač i izvršeno nulovanje postavljaju se

i odvodnici prenapona. Dok se nulti provodnik vezuje direktno na uzemljivač, fazni provodnici se
vezuju preko odvodnika prenapona.

5
 Prema [11] postavljanje odvodnika u mrežama niskog napona se preporučuje na
mjestima račvanja vodova , na krajevima dužih dionica, na kućne priključke, na prelaze
kablovskih u vazdušne vodove. Odvodnik prenapona mora se postaviti na priključke nadzemnih
vodova kod usamljenih kuća na područjima sa izokerauničkim nivoom iznad 40, a to je upravo
područje koje razmatramo s obzirom da je izokeeraunički nivo iznad 48 do 50 grmljavinskih dana
godišnje.
Sve mjere koje doprinose poboljšanju kvaliteta uzemljenja doprinose i efikasnosti zaštite
od atmosferskog prenapona.

2.7. Mjere za poboljšanje kvaliteta uzemljivača

Na području koje se razmatra, a karakteriše ga izrazito kamenito zemljište, specifični

otpor tla je reda od 700-800 m do više hiljada m sa jakim sezonskim varijacijama, Zbog
navedene činjenice, i iz iskustva stečenog tokom periodičnih mjerenja otpora rasprostiranja
uzemljivača u TS 10/0.4 kV i niskonaponskim mrežama, nameće se potreba za provjerom
kvaliteta postojećih i poboljšanju izvođenja kod projektovanja novih uzemljivača.
Prema [11] kod kamenitog i šljunkovitog zemljišta preporučuje se polaganje uzemljivača
u rov sa dobro provodnom zemljom ili drugim dobroprovodnim materijalom, tako da provodnik
uzemljivača leži u toj zemlji ili tom materijalu. Posebno se navode bentonit i crveni mulj kao
pogodni materijali.
Iz ličnog iskustva stečenog na mjerenju otpora rasprostiranja i popravci uzemljivača TS
10/0.4 kV izgrađenih tokom elektrifikacije seoskih područja, poznato mi je da se efikasna
popravka uzemljenja može izvršiti primjenom bentonita. Takva popravka je sprovedena na TS
10/0.4 kV "Dedići-Lukići" u Gornjim Šestanima još 1984 godine. Zbog toga, kao i zbog
dostupnosti bentonita koga ima u Opštini Bar opredijelili smo se za ovaj materijal u svrhu
popravke uzemljivača.

3. PRIMJERI UZEMLJIVAČA TS 10/0.4 kV I NISKONAPONSKIH MREŽA

Na prostoru Virpazara i Ostrosa o kome je riječ, i na kome postoje teški uslovi za

uzemljavanje, nije bilo izgradnje novih elektroenergetskih objekata sve do 2013. godine. Dolazilo
je do većih šteta na elektroenergetskim objektima stubovima, ormarima STS 10/0.4 kV koje su
sanirane bez ulaženja u uzroke problema.
Prvi novi objekat, poslije duže vremena, bila je STS 10/0.4 kV, 100 kVA, "Besa".
Uzemljenje je izvedeno u obliku zasebnih uzemljenja, zaštitnog i radnog, koja su naknadno
spojena u združeno uzemljenje. Zaštitno uzemljenje je izvedeno u obliku kvadrata sa dva prstena
koji zahvataju ukupnu površinu oko 50 m 2. Radno uzemljenje izvedeno je u obliku
jednakostraničnog trougla stranice 7 m.

Izmjereni otpor uzemljenja

STS Način () () Upoređenje
10/04 kV izvođenja
Radno Zaštitno Rzdr 
bez
20 50 19 13
bentonita
"Besa"
sa
15 25 10 13
bentonitom
bez
52.5 177,5 40,5 13
bentonita
"Krnjice"
sa
U toku je popravka uzemljivača
bentonitom
Tabela III; Vrednosti radnog, zaštitnog i združenog uzemljenja

6
 Poslije izgradnje STS 10/0.4 kV, 100 kVA, "Besa", a prije puštanja u pogon, izvršena su
mjerenja radnog i zaštitnog uzemljenja, i proračunato združeno uzemljenje. Rezultati su dati u
tabeli III. Dozvoljeni napon dodira, za vrijeme isključenja sabirničkog zemljospojnog releja od 6 s,
iznosi 65 V dok je struja jednofaznog zemljospoja 10 A.
Uzemljivač STS 10/0.4 kV "Krnjice" ima vrednost otpora uzemljenja prikazane u tabeli III.
One su očigledno nezadovoljavajuće, i u toku je rekonstrukcija uzemljivača sa ciljem da se na
izrazito kamenitoj podlozi postignu propisane vrijednosti.
Takođe su izmjerene struje kratkog spoja i impedanse petlje kratkog spoja u
niskonaponskoj direktno uzemljenoj mreže a njihove granične vrijednosti za STS 10/0.4 kV
"Krnjice", "Gornja Seoca" i "Ckla" izračunate su i date u tabeli IV.

Tabela IV; Provjera efikasnosti nulovanja mjerenjem struje i impedanse kratkog spoja u
niskonaponskoj mreži
Upoređenje struja Upoređenje impedansi
Objekat
(A) ()
Niskonaponska
mreža STS Izvod Iks kxI0 Iks>kIn Zks Uf/kI0 Zks< Uf/kI0
10/04 kV

1 2.5x125 ne 1.04 0.704 ne

234
"Krnjice"
2 2.5x125 ne 0.94 0.704 ne
249

"Seoca" 1 2.5x125 da 0.71 0.704 da

339

"Ckla" 1 172 2.5x125. ne 1.42 0.704 ne

Mjerenja su vršena u tačkama što dalje od STS, što bliže kraju niskonaponske mreže ali
to nije uvijek bilo moguće iz objektivnih razloga. Izmjerene vrijednosti struje kratkog spoja i
impedanse petlje uzemljenja uglavnom ne zadovoljavaju uslove za efikasnu zaštitu nulovanjem ili
su na granici To znači da se moraju razmotriti dopunske mjere zaštite. Jedno od mogućih
tradicionalnih rješenja je postavljanje stubnih osigurača. Mnogo efikasnije rješenje se sastoji u
pogodnom sekcionisanju mreža i izvođenju stepenovanja zaštite primjenom topljivih osigurača
koji štite odabrane sekcije.

4. ZAKLJUČAK

Teren koji se sastoji od kamena krečnjaka, je karakterističan za Opštinu Bar i za cijeli

južni dio Crne Gore. Uslovi koje treba da zadovolje uzemljivači na takvom terenu sa vrednostima
specifičnog otpora koje se na kamenitom tlu kreću od 1000 m pa do više hiljada m su vrlo
teški i zahtijevaju dodatni napor da bi se realizovali.
U radu su dati uslovi koje treba da ispune uzemljivači ugrađeni u određenoj galvanski
povezanoj srednjenaponskoj mreži. Dati su propisi metodi za proračun graničnih vrednosti
dozvoljenog napona dodira, granične vrednosti struja jednofaznog zemljospoja za rad
srednjenaponskih mreža određenog naponskog nivoa sa izolovanom neutralnom tačkom, kao i
stvarna i planirana vrednost struje jednofaznog zemljospoja u 10 kV mreži vezanoj za TS 35/10
kV "Virpazar" i "Ostros".
Takođe su dati i propisani granični uslovi u pogledu dužine vodova zavisno od presjeka
provodnika i izabrane nazivne struje tromog osigurača, u pogledu struje kratkog spoja i granične

7
vrednosti otpora zaštitne petlje koje treba ispuniti da bi zaštita nulovnjem bila efikasna u
niskonaponskim mrežama.
Mjerenja stvarnih struja kratkog spoja i impedansi petlji kvara u direktno uzemljenoj
niskonaponskoj mreži su pokazala da su dužine i presjeci provodnika takvi da, u većini slučajeva,
ne omogućavaju efikasnu zaštitu nulovanjem. Zato je potrebno, kod nepostojanja vazdušnih
osigurača na priključcima, na pogodnim mjestima u mreži postaviti osigurače i odabrati ih tako
da se omogući pouzdanost i selektivnost zaštite.
Mjerenja otpora rasprostiranja uzemljivača izvedena na STS 10/0.4 kV "Besa" i "Krnjice"
su, s obziromna vrednosti otpora rasprostranja uzemljivača, pokazala da bi bilo potrebno izvršiti
mjerenja na svim STS u Crmnici i Krajini radi provjere njihove usklađenosti sa propisima. Pored
toga pokazano je da se primjenom bentonita može znatno popraviti vrijednost otpora
rasprostiranja uzemljivača. Time ne samo da se spriječava iznošenje previsokog potencijala sa
uzemljivača STS u niskonaponsku mrežu, već se i stvoriaju povoljniji uslovi za maksinalno
efikasno djelovanje zaštite od atmosferskog prenapona na ovom području sa izrazito visokim
izokerauničkim nivoom.

8. LITERATURA

[1] "Pravilnik o tehničkim normativima za zaštitu niskonaponskih mreža i

pripadajućih transformatorskih stanica", Sl. list SRJ", br. 13/78,
[2] "Pravilnik o izmjenama i dopunama pravilnika o tehničkim normativima za zaštitu
niskonaponskih mreža i pripadajućih transformatorskih stanica", Sl. list SRJ", br. 37/95
[3] "Pravilnik o tehničkim normativima za uzemljenja elektroenergetskih postrojenja nazivnog
napona iznad 1000 V", Sl. list SRJ", br. 61/95,
[4] "Zaštita i automatizacija u elektroenergetici", modularni sistem KOMBIFLEX, "Iskra", 1986.
[5] "Pravilnik o tehničkim normativima za uzemljenja elektroenergetskih postrojenja nazivnog
napona iznad 1000 V", "Sl. list SRJ", br. 24/94
[6] "Pravilnik o tehničkim normativima za pogon i održavanje elektroenergetskih postrojenja i
vodova", "Sl. list SRJ", br. 41/93
[7] Nahman , "Uzemljenje neutralne tačke distributivnih mreža", knjiga, Naučna knjiga,
Beograd, 1980.
[8] "Studija uzemljenja neutralne tačke distributivnih mreža EPCG", ETF Podgorica,
Podgorica 1996.
[9] Majdandžić , "Niskonaponske mreže u elektroprivredi", projektovanje izgradnja
eksploatacija i zaštita na radu, knjiga, Institut za dokumentaciju zaštite na radu, Niš 1983.
[10] Čengić , Petrović , "Zaštita uzemljenjem", Institut za dokumentaciju zaštite na radu, Niš
1979.
[11] "Pravilnik o tehnočkim merama za zaštitu elektroenergetskih postrojenja od prenapona"",
"Sl. list SFRJ", br. 7/71