Scribd Logo
Upload

Welcome to Scribd!

  • Scan 4 Dec 2017 at 21.15

    Uploaded by

    ljmuhamed
    4 views8 pages

    Copyright

    © © All Rights Reserved

    Available Formats

    PDF or read online from Scribd

    Did you find this document useful?

    Is this content inappropriate?

    Report this Document

    Copyright:

    © All Rights Reserved
    Download as PDF or read online from Scribd
    Flag for inappropriate content
    4 views8 pages

    Scan 4 Dec 2017 at 21.15

    Uploaded by

    ljmuhamed

    Copyright:

    © All Rights Reserved
    Download as PDF or read online from Scribd
    Flag for inappropriate content
    of 8
    Razgovarao prof.dr. Cazim Hadiimejlié Sarajevo, ato. TESAVVUF JE DIO NASE TTADICIUE Gospodine Cengicu, Vas su okarakterisali jo u komunistikom vremenu kao osobu koja svoj Zivot ne moze zamisliti bez isla- ma. Kako ste zavoljeli svoju vjeru? Gospodin Hasan Cengié: Kao i vetina nas, svoju vjeru nisam birao. Ro- dio sam se u porodici koja je Zivjela islam prirodno, kao Sto mi diemo zrak. Rastao sam na Odiaku, sa prozora nase kuce vi- djeli su se kandilji na munari Turhan Em- inbegove déamije u Ustikolini, najstarije diamije u Bosni i Hercegovini (podignu- ta 1446.g). Kao dijete sa éetiri, pet go- dina slugao sam kako moj babo uci Jasin naglas ,uoti petka”, a moja nena i moja mama ponavljaju za njim, obje su znale suru napamet, a ja sam se igrao u sobi uz pucketanje vatre u Sporetu. Poteo sam postiti ramazan pred polazak u osnovnu 3kolu, ,pregivali” su mi, a od petog razreda postim svaki dan ramazana, elhamdulillah. U mekteb, u diamiju na Ustikolini, krenuo sam kad i u osnovnu Skolu. Uéili su me medu ostalim: Edhem ef. Camdzié, Sefko ef. Omerbasi¢, Ahmed ef. Celebié. Po treci puta sam ,utio” sufaru, ,nikako da predem u musaf" pred Ahmed ef. Jedno jutro sam 6 | 40 godinatarkatshog centre BK se probudio sav u suzama. Sanjao sam da je Ahmed ef. umro, a ja nisam zavrsio sufaru. Guio sam se u suzama, bilo mi je 4a0 Sto nisam preSao u Kur'an. To je bio samo san, Ahmed ef. nije umro, aja samte godine poteo pred njim ueiti u ,musafu" Sjecam se svog prvog uteséa na mevludu u déamiji na Ustikolini, bio sam tek éetvrti razred osnovne Skole. To su bili mudri muallimi, nae hodze, koje su nam davale povjerenje jo8 u djetinjstvu. To nas jehrabrilo, vezaloza déamiju, oduevijavalo dotivljajem islama. Naravno, kuéa, otac, porodica bilo je presudno. A onda titanje knjiga. Bilo ih je onda jako malo. Babo bi zimi, noéu, éitao svima nama vazove od Mehmed ef. Handziéa. SluSa0 sam to sa iskrenom djetijom poboéno8éu, ne znam Sta sam razumijevao tada, ali mi je bilo drago. U osmom razredu osnovne veé sam sam ¢itao , Muhammed a.s. Osmana Nuri Hadtiéa. Bilo je i drugatijih iskustava sa mojim islamom: u3estom razredu osnovne 3kole ,Vuk Karadzi¢” na Ustikolini dobio sam strahovit amar od svog nastavnika »stpskohrvatskog jezika", Crnogorca, jer sam mu rekao da se ne kaze ,Koran", nego Kur'an. A onda, dosio je vrijeme moga odlaska u Gazi Husrevbegovu medresu, u Sarajevo... Kako je izgledalo Vase odrastanje? Gospodin Hasan Cengié: Iskustvo Medrese je za mene, kao uostalom i za sve njezine polaznike, ,,gazinovce", bilo jedinstveno, _nesvakidagnje i trajno odredujuce. Bili smo dinamitna generacija, imali dinamiéne, raznolike i razlitite profesore. Puno smo radili, udili, drudili se, putovali, bili buntovni, i zajedno sa Zajednicom (Islamskom) i dru’tvom u cjelini. U Medresu smo doili kao djeca, iz nje izasli kao odrasli, sa svjedodzbom Medrese - osposoblieni da budemo imami, hatibi, muallimi u mektebu, hodée...ili studenti, buduci intelektualci. Imali smo ozbiljan program, petnaest, Sesnaest predmeta u éetvrtom i petom razredu Medrese... Setali Saracima, Baséarsijom, isli u Carigrad (slasti¢arnu) na tahanhalvu, u Ferhatovica na Cevape, na Ko§evo i Grbavicu: gledali Musemi¢a, Muftica, Osima, Bazdarevica... u galerije na izlozbe slika, u Radnicki univerzitet 55, na predavanja, u pozoriste, u kina ; gledali »Sutjesku" i ,Brus Lija” (Bruce Lee), iSli na korzo , Titovom’; ekskurzije, izdavali knjige i bili prva generacija maturanata Medrese u novoj, prelijepoj zgradi Dulaginog dvora na Baitar§iji, klanjali rani sabah svako jutro u Begovoj dzamij... Onda je doSao fakultet. , Islamski teoloski fakultet u Sarajevu", bio sam prva generacija tog fakulteta. Radosti i suze, ulazak u svijet nauke, visokog ugenja, ozbiljnog éitanja, diskusija, _rasprava, radinosti, revolucionarnosti...__ mekteb »PodtakiSom” koji je vodila_,melaiée” Umihanuma Muftié, a koji smo u petom razredu Medresa i prvoj godini fakulteta preuzeli Vehbija Makié i ja, pa Tabacki mesdéid, ulazak u reali Zivot sa studentima drugih fakulteta i univerziteta, intelektualcima, alimima, — Sejhovima, javnim radnicima, drzavom... Saradivali u Zemzemu, Preporodu, Islamskoj misli, Glasniku... Zivot pun Zivosti, vreva od Zivota, izazova, puteva... Da li ste se susretali sa tesavvufom i na koji nagin? Da li je neko iz Vase porodice imao dodira sa tarikatom? Gospodin Hasan Cengié: Cengici spadaju u one boénjatke porodice koje su imale znaéajnu drustvenu ulogu od vremena Osmanlija pa nadalje. Sve nae plemenite porodice, porodice koje su driale do islama, bile su vezane za tarikat. Bio je to dio tradicije i put osposobljavanja za dunjaluk i ahiret. Nagi su bili vezani za Nakgibendije na Oglavku i Zivci¢ima. Na nagem Odéaku je nekad postojao konak, velika, funkcionalna zgrada za musafire i sastajanje. Tu se redovno heftitno odrzavao zikr, a u svakoj kuci bio je barem po jedan svréenik medrese.. Posljednji iz Klasiéne plejade alima koji je Zivio na Odiaku je bio rahmetli Smailbeg Cen, (preselio 1961.g), u foéanskoj medresi bio Je muderis Husejin ef. Dozo. Tesavvuf se nije dozivljavao kao dodatak na islam, on je bio sastavni dio vjerske prakse i shvatanja pojedinca. Tesavufski adabi, postovanje, stajanje ,na nijazu", bilo je sastavni dio ponafanja u nasim familijama na Odiaku. Da je uz ahlak bilo i velikog iluma vidi se i iz podatka da je knjigu ,Plemenita loza Bodijeg poslanika Muhammeda a.s.2 (reprint izraden u Bosnjatkom institutu u Cirihu 1998.- Adil beg Zulfikarpagié), rukopis na arapskom jeziku, kako pige u posveti ovog primjerka knjige: ,Ovu Zasnu knjigu poklonio sam nagem mursidu (voditu u tesavufu) ugenom Sehovicu (Sikiriéu) Behauddinu efendiji, nase bratu i prijatelju“, siroti dervis Nuri Cengi¢ i2 Odaka, kod nas éuveni Nurbeg, evlija~a Allah Uzvigeni zna najbolje, kako je smatran na Odiaku, éiji je otac Muratbeg, Murad Cengic, poznati prepisivaé ,Kur'ana", Cij jedan primjerak danas éuva u rukopisnoj zbirci Gazi Husrevbegove medrese u 40 godina tarikatskog centra BH 7 ki duh u vatradicija nasee a, alejhisselam. ai ih kuéa, to je islams jednil Islamske redsjednik Sabora a ednlee BiH na koji natin suradujete sa Tarikatskim centrom BiH? Gospodin Hasan Cengié: centar je institucija uspostavijena U prethodnom periodu, da formalizia postojanje i djelovanje tarikatskih/ dervigkih redova kod nas. On je odigrao anaéajnu ulogu vrSeci svoju funkciju. Kao sabornik i predsjednik Sabora IZ u BiH bio sam aktivno ukljugen u pripremu ‘Amandmana na Ustav IZ u BiH usvojenih 2013. i Pravilnik o radu Rijaseta IZ u BiH usvojenog 2014.g. U tim dokumentima definirana je pozicija Tarikatskog centra i naiih tradicionalnih tarikatskih redova kao organskog, vjerskog, sastavnog dijela Islamske zajednice. U tom smisiu naga saradnja je dobra Kako inage IZ BiH posmatra TC BiH i njegove élanove, Sejhove, dervise? _ Gospodin Hasan Cengié: Derviski redovi su ovdje mnogo stariji od Tarikatskog centra i oni djeluju neprestano lunutar nageg vjerskog bia, od dolaska islama Sejh je iva tekija, a tekija je nosilac aktivnosti i djelovanja svakog tarikata 7 naio| islamsko} traci Sejhov su imalli2uzetno znaéajnu ulogu: Sejh Jujo/ Fjub u nauci, obrazovanju, literaturi ich Hadllamakovié u odbrani Bosne i oe os ustrougerake okupacije 1878,, Sejh_Diemaludin ef. Causevi jedan od na ith naSih reisu tae (obavio dfn Toteteney ee vijac dt 14-1929,). Vecii danasnjth Sejhova nasih iar tari ; ‘arikata/tekija su aktivno uéestvovali u odbrani Bosne i Hercegovine od agrecie (1992-1995), kao i naive bro} dervga, op, su sastavni dio nadeg vjerskog, kulturnog j tradicionalnog bica. Tarikatski centar BIH je ravnopravan élan Iz &ji rad je legalizovan kroz Ustav 1, Kako to u praksi izgleda? : Gospodin Hasan Cengié: U praksi to izgleda sasvim normalno. TC saraduje sa Rijasetom IZ u BiH, na dnevnoj osnovi, odnosno prema potrebi. Reisu-l-ulema razgovara sa Sejhovima tarikata prema pitanjima koja su aktualna, prisustvuje godisnjim skupstinamaT.C, posjecujetekije ‘odredenim povodima, a uprave Rijaseta, muftije, glavni imami i imami kontakte sa tarikatima odrZavaju redovno i uz punu saradnju. Postoje i predrasude u odnosu na ovo djelovanje. One dolaze sa raznih strana. Zbog neznanja, neobrazovanosti, zlonamjere ili 8 predumisijajem’. U islamu je dvanaest —_,kanonskih", ortodoksnih, priznatih_ tarikata. Oko polovine tih derviskih redova je u proslosti djelovalo na naSem prostoru. U posljednje vrijeme na prostoru Bosne i Hercegovine i prostoru gdje djeluje Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini pojavijuju se nove tekije, Sejhovi i tarikati koji su nepoznati i nepostojeci u nasoj tradiciji, nastojeti djelovati bez ikakve saglasnosti i saradnie sa Islamskom zajednicom ili Tarikatskim centrom. To je u suprotnosti sa Ustavom IZ u BiH i zakonom u Bosni i Hercegovini Kao Zajednica i Tarikatski centar trebam> djelovati u praveu legalnih rijeSenia. U tom smislu na prijediog Rijaseta Sabor IZ u BIH e trebati donijeti pravilnik © dervigkim redovima, koji moraju bit sastavni dio Zajednice i vjerski i pravno, @ istovremeno otuvati svoju autonomnost unutar Zajednice i njezinih instituclj2, kakvu na Zapadu imaju univerziteti. Reisu- |-ulema i Rijaset ée trebati uvazavati silsilu kod procedure imenovania Sejhova, Kako Se poituje procedura promocije hafiza vazavajuci silslu muhafiza, reisu-!-ulem™? ne imenuje neku osobu za hafiza veé postoji nagin kako neko postane hafiz. Jako je vaino postovati nase iskustvo tesawufa iz proilosti, kada smo ovdje imali vise tradicionalnih tarikatskih redova: Nakéibendije, Kadirije, Mevlevije, Rufaije.. unutar kojih i danas nasi Ijudi mogu naci ‘ono &to im je kalbu drago. Otuvanje nase viere, naseg vjerskog jedinstva, nase duhovne utemeljenosti i povezanosti skupo smo platili u nagoj proslosti. Duzni smo taj amanet nasih deda éuvati i prenijeti dalje. Dervi8i su nam donijeli islam a i danas su vjerni éuvari tradicije, kulture i vjerske bastine. Da li smatrate da IZ BiH daje dovolino podrske TC u njihovim aktivnostima? Gospodin Hasan Cengi¢: Da, dervigi, odnosno muslimani koji su pripadali tarikatu su medu prvima donijeli islam na prostor Balkana od Madarske do Jadrana, stoljecima prije nego veliki driavni sistemi. To je razlog zasto se, medu ostalim, islam ovdje odréao. Obitan éovjek je prenio obiénom ovjeku jednostavnost i vrijednost islama svojim svakodnevnim Zivotom, primjerom dobra i ljepote. Iz tog razloga naé rahmetli Gazi Husrevbeg, Sejh tarikatski, je uz Gazijinu dzamiju, Medresu, Biblioteku, Brusa bezistan, Han, duéane i imanja ostavio svoj Hanikah. Kucu u kojoj €e se tarikatski Sejhovi okupljati, sohbetiti, muhabetiti i nefsove terbijetiti. Jedan od éetiri direka dinske ku¢e : diamija, medresa, biblioteka jeste i hanikah. To je naa tradicija, na temelj i nasa obaveza, po Gazijinoj vakufnami. Nadam se da ée u mandatu ovog reisu-l-uleme hanikah otvoriti vrata heftiénom zikru i muhabetu, medresanskoj talebi, dervisima, a posebno Sejhovima za koje je Gazija sagradio Hanikah. Saradnja, koliko znam, izmedu Rijaseta i Tarikatskog centra je dobra, ali se svakako moie osnaiiti. Biée potrebno zajednitko planiranje rada i aktivnosti, Gospodin Hasan Cengi¢ na svecanoj akademi Tarikatskog centra, GHB zastupljenost tarikata u institucijama i vise saradnje u obrazovanju i odgoju. Zajednica treba nositi proces saradnje i integracije putem imama i uleme, Tarikatski centar putem ejhova, vekila i vrijednih dervisa. U_ tom smislu, potencijal je ogroman. Danas i u tarikatu i u dzematu imamo veliki potencijal obrazovanih, okretnih, efikasnih i Gestitih muslimana ukljugenih u sve aspekte drugtvenog i islamskog zivota. Tarikatski centar je svetanom akademijom obiljezio 40 godina svoga postojanja. Bili su prisutni mnogi znaéajni i istaknuti Bosnjaci. Medu njima je bio élan Predsjednistva BiH gospodin Bakir Izetbegovié, reusu-I-ulema Husein ef.Kavazovic, Vi u funkciji predsjednika Sabora IZ BiH i mnogi drugi. Kakve ste utiske ponijeli sa tog jedinstvenog skupa? Gospodin Hasan Cengié: Taj kratki program vaine obljetnice donio je miruh tarikatskog bogatstva i punine. Prisustvo svih koje ste spomenuli i mnogih drugih pokazuje znagaj i puninu na’eg islamskog Zivota i bastine ovdje. Ta akademija je samo pokazala da trebamo naci formu predstavijanja tog naieg duhovnog i kulturnog bogatstva puno Zire, muslimanima u nasoj zemiji, nasim koméijama drugih viera ili opredjeljenja, ali i Evropi. Tesavvuf je atrakcija na Zapadu, kod intelektualaca, umjetnika, mladih, {40 godinatarikatskogcentra BN 9 net... vremenu napetes sera, one van, aon ote eit aiskoe odnosa, sufizan paineprijatel oi n ijeznjenia, rumen munikaclles Capa je instrument | . Fvaienia aubles | cudskog smisla. 7 je ji smo a danso, to je Z0datak U syijetu a ada $2058, nesporni dio. mjesto i ulogu gledate mies kroz Kako Vi liéno rnagim prostori tesawufa na historiju ? Gospodin Hasan Cengié: : a ve na ove prostore donio jasnu vjeru gnog. Boge, Allaha dielleSanuhu, tesa je pruzio duboko znanje o Njemu j put priblizavanja Allahu, Gospodaru. Kroz Sejhove, tekije, muride, mehabete, sohbete, ta najvisa znanja o Bogu i svijetu, Eovjeku i Zivotu rasprostranjena su na cijelom prostoru Bosne tako ravnomjerno i obuhvatno, kao kada biste Cambridge i Oxford izgradili u svakom miestu gdje danas u Bosni i Hercegovini ima fakulteta iliuniverziteta. Takva pokrivenost prostora i dostupnost do svakog ,muhibba, aéika", tragaoca za znanjem i putem Istine, svakog pojedinca je nemoguéa na bilo koji drugi nagin: Sejh Jujo U Mostaru, Fevzi U Blagaju, Kaimija u Zvorniku, Ilhamija u Zepéu, Gazija u Sarajevu, Sirrija na Oglavku, Husejin-baba u Zivéicima, Kjafija uPruscu... To je Zvilo, djelovalo, uljudivalo ea inas pu, na asker i na sibjan, Tina nae meme » nasu talebu i nage alime... Uzeni Smo od Sejhova malo govoriti ; dint, :voga nefea pean Pune haira 2 #SVoga nefsa poturdi, zikir kalbom ti Udi, dolazide’ sve jagit E jag". da t i 2 sto stojimo, da. dunn enone, Tai) ,Ovaj tesavvuf nismo dosegl ius, prige i kazivanja, veé odricanjem og « M sto nam bijase drago."(Diunejd ayy ®® 0naj Ko je stvorio nebesa zna 23) gdje god da si, pa boj se Njega” (Bae® Bistami) ‘atid Oni koji su slijedili iskr svoga utiteja, Pejgambera, Muhammes alejhisselam, salici na nagem pli ostavil sui kulturne i ruhanijetske tage i jjepote iza sebe, u materijanoj i duhovng, bastini, a najvetu od svih u safovima nate, islamskog Zivota, u jednakoj odueviienosy vrhunskih intelektualaca njthovim fikrom, znanjem bit svijeta i njihovim zikrom, neprestanim sjeéanjem na Alehg, UzviSenog, koje je prenijeto u najtivotnije postupke naSeg naroda, u_,Bismillu" kojom na tezak baca sjeme Zitne sjetve, s kojom naa matera potkuhava kruiny mrvu svojim uku¢anima, a naga nevjesta zapotinje ilahiju s kojom uspavijuje svoje edo. NO put Kakvo imate misljenje 0 danaénjoj ulozi tesavvufa u BiH? Gospodin Hasan Cengi U posljednje vrijeme interes za tesavwuf i tarikat, za tekiju i dervi8ki put dobija na intenzitetu. Moderni Zivot materijalizira i profonira éovjeka-biée duha i uma, éemu se €ovjek opire; intelektualci se Susrecu sa ogromnim bogatstvom znanjai Spoznaja koje dolaze iz sufizma, dok veliki broj Ijudi eli novi oblik socijalizacije kroz iskreno druzenje i predanost Uzvisenom Gospodaru, &to trate u tarikatu i tekijama Ovo je i velika obaveza |judi koji su ¥ tarikatu, ali i Islamskoj zajednici u cijelini. Svima nam treba da ,napunimo baterije": da budemo ,,on line”, sa stvarnos¢u - $8 el-Hakkom, sa realnoSéu, a ne virtualnim Svijetom obmana, ispraznosti i prolaznost Najveci zadatak tarikata prema javnosti Edeb, odgoj, lijepo ponaganje, ista rjet 5 na arapskom koristi i za lijepu knjizevno Niepu rijet; ,edeb j& Ha", je mogut Ko predanost Allahu, Gospodaru, kroz terbijet, kroz hizmet, kroz rad za drugoga, kroz irtvu i odricanje, éuvanje svog jezika i svojih organa. Pitali jednom Sejh Et-Taija: »Za8to se ne poéesljas?" ,Nisam toliko besposlen da se time bavim, “odgovori. Iza Velikana tesavwufa su ostali okeani savjeta, nna primjer: ,... da budete zadovoljni ovim Sto imate i da ne Zeznete za onim sto je u rukama drugih...” ,Gdje god da si sluzi Stvoritelja, pa ¢e se stvorenja nati tebi nna usluzi.” ,Neko je pred Abdullahom b. Mubarekom ogovarao nekoga, a on rete: Kad bih ogovarao, onda bih ogovarao svoga oca i majku, jer su oni najdostojniji da im éinim dobro.” ,Zelis li znati kakav je neko ovjek osmotri drii li vise do Bozijeg ili do obeéanja |judi," rekao je Sejh Sekik. To su visokiciljevi tesavwufa danas, sutra i uvijek, to su obaveze na one koji predvode tarikat, da zraée i Sire ilum, amel i maprifet, a hidajet pripada samo Njemu, Milostivom i Milosnom. yTvoje su grudi narogiti harem Bodiji, pa ne pustaj u harem Bodiji nikoga kome tamo nije mjesto,” govorio je 3ejh Diunejd Bagdadi. Jedna naéa ilahija veli: Nut pogledaj Sirrije (Sejha) Sve dervige miluje, | dan i no€ kazuje, La ilahe illallah.” A druga veli: ,Zar Selime ti misli8, Da se moie bit dervi3, Samo ime da nosi8, Ako dobra ne éini8.” Na kraju bismo Vas zamolili da nam date savjet i poruku, jer Vi ste ipak liénost koja je svoju mladost zalotila za velike ciljeve, kako danas Zivjeti kao musliman kada nas mnogi gledaju kao uzroénike negativaih dogadaja u svijetu ? Gospodin Hasan Cengié: Kao viernici, prije svega trebamo voditi ratuna kako nas gleda Allah, naS Stvoritel) | Gospodar. Ako smoiskreni vjernici Njegovo zadovoljstvo s nami zno, a on ima \jstvo s nama je vazno, a ai rae ru svijetu. su faktor u svijetu, vazan faktor Biografija Hasan Cengié He Cengié roden je 30. augusta 1957. godine u Odzaku, opéina Foca, gdje je zavrsio osnovnu Skolu. Gazi Husrev-begovu medresu zavrsio je 1977. godine. Bio je élan redakcije udenitkog lista Zem-Zem i élan re- dakcijskog odbora zbirke pjesama ,Dacke duge raspjevane'(1975.). Bio je clan i reda- keijskog odbora za Stampanje zbirke pri- povjedaka ,Narodne pripovijetke iz Bosne i Sandzaka‘(1977.). Na Islamskom teoloskom fakultetu u Sarajevu diplomirao je 1982. go- dine pod mentorstvom Husejin ef, Doze. Kao student, uéestvovao je u organiziranju i vodenju Tabackog mesdtida u kojem su odréavana sedmiéna predavanja za sara- jevsku studentsku omiadiu, U fours 1983. godine zaposiljava se kao imam u Stocu, dives hrajem marta iste godine ia hopsen i sproveden u_sarajevski Centralni zat Jedan je od élanova grupe miei rr intelektualaca koji je u éuvenom Seroj | kom procesu osuden na 2 goding Serr! zatvora bog

    You might also like