MATERIJALI I

Lekcija 12
Izradila: doc.dr.sc. Vedrana Špada, dipl.ing.kem.teh.
Lekcija 12: FAZNI DIJAGRAMI I. dio
Ravnotežni dijagrami
• Kada se voda dovoljno ohladi i zaledi ona mijenja stanje iz tekućeg u kruto agregatno
stanje - led. Taj se proces naziva promjena faza.
• Vrlo je važno proučavanje mogućih načina na koje različiti materijali mogu postojati
sami ili u dodiru s drugima u odnosu na temperaturu, tlak i vrijeme.
• Razlog tih proučavanja je spoznati kakva će biti stabilnost materijala u svim vrstama
okolina jer o tome vrlo puno ovise mehanička svojstva tih materijala.
• Očiti primjer toga je da se konstrukcijski materijali ne mogu koristiti na temperaturi koja
je blizu njihova tališta.
• Manje očite promjene mogu se događati unutar samog materijala koje mogu biti vrlo
važne za čvrstoću materijala.
• Te promjene faza mogu se prikazati pomoću tzv. faznih dijagrama koji omogućuju
predviđanje onog što će se dogoditi ako se promjeni temperatura ili sastav materijala.
DEFINICIJE SUSTAVA, FAZA I KOMPONENATA
SUSTAV
• Sadrži samo materijale koji se ispituju i zatvoren je jer se radi samo o određenim
materijalima (npr. Cu i Zn) i njihovim kombinacijama (legura Cu – Zn).
• Jednofazni sustav je homogen, a dvo- i višefazni sustav je heterogen
• Obrađivati će se samo sustavi koji su u ravnoteži. Neravnotežni fazni odnosi mogu biti
bitno različiti od ravnotežnih za isti sustav.
• Faze se razlikuju mikrostrukturom i/ili kemijskim sastavom.
DEFINICIJE SUSTAVA, FAZA I KOMPONENATA
FAZA
• Faza je dio sustava s homogenim fizičkim i kemijskim svojstvima mehanički odvojiv.
• Faza može sadržavati jednu ili više komponenti.
• Faza mora biti:
• 1) Homogena u odnosu na kristalnu strukturu, sređenost atoma,
• 2) Mora biti fizički odvojeno područje od drugoga faznom granicom,
• 3) Mora biti mikroskopski homogena, tj. mora imati posebnu strukturu,
• 4) Svojstva faze moraju se mijenjati kontinuirano s promjenom temperature, tlaka i
sastava (mnoge legure zadržavaju istu strukturu s različitim omjerima komponenti; u
tom slučaju one su još u istoj fazi).
FAZNI DIJAGRAMI
Faza ima sljedeće karakteristike:
o Jednaku strukturu ili raspored atoma
o Približno jednak sastav i svojstva
o Jasnu granicu između sebe i drugih faza

Vodena
para

Led

Voda
DEFINICIJE SUSTAVA, FAZA I KOMPONENATA

• KOMPONENTE
• Prepoznatljive tvari iz kojih je sastavljen sustav – koje su na početku pomiješane (npr. Fe
i C u rastaljenom čeliku; H2O i NaCl u slanoj vodi).
• Broj komponenti sustava je najmanji broj nezavisnih tvari iz kojih može biti sastavljen
sustav sa svim svojim fazama.
• Razlikuju se jedno-, dvo-, tro- komponentni sustavi.
FAZNI DIJAGRAMI
• Faza – dio sustava s homogenim fizičkim i kemijskim svojstvima, mehanički odvojiv.
• Sustav – tvar (u ovom slučaju) koja ne reagira s okolinom (zatvorena je prema okolini).
• Komponente – tvari iz kojih je izgrađen sustav.

• Faze u određenom sustavu postoje samo u određenim granicama temperature, tlaka i

kemijskog sastava, što opisuju fazni dijagrami.
• Komponente su u metalnim materijalima elementi ili kemijski spojevi.
• Postoje jedno, dvo, tro i višekomponentni sustavi.
Jednokomponentni sustav
1. Komponenta: H2O
2. Faze: para, tekućina i krutina (led) - različita agregatna stanja H2O

Jednokomponentni fazni dijagram za vodu, H2O

 1-komponenta-?
3-faze-?

Faznim dijagramom
grafičkim putem
prikazujemo faze
koje su prisutne u
nekom materijalu
ovisno o
temperaturi, tlaku i
koncentraciji
komponenata.

Jednokomponentni fazni dijagram vode

FAZNI DIJAGRAMI – jedna komponenta

Jednokomponentni fazni dijagram magnezija

KRIVULJE OHLAĐIVANJA – čisti metal
KRIVULJE OHLAĐIVANJA – čisti metal

• Tijekom hlađenja, temperatura

pada do temperature kristalizacije
pri kojoj čisti metal počinje
kristalizirati
• L – početak kristalizacije
• S – kraj kristalizacije
• Pri temperaturi kristalizacije
istovremeno postoje dvije faze:
krutina i taljevina
• Nakon točke S, postoji samo
krutina
a) Ravnotežni dijagram za željezo, b) Temperature promjene faza tekuće  kruto, δ Fe
(BCC) i kruto  kruto (δ Fe (BCC)  ƴ Fe (BCC) α Fe (BCC) )
RAVNOTEŽNI DVOKOMPONENTNI
DIJAGRAMI
• Ravnoteža: minimum energije stanja za danu T (temperaturu), P (tlak), i kemijski sastav
legure. Postiže se nakon dovoljno vremena koje može biti jako dugo. Stanje koje nije na
minimumu energije može dugotrajno izgledati stabilno. To stanje se naziva
metastablino statanje.
• Faza će u ravnoteži ostati konstantna u odnosu na vrijeme.
• Ravnotežni dvokomponentni dijagrami daju odnos kemijskog sastava legure kao
funkciju temperature i količinu faza u dijagramu.
• Ti dijagrami ne daju dinamiku kada će se jedna faza pretvoriti u drugu.
• Ponekad se dijagrami daju uz tlak kao varijablu.
• U faznim dijagramima koji će biti opisani pretpostavlja se da je tlak konstantan i jednak
atmosferskom.
DVOKOMPONENTNI RAVNOTEŽNI
DIJAGRAMI
o Smjesa dva metala – binarna ili dvokomponentna
legura, a sustav dvokomponentnim.
o Za potpuno opisivanje ravnotežnih odnosa potrebno je
koristiti prostorne dijagrame temperatura-tlak-
koncentracija.
o Najčešće se pretpostavlja konstantan tlak i prikazuju
dijagrami u kombinacijama temperature i
koncentracije ili temperature i vremena.
KONSTRUKCIJA RAVNOTEŽNOG
DVOKOMPONENTNOG DIJAGRAMA
• Mješavina dvaju rastaljenih i potom ohlađenih metala naziva se binarna ili
dvokomponentna legura, a sustav dvokomponentni sustav.
• Ravnotežni dvokomponentni fazni dijagrami konstruiraju se iz krivulja hlađenja koje se
odrede posebno za svaki čisti metal i svaku njihovu leguru (njihovu kombinaciju
kemijskog sastava).
• Na papiru se nacrta dijagram s krivuljama hlađenja (lijevo) i u istoj visini desno od tog
dijagrama nacrta se “okvir” za ravnotežni dvokomponentni dijagram:
KONSTRUKCIJA RAVNOTEŽNOG
DVOKOMPONENTNOG DIJAGRAMA
• U ravnotežnom dvokomponentnom dijagramu (desno) na apscisu (os-x) upisuju se
maseni udjeli komponenti u leguri u % B, a na ordinati (os - y) temperatura ϑ u °C.

• Iz dijagrama krivulja hlađenja iz točaka L i S (za svaku leguru i čisti metal) povuče se
paralela s apscisom do okomice na dvokomponentnom ravnotežnom dijagramu koja
predstavlja ili čisti metal ili određenu leguru.
• Nakon ucrtavanja svih presjecišta iz točaka L krivulja hlađenja pojedinih legura i
njihovim spajanjem dobije se LIKVIDUS LINIJA.
• Nakon ucrtavanja svih presjecišta iz točaka S krivulja hlađenja pojedinih legura i
njihovim spajanjem dobije se SOLIDUS LINIJA.
KRIVULJE OHLAĐIVANJA - legura
o L – početak kristalizacije
o S – kraj kristalizacije
KRIVULJE OHLAĐIVANJA – čisti metal - legura
KRIVULJE OHLAĐIVANJA – čisti metal - legura

Promjena iz tekuće u krutu fazu kod čistog Promjena iz tekuće u krutu fazu kod legure
metala je izotermalna odvija se u temp. intervalu
KRIVULJE OHLAĐIVANJA
o Što uzrokuje zastoj u hlađenju
kod čistih metala, a promjenu
brzine hlađenja kod legura?
LATENTNA TOPLINA
• Toplina/energija koju neka masa tvari mora
primiti iz okoline ili ju predati okolini kako bi
promijenila agregatno stanje.
• Kod čistog metala ona u potpunosti nadoknađuje
hlađenjem odvođenu toplinu.
• Kod legura ona nadoknađuje samo dio odvedene
topline.
Konstruiranje ravnotežnog dvokomponentnog dijagrama: a) Krivulje hlađenja, b)
Ravnotežni dvokomponentni dijagram legura koje nastaju kombiniranjem različitih masenih
% metala A i B
DVOKOMPONENTNI RAVNOTEŽNI DIJAGRAMI
 DVOKOMPONENTNI RAVNOTEŽNI DIJAGRAMI
o Likvidus – linija koja prikazuje temperaturu iznad koje
je sustav u rastaljenom stanju, ili temperaturu
početka kristalizacije

o Solidus – linija koja pokazuje

temp. završetka skrućivanja
pri hlađenju/početka taljenja
pri zagrijavanju
Konstrukcija ravnotežnog dijagrama
Linije binarnog, dvokomponentnog
ravnotežnog dijagrama
• Likvidus linija: Crta koja pokazuje temperaturu na kojoj hlađenjem počinje skrućivanje
legura ili zagrijavanjem legura njihovo taljenje pod ravnotežnim uvjetima. Iznad likvidus
linije su sve legure rastaljene (talina).
• Solidus linija: Crta binarnog dijagrama koja pokazuje temperaturu na kojoj sustav legura
hlađenjem postaje potpuno skrućen ili na kojoj zagrijavanjem počinje taljenje legure
pod ravnotežnim uvjetima. Ispod solidus linije su sve legure u krutom stanju.
• Solvus linija: Crte binarnog dijagrama koje pokazuju granicu topivosti pod ravnotežnim
uvjetima. Granica maksimalne topivosti legirne komponente u osnovnom metalu na
određenoj temperaturi.
DVOKOMPONENTNI RAVNOTEŽNI DIJAGRAMI
Vrste faznih dvokomponentnih dijagrama:
1) Ravnotežni dvokomponentni dijagram potpune topivosti u
krutome (izomorfni).
2) Ravnotežni dvokomponentni dijagram potpune netopivosti u
krutome s eutektičkom pretvorbom.
3) Ravnotežni dvokomponentni dijagram djelomične topivosti u
krutome s eutektičkom pretvorbom.
4) Ravnotežni dvokomponentni dijagram s peritektičkom
pretvorbom.
5) Ravnotežni dvokomponentni dijagram s eutektoidnom
pretvorbom.
DVOKOMPONENTNI RAVNOTEŽNI DIJAGRAM POTPUNE TOPIVOSTI U KRUTOME
(Izomorfni – potpuna topivost metala A i metala B u krutome i tekućem (rastaljenom)
stanju)
Tumačenje dijagrama potpune topivosti
u krutome za leguru koja sadrži 70% A i
30% B
Točka a: na temperaturi a legura je rastaljena, faza je samo jedna – talina, T, količinski
udjel taline T = 100%, koncentracija legure: 70% metala A i 30% metala B.
Točka b: na temperaturi b postoje dvije faze: T + α, količinski udio T = ?; količinski udio α =
?, koncentracija B u T = ? % B; koncentracija B u α = ?
Točka c: legura je skrućena – postoji samo jedna faza: α (kristali mješanci), količinski udio
α = 100%, koncentracija B u α = 30% B.
Za jednofazno područje sve je poznato (faza, koncentracija B i količinski udio faze). Za
određivanje koncentracije B i količinskog udjela faza u dvofaznom području koristi se tzv.
pravilo poluge.
POTPUNA TOPIVOST U KRUTOME
• Shematski prikaz nastajanja α kristala mješanaca kod dijagrama potpune topivosti u
krutome (izomorfne legure)
Ravnotežni dvokomponentni dijagram
potpune topivosti u krutome za legure Cu-Ni
Mikrostruktura u dijagramu potpune
topivosti u krutome za legure Cu-Ni
Mehanička svojstva u izomorfnim
legurama Cu-Ni
Određivanje koncentracije komponente B u fazama i količinskog udjela faza pomoću pravila poluge
Određivanje koncentracije komponente
B u fazama T i α
• a) odredi leguru ( koncentracije komponenti) u dijagramu i na njoj temperaturu u
dvofaznom području.
• b) na određenoj temperaturi, u dvofaznom području, povuci izotermalu (paralelu s osi
x) do presjecišta s granicama prisutnih faza.
• c) Iz tih presjecišta spusti okomicu na os x i očitaj koncentraciju komponente B (%B). Do
100% je koncentracija komponente A.
• CT – koncentracija komponente B u talini, T,
• C0 – koncentracija komponente B u cijeloj leguri (zadana, početna koncentracija),
• Cα- koncentracija komponente B u α.
PRAVILO POLUGE (za one koji žele znati
više, tema završnog rada)
Izvod za pravilo poluge
Geometrijski prikaz pravila poluge
 DIJAGRAM POTPUNE TOPIVOSTI U KRUTOME
S EUTEKTIČKOM PRETVORBOM

• Eutektikum (eutektik) je u ovom slučaju

mješavina čistih kristala metala A i metala B.
 DIJAGRAM POTPUNE TOPIVOSTI U KRUTOME
S EUTEKTIČKOM PRETVORBOM

• Na eutektičkoj temperaturi, pri eutektičkoj koncentraciji taljevine,

sva taljevina prelazi u eutektikum.
• Eutektikum čine čisti metali.
 DIJAGRAM POTPUNE TOPIVOSTI U KRUTOME
S EUTEKTIČKOM PRETVORBOM

• Sve legure s koncentracijom komponente B između 0 i 100 %, na

eutektičkoj temperaturi imaju eutektičku pretvorbu,
DIJAGRAM DJELOMIČNE TOPIVOSTI U KRUTOME
S EUTEKTIČKOM PRETVORBOM

• Eutektikum (eutektik) je u ovom slučaju

mješavina kristala mješanaca metala A i metala B.
DIJAGRAM DJELOMIČNE TOPIVOSTI U KRUTOME
S EUTEKTIČKOM PRETVORBOM

• Na eutektičkoj temperaturi, pri eutektičkoj koncentraciji taljevine,

sva taljevina prelazi u eutektikum.
• Eutektikum u ovom slučaju čine kristali mješanci.
DIJAGRAM DJELOMIČNE TOPIVOSTI U KRUTOME
S EUTEKTIČKOM PRETVORBOM

• Sve legure s koncentracijom između xα i xβ na eutektičkoj

temperaturi imaju eutektičku pretvorbu.
DIJAGRAM S PERITEKTIČKOM PRETVORBOM
 DIJAGRAM S PERITEKTIČKOM PRETVORBOM

• Na peritektičkoj temperaturi, pri peritektičkoj koncentraciji smjese

taljevine i krute faze, taljevina i kruta faza prelaze u novu krutu fazu.
 DIJAGRAM S PERITEKTIČKOM PRETVORBOM

• Sve legure s koncentracijom između xα i xβ na peritektičkoj

temperaturi imaju peritektičku pretvorbu.
 DIJAGRAM S EUTEKTOIDNOM PRETVORBOM

• Eutektoid je fina mješavina eutektoidnih kristala mješanaca αEid i βEid

• Za razliku od eutektičke, eutektoidna se pretvorba odvija iz krutine,
ne iz taljevine (sekundarna kristalizacija; prekristalizacija).
 DIJAGRAM S EUTEKTOIDNOM PRETVORBOM

• Uvjet za nastajanje eutektoidne pretvorbe je da bar jedna

komponenta ima alotropske modifikacije.
 DIJAGRAM S EUTEKTOIDNOM PRETVORBOM

• Alotropi su elementi koji se mogu javiti u dvije ili više modifikacija u

istom agregatnom stanju.
Pitanja za kolokvij iz lekcije 12
• Precrtajte sljedeći graf i skicirajte iz eksperimentalnih podataka dvokomponentni
izomorfni ravnotežni dijagram (potpuna topljivost).
LITERATURA
• Predavanja iz Materijala I (UNIPU, TFPU, Preddiplomski stručni studij Proizvodno
strojarstvo), prof. dr. sc. Loreta Pomenić
• Skripta MATERIJALI I (SVEUČILIŠTE U SPLITU, SVEUČILIŠNI ODJEL ZA STRUČNE STUDIJE,
Studij: Konstrukcijsko strojarstvo), Igor Gabrić, Slaven Šitić, 2012.
• Uvod u materijale, Ivan Katavić, Sveučilište u Rijeci, 2008.
IMATE LI PITANJA?