MATERIJALI I

Lekcija 11
Izradila: doc.dr.sc. Vedrana Špada, dipl.ing.kem.teh.
Lekcija 11: SKRUĆIVANJE METALA I
LEGURA I KRIVULJE HLAĐENJA
SKRUĆIVANJE METALA I LEGURA
• Skrućivanje - proces pretvorbe metala i legura iz tekućeg u kruto stanje
• Skrućivanje - proces nastanka i rasta kristala (kristalizacija)
• Prekristalizacija – pretvorba skrućenog metala iz jednog kristalnog oblika u drugi (npr.
alotropske modifikacije)
• Skrućivanje metala – važan proces za industrijsku proizvodnju (ljevarstvo – lijevanje
metala i legura u određene kalupe da bi se njihovim ohlađivanjem dobio koristan oblik)
SKRUĆIVANJE METALA I LEGURA
• Da bi došlo do skrućivanja metala i legura potrebno je ispuniti slijedeće uvjete:
pothlađenost taljevine, prisutnost klica i odvođenje topline iz sustava.
• Razlikujemo dva načina nastajanja klica (nukleacije): homogenu nukleaciju i heterogenu
nukleaciju.
• Klica kritične veličine nastaje na onom mjestu u taljevini gdje u tom trenutku ima
dovoljan broj atoma koji imaju fluktuaciju energije veću ili jednaku energijskoj barijeri.
• Energija potrebna skupini atoma za svladavanje energijske barijere pri nastajanju klice
potječe od toplinskih fluktuacija energije.
Shematski prikaz nekoliko faza skrućivanja: a) Pothlađena taljevina s klicama, b) Rast
kristala iz klica, c) Skrućivanje je završeno – kristali su u međusobnom kontaktu preko
kristalnih granica
Temperature skrućivanja nekih metala
Homogena nukleacija
• nastaje kada u taljevini nema posebnih, drugih tvari koje bi uzrokovale nukleaciju,
nastajanje klica kristala
• kada se čisti rastaljeni metal polagano hladi tada se na njegovoj ravnotežnoj
temperaturi, blizu temperature skrućivanja, stvara veliki broj homogenih klica
polaganim gibanjem atoma koji se vezuju zajedno u kristalni oblik
Heterogena nukleacija
• Heterogena nukleacija se odvija kada je u taljevini prisutna strana čestica ili površina
(supstrat), kao na primjer površina posude u kojoj je taljevina.
• Heterogena nukleacija se odvija na nekoj već postojećoj površini koja smanjuje barijeru
površinske energije, smanjuje slobodnu energiju potrebnu za nastajanje stabilne klice.
• Uvjet za heterogenu nukleaciju je da površina supstrata mora biti namočena taljevinom
 Površinska energija potrebna za heterogenu nukleaciju je manja od one za homogenu
nukleaciju – ukupna promjena slobodne energije za nastajanje stabilne klice je manja, a
također je manji i kritični polumjer r * klice.
• Za heterogenu nukleaciju je potrebno znatno manje pothlađivanje taljevine nego kod
homogene nukleacije.
• U industrijskoj praksi (oblikovanje proizvoda lijevanjem taljevine u kalupe) heterogena
nukleacija omogućava skrućivanje taljevine s pothlađivanjem od 0.1 do 100 C, što je
lako izvedivo.
Ovisnost kritičnog polumjera r* čestice
(klice) o temperaturi pothlađenja
taljevine
Shematski prikaz skrućenih metalnih blokova: a) čisti metal, b) legura metala, c) skrućivanje
potpomognuto agensom za nukleaciju; A) poprečni presjek, B) uzdužni presjek; d)
fotografija ingota
Opis slike
• metali i legure su izgrađeni od velikog broja kristalnih zrna – polikristaliničnost,
• sitna kristalna zrna nastaju uz površinu kalupa zbog velikog pothlađenja taljevine i s
time i velikog broja klica,
• transkristalna zona – štapičasta kristalna zrna nastaju zbog velikog temperaturnog
gradijenta od površine ka unutrašnjosti,
• zona grubih zrna nastaje zbog sporog ohlađivanja taljevine – mali broj kristalnih klica,

• skrućivanje monokristala (jednog kristala) odvija se posebnim tehnikama na jednoj klici

(upotreba u elktrotehnici).
Neki primjerci odljevaka legura visokog tališta
Opis određivanja krivulje hlađenja
• Nakon određivanja sastava legure metal A i metal B se rastale (dovođenjem topline
uništavaju se njihove kristalne rešetke).
• Tijekom hlađenja, za određene vremenske termine, očitava se temperatura na
termometru (pirometru) i zapisuju se ( t, h i ϑ,°C ).
• Iz tih podataka konstruira se krivulja hlađenja za svaki metal i leguru posebno.
a) Krivulja hlađenja za čisti metal, b) Eksperimentalno dobivanje podataka iz kojih se
konstruira krivulja hlađenja za čisti metal
 Opis krivulje hlađenja za čisti metal
• Na apscisi (os x) upisuje se vrijeme t (h), a na ordinati (os y) upisuje se temperatura ϑ
(theta) u stupnjevima°C.
• Tijekom hlađenja taline (T) čistog metala temperatura pada do vrijednosti ϑk
temperatura kristalizacije (koja je također i temperatura tališta metala), tj. do točke L (L
– oznaka za likvidus, talinu), koja pokazuje početak skrućivanja (kristalizacije) metala.
• Na temperaturi ϑk istovremeno postoje dvije faze: talina i skrućeni metal sve do točke S
(S – oznaka za solidus, krutinu), koja označava završetak kristalizacije metala.
• Iako se metal i nadalje hladi, krivulja ne pokazuje pad temperature između točki L i S
(dio krivulje je paralelan s apscisom - stojište) – zašto?
• Krivulja ne pokazuje pad temperature iako se i nadalje metal hladi, jer se oslobađa
latentna toplina kristalizacije koja nadoknađuje hlađenjem odvedenu toplinu.
• Daljnjim hlađenjem metala, nakon točke S temperatura kristaliziranog metala ponovno
pada sve do sobne temperature Promjena faza iz tekućeg čistog metala (talina) u kruti,
kristalizirani metal je izotermalna promjena faza na temperaturi ϑk u vremenu Δt.
• Rezultat hlađenja taline metala A je kristalni oblik metala A.
Shematski prikaz krivulje hlađenja za čisto željezo. Samo je jedna temperatura prijelaza iz taline u
krutinu (1538°C) T + δ , a ostale temperature su temperature promjene u krutome (alotropske
modifikacije Fe). Te su promjene također izotermalne – nastaju na temperaturama pretvorbe – to su
stojišta, gdje krivulja ne pokazuje pad temperature.
a) Krivulja hlađenja za leguru, b) Dobivanje podataka za krivulju hlađenja legure
Opis krivulje hlađenja za leguru
• Na apscisi (os x) upisuje se vrijeme t (h), a na ordinati (os y) upisuje se temperatura ϑ
(theta) u stupnjevima °C.
• točka L – početak kristalizacije legure
• točka S – završetak kristalizacije legure
• Krivulja hlađenja za legure pokazuje temperaturni pad Δϑ u vremenu Δt kada
istovremeno postoje dvije faze: talina legure i kristali legure (kristali mješanci α) između
točaka L i S.
• Nakon točke S legura je kristalizirana i temperatura brže pada sve do sobne
temperature.
• Rezultat hlađenja taline legure metala A i metala B je kristal mješanac α.
Pitanja za kolokvij iz lekcije 11
• Prema podacima u tablici skicirati krivulju ohlađivanja za čisti metal. Objasniti riječima
što se događa s metalom u pojedinim promjenama prikazanim dijagramom.
LITERATURA
• Predavanja iz Materijala I (UNIPU, TFPU, Preddiplomski stručni studij Proizvodno
strojarstvo), prof. dr. sc. Loreta Pomenić
• Skripta MATERIJALI I (SVEUČILIŠTE U SPLITU, SVEUČILIŠNI ODJEL ZA STRUČNE STUDIJE,
Studij: Konstrukcijsko strojarstvo), Igor Gabrić, Slaven Šitić, 2012.
• Uvod u materijale, Ivan Katavić, Sveučilište u Rijeci, 2008.
IMATE LI PITANJA?