NAS KRS, XVH, 30, 1997 (Sarajevo) Jasminko Mulaomerovi¢é OSVETOME BOSANSKOME PODZEMLJU ON BOSNIAN SACRED UNDERGROUND Sazetak: ° U radu je dat pregled pedina i pecinama slignih mjesta koja su u razligitim periodima bosanske historije imala ulogu svetih mjesta. Uslijed nedovoljne jstrazenosti za veliki bro} njih se zna da su bile sveta mjesta samo u jednom historijskom razdoblju. I pored toga pisac pokazuje da je sveto predanje u razlititim oblicima, na prostoru Bosne i Hetcegovine prisutno od paleolitika, preko bronzanog i ¥eljeznog doba, srednjeg vijeka, turskog doba pa sve do savremenog doba, Posebno su razmairana dva sveta mjesta, Djevojatka peéina kod Brateljeviéa i Peéina i vrelo Bune koja, po pig¢evom misljenju, pokazuju neprekinuto trajanje svetog mjesta od najstarijih vremena do danas. Ono Sto je posebno znaéajno je da oba mjesta danas bastine bosanskohercegovaéki musli- mani. Summary: In this work is presented a review of a number of caves and similar places which were considered as the holy places during a different time periods of Bosnia history. It is well-known that many of them have been considered as the holy but only for a certain periods of the history because of the insufficient researches. Inspire of that, the author shows that the holy tradition in a various shapes have existed in Bosnia and Herzegovina from Palaeolithic, Bronze Age, Iron Age, Middle Ages, Turkish Empire period to the modem ages. There have been particularly reconsidered two holy places: Djevojatka pecina near to village Brateljevici and the cave and spring of the river Buna which have been keeping ihe holy role from the oldest ages until now. Both of them are, at this time in the heritage of the Muslims.of Bosnia and Herzegovina. uvoD stvorenju, s jedne strane razdjeljuje, a s dru- Sveti prostor ili sveto mjesto kao izdvojeno, 8¢: kada se Hudi gubedi vezu sa Jednoséu posebno mjesto iz Govjekovog okruzenja sa Udaljavaju od Sveprisutnog u pojedinatno- svojstvima koja ga odreduju, zasigumno pos-__stima. Prvim fudima sam pojam svetog toji od kada postoji i prvobitna religija, od- _ mjesta je nepoznat’ jer ne postoji potreba nosno, od vremena kada se vjera, koja je mjerljivosti Botijeg prisustva u Njegovim nesumnjivo prirodena Covjeku kao BoZijem — znacima.” Tek padom [judi sveti prostor se 1 "Nesveto" ne postoji kao udio u ejeljni njihove svijesti. 2. Ne postoje ni naglageni pravei (kao to su danas, naprimjer, strane svijeta, nebeske ose i sh.) osim jednog, onog ka Sredigtu. Posezanjem za jabukom éovjek asim "posezanja 2a znakom mimo onoga Xo je njime oztiageno” (Mahmutéehajié, R., O nauku znaka. Uz'Alijev govoro aigmisu. U: ‘Ali inb Ebi Talib: O za¢udnoj stvorenosti 8itmia, Sarajevo, 1996., str. 6.), izmedu ostalog, postavlja i potpuno nove prostome odnose: "unutarnje = vanjsko, gore - dole, a potom i ostale . 43otkriva kao jedno moguée resenje za nala- Zenje Puta. Kako su izgledali prvi sveti prostori te8ko je reci budu¢i da su nam peak" i “zapisi" mjesta danas neitljivi? Najstarija posvje- dogena’ sveta mjesta jesu peéine, zahvalju- judi izmedu ostalog, i svojoj naravi unu- tamjeg prostora u odnosu na okruzenje, pos- tojanosti i tajnovijosti u odnosu na svijet obiéne vidljivosti.” Moguénost da u svojoj unutraSnjosti saéuva priliéno neporemeéen' raspored naslaga koja dozvoljava vremensko odredenje nalaza te zaStiti crieZe i uregane prikaze kao slova simboliékog jezika’ od izravnog uticaja oborina ili toplinskih pro- mjena zraka, tini od pecine mjesto od izuzet- nog zna¢aja za isuazivanje svekolike kul- tume baitine kroz historiju, napose kao sve- tog prostora. Ovaj rad je pokuSaj da se dadne obuhvatnij pregled svetog bosanskog podzemlja dij fom na osnovi dosad objavijenih radova i grade 0 ovom pitanju, dijelom na osnovi vlastitih traganja u zadnjih nekoliko godina, vise kao nacrt i poticaj za buduéa istrazi- vanja,” negoli kao konaéno rjeSenje. 3. Lhistorijski mnogo biti *je nerazumljiv. Pa Gak i simboliékij SVETO BOSANSKO PODZEMLJE U Bosni i Hercegovini je poznato preko 20 pedina koje su imale obredni ili religijski znagaj. To su: Badanj kod Stoca, Pe¢ina pod lipom na Sokocu, Ledenjata kod Miljevine, Djevojatka pogina kod Brateljeviéa (Kla- danj), Vjetrenica (Popovo polje), Kozlo- gradske stijene kod Foée, Stijena pod pis- mom kod ViSegrada, Pegina i vrelo Bune u Blagaju, Sehova tckija kod VareSa, Celija u Rataju kod Miljevine, Gornja i Donja jest vata kod Kraljeve Sutjeske, Crvena stijena kod Vare8a, Divovac kod Srebrenice, Ha- jdutka pedina kod Olova, Peéinau Goranima kod Jablanice, Ka8tela kod Fojnice, Ajva- tovica kod Prusca, Kuhija kod Jablanice, grobni hram u Prilepu, peéina iznad Trav- nika, Pecina ispod Sehove Korije (Sarajevo), Zavala (Popovo polje), Kuhija u Banjoj Luci, Katakombe u Jajcu, Peéina u Bukovici (Du- vno), Girska peéina kod Sokoca, Posliiha u Sarajevu, Hajdutka pecina na Osmati pla- nini, Megara kod Kaknja te pecine iznad Jezerca iu Orlini kod Dobruna. U nekim pe¢inama nisu pronadeni nikakvi tvarni tra- govi Covjekovog prisustva ali se zna da su isi", kao Sto je simbolitkijezik erte2a bronzanogdoba, nama je potpuno ik prikaza sa steéaka, nadgrobnih spomeni pripadnika Crkve bosanske, nagih srednjovjekovnih predaka éiji smo i duhovai i tjelesni potomei, i koji je star jedva nekoliko stotina godina mi jedva da nasluéujemo, Ozbiljniji poku8aj Sitanja simboli&nog znaéenja motiva na steécima utinio Je D. Basler: Gnosti¢ki elementi u temeljima nauéavanja Crkve bosanske. Kadovi, III, Zenica, 1973, 267-276, ‘Apokaliptiéka poruka steéaka, Dobri pastir, Sarajevo, 1974, str. 25-36; Orfidki element u simbolie! steéaka, Nova et vetera, XXVI, Sarajevo, 1976, sir. 79-96; Neke likovne paralele steécima. Naée starine, XIII, Sarajevo, 1972, str. 123-133. 4 Ovdje se misli na postojanje "zapisa” u obliku rukotvorina koji mjestu odreduju svojstva svetog prostora bilo da se radi o crtezima (Koji su istovremeno i oblik "jezika") ili ostacima gradevinske djelatnosti. Pod neposvjedodenim svetim prostorima podrazumijevaju Se oni za koje postoji samo podatak u zajednitkom paméenju (zabiljedena usmena predanja), O jednom broju takvih svetih mjesta kod Bosanskih Muslimana pisao je Hadgijahié, M., Sinkretisti¢ki elementi u islantu u Bosni i Hercegovini. Prilozi za orijemalne filologiju, 28-29/1978-79, Sarajevo, 1980., str. 301-329. $ Tneka druiga mjesta po svojoj naravi bi secuvala "zapise”. Tu se mislina vrela, jezera, jame ali je njihov broj zanemarljivo mali u odnosu na pecine. U nas je tek u nekoliko vrela posyjedodeno postojanje dbiéaja stipem jacere iz vremena antike. Na eljelom Balkan je poznata samo jama Bezdanjaga u Lici koja je u bronzano doba sluzila kao grobiste i koja je imala obredno znatenje (Drechler-Bi2ié, R., Nekropola brontanog doba ezdanjat kod Vehovina. emit Arheotoskog muzea, sv. XU-XILL, Zagreb, 980, st 27-28_), Od jezera treba spomenuti jezero Guatavita nedaleko od Bogote (Centralni Kordiljeri) sa obiinim nalazima zlatnih prikaza dijelova ili cjelina Ijudskih tijela. Kratak opis uvodenja novog kralja na osnovi biljeski iz Museo del Oro (Bogota) moze se naci u: Mulaomerovié, J., Kolumbija - zemlja El Dorada. Geografski list, XV, 59-60, Sarajevo, 1988., str. 25. 6 Osim poremeéaja uzrokovanih pojavama zamrzavanja i odmrzavanja tokom ledenih doba. 7 U daljim razmatranjima niti jedan crie¥ o kome ée biti govora ne uzima se kao jednostavno prikazivanje pojava i oblika nego uvijek kao znak koji se odnosi na vigu zbilju svijeta i onog fo jeste u njem 8 Utomsmislu na vie mjesta u radu biti 6e iznijete neke zamisli koje tek treba sustavnije obraditi.bile mjesta izuzetnog Stovanja. Neke pe¢ine su odredenim gradevinskim zahvatom prive- dene obrednoj svrsi ili, u nekoliko primjera, ipretvorene ucrkve ili mesdZide. Neka sveta mjesta su potpuno vjeStatke podzemne tvo- revine (umjetne peéine). U jednom broju peéina nalaze se crteZi napravijeni bojom ili urezani na kamenu koji upuéuju na obrednu narav mjesta. Upravo prisutnost tih crteZa u peginama svo- jstvenije je za Bosnu i Hercegovina nego za bilo koju drugu zemlju jugozapadnog Bal- kana. Od deset nalazi8ta s pecinskim crte- Zima (u ovaj broj su ukljuteni i crte#i na stijeni), sedam,nalazista je u Bosni, a tri se nalaze juénije.” Veé samo ta brojéana éin- jenica daje ovom prostoru izuzetan kulturno- historijski znaéaj. , Sadréaj crteZa, vremenski opredijeljen od mladeg paleolita (14.000 g.p.n.e.) do kasnog srednjeg vijeka, upucuje na viSestrukost vjerskih predanja, pri emu su ovi crtezi samo simboli&ki jezik izrazavanja. Bez poz- navanja tog jezika nemoguda je ukupnost uvida u sveto bosansko podzemilje. Za dobi- janje barem skromnog uvida u kulturni sadréaj tih mjesta potrebno je dati makar nekoliko podataka o svakom. Badanj Polupedina Badanj nalazi se u kanjonu rijeke Bregave, oko sedam kilometara nizvodno od Stoca. Tu je, na kamenoj stijeni odvaljenoj sa stropa, 1976. godine otkriven urezan ertez. Na crteZu, kome su oborine unistile vise od polovine povrsine, moze se ras- 9 To su mjesta Spile kod sela Tren u istoénoj Albar poznati strainja, polovina neke Zivotinje, vjerovatno konja'” kako je to zakljutio pisac Koji je'istrazivao to mjesto. Vise od samog vidljivog dijela crteZa, ini se da je u ovom sludaju prevagnuo broj prikaza konja u pa- leolitskoj umjetnosti 24% od ukupnog broja prikaza Zivotinja prema Leroi-Gourhanu''. Pored toga Basler je zakljutio, potaknut izu- zetno velikim brojem kremenica (preko 300.000 komada) i odredenih alatki, i to sa- mo iz dijela kojeg je on iskopavao za vrijeme trogodiSnjeg istraZivanja, da je Badanj stalno prebivaliste paleolitskih lovaca, pa je i konj kao glavna lovna Zivotinja bio od izuzemog znataja. Medutim, istrazivanja Zivotinjskih kostiju u povezanosti sa moguéim brojem stanovnika koji se mogao ishraniti mesom ubijenih Zivotinja, pokazala su da je Badanj bio samo privremeno boraviste Ijudi u odre- denom vremenu, otprilike od oZujka do svib- nja,!* moZda bag samo u vrijeme obreda 1 Crte% pripada mladoj paleolitskoj umjet- nosti. On je nastao rukom nekog nadarenog lovea iz skupine epigravetijenskih stanov- nika koji su Zivjeli u tim podrugjima od ot- prilike 15.000 do 11.000 godine p.ne, Prikaz konja se ugkavnom objagnjava kao simbol musgkosti. Zenski simbol su strelice ili rane na tijelu Zivotinje. Nekoliko takvih strelica nalazi se ina erteZu iz Badnja. U paleolitskoj umjetnosti je opéenito prihvaéeno da su slik- ovni prikazi u pedinama strogo ikonografski sastavijeni svijet obreda u kome su “muski" i “Zenski" simboli sasvim odredeno raspo- redeni. | Badanj je otigledno imao obrednu namjenu. Upravo zato valja primijetiti da su u tom nalazistu, od pronadenih predmeta, i (Korkuti, M., Squiperia arkeologjike, Tirana, 1971, fig, 28-29), erteZi na brdu Vezirova brada kad Gusinja u Crnoj Gori (Vasié, R,, Crte¥i na steni kod Gusinja. ‘Starinar, XXTW1972, Beograd, 1974, str. 131-135.) icrte2i u blizini sela Lipci kod Risna u Boki Kotorsko} 3 Gry Gori ube i, Preistoili ete na stjent v Lipeima. Godiyfak ANUBIH, TV, 2, Sarajevo, st 187-191). 10. Basler, B., Paleolitsko prebivaliste Badanj kod Stoca. Glasnik Zemaljskog muzeja, Atheologija, Nova serija, XXIX, Satajevo, 1974, str. 5-13. Uz taj prepoznatljivi prikaz postojt jo§ nekoliko crta, ali ih je tesko poverati uneki smislen ejelovit tok. 11_Basler, . ecinski crefu Bosn i Hereegovini, Rado Sarjevo- Tree program, XII 50, Saraev0, 1985, sit, 413-419, 12. Whalion, R., The Paleolithic Site of Badanj: recent Excavations and Results of Analysis. Glasnik Zemaljskog muzeja, Atheologija, Nova serija, 44, Sarajevo, 1989., str. 7-20. 45najée&ée ogrlice kojima se ne moze ospori- ti obredna uloga. U palcolitskoj umjctnosti najéeSée, su ogtlice izradene od jelenjih o&njaka. |? 1 ogrlice iz Badnja su gotovo sve izradene od 8koljkii jelenjih zuba. Te ogrlice su vrlo signe ogrlicama iz peéine kod Gri- maldija (juzna Itatija), Jedna od njih, koja se saéuvala u izvornom obliku pod slojem ilo- pane, Sibiru, te kod Eskima) potaknuo je Elijadea'’ da pretpostavi postojanje nekog oblika Samanizma veé u paleolitu. O obliku obrednih radnji u Badnju, na osnovu do- sadainjih nalaza tesko da se iSta odredeno move reéi, ali ovih nekoliko napomena ima za cilj da ukaze na syu slozenost koju nosi odredena simbolika. vate, pokazuje pravitnost u naizmjenignom nizanju 8koljki i jelenjih zuba. '* Da li se veé u to vrijeme moze govoriti o nekoj vrsti brojanice teSko je reci, pogotovo ne za ba- danjske nalaze. Nije bez znataja da su u Badnju pronadeni neki zubi jelena koji su slugili kao privjesci i dodatno ukraSavani. Upravo ta prisutnost jelena na ogrlicama upucuje na razloznost ostavijanja otvorenim pitanja da li crte¥ iz Badnja predstavija konja ili jelena. Tim prije jer su i Whallonova istrazivanja u Badnju pokazala da su kosti jelena najée8ée medu nalazima Zivotinjskih kostiju vie od polovine u gotovo svim slo- jevima. Obredni znataj jelena je mnogo ve¢i i Siri negoli konja. Jelen i njegovi rogovi koji se obnavljaju simboliziraju neprekidno po- novno stvaranje i obnavijanje upravo kako se i priroda obnavija svake godine. U protohis- torijskim periodima takva simbolika jelena je prisutna od Kine do Zapadne Evrope. Valja, medutim, primijetiti da je pravilno ponavljanje nekih pojava u prirodi, kao Sto Su, naprimjer, mijene mjeseca, imalo veliki znataj iza jude davnine.'° U pesini Tri brata (Les Trois Férres) kod Arigea '°i u Lurdskoj peéini (obje u Francuskoj) nadeni su ortezi koji prikazuju Govjeka sa jelenjim rogovima, ali i drugim Zivotinjskim svojstvima, Slijed takvih nalaza u kasnijim vremenima (u mag- dalenijenu u Francuskoj od 13,000 do 6.000 Ep.n.e., Norveskoj od 6.000 do 2.000 g. SI). 1. Gravura u Badnju, Stolac 13° Manduit, J.A., 40.000 godina modeme umjetnosti. Zagreb,1961, str. LOL. 14 Nav. djelo, str. 102. 15 Marshak, A., Exploring the Mind of Ice Age Man. National Geography, Vol, 147, No. 1, 1975., str. 66-67. 16 Hawkes, J., Prethistorija, Zagreb, 1966., str. 243, sI. 33. 17 Elijade, M., Istorija vjerovanja i religijskih ideja, I. Beograd, 1991, str. 22. 18 Upumo je istaknuti da se na suprotnoj strani od Badnja, na uzvisini iznad kanjona Bregave nalazi mjesto Bovan, dije ime ukazuje na obredni znagaj. Imenu Bovan razvojno odgovara i ime balvan Sto je oznaka za stupove Kojima su oznatena sveta mjesta povezana s bogom Baalom, Obredni znaéaj imaju i mjesta sa imenima Stupiste i Trijebanj koja se takoder nalaze u neposrednoj blizini Badnja. 46Peéina pod lipom Drugi crtez paleolitske starosti pronaden je nedavno, 1987. godine, u petini desetak ki- lometara sjeverozapadno od Sokocana Glas- incu (isto&na Bosna). Na povr8ini kojoj su mjere 100 x 70 cm nalazi se urezano vise crta ukojima se ne mote prepoznati nekakav lik éovjeka, Zivotinje ili predmeta.!? Takva vrsta prikaza nije strana posljednjim razdob- ljima mlade paleolitske umjetnosti éime je i vremenski odredeno njegovo nastajanje. Ono Sto daje poseban znaéaj tom ertezu je njegov zemljopisni polozaj. Uz nalaze alatki od gorskog kristala u Peéini u Rudoj glavici kod Tmova,”” koji su gotovo istovjetni na- lazima iz Badnja (jedina dva nalazi8ta takvih alatki), te jo3 nekoliko nalaza kremenih alatki epigravetijenske kulturne, pripadnosti u pecinama sarajevske okoline,”! ovaj crtez je dokaz da se juénomediteranska kultura u paleolitiku nije ogranitavala na uski pojas yz Jadransko more (Badanj, Crvena stijena)” nego da je prodrla daleko na sjever preko visokih bosanskih planina, Prenja, Bjelas- nice, Treskavice, Visotice i Jahorine u sred~ nju Bosnu, Ako se pokaze taénom pretpo- stavka da neki crteZi iz Djevojatke pedine kod Brateljeviéa potiéu iz paleolita (a pos- liednja istrazivanja ukazuju na tu mogué- nost) onda ée biti potvrdena pretpostavka da lik glave male patke iz nalazi8ta u Kula3ima (sjeverna Bosna) pripada, takoder, mediter- anskom podrugju a ne kontinentalnom.?> U tom slugaju je samo pitanje vremena i is- trazivatke sreée kada ée biti otkriveno novo nalaziste paleolitske umjetnosti u Bosni Ledenjata Crtedi u pegini Ledenjati za nauku su ot- kriveni prije 20-tak godina u okviru cjelovi- tih arheoloskih i etnologkin istrazivanja pod- rugja gornjeg Podrinja.” Peéina se nalazi oko desetak minuta hoda od sela Budanj kod Miljevine (istona Bosna), gradiéa na putu Trnovo - Fota. Na ulazu u peéinu, na obje strane, na dijelovima koji nisu nadsvodeni nalaze se crtedi. Stijena n; koju su urezani ima povr8inu od oko 10 m*. Preoviaduju prikazi tatkastih polja uokvi- reni crtama i razni simboli (strelice, Sunce). Prema skromnim arheoloskim ostacima koji su nadeni u iskopima u tlu ispod crteza, nalazigfe je vremenski vezano za bronzano doba. IstraZivati tih crteza, Kajmakovié i Basler,”> bave se uglavnom poljima sa tatkicama i oblicima prikazanim na slici. Kajmakovié smatra da su to alatke, neka vrsta dlijeta, a Basler je u tim oblicima vidio phaluse na osnovi fega je zakljudio da je pegina vjero- vaino sludila za neke obrede vezane za plod- nost. 19 Kujundzi¢, Z. Gravure na stijeni i gravirani ukrasi na upotrebnim predmetima Badanj i Pesina pod lipom. Glasnik Zemaliskog muzeja, Atheologija, Nova serija, 44, 1989, str. 2-38, 20 Mulaomerovic, J., Paleolitsko nalaziste Pecina u Rudoj glavici kod Trnova. Glasnik Zemaljskog muzeja BiH, XXXIX, 1984, str. 1-10; Isti: The Paleolithic of Middle Bosnia (Yugoslavia), Proceedings 10. Intemational Congress of Speleology, I, Budapest, 1989, str. 239-240. 21 Mulaomerovié, J., The Paleolithic Signs in the Caves of Suroundings of Sarajevo / Tragovi paleolitika u peéinama sarajevske okoline. Naf kri, X, 16-17, Sarajevo, 1984,, str, 71-80. 22 Basler, D., Paleolitske kulture u jadranskoj regijilugoslavije, Glasnik Zemaljskog muzeja Bilt, Atheologija, NSS. 38/1983, Sarajevo, 1983., str. 1-63; Isti, Paleolitska umjetnost u jadranskoj regiji Jugoslavije. Herce- govina, 4, Mostar, 1984., str. 7-22. 23. Mulaomerovié, 1., Kultume i umjemitke regije u paleolitiku Bosne i Hercegovine. Kabes, Mostar, 1997, str. 39, 24 Kajmakovis, Z., Praistorijski crtedi ispred pecine Ledenja¢e. U: Gomje Podrinje u doba Kosata. Vol. 3, Sarajevo, 1976, ‘str. 23-34. 25 Covié, B., lavjestaj 0 sonda2nim iskopavanjima na ulazu u "Ledenjatu". U: Gornje Podrinje u doba Kosata. Vol. 5, Sarajevo, 1978, str. 49-53. 26 Basler, D., Pecinski erte2i u istotnoj Bosni. Nas dri, V1, 8, Sarajevo, 1980, str. 66-67, 74; Isti, Pecinski crte4i u Bosni i Hercegovini, Radio Sarajevo - Treci program, XTIV/50, Sarajevo, 1985,, str. 417. 47SI. 2. Istaékana polja na lijevoj strani ulaza u peéinu Ledenjacu, Miljevina SL. 3. Istatkana poljai “phalusi" na desnoj strani ulaza u pedinu Ledenjatu SI. 4. Prikazi judi u peéini Ledenjadi Nije mi poznato da li je Basler bio u Le- denjadi ili je za svoja istrazivanja koristio samo fotografije, buduéi da je u to doba veé bio u odmaklim godinama, ali moja istra- Zivanja na tom mjestu potvrduju da su pha- lusi, odnosno, "alatke" zapravo Ijudski liko- vi. Veéinom su prikazani dosta pojedno- stavljeno ali na nekima su naznaéene os- novne crite lica (o¢i, usta). Uglavnom su prikazani sprijeda, ali ima prikaza isa strane (lik A na slici). Mo%c se primijetiti da je iscrtana i odjeda, neka vrsta pokrivaéa kojom su bili zamotani. To bi upucivalo na neko hladnije doba u historiji kada su nastali ti crie%i, mo%da potetak Zeljeznog doba. Posebno je zanimiljiv tjudski lik Gija su prsa narotito ukra’ena. Veé sama Ginjenica da je on jedan jedini od mnoStva likova sa takvim ukrasom daje mu poseban znaéaj. Ukras na prsima u obliku izdijeljenog éetve-rokuta na vige trokutastih polja upuéivao bi na Sun- éevu simboliku. Sliéan prikaz na prednjoj strani imajui giineni kipici sa nalazi8ta Pod kod Bugojna. 27. Basler, D., Klimatske prilike na kréu pogetkom Zeljeznog doba. Nai Ari, XI, 18-19, Sarajevo, 1985, str. 133-135, 28 Covié, B., Srednjobosanska grupa. U: Praistorija jugoslavenskih zemalja, V, Zeljezno doba. Sarajevo, 1987, 48