Pojavom interneta započela je nova era čovječanstva.

Početkom 2000tih godina započeo je

razvoj „Interneta stvari“ (eng. Internet of Things). Veliki napori uloženi u razvoj Interneta
stvari rezultirali su činjenicom da je Internet stvari danas svakodnevnica u ljudskim životima.
Internet stvari se „stopio“ sa ljudskom svakodnevnicom u tolikoj mjeri da se pojava Interneta
stvari u ljudskoj okolini smatra rutinom i uopšte ne privlači posebnu pažnju. Internet stvari je
zastupljen u svim sferama ne samo ljudskih već i života drugih bića, kao npr. medicina, uzgoj
bilja i životinja, industrija, saobraćaj... Kako bi internet stvari funkcionisao neophodno je
„stvarima“ dodijeliti „identitet“, omogućiti komunikaciju (bežičnu ili žičanu) te ih po potrebi
opremiti odgovarajućim senzorima. Aktuelan problem na čijem se razvoju aktivno radi jeste
bežična komunikacija unutar mreže. Razvoj računarstva u oblaku (Cloud Computing)
izuzetno pogoduje razvoju Interenta stvari zbog olakšane komunikacije i dijeljenja podataka
između povezanih uređaja unutar mreže.
Privreda je jedna od grana u kojoj se intenzivira primjena IoT-a što rezultira smanjenjem
troškova i potrošnje prirodnih resursa, a zatim i povećavanju maksimalnog kapaciteta uzgoja i
nezavisnosti uzgajivača o fizičkoj lokaciji. Praktični rad koji prati ovaj diplomski rad je
zasnovan na demonstraciji mikro sistema u kojem se IoT primjenjuje na poljoprivredu. Cilj
primjene IoT je prvenstveno mogućnost praćenja i preventivnog djelovanja na sistem sa
udaljene lokacije. Podaci sa implementiranih senzora se pohranjuju u „oblak“, a odakle je
omogućeno čitanje i analiza podataka putem web aplikacije. Mogućnost pristupa podacima
neovisno o lokaciji korisnika i zaštita podataka od neautorizovanog korištenja su osnovni
principi na kojim se zasniva izrada ovakvog sistema za praćenje podataka.
U budućnosti će velika većina „stvari“ biti dio IoT-a što ima mnogo prednosti poput
optimizacije korištenja resursa, povećanja produktivnosti itd. Iako je IoT sofisticirana
tehnologija sa velikom tendencijom rasta, važno je naglasiti da IoT neće zamijeniti ljudski
faktor iako će umanjiti broj ljudi angažovanih za određene poslove unutar samog sistema.