PRIJEPOLJE

Prijepolje2085 se u dostupnim pisanim spomenicima prvi put javlja u

ugovoru koji su Dubrovčani 7. jula 1343. godine zakjljučili s Arbanasima
Burmazima o prenosu loo tovara soli u trg manastira Mileševo u mjestu zvanom
Prijepolje.2086 Iz toga navoda, kojim se trg Prijepolje veže za manastir Mileševo,
Sirna Ćirković je iznio utemeljenu pretpostavku da je Prijepolje bio jedan od
trgova manastirskog vlastelinstva,2087 a da se kasnije razvio u javni trg .2088 U
dostupnim pisanim spomenicima nema navoda o tome u kakvom je odnosu trg
Prijepolje bio s vlastelinstvom manastira Mileševo nakon što je u okviru dijela
Polimlja 1373. godine pripao bosanskoj državi.
Razvoju Prijepolja kao trga u značajnoj mjeri, izmedju ostalog, doprinio
je i njegov povoljan položaj na raskrsnici puteva iz doline Lima preko Sjenice i
Trgovišta prema Novom Brdu, Prištini, Trepči i dalje prema Sofiji i Istanbulu.
Tim putem prošlo je na stotine trgovaca sa svojim karavanima robe, zatim
putopisa i diplomata novijeg vremena. Dio puta od Trgovišta/Novc Varoši,
produžavao se preko Višegrada, Goražda i Foče prema Pivi i Zeti, Gacku,
Bileći, Trebinju, Novom i Dubrovniku.

2085 Krpović, M. : Prijepolje i okolina ; Kalić, Jovanka : Iz istanje Prijepolja i Trgovišta u XV veku ;
Petrović, Djurdjica : Prilog poznavanju Prijepolja u kasnom srednjem veku ; Ćirković, S. :
PR1JEPOLJESRED.
2086 DADj DIVCANC 14, 28.
2087 Na trgovima manastirskih vlastelinstava prodavani su proizvodi vlaslelisantva, a tu su se svim

potrebšlinama snabdijevali, kako vlastelinstvo, tako ljudi koji su na njemu radili. Sve takse na trgovima manastirskih
vlastelinstava, uključujući i carinske pristojbe, naplaćivala su sama vlastelinstva i zadržavala kao svoje prihode.

2088
Ćirković, S. : PR1JEPOLJESRED, 213.
 Ustaljivanje trga Prijepolje na istom mjestu u toku dužeg vremenskog
perioda, utjecalo je i na uobličavanje naselja trga, njegovo izdvajanje iz seoske
okoline i jačanje nepoljoprivredne sastavnice u njegovom privredjivanju
odnosno zanatstva i trgovine. Do sredine XV stoljeća, Prijepolje je dobilo svoj
urbani izgled, s naseljem i trgom kao središnjim prostorom.
Zanimljivo je istaknuti da u dostupnim pisanim spomenicima nije
zabilježen nijedan knez trga Prijepolje. To, možda, ukazuje na neprekinutu vezu
manastirskog vlastelinstva s trgom.
Prijepolje nije bilo samo karavanska stanica u klasičnom smislu odnosno
mjesto konačišta i odmora ljudi i konja nakon napornog puta. Tu su se sastajali
trgovci i ponosnici, obavljani razni trgovački poslovi i isplaćivani ugovorni
iznosi za obavljeni prijenos roba. Pa i pored toga, u pisanim spomenicima nije
zabilježeno postojanje stanjana (ital. alberghieri odnosno iskrivljeno albergara),
koji su držali konačišta za odmor i konačenje ljudi, konja i roba, ali su se tim
posloom bavili vlasnici bolje gradjenih kuća.
U Prijepolju se trgovalo raznim robama, a napose kvalitetnim tkaninama
porijeklom iz talijanskih gradova. Od druge polovine XIV stoljeća, Prijepolje je
postalo i značajno mjesto na kojemu se prodavala so.
Razvoj trgovine dao je povoda ljudima iz Prijepolja da se i sami
uključuju u trgovačke poslove. Prvi prijepoljski trgovci, koji su se počeli
zaduživati kod Dubrovčana još 1365. godine, bili su braća Peko i Nikola
Hranković, koji su uzimali kredite na iznose od 14-16 dukata, zatim 1368.
godine Cvetko Dobrković i Nikola Milošević, koji su uzimali kredite na iznose
od 2o do 7o dukata.2089 Prvi poznati trgovac iz Prijepolja u Dubrovniku 1427.
godine bio je Vukota Novaković.2090 U vrijeme gospodarenja Hercegovinom
Štipana Vukčića, istaknuti trgovci u Prijepolju bili su braća Radić i Radoje
Dovoljić,2091 Štipan i Nikola Lupanović, te Pribil i Nikašin Miljenović .2092 Iz
Prijepolja je proizašla i trgovačka porodica Tobolčarević, koja je primila
dubrovačko gradjanstvo i odvojila se od Prijepolja.2093
Ono što je posebno zanimljivo, jeste činjenica da se u Prijepolju
pojavljuju i ljudi čije je zanimanje bilo ribar. U jednom pisanom spomeniku

2089
DAD, DEBNOT 7, 13’ i 149’.
2090
N. izv. 14, 95, 95’i 115
2091
DAD, LAMDEFOR 15, 218.
2092
DAD, DEBNOT 2o, 173 i dalje do 42, 194’.
2093
DAD, DIVCANC 21, 194.
kao ribari navedeni su Merho, Bogavac, Milče Krenčović i dr.2094
Sukobi izmedju Osmanskog carstva i srpske Despotovine prilikom njenih zaposjedanja 1439. i 1459.
godine, sukobi izmedjuKosačaiPavlovića, Štipana Kosaca i Dubrovačke republike, utjecali su na
obustavljanje trgovačkog prometa izmedju Dubrovnika i bosanskog zaledja, što se je u znatnoj mjeri
odražavalo i na trgovački promet trga Prijepolje. Alije uvijek nakon njihovog prestanka, promet
višestruko povećavan.
Do osmanskog zaposjedanja, Prijepolje se razvilo u jedan od najznačajnijih trgova srednjovjekovne
bosanske države i njene feudalne oblasti Hercegovina. To potvrdjuje i podatak daje u prvom popisu
Vilajeta Herceg iz 1468/1469. godine, u trgu bilo 155 domaćinstava.