Službeni Glasnik Međimurske Županije Broj 17. Iz 2022. Godine

issn 1332-7097
“Službeni glasnik Međimurske

Broj 17 - 2022. - Godina XXX. Čakovec, 31. listopada 2022. županije“ izlazi po potrebi
sadržaj
MEĐIMURSKA ŽUPANIJA grad mursko središće
AKTI ŽUPANA AKTI GRADONAČELNIKA
7. Plan djelovanja civilne zaštite Grada Mursko

199. Odluka o dodjeli nagrade studentima dobitni-
Središće 4441
cima rektorovih nagrada za akademsku
godinu 2020./2021. 4434
AKTI GRADSKOG VIJEĆA
200. Odluka o dodjeli nagrade studentima dobitni-
cima rektorovih nagrada za akademsku 48. Procjena rizika od velikih nesreća za Grad
godinu 2021./2022. 4434 Mursko Središće 4490
201. Odluka za dodjelu bespovratnih potpora te-

meljem programa „Bespovratne potpore u općina DONJA DUBRAVA
turizmu Međimurske županije u 2022. godi-
ni“4435 AKTI OPĆINSKOG NAČELNIKA
202. Odluka o izmjeni i dopuni Odluke o osniva- 6. Plan klasifikacijskih oznaka u radu tijela
nju i imenovanju predsjednika i članova Općine Donja Dubrava 4584
Procjeniteljskog povjerenstva Međimurske
županije 4436 7. Plan brojčanih oznaka ustrojstvenih jedinica i
službenih osoba Općine Donja Dubrava 4589
203. Rješenje o III. izmjeni i dopuni Rješenja o
imenovanju predsjednika i članova
Povjerenstva za dodjelu učeničkih i student- općina MALA SUBOTICA
skih kredita Međimurske županije 4437
AKTI OPĆINSKOG NAČELNIKA
204. Rješenje o razrješenju i imenovanju člana
Školskog odbora Osnovne škole dr. Vinka 6. Odluka o osnovici za obračun plaća službeni-
Žganca Vratišinec 4437 ka i namještenika u Jedinstvenom upravnom
odjelu Općine Mala Subotica 4590
205. Rješenje o isplati sredstava iz Proračuna
Međimurske županije za 2022. godinu
PJEVAČKOM ZBORU UMIROVLJENIKA općina PODTUREN
ČAKOVEC 4437
206. Rješenje o isplati sredstava iz Proračuna
Međimurske županije za 2022. godinu 3. Odluka o osnovici za obračun plaće službeni-
KULTURNO UMJETNIČKOM DRUŠTVU ka i namještenika u Jedinstvenom upravnom
NOVAKOVEC 4438 odjelu Općine Podturen 4591
207. Zaključak o davanju prethodne suglasnosti
4. Odluka o II. izmjeni i dopuni Pravilnika o
Tehničkoj školi Čakovec, za sklapanje
unutarnjem redu Jedinstvenog upravnog
Ugovora o javnoj nabavi za predmet nabave
odjela Općine Podturen 4591
„Nabava specijalizirane opreme za RCK TŠČ
I STROJARSKU I PROMETNU ŠKOLU
VARAŽDIN - ponovljeni postupak javne na-
MEĐIMURSKE VODE d.o.o.
bave za dvije grupe“ - za grupu V.- oprema za
praktikum automehatronike, nakon provede-
nog postupka za odabir najpovoljnije ponude 4438 AKTI SKUPŠTINE DRUŠTVA
208. Poslovnik o radu Stožera civilne zaštite
Međimurske županije 4439 2. Odluka o cijeni vodnih usluga 4591
Stranica 4434 - Broj 17 “S L U Ž BE N I G L ASN IK M EĐ IM U R SK E ŽU PA N IJ E” 31. listopada 2022.
MEĐIMURSKA ŽUPANIJA
AKTI ŽUPANA Članak 6.
Izvršenje ove Odluke povjerava se Upravnom odjelu za
199. obrazovanje, kulturu i sport Međimurske županije.
Na temelju članka 37. Statuta Međimurske županije
Članak 7.
(„Službeni glasnik Međimurske županije“ broj 26/10, 4/13,
6/13, 8/13, 6/14, 2/18 i 10/18 – pročišćeni tekst, 2/20, 3/21 i Odluka stupa na snagu prvog dana od dana objave u
2/22 – pročišćeni tekst) i članka 3. Poslovnika o načinu rada „Službenom glasniku Međimurske županije“.
župana („Službeni glasnik Međimurske županije“ broj 27/10),
župan Međimurske županije 19. listopada 2022. donosi ŽUPAN MEĐIMURSKE ŽUPANIJE
KLASA: 402-06/22-02/43
ODLUKU URBROJ: 2109-01-22-1
Čakovec, 14. listopada 2022.
o dodjeli nagrade studentima dobitnicima rektorovih
nagrada za akademsku godinu 2020./2021.
ŽUPAN
Matija Posavec, mag.ing., v.r.
Članak 1.
Ovom se Odlukom dodjeljuje novčana nagrada studentima
dobitnicima rektorovih nagrada s prebivalištem na području 200.
Međimurske županije. Na temelju članka 37. Statuta Međimurske županije
(„Službeni glasnik Međimurske županije“ broj 26/10, 4/13,
Članak 2. 6/13, 8/13, 6/14, 2/18 i 10/18 – pročišćeni tekst, 2/20, 3/21 i
2/22 – pročišćeni tekst) i članka 3. Poslovnika o načinu rada
Nagrada se dodjeljuje studentima hrvatskih sveučilišta koji
su stanovnici Međimurske županije, a rektori sveučilišta na
župan Međimurske županije 19. listopada 2022. donosi
kojima studiraju dodijelili su im Rektorovu nagradu za
akademsku godinu 2020./2021.
ODLUKU
Članak 3. o dodjeli nagrade studentima dobitnicima rektorovih
nagrada za akademsku godinu 2021./2022.
Nagrada iznosi 1.000 kuna, isplaćuje se studentima koji su
se javili na raspisan javni poziv i Upravnom odjelu za
obrazovanje, kulturu i sport u pozivom utvrđenim rokovima
Članak 1.
poslali prijavnicu i potrebnu dokumentaciju o ispunjavanju
uvjeta za dodjelu nagrade. Ovom se Odlukom dodjeljuje novčana nagrada studentima
Sredstva za isplatu nagrada osigurana su u Proračunu dobitnicima rektorovih nagrada s prebivalištem na području
Međimurske županije za 2022. godinu. Međimurske županije.
Članak 4. Članak 2.
Nagrada se dodjeljuje studentima hrvatskih sveučilišta koji
Nagrada se dodjeljuje na osnovi javnog poziva koji
su stanovnici Međimurske županije, a rektori sveučilišta na
raspisuje Upravni odjel za obrazovanje, kulturu i sport. U
kojima studiraju dodijelili su im Rektorovu nagradu za
javnom se pozivu navodi rok za prijavu, koji ne može biti kraći
akademsku godinu 2021./2022.
od 15 dana od dana objave poziva, visina nagrade, uvjeti
dodjele, potrebni dokumenti, način prijave i način obavještavanja
Članak 3.
o dodjeli nagrade te način isplate.
Nagrada iznosi 1.000 kuna, isplaćuje se studentima koji su
Članak 5. se javili na raspisan javni poziv i Upravnom odjelu za
obrazovanje, kulturu i sport u pozivom utvrđenim rokovima
Prijava na javni poziv dostavlja se elektroničkom poštom, poslali prijavnicu i potrebnu dokumentaciju o ispunjavanju
na obrascu koji se objavljuje uz javni poziv. uvjeta za dodjelu nagrade.
Prebivalište na području Međimurske županije studenti Sredstva za isplatu nagrada osigurana su u Proračunu
dokazuju preslikom osobne iskaznice važeće najmanje od 1. Međimurske županije za 2022. godinu.
listopada 2020. do 30. rujna 2021. kao i na dan donošenja ove
Odluke odnosno odgovarajućim ispisima iz sustava e-Građani. Članak 4.
Dodjeljivanje Rektorove nagrade dokazuje se preslikom Nagrada se dodjeljuje na osnovi javnog poziva koji
Odluke rektora o dodjeli nagrade. raspisuje Upravni odjel za obrazovanje, kulturu i sport. U
Prijavitelji su dužni dostaviti OIB te IBAN računa s javnom se pozivu navodi rok za prijavu, koji ne može biti kraći
naznakom poslovne banke u kojoj je otvoren. od 15 dana od dana objave poziva, visina nagrade, uvjeti
31. listopada 2022. “S L U Ž BE N I G L ASN IK M EĐ IM U R SK E ŽU PA N IJ E” Broj 17 - Stranica 4435
dodjele, potrebni dokumenti, način prijave i način obavještavanja ŽUPAN

o dodjeli nagrade te način isplate. Matija Posavec, mag.ing., v.r.
Članak 5.
Prijava na javni poziv dostavlja se elektroničkom poštom,
na obrascu koji se objavljuje uz javni poziv. 201.
Prebivalište na području Međimurske županije studenti Temeljem članka 3. st. 2. Odluke o provedbi programa
dokazuju preslikom osobne iskaznice važeće najmanje od 1. „Bespovratne potpore u turizmu Međimurske županije u 2022.
listopada 2021. do 30. rujna 2022. kao i na dan donošenja ove godini“, te temeljem prijedloga Povjerenstva za provedbu
Odluke odnosno odgovarajućim ispisima iz sustava e-Građani.
Javnog poziva za dodjelu bespovratnih potpora turizmu
Dodjeljivanje Rektorove nagrade dokazuje se preslikom Međimurske županije (Klasa: 334-01/22-02/1, Urbroj: 2109-
Odluke rektora o dodjeli nagrade. 07-3/01-22-6) od 24. 10. 2022. godine, župan Međimurske
Prijavitelji su dužni dostaviti OIB te IBAN računa s županije donosi
naznakom poslovne banke u kojoj je otvoren.
Članak 6. ODLUKU
Izvršenje ove Odluke povjerava se Upravnom odjelu za za dodjelu bespovratnih potpora temeljem programa
obrazovanje, kulturu i sport Međimurske županije. „Bespovratne potpore u turizmu Međimurske županije u
2022. godini“
Članak 7.
Odluka stupa na snagu prvog dana od dana objave u
Članak 1.
„Službenom glasniku Međimurske županije“.
Ovom Odlukom raspoređuju se sredstva za sufinanciranje
ŽUPAN MEĐIMURSKE ŽUPANIJE turističkih projekata sudionicima Javnog poziva za dodjelu
KLASA: 402-06/22-02/44 bespovratnih potpora temeljem Programa „Bespovratne
URBROJ: 2109-01-22-1 potpore u turizmu Međimurske županije u 2022. godini“, kako
Čakovec, 14.listopada 2022. slijedi:
Rang/bod Prijavitelj Naziv projekta Traženo Odobreno Namjena sredstava

Jačanje
Završetak radova i opremanje
1/ DG Sport d.o.o., Jug enogastronomske
25.000,00 20.000,00 suvremene vinoteke u sklopu
505 III/13, 40323 Prelog ponude suvremenom
hotela Panorama
vinotekom
PG Geler j.d.o.o., I.G.
2/ Kovačića 9a, Mali Proširenje adrenalin Izgradnja adrenalin staze na
100.000,00 40.000,00
485 Mihaljevec, 40311 parka drugom nivou adrenalinskog parka
Lopatinec
Toplice Sveti Martin Rekonstrukcija apartmanske
3/ d.o.o., Izvorska 3, Adaptacija apartmanske zgrade B sa 6 apartmana; nova
100.000,00 50.000,00
480 40313 Sveti Martin na zgrade B sa 6 apartmana stolarija, nabava novog namještaja
Muri i potpune opreme apartmana
Siniša Šajnović,
4/ Josipa Slavenskog Kuća za odmor Izgradnja bazena i prostorije za
30.000,00 30.000,00
470 46, Ivanovec, 40000 Međimurski zdenec relaksaciju sa jacuzzijem
Čakovec
Željko Azenić, Trate 6, Nabava hidromasažne kade i izrada
5 / 425 Villa Moons Fery 30.000,00 20.000,00
40000 Čakovec web stranica
Kupnja 5 dodatnih kajaka, 10
6/ Autoelektrika, obrt, Rafting starim tokom
55.000,00 30.000,00 vesala, prikolice i 15 prsluka za
415 Dubravko Horvat rijeke Drave
sportove na vodi
Nabava 4 oslikana električna
Basium d.o.o., Igor
bicikla s motivima Međimurja
7/ Bogdan, Vinogradska Međimurski brežni
42.196,00 30.000,00 koji vizalno izgleda kao putujući
405 cesta 33A, 40314 beciklin
suvenir i QR kodom međimurske
Selnica
turističke / biciklističke staze
Marija Dobranić, Rade Unapređenje turističke
8/ Nabava 2 MTB bicikla i izgradnja
Končara 71, 40315 pounde kuće za odmor 15.284,00 15.000,00
400 vanjske drvene kupke
Mursko Središće Dobranić
Nenad Novak,
9/ Unapređenje kvalitete Nabava 4 električna bicikla i
Slakovec 79, 40305 30.000,00 15.000,00
390 kuće za odmor Aura Lux biljarskog stola
Nedelišće
Natalija Mesarić,
10/ Wellness – kuća za Uvođenje SPA zone s
Vukovarska ulica 13, 50.000,00 30.000,00
380 odmor CASA M hidromasažnim bazenom i saunom
40000 Čakovec
OPG Polak, Apolonija Nabava dvorca na napuhavanje
11/ Dvorac na napuhavanje
Polak, Pleškovec 68, 31.250,00 20.000,00 za obiteljska druženja na Ranchu
375 – Ranch Curek
40311 Lopatinec Curek
Mario Hrešć, Matije Biciklizam i kajakarenje – nabava
12 / Niz međimurske brege
Gupca 4, 40315 18.000,00 15.000,00 2 brdska bicikla, 2 kajaka dvosjeda
365 do Mure
Mursko Središće 4 prsluka
Štampar, obrt za Ulaganje u razvoj
vinogradarstvo i enogastronomske Kupnja rashladne vitrine sa dvije
13 /
podrumarstvo, David ponude najljepšeg dijela 33.749,57 15.000,00 zone, 1200 čaša s tiskom, 14 vrtnih
360
Štampar, Sveti Urban gornjeg Međimurja – stolica
2, 40312 Štrigova Mađerkin breg
Royal otpremništvo
Nabava kuhinjskih elemenata
14 / d.o.o., Damir Dominić, Modernizacija kuhinje
30.000,00 15.000,00 potrebnih za proširenje ponude
335 Glavna 45, 40323 Gradske kavane Lovac
restorana i uštedu energije
Prelog
Opremanje spavaćih soba smart
Mirjana Trstenjak, Iz pametne hiže po tehnologijom, opremanje dvorišta
15 /
Braće Radića 38, 40321 Međimurju – apartman 25.000,00 15.000,00 opremom za bicikle, opremanje
325
Mala Subotica Hiža kuhinje uređajima više energetske
učinkovitosti, razvoj web stranice
Antun Zadravec,
16 / Električni bicikli – kuća
Robadje 95, 40312 30.998,00 15.000,00 Kupnja 2 električna bicikla
315 za odmor Mađerka
Štrigova
Benjamin Kranjčec, Unapređenje kvalitete Zamjena postojećeg jacuzzija
17 /
Gmajina 3, 40316 smještaja kuće za odmor 31.500,00 15.000,00 nabavom novog hidromasažnog
305
Vratišinec THE VIEW bazena
OPG Mohokos, Biserka Nabava 6 mtb bicikala kako bi se
18 /
Lajtman, Pleškovec Nabava mtb bicikala 20.394,00 10.000,00 ispunio dio kriterija za dobivanje
300
158, 40311 Lopatinec iznake Cyclist welcome
UKUPNO: 698.371,57 400.000,00
Sredstva iz prethodnog stavka su namjenska, te se mogu
utrošiti isključivo radi provedbe konkretnog turističkog 202.
projekta. Temeljem članka 11. stavka 2. Zakona o procjeni vrijednosti
nekretnina („Narodne novine“ broj 78/15) i članka 35. Statuta
Članak 2. Međimurske županije („Službeni glasnik Međimurske
Kao uvjet za isplatu sredstava odobrenih potpora za županije“ broj 26/10, 4/13, 6/13, 8/13, 6/14, 2/18 i 10/18
turističke projekte iz čl. 1. ove Odluke, provoditelji turističkih -pročišćeni tekst 2/20, 3/21 i 2/22-pročišćeni tekst), župan
projekata i Međimurska županija će zaključiti zaseban ugovor o Međimurske županije je 28. listopada 2022. godine donio
reguliranju međusobnih prava i obveza.
ODLUKU
Članak 3.
o izmjeni i dopuni Odluke o osnivanju i imenovanju
Zadužuje za Upravni odjel za gospodarstvo, poljoprivredu i predsjednika i članova Procjeniteljskog povjerenstva
turizam Međimurske županije i Upravni odjel za proračun i Međimurske županije
javnu nabavu Međimurske županije – za provođenje i nadzor
nad izvršenjem ove Odluke.
Članak 1.
Članak 4.
Ovom Odlukom o izmjeni i dopuni Odluke o osnivanju i
Ova Odluka stupa na snagu danom objave u „Službenom imenovanju predsjednika i članova Procjeniteljskog
glasniku Međimurske županije“. povjerenstva Međimurske županije mijenja se predsjednik i
član Procjeniteljskog povjerenstva (u daljnjem tekstu:
ŽUPAN MEĐIMURSKE ŽUPANIJE Povjerenstvo).
Klasa: 334-01/22-02/1
Urbroj: 2109-01-22-7 Članak 2.
Čakovec, 25. listopada 2022. Za predsjednika Povjerenstva imenuje se:
SIMONA TROJNAR, stručna referentica za gradnju, u
ŽUPAN Upravnom odjelu za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu
Matija Posavec, mag.ing., v.r. okoliša, umjesto dosadašnje predsjednice ŽELJKE FAŽON.
Za člana Povjerenstva imenuje se:
VJERAN MESARIĆ, ing.građ., predstavnik Hrvatskog ŽUPAN MEĐIMURSKE ŽUPANIJE

društva sudskih vještaka i procjenitelja, umjesto dosadašnjeg
KLASA: 604-02/17-02/3
člana MATIJE HLAPČIĆA.
URBROJ: 2109-01-22-04
Članak 3.
Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja.
ŽUPAN
Članak 4.
Ova Odluka objavit će se u „Službenom glasniku
Međimurske županije“.
204.
ŽUPAN MEĐIMURSKE ŽUPANIJE
Temeljem članka 119. Zakona o odgoju i obrazovanju u
KLASA: 940-01/21-02/8 osnovnoj i srednjoj školi («Narodne novine» broj 87/08, 86/09,
URBROJ: 2109-01-22-13 92/10, 105/10, 90/11, 5/12, 16/12, 86/12, 126/12, 94/13, 152/14,
Čakovec, 28. listopada 2022. 7/17, 68/18, 98/19, 64/20), članka 37. Statuta Međimurske
županije („Službeni glasnik Međimurske županije“ broj 26/10,
4/13, 6/13, 8/13, 6/14, 2/18, 10/18-pročišćeni tekst, 2/20, 3/21 i
ŽUPAN
2/22-pročišćeni tekst) i članka 3. Poslovnika o načinu rada
župan Međimurske županije je dana 18. listopada 2022. godine
donio
203.
RJEŠENJE
Temeljem članka 37. Statuta Međimurske županije
(„Službeni glasnik Međimurske županije“ broj 26/10, 4/13, o razrješenju i imenovanju člana Školskog odbora
6/13, 8/13, 6/14, 2/18 i 10/18 -pročišćeni tekst 2/20, 3/21 i Osnovne škole dr. Vinka Žganca Vratišinec
2/22-pročišćeni tekst), članka 3. Poslovnika o načinu rada
župana Međimurske županije (“Službeni glasnik Međimurske
županije“ broj 27/10) i članka 12. Pravilnika o učeničkim i I
studentskim kreditima („Službeni glasnik Međimurske 1. MIHAEL GRBAVEC iz Vratišinca, razrješuje se
županije“ broj 29/10, 1/12, 16/12, 1/13 i 4/21), župan dužnosti člana Školskog odbora Osnovne škole dr.
Međimurske županije je 18. listopada 2022. godine, donio Vinka Žganca Vratišinec, kao predstavnik Osnivača.
2. VLATKA ŽGANEC iz Gornjeg Kraljevca, imenuje se
RJEŠENJE za članicu Školskog odbora Osnovne škole dr. Vinka
o III. izmjeni i dopuni Rješenja o imenovanju predsjednika Žganca Vratišinec, kao predstavnica Osnivača.
i članova Povjerenstva za dodjelu učeničkih i studentskih
kredita Međimurske županije II
Članica Školskog odbora imenuju se na vrijeme od četiri
godine.
I Mandat članice teče od dana konstituiranja Školskog
U Rješenju o imenovanju predsjednika i članova odbora.
Povjerenstva za dodjelu učeničkih i studentskih kredita
Međimurske županije („Službeni glasnik Međimurske III
županije“ broj 12/17, 9/18), mijenja se točka I. tako da glasi: Ovo Rješenje objavit će se u „Službenom glasniku
„U Povjerenstvo za dodjelu učeničkih i studentskih kredita Međimurske županije“.
Međimurske županije imenuju se:
1. JOSIP GRIVEC, zamjenik župana Međimurske ŽUPAN MEĐIMURSKE ŽUPANIJE
županije, za predsjednika
KLASA: 602-01/22-03/42
2. Dr. sc. BRUNO TRSTENJAK iz Čakovca, za člana URBROJ: 2109/1-01-22-04
3. VLADIMIR NOVAK, prof. iz Šenkovca, za člana Čakovec, 18. listopada 2022.
4. NIVES KOLARIĆ STRAH, mag.iur., privremena
pročelnica Upravnog odjela za obrazovanje, kulturu i ŽUPAN
sport Međimurske županije, za članicu Matija Posavec, mag.ing., v.r.
5. ANA VARGA, dipl.iur., privremena pročelnica
Upravnog odjela za Skupštinu, opću upravu i pravne
poslove Međimurske županije, za članicu.
205.
II
Temeljem članka 37. Statuta Međimurske županije
Ovo Rješenje objavit će se u „Službenom glasniku („Službeni glasnik Međimurske županije“ broj 26/10, 4/13,
Međimurske županije“. 6/13, 8/13, 6/14, 2/18 i 10/18 -pročišćeni tekst 2/20, 3/21 i
2/22-pročišćeni tekst), članka 3. Poslovnika o načinu rada tekuće donacije u novcu, Program - 1014 programi u
župana Međimurske županije (“Službeni glasnik Međimurske kulturi.
županije“ broj 27/10), župan Međimurske županije je 19. 3. Realizacija ovog Rješenja povjerava se Upravnom odjelu
listopada 2022. godine, donio za obrazovanje, kulturu i sport Međimurske županije.
4. Ovo Rješenje objavit će se u „Službenom glasniku
RJEŠENJE Međimurske županije“.
o isplati sredstava iz Proračuna Međimurske županije za
2022. godinu PJEVAČKOM ZBORU UMIROVLJENIKA ŽUPAN MEĐIMURSKE ŽUPANIJE
ČAKOVEC
KLASA: 402-08/22-02/231
URBROJ: 2109-01-22-02
1. Odobrava se PJEVAČKOM ZBORU UMIROVLJENIKA Čakovec, 21. listopada 2022.
ČAKOVEC, S. Radića 1, isplata sredstava iz Proračuna
Međimurske županije za 2022. godinu za sudjelovanje na
državnom takmičenju u Varaždinu, u iznosu od 500,00 kn ŽUPAN
ili 66,36 eura (po fiksnom tečaju konverzije koji iznosi Matija Posavec, mag.ing., v.r.
7,53450 kuna za 1 euro).
2. Sredstva iz točke 1. ovog Rješenja isplatit će se iz sredstava
- Razdjel -005, Upravni odjel za obrazovanje i kulturu
Međimurske županije, Aktivnost - 101413, konto 3811 207.
tekuće donacije u novcu, Program - 1014 programi u Temeljem članka 37. Statuta Međimurske županije
kulturi. („Službeni glasnik Međimurske županije“ broj 26/10, 4/13,
3. Realizacija ovog Rješenja povjerava se Upravnom odjelu 6/13, 8/13, 6/14, 2/18 i 10/18 -pročišćeni tekst 2/20, 3/21 i
za obrazovanje, kulturu i sport Međimurske županije. 2/22-pročišćeni tekst), članka 3. točke 18. Poslovnika o načinu
4. Ovo Rješenje objavit će se u „Službenom glasniku rada župana Međimurske županije (“Službeni glasnik
Međimurske županije“. Međimurske županije“ broj 27/10), župan Međimurske
županije je 19. listopada 2022. godine, donio
KLASA: 402-08/22-02/246 ZAKLJUČAK
URBROJ: 2109-01-22-02 o davanju prethodne suglasnosti Tehničkoj školi Čakovec,
Čakovec, 19. listopada 2022. za sklapanje Ugovora o javnoj nabavi za predmet
nabave „Nabava specijalizirane opreme za RCK TŠČ I
ŽUPAN STROJARSKU I PROMETNU ŠKOLU VARAŽDIN -
Matija Posavec, mag.ing., v.r. ponovljeni postupak javne nabave za dvije grupe“ - za
grupu V.- oprema za praktikum automehatronike, nakon
provedenog postupka za odabir najpovoljnije ponude
206. 1. Tehničkoj školi Čakovec, Športska 5, daje se prethodna

Temeljem članka 37. Statuta Međimurske županije suglasnost za sklapanje Ugovora o javnoj nabavi za nabavu
(„Službeni glasnik Međimurske županije“ broj 26/10, 4/13, opreme po grupama za predmet nabave „Nabava
6/13, 8/13, 6/14, 2/18 i 10/18 -pročišćeni tekst 2/20, 3/21 i specijalizirane opreme za RCK TŠČ I STROJARSKU I
2/22-pročišćeni tekst), članka 3. Poslovnika o načinu rada PROMETNU ŠKOLU VARAŽDIN – ponovljeni postupak
župana Međimurske županije (“Službeni glasnik Međimurske javne nabave za dvije grupe“ - za grupu V.- oprema za
županije“ broj 27/10), župan Međimurske županije je 21. praktikum automehatronike, nakon provedenog postupka
listopada 2022. godine, donio za odabir najpovoljnije ponude.
2. Prethodna suglasnost daje se za sklapanje Ugovora o
RJEŠENJE javnoj nabavi, procijenjene vrijednosti predmeta nabave
od 831.990,00 kuna/ 110.424,05 eur bez PDV-a, odnosno
o isplati sredstava iz Proračuna Međimurske županije za
1.039.987,50 kuna/ 138.030,06 eur s PDV-om.
2022. godinu KULTURNO UMJETNIČKOM DRUŠTVU
NOVAKOVEC 3. Ovaj Zaključak objavit će se u „Službenom glasniku
Međimurske županije“.
1. Odobrava se KULTURNO UMJETNIČKOM DRUŠTVU
NOVAKOVEC, Novakovec, Glavna 114, isplata sredstava
iz Proračuna Međimurske županije za 2022. godinu za KLASA: 602-02/22-03/31
sudjelovanje na Međunarodnom festivalu međimurske URBROJ: 2109-01-22-2
popevke u Ljubljani, u iznosu od 4.000,00 kn ili 530,89 Čakovec, 19. listopada 2022.
eura (po fiksnom tečaju konverzije koji iznosi 7,53450
kuna za 1 euro).
ŽUPAN
2. Sredstva iz točke 1. ovog Rješenja isplatit će se iz sredstava
- Razdjel -005, Upravni odjel za obrazovanje i kulturu
Međimurske županije, Aktivnost - 101413, konto 3811
208. - ukoliko nije u mogućnosti osigurati osobu koja će

Na temelju članka 21. stavka 5. Zakona o sustavu civilne odlučivati umjesto njega na sjednici Stožera, član svoj
nedolazak mora opravdati upravnom tijelu Međimurske
zaštite („Narodne novine“ broj 82/15, 118/18, 31/20, 20/21
županije (u daljnjem tekstu: Županija) u čijem su
i 114/22), članka 4. Pravilnika o sastavu stožera, načinu rada te
djelokrugu poslovi vezani uz civilnu zaštitu,
uvjetima za imenovanje načelnika, zamjenika načelnika i
- raspravljati i odlučivati o svakom pitanju koje je na
članova stožera civilne zaštite („Narodne novine“ broj 126/19 i
dnevnom redu sjednice,
17/20) i Poslovnika o načinu rada župana Međimurske županije
- predlagati Županijskoj skupštini i županu donošenje
(„Službeni glasnik Međimurske županije“ broj 27/10), župan
odluka i drugih akata za unapređivanje sustava civilne
Međimurske županije je dana 9. 02. 2022. godine donio zaštite te način rješavanja navedenih pitanja,
- sudjelovati u izradi, provedbi i praćenju programa
POSLOVNIK vezanih za razvoj civilne zaštite,
o radu Stožera civilne zaštite Međimurske županije - na traženje Županijske skupštine i/ili župana podnositi
izvještaje ili podatke o pitanjima iz djelokruga Stožera
i
I. OPĆE ODREDBE - tražiti i dobiti podatke i obavijesti od upravnih odjela/
službi Županije za potrebe obavljanja dužnosti člana
Članak 1. Stožera i s tim u svezi koristiti se njihovim stručnim i
tehničkim uslugama.
Ovim Poslovnikom o radu Stožera civilne zaštite
Međimurske županije (u daljnjem tekstu: Poslovnik) uređuje se III. PRIPREMANJE, SAZIVANJE I NAČIN RADA NA
način rada i odlučivanja Stožera civilne zaštite Međimurske SJEDNICAMA STOŽERA
županije (u daljnjem tekstu: Stožer), način sazivanja sjednica,
tijek i red na sjednicama, način donošenja odluka, javnost rada Članak 6.
i druga pitanja značajna za rad Stožera. Stožer obavlja poslove iz svoje nadležnosti na redovnim i
izvanrednim sjednicama.
Članak 2.
Sjednice se u pravilu održavaju u službenim prostorijama
Izrazi korišteni u Poslovniku, koji imaju rodno značenje, Županije.
koriste se neutralno te se odnose jednako za muški i ženski spol. Sjednice Stožera u pravilu saziva, predlaže dnevni red i
vodi načelnik Stožera, odnosno u slučaju njegove spriječenosti
Članak 3. zamjenik načelnika.
Kada se proglasi velika nesreća ili postoji prijetnja za
Stožer se osniva kao stručno, operativno i koordinativno
nastankom velike nesreće župan može inicirati i/ili sazvati
tijelo za provođenje mjera i aktivnosti civilne zaštite u velikim
izvanrednu sjednicu Stožera.
nesrećama i katastrofama i obavlja poslove koji proizlaze iz
Zakona o sustavu civilne zaštite, Pravilnika o sastavu stožera, Članak 7.
načinu rada te uvjetima za imenovanje načelnika, zamjenika
U slučaju spriječenosti dolaska na sjednicu, član Stožera
načelnika i članova stožera civilne zaštite, te drugih propisa
dužan je obavijestiti načelnika Stožera najkasnije 24 sata prije
koji uređuju sustav civilne zaštite. održavanja sjednice.
Ukoliko načelnik Stožera na početku sjednice utvrdi kako
Članak 4.
nije prisutan potreban broj članova Stožera, odgodit će sjednicu,
U obavljanju poslova iz svojeg djelokruga Stožer surađuje ali najduže za deset dana.
s gradovima i općinama na području Međimurske županije, U izvanrednim situacijama koje zahtijevaju hitno
Područnim uredom za zaštitu i spašavanje Čakovec, tj. s djelovanje, Stožer može održavati sjednice i donositi važeće
Državnom upravom za zaštitu i spašavanje, s ustanovama, odluke i u užem sastavu, tj. bez kvoruma.
udrugama i pravnim osobama koje se civilnom zaštitom bave U slučaju održavanja sjednice na način naveden u
kao redovnom djelatnošću ili su posebnom odlukom određeni prethodnom stavku, uz načelnika ili zamjenika načelnika na
kao pravne osobe od posebnog značaja za sustav civilne zaštite izvanrednoj sjednici obvezatno moraju sudjelovati članovi
u Međimurskoj županiji i drugim osobama. Stožera bitni za donošenje odluka vezanih uz nastalu situaciju.
Članak 8.
II. PRAVA I OBVEZE ČLANOVA STOŽERA
Administrativno-tehnički poslovi za Stožer obavljaju se u
Članak 5. Službi za poslove župana Međimurske županije.
Član Stožera ima sljedeća prava i obveze: Članak 9.

- prisustvovati sjednicama Stožera, a ukoliko je spriječen Redovne sjednice Stožera u pravilu se sazivaju
može umjesto sebe predložiti osobu koja će ga mijenjati dostavljanjem poziva najkasnije tri dana prije održavanja
uz ovlaštenje za odlučivanje, sjednice.
Redovne sjednice, osim pismenim pozivom, mogu se Javnost rada Stožera je osigurana pozivanjem medija na
sazivati i telefonom/mobitelom (sms-porukom ili pozivom), sjednice.
faksom, elektronskom poštom ili putem Centra 112, Službe za
Službene izjave o radu daje načelnik Stožera, a u slučaju
civilnu zaštite Čakovec (u daljnjem tekstu: Centra 112).
njegove odsutnosti ili opravdane spriječenosti zamjenik
Izvanredne sjednice Stožera se u pravilu sazivaju preko načelnika, odnosno član kojega načelnik za to ovlasti.
Centra 112.
U izvanrednim situacijama službene izjave o stanju, tj.
Članak 10. razvoju krizne situacije daje župan i/ili načelnik Stožera, a u
slučaju njegove odsutnosti ili opravdane spriječenosti zamjenik
Dnevni red sjednice utvrđuje se na početku sjednice. načelnika ili član ovlašten od načelnika Stožera ili župana za
Prijedlog dnevnog reda sjednice Stožera može se mijenjati davanje službenih izjava.
odnosno dopuniti na prijedlog načelnika ili svakog člana
Stožera uz opravdano obrazloženje prijedloga te pripremljen VI. TROŠKOVI RADA STOŽERA
materijal.
Poslije utvrđivanja dnevnog reda prelazi se na raspravu po
Članak 17.
pojedinim točkama utvrđenog dnevnog reda.
Uvodno usmeno izlaganje pojedine točke podnosi načelnik Sredstva za rad Stožera osiguravaju se u Proračunu
ili izvjestitelj određen u pripremi sjednice. Međimurske županije.
Članovi Stožera za rad u Stožeru i za sudjelovanje na
IV. ODLUČIVANJE redovnim ili izvanrednim sjednicama Stožera nemaju pravo na
naknadu.
Članak 11.
Nakon rasprave po pojedinoj točci dnevnog reda načelnik VII. DODJELJIVANJE PRIZNANJA
daje na glasovanje utvrđeni prijedlog odluke odnosno zaključka.
Na sjednicama Stožera odlučuje se javnim glasovanjem Članak 18.
većine nazočnih članova Stožera. Stožer može Županijskoj skupštini Međimurske županije
predložiti dodjelu priznanja pojedincima, tijelima i pravnim
Članak 12.
osobama koje su u tekućoj godini postigle izvanredne uspjehe u
Stožer donosi odluke, zaključke te druge akte iz svoje izvršavanju zadaća u sprječavanju, ublažavanju ili otklanjanju
nadležnosti. posljedica nastale velike nesreće ili katastrofe na području
Međimurske županije.
Članak 13.
U izvanrednim okolnostima, ako je Stožer angažiran u VIII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
procjenjivanju opasnosti ili u koordiniranju zaštitom i
spašavanjem, odluke i zaključke donosi načelnik ili zamjenik Članak 19.
načelnika Stožera.
Na pitanja koja nisu uređena ovim Poslovnikom na
Članak 14. odgovarajući se način primjenjuju odredbe zakona i
podzakonskih akata vezanih za sustav civilne zaštite.
Na sjednicama Stožera vodi se skraćeni zapisnik.
Skraćeni zapisnik vodi službenik upravnog tijela Županije Članak 20.
u čijem su djelokrugu poslovi vezani za poslove civilne zaštite,
a potpisuje ga zapisničar i osoba koja je sazvala/predsjedavala Stupanjem na snagu ovog Poslovnika prestaje važiti
sjednicom, tj. načelnik ili zamjenik načelnika Stožera ili župan Poslovnik o radu Stožera civilne zaštite Međimurske županije
Međimurske županije. („Službeni glasnik Međimurske županije“ broj 12/16).
U slučaju sazivanja izvanredne sjednice Stožera zbog
prijetnje ili nastupa velike nesreće ili katastrofe ne izrađuje se Članak 21.
skraćeni zapisnik, već se u pisanom obliku opisuje procjena
Ovaj Poslovnik stupa na snagu danom donošenja, a objavit
opasnosti, odluke, zaključci, zahtjevi ili izvješća Stožera.
će se u „Službenom glasniku Međimurske županije“.
Članak 15.
STOŽER CIVILNE ZAŠTITE
Sjednici Stožera, osim njegovih članova, mogu prisustvovati MEĐIMURSKE ŽUPANIJE
i župan, predstavnici ustanova iz djelatnosti koje mogu
doprinijeti uspješnom otklanjanju posljedica katastrofa i velikih KLASA: 240-04/22-02/1
nesreća, vijećnici Županijske skupštine i stručnjaci iz pojedinih URBROJ: 2109-1-01-22-1
područja koji se bave civilnom zaštitom. Čakovec, 9. veljače 2022.
V. JAVNOST RADA
ŽUPAN
Članak 16.
Sjednice Stožera su javne.
grad mursko središće

AKTI GRADONAČELNIKA
3.1.3.8. Kapaciteti i drugi objekti za sklanjanje i
7. zbrinjavanje 18
3.1.3.9. Zdravstveni kapaciteti (javni i privatni) 18
PLAN 3.1.4. Prometno tehnološka infrastruktura 19
djelovanja civilne zaštite Grada Mursko Središće 3.1.4.1. Cestovni promet 19
3.1.4.2. Željeznički promet 19
Mursko Središće, studeni 2022. 3.1.4.3. Riječni promet 19
3.1.4.4. Mostovi, vijadukti i tuneli 19
SADRŽAJ 3.1.4.5. Dalekovodi i transformatorske stanice 20
1. UVOD 5 3.1.4.6. Energetski sustavi 23
2. ZAKONSKE ODREDBE 6 3.1.4.7. Telekomunikacijski sustavi 23
3. OPĆI DIO 7 3.1.4.8. Plinovodi 24
3.1. OPIS PODRUČJA ODGOVORNOSTI NOSITELJA 3.1.4.9. Naftovodi 24
PLANA IZRADE 7 3.2. UPOZORAVANJE 24
3.1.1. Područje odgovornosti nositelja planiranja 7 3.3. UZBUNJIVANJE 29
3.1.1.1. Ukupna površina područja 8 3.4. PRIPRAVNOST 31
3.1.1.2. Rijeke i jezera 8 3.5. MOBILIZACIJA (AKTIVIRANJE) I NARASTANJE
3.1.1.3. Ostale geografsko−klimatološke OPERATIVNIH SNAGA SUSTAVA
karakteristike 9 CIVILNE ZAŠTITE 34
3.5.1. Vrijeme pripravnosti i mobilizacije
3.1.1.3.1 Reljef 9
operativnih snaga 36
3.1.1.3.2 Hidrološki pokazatelji 9
3.5.2. Organizacija popune operativnih snaga civilne zaštite
3.1.1.3.3 Geološki i pedološki pokazatelji 9 obveznicima i osobnim i skupnim materijalno-
3.1.1.3.4 Meteorološki pokazatelji 9 tehničkim sredstvima 39
3.1.1.4. Površina obuhvaćena klizištima 10 3.5.3. Troškovi angažiranih pravnih osoba i redovnih službi
3.1.1.5. Karta potresnih područja na području aktiviranja snaga civilne zaštite 40
odgovornosti 10 4. GRAFIČKI DIO 42
3.1.2. Stanovništvo 11 5. POSEBNI DIO 43
3.1.2.1. Broj stanovnika/zaposlenih/nezaposlenih/ 5.1. MJERE CIVILNE ZAŠTITE OD POTRESA 43
umirovljenika 12 5.1.1. Pregled zadaća, nositelja, operativnih postupaka,
3.1.2.2. Broj i kategorije osoba s invaliditetom kapaciteta i operativnog doprinosa – potres 44
posebnim potrebama (ranjive skupine) 13 5.2. MJERE CIVILNE ZAŠTITE OD POPLAVA 50
3.1.2.3. Pokazatelji u odnosu na kategorije 5.2.1. Pregled zadaća, nositelja, operativnih postupaka,
stanovništva/zaposlenika planiranih za kapaciteta i operativnog doprinosa – poplave 51
evakuiranje 13 5.3. MJERE CIVILNE ZAŠTITE OD EPIDEMIJA I
3.1.2.4. Gustoća naseljenosti 13 PANDEMIJA 55
3.1.3. Materijalna i kulturna dobra te okoliš 14 5.3.1. Pregled zadaća, nositelja, operativnih postupaka,
kapaciteta i operativnog doprinosa – epidemije i
3.1.3.1. Kulturna dobra 14
pandemije 57
3.1.3.2. Nacionalni parkovi, parkovi prirode, rezervati,
5.4. MJERE CIVILNE ZAŠTITE OD EKSTREMNIH
šumske površine 15 TEMPERATURA, TUČE, MRAZA I SUŠE 60
3.1.3.3. Vodoopskrbni objekti 15 5.4.1. Pregled zadaća, nositelja, operativnih postupaka,
3.1.3.4. Poljoprivredne površine 16 kapaciteta i operativnog doprinosa – ekstremne
3.1.3.5. Broj industrijskih i drugih gospodarskih temperature, tuče, mraza i suše 62
objekata i područja postrojenja, tehnološke 5.5. MJERE CIVILNE ZAŠTITE OD KLIZIŠTA 65
karakteristike postrojenja s 5.5.1. Pregled zadaća, nositelja, operativnih postupaka,
opasnim tvarima 16 kapaciteta i operativnog doprinosa – klizišta 66
3.1.3.6. Stambeni, poslovni, sportski, vjerski i kulturni 5.6. MJERE CIVILNE ZAŠTITE OD INDUSTRIJSKIH
objekti u kojima boravi i može biti ugrožen NESREĆA 72
velik broj ljudi 16 5.6.1. Pregled zadaća, nositelja, operativnih postupaka,
3.1.3.7. Razmještaj i posebnosti područja postrojenja u kapaciteta i operativnog doprinosa – industrijske
odnosu na naselja 17 nesreće 73
5.7. NAČIN ZAHTIJEVANJA I PRUŽANJA POMOĆI Tablica 22. Vrijeme pripravnosti i mobilizacije u slučaju
IZMEĐU RAZLIČITIH HIJERARHIJSKIH RAZINA klizišta 38
SUSTAVA CIVILNE ZAŠTITE U VELIKOJ NESREĆI I Tablica 23. Vrijeme pripravnosti i mobilizacije u slučaju
KATASTROFI 77 industrijskih nesreća 39
5.8. OSIGURAVANJE SPECIFIČNIH POTREBA
OSOBA S INVALIDITETOM 77 POPIS SLIKA
5.8.1. Informiranje 77 Slika 1. Geografski položaj Grada Murskog Središća u
5.8.2. Uzbunjivanje 78 Međimurskoj županiji 7
5.8.2.1. Standardni način uzbunjivanja 78 Slika 2. Raspored naselja na području
5.8.2.2. Dopunski načini uzbunjivanja 79 Grada Mursko Središće 8
Slika 3. Karta potresnih područja RH,
5.8.3. Evakuacija, hitan prijevoz, utočište i rehabilitacija 79
za povratno razdoblje 95 godina 10
5.8.3.1. Evakuacija 79
Slika 4. Karta potresnih područja RH,
5.8.3.2. Hitan prijevoz 80 za povratno razdoblje 475 godina 11
5.8.3.3. Utočište 81 Slika 5. Shematski prikaz postupka primanja i prenošenja
5.8.3.4. Rehabilitacija 81 ranog upozoravanja i neposredne opasnosti 25
5.8.4. Mjere i aktivnosti spašavanja osoba s invaliditetom u Slika 6. Znakovi za uzbunjivanje stanovništva, vatrogasnih i
velikoj nesreći i katastrofi s nositeljima obaveza 82 drugih postrojbi civilne zaštite 30
5.9. EVAKUACIJA I ZBRINJAVANJE TURISTA U
SLUČAJU VELIKIH NESREĆA I KATASTROFA 92 1. UVOD
Osnova za izradu Plana djelovanja civilne zaštite Grada
POPIS TABLICA Mursko Središće (u daljnjem tekstu: Plan) je Procjena rizika od
velikih nesreća za Grad Mursko Središće (KLASA: 021-05/21-
Tablica 1. Stanovništvo, površina i gustoća naseljenosti
05/68, URBROJ: 2109/11-1-01/1-21-1, od dana 25. lipnja
pojedinih naselja 11
2021. godine).
Tablica 2. Distribucija stanovništva prema dobi i spolu 12
Plan se sastoji od općeg i posebnih dijelova.
Tablica 3. Stanovništvo staro 15 i više godina prema
Opći dio Plana sadrži sljedeće elemente:
trenutačnoj aktivnosti 12
− opis područja odgovornosti nositelja izrade Plana,
Tablica 4. Stanovništvo s teškoćama u obavljanju
svakodnevnih aktivnosti 13 − upozoravanje,
Tablica 5. Kategorije stanovništva planiranih za − pripravnost,
evakuaciju 13 − mobilizacija (aktiviranje) i narastanje operativnih snaga
Tablica 6. Kulturna dobra upisana u Registar sustava civilne zaštite,
kulturnih dobara RH 14 − grafički dio,
Tablica 7. Područja arheoloških nalazišta 14 − prilozi.
Tablica 8. Evidentirane građevine i graditeljski sklopovi s Posebni dio Plana sadrži razradu operativnog djelovanja
povijesno vrijednim stilskim obilježjima 14 sustava civilne zaštite tijekom reagiranja u velikim nesrećama i
katastrofama.
Tablica 9. Vrsta i količina opasnih tvari – INA d.d. MPM
Mursko Središće 16
2. ZAKONSKE ODREDBE
Tablica 10. Popis objekata u kojima boravi i može biti ugrožen
velik broj ljudi 17 Obveza izrade Plana proizlazi iz odredbe članka 17. stavak
3. Zakona o sustavu civilne zaštite („Narodne novine“, broj
Tablica 11. Pregled cestovne infrastrukture 19
82/15, 118/18, 31/20, 20/21), a izrađuje se sukladno odredbama
Tablica 12. Popis transformatorskih stanica 20 Pravilnika o nositeljima, sadržaju i postupcima izrade planskih
Tablica 13. Popis 10(20)kV zračnih vodova 21 dokumenata u civilnoj zaštiti te načinu informiranja javnosti u
postupku njihovog donošenja („Narodne novine“, broj 49/17).
Tablica 14. Popis 35kV zračnih vodova 21
Plan donosi izvršno tijelo jedinice lokalne samouprave.
Tablica 15. Popis 10(20)kV kabelskih vodova 21
Nastavno navedeni su zakonski i podzakonski akti temeljem
Tablica 16. Popis 35kV kabelskih vodova 23
kojih je izrađen Plan:
Tablica 17. Prikaz izvora upozoravanja, sadržaja, korisnika
1. Zakon o sustavu civilne zaštite („Narodne novine“, broj
upozoravanja, mjera, snaga i sredstava po
82/15, 118/18, 31/20, 20/21),
pojedinoj ugrozi 26
2. Pravilnik o nositeljima, sadržaju i postupcima izrade
Tablica 18. Vrijeme pripravnosti i mobilizacije u slučaju
planskih dokumenata u civilnoj zaštiti te načinu
ugroze potresom 36
informiranja javnosti u postupku njihovog donošenja
Tablica 19. Vrijeme pripravnosti i mobilizacije u slučaju („Narodne novine“, broj 66/21),
ugroze poplavom 37 3. Pravilnik o mobilizaciji, uvjetima i načinu rada
Tablica 20. Vrijeme pripravnosti i mobilizacije u slučaju operativnih snaga sustava civilne zaštite („Narodne
pandemije i epidemije 37 novine“, broj 69/16),
Tablica 21. Vrijeme pripravnosti i mobilizacije u slučaju 4. Pravilnik o postupku uzbunjivanja stanovništva
ekstremnih temperatura, tuče, mraza i suše 38 („Narodne novine“, broj 69/16),
5. Pravilnik o standardnim operativnim postupcima za

pružanje pomoći nižoj hijerarhijskoj razini od strane
više razine sustava civilne zaštite u velikoj nesreći i
katastrofi („Narodne novine“, broj 37/16),
6. Pravilnik o postupku primanja i prenošenja obavijesti
ranog upozoravanja, neposredne opasnosti te davanju
uputa stanovništvu („Narodne novine“, broj 67/17),
7. Pravilnik o kriterijima zdravstvenih sposobnosti koje
moraju ispunjavati pripadnici postrojbi civilne zaštite,
kriterijima za raspoređivanje i uvjetima za imenovanje
povjerenika civilne zaštite i njegovog zamjenika
(„Narodne novine“ broj 98/16, 67/17).
8. Uredba o sastavu i strukturi postrojbi civilne zaštite
(„Narodne novine“, broj 27/17).
9. Uredba o načinu i uvjetima za ostvarivanje materijalnih Slika 2. Raspored naselja na području Grada Mursko Središće
Izvor: Zavod za prostorno uređenje Međimurske županije
prava mobiliziranih pripadnika postrojbi civilne zaštite
za vrijeme sudjelovanja u aktivnostima u sustavu
civilne zaštite („Narodne novine“, broj 33/17). 3.1.1.1. Ukupna površina područja
10. Uredba o načinu utvrđivanja naknade za privremeno Područje Grada prostire se na površini od 33,74 km2. Po
oduzete pokretnine radi provedbe mjera zaštite i veličini je druga jedinica lokalne samouprave u Međimurskoj
spašavanja („Narodne novine“, broj 85/06). županiji te čini 4,66% od njene ukupne površine.
3. oPćI dIo 3.1.1.2. Rijeke i jezera

Područje Grada Mursko Središće pripada slivu rijeke Mure
3.1. oPIS PodRUČJA odgoVoRNoSTI NoSITELJA i ona protječe njegovom cijelom sjevernom stranom. Rijeka
PLANA IZRAdE Mura je granična rijeka, koja načelno svojim koritom dijeli
Hrvatsku od Slovenije. Od ukupne dužine rijeke (519,2 km) u
dijelu kroz Republiku Hrvatsku teče u dužini od 78,96 km i
3.1.1. Područje odgovornosti nositelja planiranja
prosječne širine je 150 do 250 metara. Vodena površina Mure
Grad Mursko Središće je najsjeverniji grad u Republici unutar Grada iznosi oko 120,7 ha, u što su uključeni i stari
Hrvatskoj smješten na 46°30’ i 49’’ sjeverne i 16°26’ i 38’’ rukavci, poplavna područja, bare i mrtvaje. Rijeka Mura ima
istočne zemljopisne dužine. kišno-ledenjački vodni režim koji karakterizira mala vodnost
zimi, a velika u drugoj polovici proljeća i ljeti. Drugi površinski
Grad Mursko Središće nalazi se u sastavu Međimurske
vodotoci i kanali na području Grada zauzimaju površinu od
županije. Na sjeveru graniči s Republikom Slovenijom, na 55,15 ha (Koncovčak, Gornji potok, Doljni potok, Brodec,
zapadu s Općinom Sveti Martin na Muri, jugozapadno s Obodni kanal, kanal Peski, te niz kanala unutar
Općinom Selnica, na jugoistoku s Općinom Vratišinec te južno hidromelioracijskog sustava Grada). Nekoliko manjih jezera
s Gradom Čakovcem. nastalo je iskapanjem šljunka.
3.1.1.3. ostale geografsko−klimatološke karakteristike
3.1.1.3.1. Reljef
Većina područja Grada Mursko Središće morfološki je
nizinski prostor, osim jugozapadnog dijela Štrukovca koji se
nalazi na prijelazu prema brežuljkastom području Gornjeg
Međimurja.
3.1.1.3.2. Hidrološki pokazatelji

Područje Grada Mursko Središće potpada pod sliv rijeke
Mure i ona protječe njegovom cijelom sjevernom stranom. Na
vodostaj rijeke Mure najviše utječe topljenje leda i snijega na
istočnim obroncima Alpa te količina oborina u prostoru
Slika 1. Geografski položaj Grada Murskog Središća u prolaska kroz 4 države. Godišnja količina oborina rijeke Mure
Međimurskoj županiji pada od izvora prema ušću. Na izvoru (Austrija) iznosi od
Izvor: Zavod za prostorno uređenje Međimurske županije 1.250 – 1.500 mm, dok je na ušću Mure u Dravu gotovo
dvostruko manja, 800 mm. Najčešći visoki vodostaji javljaju se
U sastav Grada Mursko Središće ulazi 5 naselja: Hlapičina, u svibnju i lipnju uslijed otapanja snijega i leda, dok se najviši
Križovec, Mursko Središće, Peklenica i Štrukovec. Središte visoki vodostaji javljaju u srpnju i kolovozu. Najmanje protoke
jedinice lokalne samouprave je naselje Mursko Središće, a u su u prosincu, siječnju i veljači, kada nema otapanja snijega i
ostalim naseljima ustanovljene su samoupravne jedinice leda. Vodnost Mure je prilično velika, a specifični dotok u
(mjesni odbori). Murskom Središću je 15,6 l/sek/km2.
3.1.1.3.3. geološki i pedološki pokazatelji
Područje Grada pretežito je smješteno u središnjem dijelu

riječne ocjedine terase oblikovane u kasnijem razdoblju
pleistocena. Uz rijeku su prostori poloja Mure, koji se protežu u
zoni sjeverno od Peklenice prema Križovcu. Na većini područja
u sastavu podloge prevladava les s primjesama pjeskovite gline,
a uz Muru geološko podlogu čine riječni nanosi šljunka i
pijeska iz razdoblja pleistocena (tek u dijelu prostora između
Hlapičine i Murskog Središća ti nanosi su iz razdoblja
holocena).
Slika 3. Karta potresnih područja RH, za povratno razdoblje
95 godina
3.1.1.3.4. Meteorološki pokazatelji Izvor: Karte potresnih područja RH, PMF Zagreb
Klima prostora Grada ima obilježja panonske, odnosno Za najvjerojatniji neželjeni događaj uzima se u obzir
kontinentalne. Za razdoblje posljednjih 50 godina mogu se poredbeno povratno razdoblje od 95 godina, a vjerojatnost
izdvojiti kao bitne značajke vruća ljeta i hladne zime. Godišnja premašaja iznosi 10% na 10 godina. Prema karti potresnih
područja RH za povratni period od 95 godina, područje Grada
amplituda doseže više od 50 o C od -25 o C zimi do +30 o C ljeti.
Mursko Središće spada u područje s vršnim ubrzanjem od 0,06
Prijelaz iz zimskog u ljetni period je relativno brz te temperature g, gdje je g ubrzanje polja sile teže i iznosi 9,81 m/s2. Ovo
već u ožujku mogu doseći +15 o C. Isto tako može se pojaviti i ubrzanje odgovara potresu jačine VIo MCS ljestvice.
nagli mraz nakon višednevnog toplog razdoblja. Najčešći
vjetrovi su sjeverni i južni, ali relativno male jačine. Najveće
brzine vjetrova (30 m/s) zabilježene su iz sjeveroistočnog
smjera (NNE) i južnog (S) smjera. Prosječna godišnja količina
padalina iznosi 765 mm/m2, najviše od svibnja do srpnja, što
odgovara vegetacijskom ciklusu ratarskih kultura. Na prostoru
uz rijeku česta je pojava magli, uglavnom na prijelazu godišnjih
doba. Posljednje desetljeće, vjerojatno pod utjecajem globalnih
klimatskih promjena, povećava se prosječna zimska temperatura
kao i ekstremna ljetna te smanjuju godišnje količine i mijenja
režim padalina. Slika 4. Karta potresnih područja RH, za povratno razdoblje
475 godina
3.1.1.4. Površina obuhvaćena klizištima Izvor: Karte potresnih područja RH, PMF Zagreb
Na području Grada Mursko Središće nema registriranih Za događaj s najgorim mogućim posljedicama uzima se u
klizišta koja bi ugrožavala stanovništvo ili gospodarske objekte. obzir poredbeno povratno razdoblje od 475 godina, a
Međutim, s obzirom na činjenicu da je dobar dio Grada Mursko vjerojatnost premašaja iznosi 10% na 50 godina. Prema karti
potresnih područja RH za povratni period od 475 godina,
Središće sagrađen na ugljenokopima, postoji mogućnost
područje Grada spada u područje s vršnim ubrzanjem od 0,16 g,
urušavanja odnosno klizanja dijela prometnica, stambenih i gdje je g ubrzanje polja sile teže i iznosi 9,81 m/s2. Ovo ubrzanje
ostalih objekata. odgovara potresu jačine VII−VIIIo MCS ljestvice.
3.1.1.5. Karta potresnih područja na području 3.1.2. Stanovništvo

odgovornosti Prema Popisu stanovništva iz 2021. godine u 5 naselja na
Intenziteti potresa za odabrani scenarij usklađeni su s području Grada Mursko Središće živi ukupno 5.855 stanovnika,
što predstavlja 5,56% od ukupnog broja stanovništva
razinom mogućih seizmičkih opasnosti koja je prihvaćena
Međimurske županije, odnosno 0,15% od ukupnog broja
sukladno popisima za projektiranje potresne otpornosti te je stanovnika RH. U odnosu na prethodni Popis stanovništva iz
vjerojatnost događaja određena odgovarajućim povratnim 2011. godine, kada je na područje Grada evidentirano 6.307
razdobljem. stanovnika, bilježi se pad broja stanovnika za 7,17%.
Tablica 1. Stanovništvo, površina i gustoća naseljenosti pojedinih naselja
BRoJ STANoVNIKA PoVRšINA gUSToćA

NASELJE
2011. 2021. (km2) (st/km2)
HLAPIČINA 676 600 6,32 94,94
KRIŽOVEC 631 537 3,91 137,34
MURSKO SREDIŠĆE 3.444 3.321 13,15 252,55
PEKLENICA 1217 1.072 6,14 174,59
šTRUKoVEC 339 325 4,22 77,01
UKUPNo 6.307 5.855 33,74 173,53
Izvor: Državni zavod za statistiku
Prema prostornom razmještaju stanovnika, najnaseljeniji je središnji dio Grada gdje su smještena naselja s najvećim brojem
stanovnika (Mursko Središće, Peklenica), dok je najslabije naseljeni južni dio grada, odnosno naselje Štrukovec koje čini 5,55%
ukupnog broja stanovnika.
Tablica 2. Distribucija stanovništva prema dobi i spolu
STAROST
NASELJA SPOL UKUPNO
0-19 20-59 60 I VIŠE
sv. 600 121 323 156
HLAPIČINA m 285 55 163 67
ž 315 66 160 89
sv. 537 119 289 129
KRIŽOVEC m 265 61 143 61
ž 272 58 146 68
sv. 3.321 768 1.564 989
MURSKO SREDIŠĆE m 1.654 426 789 439
ž 1.667 342 775 550
sv. 1.072 199 544 329
PEKLENICA m 515 78 288 149
ž 557 121 256 180
sv. 325 71 176 78
ŠTRUKOVEC m 158 43 76 39
ž 167 28 100 39
sv. 5.855 1.278 2.896 1.681
UKUPNO m 2.877 663 1.459 755
ž 2.978 615 1.437 926
Izvor: Državni zavod za statistiku
U dobnoj strukturi stanovništva Grada Mursko Središće, s 3.1.2.2. Broj i kategorije osoba s invaliditetom posebnim
udjelom od 49,46% dominira skupina stanovnika u dobi od 20 potrebama (ranjive skupine)
do 59 godina (radno sposobno stanovništvo). Udio stanovnika
mlađih od 20 godina iznosi 21,83%, dok udio stanovnika Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, na
starijih od 60 godina iznosi 28,71%. Gledajući strukturu području Grada Mursko Središće ima ukupno 823 osobe s
stanovništva prema spolu, vidljivo je da je na području Grada invaliditetom, što čini 5,64% od ukupnog broj osoba s
broj žena veći u odnosu na broj muškaraca. Udio žena iznosi invaliditetom na području Međimurske županije.
50,86%, dok muškarci imaju udio od 49,14%. Promatrano kroz
dobne skupine, primjećuje se malo veći broj muškaraca u Tablica 4. Stanovništvo s teškoćama u obavljanju
mladom stanovništvu, kao i u zrelom stanovništvu, dok u svakodnevnih aktivnosti
starom stanovništvu prevladava žensko stanovništvo.
STAROSNE SKUPINE
3.1.2.1. Broj stanovnika/zaposlenih/nezaposlenih/ SPOL UKUPNO
0-19 20-59 60 i više
umirovljenika
sv. 148 418 257 823
U prvim rezultatima Popisa stanovništva iz 2021. godine,
m 76 232 130 438
nema podataka sukladno navedenoj raspodjeli pa se u nastavku
koriste podaci iz prethodnog Popisa stanovništva iz 2011. ž 72 186 127 385
godine. Izvor: Izvješće o osobama s invaliditetom u Republici
Prema podacima navedenim u Popisu stanovništva iz 2011. Hrvatskoj, HZJZ, rujan 2021.
godine na području Grada bilo je zaposleno ukupno 2.253
Najveći broj osoba s invaliditetom na području Grada, njih
osoba ili 43,02% stanovništva starijeg od 15 godina,
418 ili 50,79% nalazi se u dobnoj skupini 20-64 godina, dok u
nezaposleno stanovništvo čini udio od 6,95%, dok na
umirovljenike otpada 26,50%. dobnoj skupini 60 i više godina, broj osoba s invaliditetom
iznosi 257 ili 31,22%. U dobnoj skupini od 0-19 godina, broj
Tablica 3. Stanovništvo staro 15 i više godina prema osoba s invaliditetom iznosi 148 ili 17,98%. Od ukupno 832
trenutačnoj aktivnosti osobe s invaliditetom, 438 osoba ili 53,22% su muškog spola,
dok je 385 osoba ili 46,78% ženskog spola.
UKU- ZAPO- NEZAPO- UMIROV-
SPOL
PNO SLENI SLENI LJENICI 3.1.2.3. Pokazatelji u odnosu na kategorije stanovništva/
sv. 5.237 2.253 364 1.388 zaposlenika planiranih za evakuiranje
m 2.559 1.287 236 584 Pregled broja stanovnika na području Grada Mursko
ž 2.678 966 128 804 Središće prema kategorijama stanovništva planiranog za
Izvor: Državni zavod za statistiku evakuaciju prikazan je u sljedećoj tablici.
Tablica 5. Kategorije stanovništva planiranih za evakuaciju „Novi dvori“ – nalazište iz 13.- 14. st. n.e.
- terasasto uzvišenje, cca 2,0 km istočno od
BROJ naselja Hlapičina.
KATEGORIJA
STANOVNIKA
Hlapičina Područje istočnog dijela naselja i istočno od
Majke u pratnji djece od 0-10 g. starosti 1.065 naselja, dio šireg antičkog arheološkog
Djeca od 10-15 g. starosti koja se područja uz Muru od Čestijanca do Murskog
360
evakuiraju bez roditelja Središća
Osobe starije od 70 godina 413 Izvor: PPUG Mursko Središće
Bolesni, invalidi i nemoćni 1.284 Evidentirane pojedinačne građevine i graditeljski sklopovi
Izvor: Državni zavod za statistiku s povijesno vrijednim stilskim obilježjima na području Grada
navedene su u nastavnoj tablici.
3.1.2.4. Gustoća naseljenosti
Tablica 8. Evidentirane građevine i graditeljski sklopovi s
Gustoća naseljenosti područja Grada Mursko Središće povijesno vrijednim stilskim obilježjima
iznosi 173,53 st/km2 te je veća u odnosu na prosječnu naseljenost
Međimurske županije (144,18 st/km2). Najveću gustoću NASELJE SAKRALNE I JAVNE GRAĐEVINE
naseljenosti imaju naselja Mursko Središće (252,55 st/km²) i
Kapela Majke Božje u ul. M. Gupca iz 1936.
Peklenica (174,59 st/km²), dok najmanju gustoću naseljenosti
godine
ima naselje Štrukovec (173,53 st/km²).
Grupa pilova na Trgu braće Radić
3.1.3. Materijalna i kulturna dobra te okoliš Mursko Kip Svetog Ivana Nepomuka u parku u
Središće središtu grada
3.1.3.1. Kulturna dobra Spomenik rudaru u parku u središtu grada
Stara škola u središtu Murskog Središća,
Kulturnu baštinu na području Grada Murskog Središća čine danas dječji vrtić
uglavnom sakralni objekti uz nekoliko arheoloških lokaliteta, a
Poklonac sv Trojstva na izlazu iz Hlapičine
na području su evidentirana i 2 nepokretna kulturna dobra koja
prema Sv. Martinu na Muri
su upisana u Registar kulturnih dobara RH. Hlapičina
Neogotička Kapela Svetog Križa u Hlapičini
iz 1912. godine
Tablica 6. Kulturna dobra upisana u Registar kulturnih dobara
RH Kapela sv. Križa u starom dijelu naselja
Križovec Raspelo na raskrižju prema groblju u
VRSTA Križovcu
OZNAKA MJESTO NAZIV KULTURNOG
Pil u središtu Peklenice, na križanju ŽC
DOBRA
2003 i ŽC 2008
Crkva Marije
Mursko Nepokretna Kapela sv. Marije Kraljice sv. Krunice u
Z – 2619 Kraljice i sv. Peklenica
Središće pojedinačna središtu Peklenice
Ladislava
Kameno raspelo u sjeverozapadnom dijelu
Majur Feštić, Nepokretna naselja, ulični niz ŽC 2003
Z – 1124 Štrukovec
Štrukovec bb pojedinačna
Raspelo prema cesti za Selnicu iz 1847.
Izvor: Registar kulturnih dobara, Ministarstvo kulture godine
Područja arheoloških nalazišta na području Grada navedena Štrukovec Pil kod Štrukovca – pieta, na skretanju
su u nastavnoj tablici. prema Merhatovcu
Kapela Majke Božje Škapularske
Tablica 7. Područja arheoloških nalazišta TRADICIJSKA ARHITEKTURA
– STAMBENO-GOSPODARSKI
NASELJE ARHEOLOŠKA NALAZIŠTA SKLOPOVI
„Most“ – cestovni most na Muri za Lendavu Dio očuvane strukture uličnog poteza s
– još neistraženo nalazište latenske kulture i početka 20. stoljeća u ulici Matije Gupca u
Mursko antičko nalazište Mursko Murskom Središću, neposredno uz kapelu
Središće Središće Majke božje iz 1936, u Murskom Središću, i
„Seča“ – lokalitet istočno od benzinske to kućni brojevi: 54, 2 (odnosno 64), 74, 76,
postaje u Murskom Središću, još neistraženo 89,91, 93, 95, 101, 105 i 107
nalazište iz brončanog doba
Gospodarske zgrade majura Novi dvori
Rudnik“ - prethistorijski arheološki lokalitet
s nalazima iz kasnog brončanog doba i Pojedinačni stambeno- gospodarski sklop
starijeg željeznog doba iz 13. st. p.n.e., Hlapičina k.br 106. u Hlapičini
nalazi se jugoistočno od naselja Čestice vinograda s podrumima izvedenim u
Peklenica U južnom dijelu naselja, na cesti prema zemlji, u sjeveroistočnom dijelu Hlapičine
Vratišincu, kod kućnog broja 68 (stari), Dio očuvane strukture uličnog poteza s
odnosno u Čakovečkoj 47 (novi) je 1992. Križovec početka 20. st. (kbr. 93, 94,112, 113, 114 i
godine, nalaz kasnocarskog antičkog novca 115)
iz 4. st. Izvor: PPUG Mursko Središće
3.1.3.2. Nacionalni parkovi, parkovi prirode, rezervati, sustav. Ukupni broj korisnika u sustavu vodoopskrbe na
šumske površine području Grada iznosi 1.969 (kućanstva – 1.815, gospodarstvo
– 154).
Temeljem Zakona o zaštiti prirode („Narodne novine“ broj
80/13), na području Grada Murskog Središća definirano je
3.1.3.4. Poljoprivredne površine
područje Regionalnog parka Mura-Drava kao zaštićena
prirodna baština ukupne površine 945,0 ha. Poljoprivredne površine na području Grada Mursko
Prema Uredbi o ekološkoj mreži i nadležnostima javnih Središće zauzimaju 1.811,54 ha, odnosno 53,48% ukupne
ustanova za upravljanje područjima ekološke mreže („Narodne površine Grada. Sve poljoprivredne površine spadaju u vrijedno
novine“, broj 124/13, 105/15), na području Grada nalaze se i obradivo tlo.
područja koja su sastavni dio nacionalne ekološke mreže Ostale poljoprivredne i šumske površine na području Grada
NATURA 2000 i to područja za divlje svojte i stanišne tipove Mursko Središće zauzimaju 203,62 ha, odnosno 6,01% ukupne
(POVS) “HR2000364 Mura” i “HR2001346 Međimurje”. površine Grada.
Šumske površine na području Grada Mursko Središće
zauzimaju 485,17 ha, odnosno 14,32% ukupne površine Grada, 3.1.3.5. Broj industrijskih i drugih gospodarskih objekata
od čega na gospodarske šume otpada 188,17 ha ili 5,56%, a na i područja postrojenja, tehnološke karakteristike
postrojenja s opasnim tvarima
zaštite šume 296,99 ha ili 8,77%. Uz rijeku Muru zastupljene su
zajednice autohtonog šumskog drveća većinom mekih listača Od značajnijih objekata na području Grada gdje se drži
od kojih dominiraju šume vrba (Salix alba), šume vrba i topola određena količina opasnih tvari nalazi se INA d.d. MPM
(Salici-Populetum), šume bijele johe te degradirani i Mursko Središće.
fragmentarni oblici nizinske šume hrasta lužnjaka (Quercus INA d.d. MPM Mursko Središće se nalazi na državnoj cesti
robur) s jasenom, johom i topolom. Šumske površine su većim DC 209 Čakovec – Mursko Središće. Promet na lokaciji je
dijelom u privatnom vlasništvu. Ukupna površina šuma u dvosmjeran. Na jugozapadnoj strani iz smjera Čakovca na
državnom vlasništvu na području Grada iznosi 135,17 ha. udaljenosti od 100 m nalazi se poslovna zgrada. Ispred i iza
MPM su poljoprivredni nasadi. Obiteljske kuće nalaze se u
3.1.3.3. Vodoopskrbni objekti ulicama Kralja Zvonimira i Nikole Tesle. Na udaljenosti od cca
Sustavom vodoopskrbe u Međimurskoj županiji pa tako i 100 m u smjeru sjeveroistoka nalazi se trafostanica. U
na području Grada Mursko Središće, upravljaju Međimurske neposrednoj blizini nema objekta ili postrojenja koja bi mogla
vode d.o.o., u vlasništvu svih jedinica lokalne samouprave izazvati domino efekt.
Međimurske županije. Područje Grada opskrbljuje se pitkom Na lokaciji instalirano je 5 podzemnih dvostjenih spremnika
vodom iz vodocrpilišta Nedelišće. Područje Grada potpada pod za istakanje goriva. Svaki podzemni spremnik za goriva (3 x 30
dvije od ukupno tri vodoopskrbne zone koje se napajaju iz m3, 2 x 50 m3) ima vlastito okno, zaključano lokotom i označeno
navedenog vodocrpilišta. Mursko Središće i Štrukovec se prema vrsti goriva koje se nalazi u spremniku. Svaki spremnik
nalaze u III zoni, koje se opskrbljuje preko vodospreme na ima vlastiti istakačko oknu u koje se istače gorivo.
Mohokosu, kapaciteta 750 m3, a područje Peklenica se nalazi u Izvori opasnosti su opasne tvari koje se koriste na lokaciji
II vodoopskrbnoj zoni i vezano je na sustav Grada Čakovca. INA d.d., MPM Mursko Središće: benzini, dizel goriva,
Sva naselja priključena su na javni vodovodni distributivni ukapljeni naftni plin (UNP boce), ulja i maziva.
Tablica 9. Vrsta i količina opasnih tvari – INA d.d. MPM Mursko Središće
VRSTA UKUPNA MAKSIMALNA KOLIČINA

OZNAKA VRSTA GORIVA
SPREMNIKA ZAPREMNINA (m3) OPASNE TVARI (kg)
Podzemni S-1 30 EURODIESEL BS CLASS 24.444
Podzemni S-2 50 EURODIESEL BS 40.740
Podzemni S-3 50 EUROSUPER BS 36.254
Podzemni S-4 30 EUROSUPER BS CLASS 21.752
Podzemni S-5 30 EURODIESEL PLAVI 24.444
Boce UNP 167 po 10 kg UNP 1.670
Izvor: Procjena rizika pravnih osoba koje obavljaju djelatnost korištenja opasnih tvari, MPM Mursko Središće
3.1.3.6. Stambeni, poslovni, sportski, vjerski i kulturni

objekti u kojima boravi i može biti ugrožen velik broj ljudi NAZIV GRAĐEVINE LOKACIJA
Popis građevina na području Grada Mursko Središće u Frankopanska ulica 18,
Dječji vrtić “Pahuljica”
kojima boravi i može biti ugrožen veći broj ljudi naveden je u Mursko Središće
nastavnoj tablici. OSNOVNE ŠKOLE
Osnovna škola Mursko Vladimira Nazora 22,
Tablica 10. Popis objekata u kojima boravi i može biti ugrožen Središće Mursko Središće
velik broj ljudi
Područna škola Peklenica Školska bb, Peklenica
NAZIV GRAĐEVINE LOKACIJA Područna škola Hlapičina Hlapičina 36, Hlapičina
DJEČJI VRTIĆI KULTURNE USTANOVE
Dječji vrtić “Maslačak”, PO Frankopanska 64, Mursko Spomen dom rudarstva Rudarska ulica 1, Mursko
Peklenica Središće Mursko Središće Središće
NAZIV GRAĐEVINE LOKACIJA 3.1.3.9. Zdravstveni kapaciteti (javni i privatni)

Trg bana Josipa Jelačića 10, Na području Grada registrirano je ukupno 5.668 zdravstveno
Centar za kulturu “Rudar”
Mursko Središće osiguranih osoba.1
ZDRAVSTVENE USTANOVE Zdravstvenu djelatnost na području Grada Mursko Središće
Dom zdravlja Čakovec, Vladimira Nazora 19, obavljaju:
Ambulanta Mursko Središće Mursko Središće − ordinacije opće medicine:
SOCIJALNE USTANOVE • Ordinacija opće/obiteljske medicine Biserka
Kolodvorska 32, Mursko Goričanec, dr. med.spec. obiteljske medicine,
Dom za starije „Stubičar“
Središće Vladimira Nazora 19, 40315 Mursko Središće,
Frankopanska 18a, Mursko • Ordinacija opće/obiteljske medicine Slobodan Oluić,
Dom za starije „Japa“
Središće dr. med., Vladimira Nazora 19, 40315 Mursko
SPORTSKI OBJEKTI Središće,
Sportska dvorana Oš Mursko Vladimira Nazora 22, • Ordinacija opće/obiteljske medicine Mirjana
Središće Mursko Središće Markobašić, dr. med., Vladimira Nazora 19, 40315
HOTELI I UGOSTITELJSKI OBJEKTI Mursko Središće,
Matije Gupca 17, Mursko − ordinacije dentalne medicine:
Pansion „Ilonka“
Središće • Ordinacija dentalne medicine Tatjana Čavka, dr.
VJERSKE USTANOVE med. dent., Tekstilna ulica 2, 40315 Mursko Središće,
Crkva Marije Kraljice i sv. Martinska 9, Mursko • Ordinacija dentalne medicine Izidora Miser, dr. med.
Ladislava Središće dent., Vladimira Nazora 19, 40315 Mursko Središće,
DRUŠTVENI DOMOVI I DOMOVI KULTURE • Ordinacija dentalne medicine Medina Salihodžić, dr.
Vatrogasni dom Mursko Frankopanska ulica 8, med. dent., Vladimira Nazora 19, 40315 Mursko
Središće Mursko Središće Središće,
Trg pekleničkih rudara 3, − ljekarne:
Društveni dom Peklenica
Peklenica
• Ljekarna Čakovec – Poslovnica Mursko Središće,
Društveni dom Križovec Križovec 17, Križovec Trg Bana Jelačića 6, 40315 Mursko Središće,
Društveni dom Štrukovec Štrukovec 142, Štrukovec • Ljekarna Bećirović, Frankopanska 20, 40315 Mursko
Središće.
3.1.3.7. Razmještaj i posebnosti područja postrojenja u
odnosu na naselja Na području Grada djeluje Zavod za hitnu medicinu
Međimurske županije – Ispostava Mursko Središće na adresi
Na području Grada Mursko Središće nalazi se 11 Josipa Šajnovića bb, 40315 Mursko Središće.
gospodarskih zona:
− Poslovna zona zapadno od državne ceste D 209 (27.323 3.1.4. Prometno tehnološka infrastruktura
m2),
− Hlapičina (58.000 m2), 3.1.4.1. Cestovni promet
− Križovec (67.000 m2),
Cestovni promet na području Grada temeljem Odluke o
− Peklenica (40.000 m2), razvrstavanju javnih cesta („Narodne novine“, broj 41/22),
− Poslovna zona Istok – Mural (70.386 m2), obuhvaća 1 državnu, 4 županijske i 2 lokalne ceste.
− Zona u sjeverozapadnom dijelu grada (40.500 m2),
Tablica 11. Pregled cestovne infrastrukture
− Zona uz Tekstilnu ulicu (310.601 m2),
− Istarsko naselje (41.925 m2), DULJINA
OZNAKA OPIS CESTE
− Privredna zona Mursko Središće – JI dio naselja uz (m)
ulicu Marka Kovača (47.618 m2), DRŽAVNE CESTE
− Poduzetnička zona Jug (400.000 m2), Mursko Središće (GP Mursko
− Gospodarska zona Brezje (12.000 m2). Središće (granica RH/Sloveni-
DC 209 6.140
ja)) – Mačkovec – Strahoninec
3.1.3.8. Kapaciteti i drugi objekti za sklanjanje i (DC3)
zbrinjavanje ŽUPANIJSKE CESTE
Na području Grada nema izgrađenih i pripremljenih Jalšovec (GP Bukovje (granica
RH/Slovenija)) – Sveti Martin
skloništa grupne zaštite. Manji dio individualnih stambenih
ŽC 2003 na Muri – Mursko Središće 11.085
objekata građen u periodu kada je zakonska odredba bila i
(DC209) – Miklavec – Pod-
izgradnja objekta individualne zaštite za 3-5 osoba, ima isto, ali
turen – Turčišće (ŽC2023)
uglavnom van namjene. Osnovna škola ima kvalitetno
izgrađene podrumske prostorije. Žabnik (ŽC2003) – Selnica –
ŽC 2005 555
Štrukovec (DC209)
Kao objekt pogodan za sklanjanje i zbrinjavanje je prostor
sportske dvorane uz osnovnu školu (prostor dvorane 1.200 m2,
a ukupno s prostorom za podjelom hrane i kuhinjom 2.300 m2). 1 HZZO, stanje na dan 03. ožujak 2022.
Mursko Središće (DC209) – 3.1.4.3. Riječni promet

ŽC 2006 4.365
Selnica – Prekopa (DC227) Rijeka Mura nije plovna, ali na području Grada povremeno
Peklenica (ŽC2003) – A.G. se koriste dva skelska prijelaza, uglavnom za prevoženje
ŽC 2008 1.465
Grada Čakovca (Žiškovec) poljoprivrednika na vlasničke posjede s druge strane rijeke.
LOKALNE CESTE
Plešivica (ŽC2253) – Štrukovec 3.1.4.4. Mostovi, vijadukti i tuneli
LC 20017 1.055
(DC209)
Na području Grada nalazi se armirano-betonski most kao
Štrukovec (DC209) –
LC 20019 460 granični međudržavni objekt dvosmjerne komunikacije, dužine
Vratišinec (ŽC2008)
142 metra, te u neposrednoj blizini jednokolosiječni željeznički
Izvor: Odluka o razvrstavanju javnih cesta („Narodne novine“
most. Za prijelaz preko rijeke Mure izgrađena su 2 skelska
broj 41/22)
prijelaza.
Postojeći prometni sustav na području Grada Mursko
Središće dio je glavne cestovne mreže Međimurja, a okosnica 3.1.4.5. Dalekovodi i transformatorske stanice
mu je DC 209 Varaždin (D2) – Nedelišće – Čakovec (D20) –
Šenkovec – GP Mursko Središće. Ova prometnica završava Na području Grada Mursko Središće za distribuciju
stalnim međunarodnim graničnim cestovnim prijelazom I. električne energije zadužena je Elektra Čakovec, koja je
kategorije Mursko Središće – Petišovci. Kroz područje prolazi nadležna za vođenje, održavanje, razvoj i izgradnju
i županijska cesta ŽC 2003 GP tzv. Murska magistrala, koja distribucijskog sustava električne energije. Elektroopskrba
povezuje naselja Murskog areala. područja Grada riješena je izvedbom transformatorskog
postrojenja 35/10(29)/0,4 kV koji je lociran južno od naselja
3.1.4.2. Željeznički promet Mursko Središće, uz državnu prometnicu D209 prema Čakovcu.
Sukladno Uredbi o razvrstavanju željezničkih pruga Mreže elektroopskrbe su izvedene kao pretežito zračne, te
(„Narodne novine“, broj 84/21), područjem Grada Mursko dijelom i podzemne, a električnom energijom se opskrbljuju
Središće prolazi željeznička pruga od značaja za lokalni promet sva domaćinstva na području Grada.
L101 Čakovec – Mursko Središće – Državna granica –
(Lendava). Tablica 12. Popis transformatorskih stanica
INSTALIRANA PRIJENOSNI
R.BR. ŠIFRA NAZIV TS MJESTO TIP
SNAGA (kVA) OMJER (kV)
1. T03 MURSKO SREDIŠĆE Mursko Središće ZIDANA 8,0+8,0 MVA 35/10(20)
2. T301 MURSKO SREDIŠĆE 2 Mursko Središće TOR 400 10(20)/0,4
3. T302 ŠKOLA Mursko Središće TOR 630 10(20)10.4
4. T303 KOLODVORSKA Mursko Središće TOR 400 10(20)/0,4
5. T304 MARTINSKA Mursko Središće TOR 250 10(20)/0,4
6. T305 GRANIČNI PRIJELAZ Mursko Središće KTS 160 10(20)10.4
7. T309 STARA Hlapičina SBTS 250 10(20)10,4
8. T310 ZDENAC Hlapičina TOR 160 10(20)/0.4
9. T318 SITNICE Sitnice SATS 50 10(20)/0,4
10. T322 STARA Peklenica TOR 160 10(20)/0,4
11. T340 TRATE Križovec TOR 100 10(20)10,4
12. T343 BREZJE Peklenica TOR 100 10(20)/0,4
13. T346 MODEKS Mursko Središće KTS 250 10(20)/0,4
14. T348 ŠTRUKOVEC 2 Štrukovec TOR 100 10(20)/0,4
15. T352 MTČ Mursko Središće KTS-I 250 10(20)/0.4
16. T357 KRNIŠĆE Peklenica TOR 100 10(20)/0.4
17. T363 MURAL Mursko Središće KTS-I 630+630 10(20)/0,4
18. T366 BREZJE Mursko Središće SATS 100 10(20)/0,4
19. T376 KRIŽ0VEC 3 Križovec KTS 160 10(20)/0,4
20. T538 RADE KONČARA Mursko Središće KTS 630 10(20)10,4
21. T557 GMAJNA Hlapičina KTS 160 10(20)10.4
22. T560 MURSKO SREDIŠĆE 1 Mursko Središće KTS 630 10(20)/0,4
23. T673 QUADRO Križovec KTS 630 10(20)/0,4
24. T696 MURSKO SREDIŠĆE 3 Mursko Središće MKTS 100 10(20)10,4
25. T746 NASELJE ROMA Sitnice KTS 100 10(20)10,4
26. T798 SLATINE Mursko Središće MTS 400 10(20)/0,4
27. T813 GOSP. ZONA BREZJE Mursko Središće MTS 250 10(20)/0,4
28. T834 SLATINE 2 Mursko Središće DTS 1.000 10(20)10.4

UKUPNO 24.780
Legenda: TOR – tornjić – zidana
KTS – kabelska
KTS-I – kabelska, industrijska
DTS – betonska, za 2 transformatora
MTS – betonska, montažna
MKTS – betonska, kompaktna
SBTS – stupna, na betonskorn stupu
SATS – stupna, aluminijske rešetke
Izvor: HEP ODS d.o.o. – Elektra Čakovec
Tablica 13. Popis 10(20)kV zračnih vodova
R. DUŽINA STUP STUP TOČKA

ŠIFRA DALEKOVOD MJESTO
BR. (m) DRVENI BETONSKI ISKOPČENJA
1. D041 MURSKO SREDIŠĆE – PLEŠIVICA Mursko Središće 880 0 7 T 696
2. D053 ODCJEP “ZDENAC Hlapičina 110 0 1 LR-302
3. 0054 ODCJEP KAPELŠĆAK Hlapičina 300 0 3 LR-302
4. 0116 MURSKO SREDIŠĆE – ŠTRUKOVEC Štrukovec 3.395 42 5 T 03
5. D117 ODCJEP SITNICE Sitnice 110 0 1 LR-322
6. D121 MURSKO SREDIŠĆE – PEKLENICA Peklenica 4.090 0 35 T 03
7. D122 ODCJEP BREZJE Mursko Središće 120 0 2 T 03
8. D125 ODCJEP KRIŽOVEC 3 Križovec 1.335 0 11 LR-347
9. 0720 ODCJEP MIKLAVEC Križovec 440 0 3 LR-347
MURSKO SREDIŠĆE –
10. D220 Mursko Središće 3.965 0 33 T 03
ŠTRIGOVA
UKUPNO 14.665 42 101
Tablica 14. Popis 35kV zračnih vodova

DEKANOVEC
ŠENKOVEC – MURSKO
SREDIŠĆE
UKUPNO 7.230 36 2
Tablica 15. Popis 10(20)kV kabelskih vodova
R. TOČKA
ŠIFRA DALEKOVOD MJESTO VRSTA DUŽINA (m)
BR. ISKOPČENJA
DV MURSKO SREDIŠĆE –
1. K129 Štrukovec IPO13A 518 T 03
ŠTRUKOVEC – ŠTRUKOVEC 2
35T MURSKO SREDIŠĆE –
2. K130 Mursko Središće XHE49A 425 T 03
MURSKO SREDIŠĆE 2
3. K131 MURSKO SREDIŠĆE 2 – ŠKOLA Mursko Središće IPO13A 930 T301
4. K133 ŠKOLA – GRANIČNI PRIJELAZ Mursko Središće XHE49A 220 T302
5. K134 ŠKOLA – MARTINSKA Mursko Središće NAKBA 1.095 T302
6. K135 35T MURSKO SREDIŠĆE – MTČ Mursko Središće IP013A 529 T 03
7. K136 MTČ – MODEKS Mursko Središće 1P013A 205 T352
8. K137 STARA – KRNIŠĆE Peklenica IP013A 845 T357
9. K138 KRIŽOVEC 3 -TRATE Križovec IPOI3A 440 T370
35T MURSKO SREDIŠĆE – DV
10. K175 Mursko Središće XHP48A 198 T03
MURSKO SREDIŠĆE – ŠTRIGOVA
R. TOČKA
BR. ISKOPČENJA
ODCJEP „KRIŽOVEC 3 –
11. K187 Križovec XHP48A 252 LR-347
KRIŽOVEC 3
RADE KONČARA – GOSP. ZONA
BREZJE
13. K290 Mursko Središće XHP48A 1.047 T03
SLATINE
14. K302 ZDENAC – GMAJNA Hlapičina XHP48A 680 T310
15. K353 GMAJNA – STARA Hlapičina XHE49A 888 T557
16. K355 ODCJEP ZDENAC – ZDENAC Hlapičina XHE49A 790 LR339
17. K394 MURAL – KOLODVORSKA Mursko Središće XHE49A 1.230 T3133
18. K395 Peklenica XHE49A 1.300 LR-350
PEKLENICA – KRNIŠĆE
GRANIČNI PRIJELAZ –
19. K402 Mursko Središće NAKBA 590 T305
KOLODVORSKA
20. K407 STARA – BREZJE Peklenica XHE49A 890 T322
21. K439 TRATE – QUADRO Križovec XHE49A 340 T340
22. K441 Mursko Središće XHE49A 30 T03
MURSKO SREDIŠĆE – PEKLENICA
MURSKO SREDIŠĆE 2 -MURSKO
SREDIŠĆE 1
MURSKO SREDIŠĆE 3
MURSKO SREDIŠĆE 3 – DV
MURSKO SREDIŠĆE – PLEŠIVICA
35T MURSKO SREDIŠĆE
26. K487 – DV MURSKO SREDIŠĆE – Mursko Središće XHE49A 350 T03
ŠTRUKOVEC
27. K574 ŠKOLA – MARTINSKA Mursko Središće XHE49A 1.390 T302
28. K587 Mursko Središće XHE49A 540 LR-323
ŠTRUKOVEC – BRODEC
29. K593 Sitnice XHE49A 734 LR-322
ŠTRUKOVEC – NASELJE ROMA
30. K594 SLATINE 2 – RADE KONČARA Mursko Središće XHP48A 358 T834
31. K609 GOSP. ZONA BREZJE – MURAL Mursko Središće NA2XS(P)2Y 405 T813
32. K642 SLATINE – SLATINE Mursko Središće NA2XS(F)2Y 90 T798
UKUPNO 18.328
Tablica 16. Popis 35kV kabelskih vodova
R. TOČKA
BR. ISKOPČENJA
DV ŠENKOVEC – MURSKO
1. K05 SREDIŠĆE – 35T MURSKO Mursko Središće XHP48A 100 T 03
SREDIŠĆE
35T MURSKO SREDIŠĆE
2. K06 – DV MURSKO SREDIŠĆE – Mursko Središće XHP48A 41 T 03
DEKANOVEC
UKUPNO 141
Ukupan broj potrošača u sustavu elektroopskrbe na

3.1.4.6. Energetski sustavi
području Grada iznosi 1.487 (javna rasvjeta – 15, kućanstvo –
1.250, poduzetništvo – 219, srednji napon – 3). U 2020. godini Na području Grada Mursko Središće nema izgrađenih
ukupna potrošnja struje na području Grada Mursko Središće je termoelektrana, hidroelektrana ni drugih energetskih sustava
iznosila 9.197.984 kwh. odnosno objekata.
3.1.4.7. Telekomunikacijski sustavi 40. UPOZORAVANJE

Telekomunikacijski promet na području Grada Mursko Rano upozoravanje označava pružanje pravodobnih i
Središće odvija se u javnim komunikacijama u nepokretnoj učinkovitih informacija na temelju kojih nadležne institucije
mreži, javnim komunikacijama u pokretnoj mreži i u sustavu pokreću zajednice i pojedince izložene opasnostima na
radiokomunikacija. poduzimanje mjera za izbjegavanje ili smanjivanje rizika i
Poštanski promet organizira i obavlja ‘’Hrvatska pošta” provođenje pravodobnih priprema za učinkovit odgovor na
d.d., putem poštanskog ureda 40315 Mursko Središće. prijetnje.
Informacije ranog upozoravanja prikupljaju sve institucije
3.1.4.8. Plinovodi iz javnog sektora u području meteorologije, hidrologije i obrane
Svako od naselja Grada Murskog Središća ima izgrađenu od poplava, seizmologije, javnog zdravstva, geologije i
mrežu opskrbe prirodnim plinom s ukupno 1.578 korisnika inspekcijske službe.
(1.477 kućanstava i 101 pravna osoba). Djelatnost opskrbe i Informacije o neposrednoj opasnosti od nastanka nesreće
distribucije plina na navedenom području obavlja poduzeće čije posljedice mogu izazvati značajne posljedice po živote i
Međimurje plin d.o.o. zdravlje ljudi i štete na materijalnim dobrima i okolišu
Na području Grada izgrađena je plinska mreža sa sljedećim prikupljaju operateri postrojenja s opasnim tvarima i
profilima cijevi i tlakovima: vatrogastvo.
− niskotlačni plinovod (0,1 bara) u ukupnoj duljini 40.835 Informacije ranog upozoravanja i neposredne opasnosti, u
m: Ø40 – 306, Ø63 – 12.426 m, Ø90 – 7.634 m, Ø110 vremenu najpribližnijem realnom, prenose se Službi civilne
– 2.038 m, Ø160 – 628 m, NO65 – 2.951 m, NO80 – zaštite Čakovec koja preko ŽC 112 informacije o ranom
5.895 m, NO100 – 3.995 m, NO125 – 3.882 m, NO150 upozoravanju dostavlja odgovornim osobama Grada, odnosno
– 1.080 m; gradonačelniku (PRILOG 10.) i načelniku Stožera civilne
− visokotlačni plinovod (3 bara) u ukupnoj duljini 12.761 zaštite (PRILOG 1).
m: Ø63 – 526 m, Ø90 – 1.474 m, Ø110 – 631 m, Ø160
– 9.230 m, NO50 – 330 m, NO80 – 570 m.
Na srednjetlačnom plinovodu nalazi se 1 razvodno oko, a
na niskotlačnom dijelu plinske mreže 10 razvodnih okna.
Na plinskoj mreži Grada Murskog Središće smješteno je 21
blokadni ventilna srednjem tlaku i 31 blokadni ventil na niskom
tlaku te 20 kondenznih lonaca.
Plinovodi su izvedeni čeličnim i PE-HD cijevima. Cijevima
protječe prirodni plin u kojem ima 92-96% metana. U sustavu
plinovoda, odnosno plinskoj mreži na području Grada Mursko
Središće nalazi se 12 mjerno-regulacijskih stanica (MRS). Slika 5. Shematski prikaz postupka primanja i prenošenja
ranog upozoravanja i neposredne opasnosti
3.1.4.9. Naftovodi Na temelju dobivenih informacija, gradonačelnik/načelnik
Područjem Grada Mursko Središće, točnije prostorom Stožera civilne zaštite nalaže pripravnost vlastitim operativnim
između naselja Križovec i Peklenica prolazi dio Jadranskog snagama sustava civilne zaštite.
naftovoda (JANAF), a međunarodni magistralni vod podzemni
je i nastavlja se kroz Republiku Sloveniju. Ukupna duljina Tablica 17. Prikaz izvora upozoravanja, sadržaja, korisnika
naftovoda kroz područje je 3.300 m. upozoravanja, mjera, snaga i sredstava po pojedinoj ugrozi
IZVANREDNI IZVOR KORISNICI MJERE, SNAGE I
SADRŽAJ
DOGAĐAJ UPOZORAVANJA UPOZORAVANJA SREDSTVA
− mjere i snage utvrđene
− MUP, Ravnateljstvo Planom
civilne zaštite, Područni − osnovni parametri − ljudski i materijalni resursi
ured civilne zaštite potresa − Stožer civilne zaštite utvrđeni Planom
Varaždin, Služba civilne − prve pouzdane podatke − operativne snage − spašavanje, evakuacija,
zaštite Čakovec, Centar o potresu na pogođenom sustava civilne zaštite zbrinjavanje, prva
Potres
112 području moguće je − stanovništvo medicinska pomoć i druga
− Seizmološka služba RH napraviti u vremenu od ugroženog područja potrebna skrb, asanacija i
− sve institucije i građani minimalno 30 min do − javnost drugo
na pogođenom i maksimalno 3 sata Za potres nije moguće
susjednim područjima provesti pravovremeno
upozoravanje.
− MUP, Ravnateljstvo − stanje protoka na
− Stožer civilne zaštite
Poplave civilne zaštite, Područni vodotocima koji prolaze − mjere i snage utvrđene
− operativne snage
izazvane ured civilne zaštite kroz Grad Planom
sustava civilne zaštite
izlijevanjem Varaždin, Služba civilne − prognoza vodostaja − ljudski i materijalni resursi
− stanovništvo
kopnenih zaštite Čakovec, Centar − prognoza za padaline utvrđeni Planom
ugroženog područja
vodenih tijela 112 koje mogu dovesti do
− javnost
− DHMZ povećanja vodostaja

SADRŽAJ
− od građana − spašavanje, evakuacija,
− neposrednim uvidom zbrinjavanje, prva
na terenu medicinska pomoć i druga
potrebna skrb.
− Upozoravanje je moguće
provesti pravovremeno
osim kada se radi o
bujičnim poplavama.
− MUP, Ravnateljstvo
civilne zaštite, Područni
ured civilne zaštite
Varaždin, Služba − Stožer civilne zaštite
civilne zaštite Čakovec, − operativne snage − mjere i snage utvrđene
− vrste virusa u opticaju
Epidemije i Centar 112 civilne zaštite Planom
− medicinske prognoze,
pandemije − od građana stanovništvo − ljudski i materijalni
obavijesti i priopćenja
− neposrednim uvidom ugroženog područja resursi utvrđeni Planom
na terenu − javnost
− Zavod za javno
zdravstvo Međimurske
županije
− operativne snage − mjere i snage utvrđene
ured civilne zaštite − vrsta opasnosti
Ekstremne civilne zaštite Planom Upozoravanje
Varaždin, Služba − vremenske prognoze
temperature stanovništvo je moguće provesti na
civilne zaštite Čakovec, − mjere zaštite
ugroženog područja vrijeme.
Centar 112
− javnost
− DHMZ
civilne zaštite Planom Upozoravanje
Tuča Varaždin, Služba − vremenske prognoze
stanovništvo je moguće provesti na
Centar 112
− javnost
− DHMZ
civilne zaštite Planom Upozoravanje
Mraz Varaždin, Služba − vremenske prognoze
stanovništvo je moguće provesti na
Centar 112
− javnost
− DHMZ
civilne zaštite, Područni − mjere i snage utvrđene
ured civilne zaštite Planom
− operativne snage
Varaždin, Služba − mjesto događaja − ljudski i materijalni
Degradacija civilne zaštite
civilne zaštite Čakovec, − ugroženost stanovništva resursi utvrđeni Planom
tla (klizišta) stanovništvo
Centar 112 − posljedice − Upozoravanje nije
ugroženog područja
− od građana moguće provesti na
− javnost
− neposrednim uvidom vrijeme.
na terenu
− mjesto događaja − operativne snage
civilne zaštite, Područni − mjere i snage utvrđene
− vrsta i količina opasne sustava civilne
ured civilne zaštite Planom
tvari te opasnosti koje zaštite
Varaždin, Služba − mjere i snage utvrđene
prijete − pravne osobe za
Industrijske civilne zaštite Čakovec, operativnim planovima
− podaci, procjene postupanje s opasnim
nesreće Centar 112 operatera
razvoja događaja tvarima
− pravne osobe koje rade − Upozoravanje nije
− mjere civilne zaštite − javnost
s opasnim tvarima moguće provesti na
prema žurnosti − Inspekcije nadležnih
− operater vrijeme.
poduzimanja središnjih tijela
− svjedoci nesreće
državne uprave

SADRŽAJ
− Ministarstvo zaštite
okoliša i energetike
− Odluku o
upozoravanju unutar
postrojenja donose
odgovorne osobe,
a Odluku o javnom
uzbunjivanju
Voditelj Službe
civilne zaštite
Čakovec uz
konzultacije s
operaterom i
gradonačelnikom
− MUP, Ravnateljstvo − Stožer civilne
civilne zaštite, zaštite
− mjere i snage utvrđene
Područni ured civilne − vrsta opasnosti − operativne snage
Planom Upozoravanje
Suša zaštite Varaždin, − vremenske prognoze civilne zaštite
je moguće provesti na
Služba civilne zaštite − mjere zaštite stanovništvo
vrijeme.
Čakovec, Centar 112 ugroženog područja
− DHMZ − javnost
3.3. UZBUNJIVANJE
Odluku o uzbunjivanju stanovništva putem sirena, aktom kojim se reguliraju aktivnosti Centra 112 i pravne osobe
oglašavanjem znaka neposredne opasnosti ili upozorenja na u takvim slučajevima.
nadolazeću opasnost, s priopćenjem za stanovništvo donosi
Odluka o uzbunjivanju stanovništva (PRILOG 42.) s
gradonačelnik, a u slučaju njegove odsutnosti ili spriječenosti
načelnik Stožera civilne zaštite. Odluku o uzbunjivanju priopćenjem za stanovništvo upućuje se Centru 112/
stanovništva, u slučaju žurnosti može donijeti Voditelj Službe Operativnom centru civilne zaštite.
civilne zaštite Čakovec ili osobe koje oni ovlaste u slučaju Centar 112 u provedbi uzbunjivanja sirenama postupa na
svoje odsutnosti ili spriječenosti. sljedeći način:
Sustav za uzbunjivanje stanovništva putem sirena koristi se − sustavom javnog uzbunjivanja emitira odgovarajući
kod ugroze od poplava, požara, nesreća koje uključuju opasne znak za uzbunjivanje,
tvari, ratnih opasnosti i terorističkog djelovanja.
− emitira priopćenje za stanovništvo putem elektroničkih
Odluka o uzbunjivanju stanovništva donosi se na temelju: sirena,
− informacija ranog upozoravanja institucija iz javnog
− nalaže oglašavanje odgovarajućeg znaka za
sektora u sklopu propisanog djelokruga u području
uzbunjivanje pravnim osobama koje imaju sirene ili
meteorologije, hidrologije i obrane od poplava,
sustave za uzbunjivanje, a nisu uvezane u sustav za
ionizirajućeg zračenja, inspekcijske službe i institucija
koje provode znanstvena istraživanja, daljinsko upravljanje sirenama iz centra 112.
− informacija o neposrednoj opasnosti od nastanka Centar 112 u skladu s utvrđenim načinima komunikacije
nesreće koje prikupljaju operateri postrojenja s opasnim šalje priopćenje za stanovništvo:
tvarima, hidroakumulacija, vatrogastvo, − Operativnom centru civilne zaštite,
− informacija koje prikupljaju Ministarstvo obrane i − operativno-komunikacijskim centrima hitnih službi,
Ministarstvo unutarnjih poslova.
− Stožeru civilne zaštite,
Kod ugroza od poplava izazvanih izlijevanjem kopnenih
− gradonačelniku,
vodenih tijela informacije potrebne za donošenje odluke za
uzbunjivanje stanovništva osiguravaju Hrvatske vode u skladu − pravnoj osobi koja posjeduje vlastiti sustav
s Državnim planom obrane od poplava. uzbunjivanja,
Ovlasti i postupci uzbunjivanja stanovništva kod nesreća − vlasnicima ili korisnicima objekata koji su obvezni
koje uključuju opasne tvari, pucanja akumulacijskih brana i uspostaviti interni sustav za uzbunjivanje i
drugim slučajevima kada pravna osoba ima vlastite sirene ili obavješćivanje,
sustav uzbunjivanja, propisani su člankom 5. Pravilnika o
− elektroničkim medijima prema popisu koji je sastavni
postupku uzbunjivanja stanovništva te pojedinačnim planovima
dio Plana.
za slučaj opasnosti (operativni, unutarnji i vanjski planovi
zaštite i spašavanja). Znak neposredne opasnosti za navedene Uzbunjivanje stanovništva u slučaju nadolazeće i
nesreće, oglašava pravna osoba čijom djelatnošću je uzrokovana neposredne opasnosti obavlja se propisanim jedinstvenim
nesreća te bez odlaganja obavještava Centar 112 i dostavlja znakovima za uzbunjivanje prema Uredbi o jedinstvenim
priopćenje za stanovništvo. Centar 112 dalje postupa u skladu s znakovima za uzbunjivanje.
Po prestanku opasnosti za stanovništvo, donositelj odluke

je dužan Centru 112 dostaviti odluku o prestanku opasnosti s
priopćenjem za stanovništvo.
3.4. PRIPRAVNOST
Pripravnost je stanje spremnosti operativnih snaga i
sudionika sustava civilne zaštite za operativno djelovanje.
Kako je u Procjeni rizika navedeno, ugroze mogu biti
predvidive (poplave, ekstremne temperature, tuča, mraz, suša) i
nepredvidive (potres, epidemije i pandemije, klizišta,
industrijske nesreće). Za slučaj predvidivih ugroza,
gradonačelnik uvodi pripravnost operativnih snaga sustava
civilne zaštite, dok kod nepredvidivih ugroza, nakon što se
dogode, gradonačelnik aktivira sve potrebne snage civilne
zaštite.
Pripravnost operativnih snaga sustava civilne zaštite nalaže
gradonačelnik temeljem informacija u sustavu ranog
upozoravanja o mogućnosti nastanka velike nesreće. U
odsutnosti gradonačelnika pripravnost uvodi načelnik Stožera
civilne zaštite.
Mjere pripravnosti za snage i sredstva koja se uključuju u
civilnu zaštitu:
− obavještavanje (upozorenje) pripadnicima operativnih
snaga o mogućoj ugrozi,
− ograničenje udaljavanja iz mjesta stanovanja ili s
radnog mjesta,
− uvođenje pasivnog dežurstva u pravnim osobama,
udrugama od interesa za civilnu zaštitu, obrtnicima i
Slika 6. Znakovi za uzbunjivanje stanovništva, vatrogasnih i fizičkim osobama s ciljem ocjene stanja i spremnosti
drugih postrojbi civilne zaštite ljudi te popunjenosti materijalno-tehničkim sredstvima,
Izvor: Uredba o jedinstvenim znakovima za uzbunjivanje − stalna dostupnost na telefon/mobitel,
(„Narodne novine“, broj 61/16) − kontrola potrebnih materijalno-tehničkih sredstava i
Za uzbunjivanje i obavješćivanje stanovništva koriste se: opreme,
− sirene, − provedba pripravnosti putem telefona/mobitela, a u
slučaju nemogućnosti korištenja telekomunikacija
− razglasni uređaji, mjere pripravnosti naložiti putem teklića.
− elektronički mediji, Pripravnost se uvodi operativnim snagama sustava civilne
• radio i televizijske postaje na nacionalnoj razini, zaštite.
• lokalne radio postaje i televizijske postaje, Operativne snage sustava civilne zaštite Grada Mursko
• web-stranice MUP-a – Ravnateljstvo civilne zaštite, Središće su:
• aplikacije za pametne telefone i druge uređaje, − Stožer civilne zaštite,
− SMS poruke (nakon što se kod davatelja usluga). − DVD Mursko Središće, DVD Križovec, DVD
Uz znakove za uzbunjivanje stanovništva u slučaju Peklenica,
nadolazeće i neposredne opasnosti putem nadležnog Centra 112 − Gradsko društvo Crvenog križa Čakovec,
daje se priopćenje za stanovništvo o vrsti opasnosti i mjerama − HGSS – Stanica Čakovec,
koje je neophodno poduzeti.
− postrojba civilne zaštite opće namjene,
Priopćenja za stanovništvo emitiraju se neposredno nakon
− povjerenici civilne zaštite i njihovi zamjenici,
danog znaka za uzbunjivanje putem sirena, razglasnih uređaja,
elektroničkih medija te SMS poruka. − koordinatori na lokaciji,
Uzbunjivanje vatrogasnih postrojbi obavlja se putem − pravne osobe u sustavu civilne zaštite,
telekomunikacijskih sredstava, a kada to nije moguće znakom − udruge.
„vatrogasna uzbuna“. Tijekom pripravnosti će se uvesti dežurstvo (aktivno) svih
Osiguranje uzbunjivanja osoba s invaliditetom na području potrebnih operativnih snaga i provesti ocjena spremnosti i
Grada Mursko Središće provodit će se putem povjerenika stanja materijalno tehničkih sredstava za djelovanje u slučaju
civilne zaštite uz pomoć članova udruga. Povjerenici civilne određene ugroze (Stožer civilne zaštite, vatrogastvo, GDCK
zaštite će kao predstavnici naselja imati uvid o broju osoba s Čakovec, HGSS – Stanica Čakovec, postrojba civilne zaštite
invaliditetom na svom području, te će se informacija o ranom opće namjene, povjerenici civilne zaštite, udruge, koordinatori
upozoravanju moći provesti u realnom vremenu. Ukoliko je na lokaciji i pravne osobe od interesa za sustav civilne zaštite).
osobama s invaliditetom putem posebnih propisa dodijeljena Isto tako uvest će se pasivno dežurstvo u pravnim osobama od
osoba koja se brine za osobu s invaliditetom, ista će informaciju interesa za sustav civilne zaštite s ciljem ocjene stanja i
o ranom upozoravanju moći provesti u realnom vremenu. spremnosti ljudi i popunjenosti materijalnim sredstvima
(građevinske i komunalne tvrtke, tvrtke za prijevoz osoba i • Povjerenici civilne zaštite i njihovi zamjenici
tereta, za osiguranje prehrane i smještaja, za distribuciju (PRILOG 7.)
energenata i vode) i u udrugama građana.
Povjerenici civilne zaštite i njihovi zamjenici pozivaju se
telefonom, sms porukom, sredstvima javnog priopćavanja
• Stožer civilne zaštite (PRILOG 1.)
odnosno uručenjem poziva od strane teklića.
Po upozorenju na dolazeću prijeteću opasnost,
gradonačelnik nalaže pripravnost Stožera civilne zaštite na • Pravne osobe od interesa za sustav civilne zaštite
način da telefonom poziva direktno načelnika Stožera ili (PRILOG 8.)
njegovog zamjenika.
Gradonačelnik u dogovoru sa Stožerom civilne zaštite
Ukoliko postoji mogućnost prerastanja izvanrednog
obavještava odgovorne osobe pravnih osoba od interesa za
događaja u veliku nesreću, gradonačelnik nalogom (PRILOG
sustav civilne zaštite o nastaloj ugrozi i stavlja ih u stanje
28.), a sukladno Shemi mobilizacije Stožera civilne zaštite
pripravnosti. Način priopćavanja informacija o stanju
(PRILOG 27.), mobilizira Stožer koji se upoznaje s trenutnom
situacijom na terenu. pripravnosti ostvaruje se telefonom, faksom, e-mailom, putem
Centra 112 ili osobno.
Sukladno razvoju situacije, gradonačelnik na preporuku
Stožera civilne zaštite uvodi pripravnost operativnih snaga
• Koordinatori na lokaciji (PRILOG 9.)
civilne zaštite:
− temeljnih operativnih snaga: vatrogastvo, HGSS – Koordinatore na lokaciji određuje i upućuje na lokaciju
Stanica Čakovec, GDCK Čakovec (vrijeme pripravnosti načelnik Stožera civilne zaštite, sa zadaćom koordiniranja
1 – 3 sata), djelovanja različitih operativnih snaga sustava civilne zaštite i
komuniciranja sa Stožerom civilne zaštite.
− ostale operativne snage: pravne osobe od interesa za
sustav civilne zaštite, povjerenici civilne zaštite,
koordinatori na lokaciji i udruge. 3.5. MOBILIZACIJA (AKTIVIRANJE) I NARASTANJE
OPERATIVNIH SNAGA SUSTAVA CIVILNE ZAŠTITE
• DVD Mursko Središće, DVD Križovec, DVD Peklenica Aktiviranje podrazumijeva postupke pokretanja žurnih
(PRILOG 2.) službi, operativnih snaga sustava civilne zaštite i građana na
Nakon dobivanja zahtjeva od strane gradonačelnika (u temelju relevantnih podataka sustava ranog upozoravanja kada
dogovoru sa Stožerom civilne zaštite), zapovjednik središnje izvanredni događaj ima tendenciju razvoja u veliku nesreću.
vatrogasne postrojbe DVD-a uvodi dežurstvo uz podizanje Aktiviranje operativnih snaga sustava civilne zaštite odlukom
gotovosti i pripremu materijalno-tehničkih sredstava. Ovisno o nalaže gradonačelnik samostalno ili na prijedlog Stožera civilne
riziku, traži sastanak s predstavnicima Vatrogasne zajednice zaštite i Službe civilne zaštite Čakovec preko Centra 112.
Međimurske županije kako bi se planirali udruženi resursi.
• Stožer civilne zaštite (PRILOG 1.)
• GDCK Čakovec (PRILOG 3.) Mobilizaciju Stožera nalaže gradonačelnik, odnosno
GDCK Čakovec djeluje u skladu sa zahtjevima Stožera načelnik Stožera civilne zaštite.
civilne zaštite i koordinatora na lokaciji temeljem ovog Plana i Članovi Stožera civilne zaštite mobiliziraju se vlastitim
sukladno vlastitom Operativnom planu civilne zaštite. kapacitetima nadležnih tijela, sukladno Shemi mobilizacije
Gradonačelnik putem načelnika Stožera poziva ravnatelja Stožera civilne zaštite (PRILOG 27.).
GDCK ili njegovog zamjenika putem telefona direktno ili Članovi Stožera mobiliziraju se u pravilu putem fiksne ili
putem Županijskog centra 112 te ga obavještava o nastaloj mobilne telekomunikacijske mreže, a mobilizacijski poziv im
ugrozi. se uručuje naknadno pri dolasku na zborno mjesto. Mobilizacija
Stožera civilne zaštite može se izvršiti putem teklića.
• HGSS – Stanica Čakovec (PRILOG 4.)
Mobilizacijsko mjesto: Zgrada gradske uprave na adresi
Djeluje u skladu sa zahtjevima Stožera civilne zaštite i Antuna Mihanovića 12, 42250 Mursko Središće, a pričuvna
koordinatora na lokaciji temeljem ovog Plana i sukladno lokacija koja će se koristiti u nemogućnosti glavne lokacije je
vlastitom Operativnom planu civilne zaštite. Vatrogasni dom DVD-a Mursko Središće na adresi.
Gradonačelnik putem načelnika Stožera civilne zaštite
poziva pročelnika HGSS − Stanice Čakovec i obavještava je o • Vatrogasna zajednica Grada Mursko Središće
nastaloj ugrozi. (PRILOG 2.)
Zapovjedništva i postrojbe vatrogastva, kada u velikim
• Udruge (PRILOG 5.)
nesrećama i katastrofama djeluju kao operativna snaga sustava
Gradonačelnik u dogovoru sa Stožerom civilne zaštite civilne zaštite, mobiliziraju se sukladno odredbama posebnih
obavještava odgovorne osobe udruga od interesa za sustav propisa kojima se uređuje područje vatrogastva, Planu
civilne zaštite o nastaloj ugrozi i stavlja ih u stanje pripravnosti. djelovanja civilne zaštite, Zakona o sustavu civilne zaštite,
vlastitih operativnih planova civilne zaštite te nalogu Stožera
• Postrojba civilne zaštite opće namjene (PRILOG 6.) civilne zaštite.
Pripadnici postrojbe civilne zaštite pozivaju se telefonom, Ako zapovjednik vatrogasne intervencije ocijeni da
SMS porukom, sredstvima javnog priopćavanja odnosno raspoloživim sredstvima i snagama nije u mogućnosti uspješno
uručenjem poziva od strane teklića sukladno nalogu obaviti intervenciju, o nastaloj situaciji odmah izvješćuje
gradonačelnika, a u dogovoru sa Stožerom civilne zaštite te se Županijskog vatrogasnog zapovjednika koji preuzima vođenje
stavljaju u stanje pripravnosti. intervencije.
Obzirom da sukladno članku 92. Zakona o vatrogastvu • Pravne osobe od interesa za sustav civilne zaštite
(„Narodne novine“, broj 125/19), zapovjednici imaju javne (PRILOG 8.)
ovlasti koje su široke potrebno je uspostaviti stalnu
Pravne osobe za potrebe sustava civilne zaštite mobiliziraju
komunikaciju sa Stožerom civilne zaštite koji bi intervenirao u
se na temelju naloga Stožera civilne zaštite (PRILOG 29.), a
slučajevima kada se za to ukaže potreba kako bi se
sukladno Planu, Odluci o određivanju pravnih osoba od interesa
zapovjednicima na terenu pomoglo u izvršavanju zadaća.
za sustav civilne zaštite te operativnim planovima civilne
zaštite pravnih osoba.
• GDCK Čakovec (PRILOG 3.)
Čelnik pravne osobe od interesa za sustav civilne zaštite
Djeluje u skladu sa zahtjevima Stožera civilne zaštite i dužan je izvijestiti gradonačelnika o mogućnostima za stavljanje
koordinatora na lokaciji temeljem ovog Plana i sukladno na raspolaganje operativnih ljudskih i materijalno-tehničkih
vlastitom operativnom planu civilne zaštite. sredstava za provođenje mjera iz Plana.
Mobilizacija kapaciteta GDCK za sudjelovanje u
provođenju mjera i aktivnosti sustava civilne zaštite u velikim • Koordinator na lokaciji (PRILOG 9.)
nesrećama i katastrofama provodi se po nalogu načelnika Koordinatora na lokaciji Stožer civilne zaštite, nakon
Stožera civilne zaštite, koji im se u pravilu dostavlja putem zaprimanja obavijesti o velikoj nesreći ili katastrofi, mobilizira
nadležnog Centra 112. odmah po saznanju i upućuje ga na mjesto incidenta prije
dolaska operativnih snaga.
• HGSS – Stanica Čakovec (PRILOG 4.)
Djeluje u skladu sa zahtjevima Stožera civilne zaštite i 3.5.1. Vrijeme pripravnosti i mobilizacije operativnih
koordinatora na lokaciji temeljem ovog Plana i sukladno snaga
vlastitom operativnom planu civilne zaštite. Gotove snage se mogu odmah uključiti u provedbu mjera
Mobilizacija kapaciteta HGSS-a za sudjelovanje u civilne zaštite, a za ostale snage teče vrijeme pripreme za
provođenju mjera i aktivnosti sustava civilne zaštite u velikim mobilizaciju, u kojem se obavljaju neophodne radnje popune
nesrećama i katastrofama provodi se po nalogu načelnika potrebnim sredstvima za uspješnu provedbu mjera i aktivnosti
Stožera civilne zaštite, koji im se u pravilu dostavlja putem sustava civilne zaštite.
nadležnog Županijskog centra 112. Procjenom rizika od velikih nesreća za Grad Mursko
Središće izdvojene su sljedeće ugroze:
• Udruge (PRILOG 5.)
1. Potresi
Članovi udruga mobiliziraju se na temelju naloga, zahtjeva 2. Poplave izazvane izlijevanjem kopnenih vodnih tijela
i uputa Stožera civilne zaštite i koordinatora na lokaciji. 3. Epidemije i pandemije
• Postrojba civilne zaštite opće namjene (PRILOG 6.) 4. Ekstremne temperature

5. Tuča
Pozivanje i aktiviranje postrojbe civilne zaštite nalaže
6. Mraz
gradonačelnik putem Službe civilne zaštite Čakovec, putem
telefonskih/mobilnih veza ili korištenjem teklićkog sustava 7. Klizišta
temeljem naloga za mobilizaciju (PRILOG 30.). 8. Industrijske nesreće
9. Suša.
• Povjerenici civilne zaštite (PRILOG 7.)
Vrijeme pripravnosti i mobilizacije prema pojedinim
Pozivanje i aktiviranje povjerenika civilne zaštite nalaže ugrozama navedeni su u nastavnim tablicama.
gradonačelnik u dogovoru sa Stožerom civilne zaštite temeljem
naloga za mobilizaciju (PRILOG 30.), putem telefonskih/ Tablica 18. Vrijeme pripravnosti i mobilizacije u slučaju
mobilnih veza ili korištenjem teklićkog sustava. ugroze potresom
VRIJEME
R.
NOSITELJ MOBILIZACIJE VRIJEME PRIPRAVNOSTI
BR.
I AKTIVIRANJA
1. Stožer civilne zaštite 1h ODMAH nakon potresa
2. Vatrogasna postrojba odmah do 1 h ODMAH i sukcesivno prema razvoju situacije
3. PU međimurska – PP Mursko Središće odmah do 1 h ODMAH i sukcesivno prema razvoju situacije
Pravne osobe od interesa za sustav civilne zaštite
4. 3h ODMAH nakon potresa
s građevinskom mehanizacijom
5. Komunalno poduzeće 3h ODMAH nakon potresa
HEP ODS d.o.o. Elektra Čakovec, HT i drugi
6. 3h ODMAH nakon potresa
operateri, distributeri vode i energenata
7. Dom zdravlja Čakovec 1h ODMAH nakon potresa
8. Gradsko društvo Crvenog križa Čakovec 3h ODMAH i sukcesivno prema razvoju situacije
BIOINSTITUT d.o.o.
9. 3h ODMAH i sukcesivno prema razvoju situacije
Ambulanta Mursko Središće
VRIJEME
R.
BR.
I AKTIVIRANJA
10. HGSS - Stanica Čakovec odmah do 3 h ODMAH i sukcesivno prema razvoju situacije
11. Postrojba civilne zaštite opće namjene 10 h ODMAH nakon potresa
12. Povjerenici civilne zaštite i njihovi zamjenici 12 h ODMAH nakon potresa
Udruge građana od interesa za sustav civilne ODMAH po primitku zahtjeva od gradonačelnika ili
13. odmah do 3 h
zaštite Službe civilne zaštite Čakovec
14. Koordinatori na lokaciji 1h ODMAH nakon potresa
Građani-uključuju se u civilnu zaštitu po nalogu
15. gradonačelnika u skladu s naputcima Stožera 10 h ODMAH nakon potresa
civilne zaštite
Tablica 19. Vrijeme pripravnosti i mobilizacije u slučaju ugroze poplavom
VRIJEME
R.
BR.
I AKTIVIRANJA
1. Hrvatske vode, VGO Varaždin, VGI Trnava odmah do 1 h ODMAH pri prijetnji ugroze
2. Stožer civilne zaštite 1h ODMAH pri prijetnji ugroze
5. 3h ODMAH nakon poplava
6. Komunalno poduzeće 3h ODMAH nakon poplava
7. 3h ODMAH nakon poplava
8. Dom zdravlja Čakovec 1h ODMAH nakon poplava
BIOINSTITUT d.o.o.
12. Postrojba civilne zaštite opće namjene 10 h ODMAH nakon poplava
13. Povjerenici civilne zaštite i njihovi zamjenici 12 h ODMAH nakon poplava
14. odmah do 3 h
15. Koordinatori na lokaciji 1h ODMAH nakon poplave
16. gradonačelnika u skladu s naputcima Stožera 10 h ODMAH nakon poplave
civilne zaštite
Tablica 20. Vrijeme pripravnosti i mobilizacije u slučaju pandemije i epidemije
VRIJEME
R.
BR.
I AKTIVIRANJA
3. Pravne osobe s građevinskom mehanizacijom 3h ODMAH nakon ugroze
4. 3h ODMAH nakon ugroze
5. Dom zdravlja Čakovec 1h ODMAH pri prijetnji ugroze
BIOINSTITUT d.o.o.
8. Povjerenici civilne zaštite i njihovi zamjenici 12 h ODMAH pri prijetnji ugroze
9. Koordinatori na lokaciji 1h ODMAH pri prijetnji ugroze
Tablica 21. Vrijeme pripravnosti i mobilizacije u slučaju ekstremnih temperatura, tuče, mraza i suše
VRIJEME
R.
BR.
I AKTIVIRANJA
Pravne osobe od interesa za sustav civilne
zaštite
5. Dom zdravlja Čakovec 1h ODMAH pri prijetnji ugroze
BIOINSTITUT d.o.o.
8. Povjerenici civilne zaštite i njihovi zamjenici 12 h ODMAH pri prijetnji ugroze
9. Koordinatori na lokaciji 1h ODMAH pri prijetnji ugroze
10. odmah do 3 h
Građani–uključuju se u civilnu zaštitu po
11. nalogu gradonačelnika u skladu s naputcima 10 h ODMAH pri prijetnji ugroze
Stožera civilne zaštite
Tablica 22. Vrijeme pripravnosti i mobilizacije u slučaju klizišta
VRIJEME
R.
BR.
I AKTIVIRANJA
1. Stožer civilne zaštite 1h ODMAH nakon ugroze
Pravne osobe od interesa za sustav civilne
zaštite s građevinskom mehanizacijom
5. Komunalno poduzeće 3h ODMAH nakon ugroze
7. Dom zdravlja Čakovec 1h ODMAH nakon ugroze
BIOINSTITUT d.o.o.
11. Postrojba civilne zaštite opće namjene 10 h ODMAH nakon ugroze
12. Povjerenici civilne zaštite i njihovi zamjenici 12 h ODMAH nakon ugroze
13. odmah do 3 h
14. Koordinatori na lokaciji 1h ODMAH nakon ugroze
15. gradonačelnika u skladu s naputcima Stožera 10 h ODMAH nakon ugroze
civilne zaštite
Tablica 23. Vrijeme pripravnosti i mobilizacije u slučaju industrijskih nesreća
VRIJEME
R.
BR.
I AKTIVIRANJA
1. Stožer civilne zaštite 1h ODMAH nakon ugroze
VRIJEME
R.
BR.
I AKTIVIRANJA
6. Dom zdravlja Čakovec 1h ODMAH nakon ugroze
7. Gradsko društvo Crvenog križa Ivanec 3h ODMAH i sukcesivno prema razvoju situacije
9. Postrojba civilne zaštite opće namjene 10 h ODMAH nakon ugroze
Udruge građana od interesa za sustav civilne ODMAH po primitku zahtjeva od gradonačelnika
10. odmah do 3 h
zaštite ili Službe civilne zaštite Čakovec
11. Koordinatori na lokaciji 1h ODMAH nakon ugroze
3.5.2. Organizacija popune operativnih snaga civilne Povjerenici civilne zaštite i njihovi zamjenici
zaštite obveznicima i osobnim i skupnim materijalno-
− koriste opremu i sredstva osiguranu od strane Grada.
tehničkim sredstvima
Potrebna materijalno-tehnička sredstva osigurat će se i
Popuna operativnih snaga obveznicima vrši se: privremenim oduzimanjem pokretnine od pravnih osoba od
− imenovanjem na dužnosti u Stožer civilne zaštite, interesa za sustav civilne zaštite te od obrtnika i poljoprivrednih
− na principu radne obveze za pravne osobe koje se gospodarstava na području Grada Mursko Središće.
poslovima civilne zaštite bave u redovitoj djelatnosti,
3.5.3. Troškovi angažiranih pravnih osoba i redovnih
− određivanjem stručnih timova ili potrebitog broja
službi aktiviranja snaga civilne zaštite
zaposlenika ili članova udruge za izvršavanja dobivene
zadaće u civilnoj zaštiti. Privremeno oduzimanje (mobilizacija) navedenih
Organizacija popune osobnim i skupnim materijalno- pokretnina izvršit će se temeljem Uredbe o načinu i uvjetima za
tehničkim sredstvima ostvarivanje materijalnih prava mobiliziranih pripadnika
postrojbi civilne zaštite za vrijeme sudjelovanja u aktivnostima
Stožer civilne zaštite u sustavu civilne zaštite i Uredbe o načinu utvrđivanja naknade
za privremeno oduzete pokretnine radi provedbe mjera zaštite i
− članovi Stožera civilne zaštite popunjavaju se opremom i spašavanja.
sredstvima za rad od stručnih službi Grada (sredstva veze, Zapisnik o privremenom oduzimanju pokretnine i Zapisnik
računalnu opremu i ostala sredstva za rad). o povratu privremeno oduzete pokretnine nalaze se u
PRILOZIMA 32. i 33.
Ostale operativne snage (vatrogastvo, Crveni križ, HGSS)
Odgovorna osoba u pravnoj osobi radi ostvarivanja
− popunjavaju se materijalnim sredstvima, koje koriste i materijalnih prava za pravnu osobu, Gradu Mursko Središće
tijekom redovnih poslova iz svojih vlastitih izvora. podnosi Zahtjev za naknadu za privremeno oduzetu pokretninu
(PRILOG 34.).
Pravne osobe i udruge građana od interesa za sustav
civilne zaštite 4. GRAFIČKI DIO
− koriste opremu i sredstva vlastitih tvrtki te udruga,
sukladno dobivenoj zadaći u civilnoj zaštiti. 4.1. Infrastrukturni sustavi
a. Energetski i komunikacijski sustav
Postrojba
b. Vodnogospodarski sustav i gospodarenje otpadom
− Popuna postrojbi civilne zaštite obveznicima provodi se
sukladno članku 44. Zakona o sustavu civilne zaštite uz 4.2. Razmještaj operativnih snaga, mjesta zdravstvenog
ispunjenje uvjeta propisanih Pravilnikom o kriterijima zbrinjavanja, mjesta zbrinjavanja i smještaja, lokacije u
zdravstvenih sposobnosti koje moraju ispunjavati kojima se manipulira opasnim tvarima, mjesta za ukop
pripadnici postrojbi civilne zaštite te kriterijima za poginulih
raspoređivanje i uvjetima za imenovanje povjerenika
civilne zaštite i njegovog zamjenika. 5. POSEBNI DIO
− Jedinica lokalne samouprave, odnosno Grad Mursko
Središće: 5.1. MJERE CIVILNE ZAŠTITE OD POTRESA
• imenuje zapovjednika, upravljačke skupine i svih
Potres je elementarna nepogoda uzrokovana prirodnim
pripadnika postrojbe,
događajem koji je vjerojatno najveći uzrok stradavanja ljudi i
• oprema zaštitnom radnom odorom, uništenja materijalnih dobara. Katastrofe uzrokovane potresima
• osigurava pripadnike od posljedica nesretnog slučaja, karakterizira brz nastanak, a događaju se stalno i bez prethodnog
• osigurava samodostatnost neophodnu za provođenje upozorenja.
mjera i aktivnosti civilne zaštite. Posljedice uslijed potresa:
− izravna oštećenja prometnica i njihova neprohodnost − oštećenje objekata javne društvene namjene poput
što može otežati prometnu povezanost Grada Mursko muzeja i sportskih objekata može ugroziti sigurnost
Središće sa susjednim jedinicama lokalne samouprave
velikog broja ljudi.
te usporiti potrebne radnje neposredno nakon potresa
(spašavanje, evakuacija, odvoz građevinskog otpada i
sl); Mjere civilne zaštite od potresa
− oštećenje industrijskih objekata uz izravne troškove Protupotresno projektiranje, kao i gradnja građevina, treba
zbog oštećenja građevina i opreme mogu zbog odgode
se provoditi sukladno zakonskim propisima o građenju i prema
spremnosti za rad, uključivati dodatne posljedice za
zaposleno stanovništvo i gospodarstvo u cjelini, kao i postojećim tehničkim propisima za navedenu seizmičku zonu.
dugoročne posljedice na okoliš; Projektiranje, građenje i rekonstrukcija važnih građevina mora
− prekidi u telekomunikacijskoj mreži mogu stanovništvu se provesti tako da građevine budu otporne na potres. Potrebno
i hitnim službama otežati komunikaciju, a oštećenja je osigurati dovoljno široke i sigurne evakuacijske putove,
strujne mreže i komunalne infrastrukture mogu usporiti
omogućiti nesmetan pristup svih vrsti pomoći u skladu s
radove hitnih službi i povećati osjećaj nesigurnosti
stanovništva; važećim propisima.
− opasnost od oštećenja bolnice i domova zdravlja mogu
otežati mogućnost osiguravanja dovoljnih kapaciteta za 5.1.1. Pregled zadaća, nositelja, operativnih postupaka,
zbrinjavanje ozlijeđenih; kapaciteta i operativnog doprinosa – potres
R. ZADAĆA OPERATIVNI POSTUPCI, KAPACITETI I

IZVRŠITELJI
BR. (MJERA CZ) OPERATIVNI DOPRINOS
Stožer utvrđuje prioritete u raščišćavanju ruševina.
Za prikupljanje informacija o stanju
Stožer nakon analize određuje mobilizaciju
prohodnosti prometnica zadužen je:
materijalno–tehničkih sredstava.
− Koordinator na lokaciji (PRILOG 9.)
Ako postojeće snage i materijalna sredstva nisu
− Stožer civilne zaštite (PRILOG 1.)
dovoljna, gradonačelnik traži pomoć od Međimurske
− PU međimurska − PP Mursko Središće
županije.
(PRILOG 16.)
Sigurnim zonama u ugroženom području mogu
− Postrojba civilne zaštite (PRILOG 6.)
se definirati svi otvoreni prostori na udaljenosti ½
− Povjerenici civilne zaštite
Organizacija visine zgrade. Mogu se poistovjetiti s lokacijama za
− (PRILOG 7.)
spašavanja i prikupljanje i prihvat stanovništva.
− HGSS – Stanica Čakovec (PRILOG 4.)
raščišćavanja, U raščišćavanju ruševina i spašavanju zatrpanih osoba
− Dobrovoljna vatrogasna društva (PRILOG
zadaće sudionika i sudjeluju: JVP Čakovec, dobrovoljna vatrogasna
2.)
operativnih snaga društva, HGSS – Stanica Čakovec, postrojba civilne
− MURS-EKOM d.o.o. (PRILOG 8.)
civilne zaštite zaštite opće namjene.
− QUADRO d.o.o. (PRILOG 8.)
koje raspolažu U početku je najvažnije osigurati prohodnost putova
− TEKELI PROJEKT INŽENJERING d.o.o
1. kapacitetima za i osigurati vodu za piće, kako za snage civilne zaštite,
(PRILOG 8.)
spašavanje iz tako i za stanovništvo.
− MILENA GRADNJA d.o.o. (PRILOG 8.)
ruševina na svim Komunikacija sa Stožerom civilne zaštite i drugim
− GRADNJA ŽGANEC d.o.o. (PRILOG 8.)
razinama sustava operativnim snagama sustava civilne zaštite ostvaruje
− Udruge (PRILOG 5.)
i drugi podaci se putem telefona, mobitela ili e-mailom.
bitni za operativno − Postrojba civilne zaštite (PRILOG 6.)
Evakuacija i zbrinjavanje stanovništva, materijalnih
djelovanje Stožera − Povjerenici civilne zaštite
i kulturnih dobara, osobna i uzajamna pomoć te
civilne zaštite − (PRILOG 7.)
obavljanje potrebnih radnji i izvođenje radova na
− Dobrovoljna vatrogasna društva (PRILOG
ruševinama izvršit će snage sustava civilne zaštite
2.)
Organizaciju za prikupljanje, prijevoz i odlaganje − QUADRO d.o.o. (PRILOG 8.)
izvršava koncesionar za odvoz otpada Grada i pravne − TEKELI PROJEKT INŽENJERING d.o.o
osobe s građevinskom mehanizacijom s područja (PRILOG 8.)
nadležnosti Grada. − MILENA GRADNJA d.o.o. (PRILOG 8.)
− GRADNJA ŽGANEC d.o.o. (PRILOG 8.)
- HEP ODS d.o.o. Elektra Čakovec
Uspostava opskrbe električnom energijom
(PRILOG 20.)
Organizacija zaštite
objekata kritične Redovna opskrba vodom - Međimurske vode d.o.o. (PRILOG 20.)
infrastrukture Popravak telefonske infrastrukture (područne centrale,
i suradnja s mjesne centrale, repetitori, stupovi nadzemne - HAKOM (PRILOG 20.)
2.
pravnim osobama telefonske mreže)
s ciljem osiguranja
- Županijska uprava za ceste Međimurske
kontinuiteta
županije (PRILOG 24.)
njihovog djelovanja Popravak prometnica
- Grad Mursko Središće (PRILOG 10.)

IZVRŠITELJI
Sukladno Planu zaštite od požara, Stožer prikuplja

informacije o požarnoj opasnosti, a za to je zadužen
je član Stožera za protupožarnu zaštitu.
Organizacija
Stožer se informira o potrebi iskapčanja pojedinih
gašenja požara - Dobrovoljna vatrogasna društva
energenta na prijedlog člana Stožera za protupožarnu
3. (nositelji, zadaće, (PRILOG 2.)
zaštitu.
nadležnosti i - JVP Čakovec (PRILOG 2.)
Ako dobrovoljna vatrogasna društva ne može sanirati
usklađivanje)
nastalu požarnu opasnost zatražit će pomoć od JVP
Čakovec sukladno Procjeni ugroženosti od požara i
tehnoloških eksplozija za Međimursku županiju.
Stožer definira prioritete u sanaciji prometnica - Stožer civilne zaštite (PRILOG 1.)
Za ocjenu stanja i funkcionalnosti prometa i

komunikacijskih sustava i objekata zadužena je
PU međimurska – PP Mursko Središće, Županijska
uprava za ceste Međimurske županije.
Donošenje odluka o zabrani cestovnog prometa
Organizacija - PU međimurska – PP Mursko Središće
poradi zaštite sigurnosti na pogođenom području u
reguliranje prometa (PRILOG 16.)
nadležnosti je PU međimurska – PP Mursko Središće.
4. i osiguranja - Županijska uprava za ceste Međimurske
Uspostavu alternativnih prometnih pravaca provodi
za vrijeme županije (PRILOG 24.)
PU međimurska – PP Mursko Središće.
intervencija
Nadzor i čuvanje ugroženog područja provodi PU
međimurska – PP Mursko Središće.
Osiguravanje područja intervencija provodi PU
Osiguranje telekomunikacijskih veza korisnika s

- HAKOM (PRILOG 20.)
prednošću uporabe provodi HT d.d.
Stožer prikuplja informacije o stanju objekata za

pružanje zdravstvenih usluga, a za to je zadužen član
- Koordinator na lokaciji (PRILOG 9.)
Stožera za zdravstveno zbrinjavanje. Stožer prikuplja
- Stožer civilne zaštite (PRILOG 1.)
informacije o stanju medicinske opreme i zaliha
Organizaciju lijekova te sanitetskog materijala.
pružanja
- Zavod za hitnu medicinu Međimurske
5. medicinske pomoći Prvu pomoć pružit će Zavod za hitnu medicinu
i medicinskog Međimurske županije i ordinacije opće medicine.
- Ordinacije opće medicine (PRILOG 14.)
zbrinjavanja
Opskrbu sanitetskim materijalom i opremom
osigurati će ordinacije opće medicine.
U slučaju potrebe, gradonačelnik traži pomoć od
Stožer prikuplja informacije o stoci i domaćim

životinjama koje su bez nadzora. Načelnik Stožera
zatražit će podatke od povjerenika za civilnu zaštitu
za: praćenje stanja i provođenje aktivnosti na - BIOINSTITUT d.o.o.o. Ambulanta
sprječavanju nastanka ili širenja zaraznih bolesti, Mursko Središće (PRILOG 19.)
nadzor nad prometom i distribucijom namirnica - Lovačke udruge (PRILOG 5.)
životinjskog porijekla, prikupljanje i zbrinjavanje
Organizacija životinja, liječenje, klanje ili eutanazija životinja i
pružanja druge provedbene aktivnosti.
6.
veterinarske
pomoći Za organizaciju prikupljanja životinjskih leševa
zadužena je BIOINSTITUT d.o.o. Praćenje stanja i
provođenje aktivnosti na sprječavanju nastanka ili
- BIOINSTITUT d.o.o.o. Ambulanta
širenja zaraznih bolesti u nadležnosti je Zavoda za
Mursko Središće (PRILOG 19.)
javno zdravstvo – higijensko epidemiološka služba.
- Lovačke udruge (PRILOG 5.)
Neškodljivo uklanjanje ranjenih, ozlijeđenih ili
bolesnih životinja u nadležnosti je BIOINSTITUTA
d.o.o.

IZVRŠITELJI
Gradonačelnik uz konzultaciju sa Stožerom civilne
zaštite donosi Odluku o provođenju evakuacije
stanovništva, materijalnih dobara i životinja s
određenog područja ovisno o događaju. Odluka se
prenosi sredstvima javnog ili sredstvima lokalnog
priopćavanja, a može se prenijeti i sustavima za
uzbunjivanje, davanjem znaka nadolazeća opasnost
i govornim informacijama. Također Odluka se
može prenijeti i putem povjerenika civilne zaštite
za određeno područje ili dijelove naselja odnosno
za područje pojedinog mjesnog odbora. Paralelno
s dostavom obavijesti o provođenju evakuacije,
pokreće se aktiviranje sustava evakuacije od
strane gradonačelnika ili načelnika Stožera civilne - Stožer civilne zaštite (PRILOG 1.)
zaštite i pravne osobe s prometnim sredstvima za - Postrojba civilne zaštite (PRILOG 6.)
prijevoz stanovništva kao i PP Mursko Središće - Povjerenici civilne zaštite (PRILOG 7.)
poradi reguliranja prometa i osiguranja provođenja - Dobrovoljna vatrogasna društva (PRILOG
Organizacija evakuacije te zaštite imovine osoba koje su 2.)
7. provođenja napustile područje. Planiranje evakuacije u slučaju - PU međimurska – PP Mursko Središće
evakuacije razornog potresa na području Grada provodit će se (PRILOG 17.)
prvenstveno za stanovništvo koje stanuje u starijim - GDCK Čakovec (PRILOG 3.)
stambenim objektima. Evakuacija/samoevakuacija - Centar za socijalnu skrb Čakovec
stanovništva započinje nakon utvrđene opasnosti – Podružnica Mursko Središće (PRILOG
i zapovijedi za evakuaciju od gradonačelnika. 15.)
Evakuacija stanovništva provodit će se uglavnom
osobnim vozilima građana. Za početak provođenja
evakuacije angažirat će se povjerenici civilne zaštite.
Nakon mobilizacije, provođenje evakuacije izvršit
će dobrovoljna vatrogasna društva i prijevoznici.
Prihvat i smještaj ugroženog stanovništva vršit će se
u sportskoj dvorani Osnovne škole Mursko Središće.
Ekipe za prihvat ugroženog stanovništva (PRILOG
13.) čine ekipe za prihvat stanovništva na navedenim
lokacijama. Pravce evakuacije zavisno od nastale
situacije ugroženog područja odredit će Stožer u
suradnji s PP Mursko Središće i povjerenicima civilne
zaštite.
Organizacija Razrađeno u točci 5.8.
spašavanja i
8.
evakuacije ranjivih
skupina stanovništva
U zbrinjavanju ugroženog i stradalog stanovništva

angažirat će se: redovne zdravstvene institucije i
ustanove, GDCK Čakovec, Centar za socijalnu skrb
- GDCK Čakovec (PRILOG 3.)
Čakovec – Podružnica Mursko Središće, ekipe za
- Centar za socijalnu skrb Čakovec
prihvat ugroženog stanovništva.
– Podružnica Mursko Središće (PRILOG
Potrebnu hranu, prijevoz i ostalo osigurat će stručne
15.)
službe Grada. Za prihvat ugroženog stanovništva
- Ekipe za prihvat ugroženog stanovništva
i GDCK Čakovec uz pomoć udruge građana
(PRILOG 13.)
Organizacija organiziraju razmještaj u objektima namijenjenim
- Udruge (PRILOG 5.)
provođenja za smještaj evakuiranog stanovništva, organiziraju
9. - Ordinacije opće medicine
zbrinjavanja postavljanje ležajeva, uređenje prostora, određuju
- (PRILOG 14.)
dežurne osobe, organiziraju dobavu hrane i vode za
- Dobrovoljna vatrogasna društva (PRILOG
piće. Centar za socijalnu skrb Čakovec – Podružnica
2.)
Mursko Središće uspostavlja usku suradnju u provedbi
- Zavod za hitnu medicinu Međimurske
navedenih zadaća s organizacijom Crvenog križa u
materijalnom i drugom osiguranju potreba osoba koje
podliježu zbrinjavanju.
Timovi opće medicine pružaju psiho-socijalnu i
- Povjerenici civilne zaštite (PRILOG 7.)
zdravstvenu njegu osobama na zbrinjavanju i upućuju
prema potrebi u specijalizirane zdravstvene ustanove

IZVRŠITELJI
Udruge pomažu u zadovoljavanju potreba osoba na

zbrinjavanju, pripremanju hrane, opsluživanju te
organizaciji društvenog života u objektima
Dobrovoljna vatrogasna društva sudjeluju u dobavi
potrebnih količina pitke i tehničke vode, prijenosu
bolesnih osoba u transportna sredstva, prijevozu i
drugo.
Pregled mogućih lokacija za podizanje šatorskih i
drugih privremenih naselja:
− zelene površine na području Grada (blizina
mogućih priključaka na infrastrukturu).
Za pružanje prve medicinske pomoći na području
Grada pobrinut će se Zavod za hitinu medicinu
Međimurske županije, GDCK Čakovec, HGSS –
Stanica Čakovec, Centar za socijalnu skrb Čakovec –
Podružnica Mursko Središće.
Nositelj veterinarskog zbrinjavanja na području
Grada je BIOINSTITUT d.o.o.o. Ambulanta
Mursko Središće. Smještaj stoke vršit će vlasnici
stoke uz koordinaciju povjerenika za civilnu zaštitu
i Stožera civilne zaštite. Stočna hrana uskladištit
će se u privatna domaćinstva prema raspoloživim
kapacitetima.
- PU međimurska – PP Mursko Središće
Identifikacija poginulih
(PRILOG 16.)
Sanitarni nadzor na ukapanjem mrtvih provodi
pogrebno poduzeće uz djelatnike groblja.
Sahranjivanje poginulih vršit će se na mjesnim - MURS-EKOM d.o.o. (PRILOG 8.)
grobljima po mjestu prebivališta poginulih (Zemljovid
Organizacija – točka 4.)
provođenja
Prilikom humane asanacije za pružanje pogrebnih
10. humane asanacije
usluga koristit će usluge pogrebnih poduzeća. - MURS-EKOM d.o.o. (PRILOG 8.)
i identifikacije
Organizacija humane asanacije i identifikacija - PU međimurska – PP Mursko Središće
poginulih
poginulih vršit će se po posebnim propisima (sudac, (PRILOG 17.)
policijski službenik, liječnik, povjerenik CZ-a i dr.).
Prilikom humane asanacije za pružanje pogrebnih
usluga koristit će usluge pogrebnih poduzeća.
Organizacija humane asanacije i identifikacija - MURS-EKOM d.o.o. (PRILOG 8.)
poginulih vršit će se po posebnim propisima (sudac,
policijski službenik, liječnik, povjerenik CZ-a i dr.).
Organizacija
Utvrđuju se nositelji sukladno operativnim planovima - Zavod za javno zdravstvo Međimurske
higijensko-
11. nositelja razrađuju zadaće i postupci pričuvnih županije – Higijensko epidemiološka
epidemiološke
kapaciteta, posebno osobne i uzajamne zaštite. služba (PRILOG 14.)
zaštite
Stožer prikuplja informacije o stanju vodoopskrbnog
sustava, a za to je zadužen član Stožera za
vodoopskrbu uz suradnju sa Zavodom za javno
zdravstvo Međimurske županije.
Do uspostave vodoopskrbnog sustava organizira se - Stožer civilne zaštite (PRILOG 1.)
dovoz vode na punktove po ugroženom području, - Zavod za javno zdravstvo Međimurske
Organizacija a raspored određuje član Stožera za protupožarnu županije (PRILOG 14.)
12. osiguravanja hrane i zaštitu. Stožer određuje minimalne dnevne količine - GDCK Čakovec (PRILOG 3.)
vode za piće vode po osobi. - Povjerenici civilne zaštite (PRILOG 7.)
U slučaju onečišćenja vode u zdencima aktivirat će - Dobrovoljna vatrogasna društva (PRILOG
se operativne snage civilne zaštite radi dezinfekcije 2.)
zdenaca, a prema uputama Zavoda za javno zdravstvo
Stožer organizira dopremu prehrambenih artikala.
Stožer organizira distribuciju hrane.

IZVRŠITELJI
Stožer započinje prikupljanje podataka o stanju

u srušenim i oštećenim objektima, posebno u
javnim školama, domovima, crkvama, trgovinama,
ugostiteljskim objektima.
Informacije se prikupljaju od strane gradonačelnika,
predsjednika mjesnih odbora i povjerenika civilne
zaštite po mjesnim odborima i Centra 112. - Stožer civilne zaštite (PRILOG 1.)
Organizacija Informiranje građana o mjerama i postupcima za - Grad Mursko Središće (PRILOG 10.)
središta za zaštitu zdravlja, života i imovine, informiranje - Povjerenici civilne zaštite (PRILOG 7.)
13.
informiranje o evakuaciji i mjestima okupljanja, osiguranje - Koordinator na lokaciji (PRILOG 9.)
stanovništva vozila za evakuaciju, osiguranje hrane i vode za - Mediji javnog priopćavanja (PRILOG
piće, utvrđivanje lokacija, prihvat i zbrinjavanje 25.)
stanovništva, organizacija života u prihvatnom centru
(koristi se sustav javnog uzbunjivanja, lokalne radio
stanice, Internet za prenošenje uputa o postupcima
bitnim za preživljavanje tijekom trajanja događaja
i mjerama koje treba provesti nakon njegovog
okončanja),
Osiguranje ljudstva i materijalnih sredstava - Grad Mursko Središće (PRILOG 10.)
Za prihvat sanitetskog materijala i lijekova zadužen je - Grad Mursko Središće (PRILOG 10.)
Grad. - Povjerenici civilne zaštite (PRILOG 7.)
Organizacija prihvata pomoći i pripreme objekata za - Dobrovoljna vatrogasna društva (PRILOG
zbrinjavanje – sportska dvorana OŠ Mursko Središće. 2.)
Organizacija
14.
prihvata pomoći Punkt za prihvat pomoći bit će uspostavljen u zgradi
Doma zdravlja Čakovec – Ambulanta Mursko
Središće, a za prihvat je zadužen član Stožera za
zdravstveno zbrinjavanje. Vatrogasne postrojbe
- Dobrovoljna vatrogasna društva (PRILOG
prihvaćaju se na lokaciji vatrogasnog doma, a za
2.)
prihvat je zadužen član Stožera za protupožarnu
zaštitu.
Organizacija Psihološku potporu pružit će djelatnici Centra - Centar za socijalnu skrb Čakovec
15. pružanja psihološke za socijalnu skrb Čakovec – Podružnice Mursko – Podružnica Mursko Središće (PRILOG
pomoći Središće. 15.)
Troškovi
Troškovi aktiviranja snaga sustava civilne zaštite koje
angažiranih pravnih
16. su u ingerenciji Grada snosi Grad
osoba i redovnih
(PRILOG 31.)
službi
5.2. MJERE CIVILNE ZAŠTITE OD POPLAVA

začepljenja i premalog profila ne omogućavaju normalni protok
Na području Grada Mursko Središća prijeti opasnost od voda viših povratnih perioda.
poplava bujičnih voda površinskih vodotoka i kanala
Kod iznimno visokog vodostaja, rijeka Mura plavi prostor
hidromelioracijskog sustava Grada, uzrokovanih kratkotrajnim više stotina metara na zapadnom ulazu u naselje Mursko
kišama visokog intenziteta te riječnih poplava (rijeka Mura) Središće, tzv. Fusek (koji obuhvaća i dvije kuće) te predio
uslijed obilnih kiša ili naglog topljenja leda. Lučice u samom centru koji se pruža prema Trgu Braće Radića,
te prostor naselja Križovec koji se štiti novim nasipom.
Ugrožena područja i slaba mjesta
Od poplava izazvanih izlijevanjem hidromelioracijskih Mjere civilne zaštite od poplava
kanala uslijed bujičnih voda s višeg zapadnog područja ugrožen Građenje, tehničko i gospodarsko održavanje regulacijskih
je zapadni dio Grada Mursko Središće (kuće uz potok uzvodno i zaštitnih vodnih građevina. Edukacija i osposobljavanje snaga
od mosta na cesti Mursko Središće – Hlapičina), dio objekata sustava civilne zaštite.
uz usporne nasipe na Gornom potoku, manji dio poljoprivrednih
površina na nereguliranim dijelovima Gornog i Dolnoga potoka 5.2.1. Pregled zadaća, nositelja, operativnih postupaka,
te dijelovi cesta i puteva uz mostove i propuste koji zbog kapaciteta i operativnog doprinosa – poplave
R. OPERATIVNI POSTUPCI, KAPACITETI I

ZADAĆA (MJERA CZ) IZVRŠITELJI
BR. OPERATIVNI DOPRINOS
Hrvatske vode aktiviraju vlastite snage sukladno
operativnim planovima na način da aktiviraju
Organizacija provođenja certificirano poduzeće s strojevima i opremom.
obveza iz Državnog plana Stožer civilne zaštite uvodi dežurstvo i nalaže aktivnosti
obrane od poplava (način na provedbi mjera obrane od poplava, na područjima
- Hrvatske vode, VGO Varaždin,
1. suradnje s kapacitetima svoje nadležnosti na inicijativu rukovoditelja obrane od
VGI Trnava (PRILOG 17.)
Hrvatskih voda) i poplava.
Provedbenog plana obrane Stožer civilne zaštite održava stalnu vezu s
od poplava rukovoditeljem obrane od poplava Hrvatskih voda
mobilnom i fiksnom telefonijom direktno ili putem
Centra 112.
Stožer uvodi dežurstvo i nalaže aktivnosti na provedbi
mjera obrane od poplava.
Uzbunjivanje stanovništva provodit će se vatrogasnim
sirenama. - Dobrovoljna vatrogasna društva
Za uzbunjivanje stanovništva zadužen je zapovjednik (PRILOG 2.)
Organizacija i pregled dobrovoljna vatrogasna društva.
obveza sudionika i Uklanjanje naplavina, spašavanje ljudi iz poplavnog
operativnih snaga sustava područja obavljat će dobrovoljna vatrogasna društva - Dobrovoljna vatrogasna društva
2. (PRILOG 2.)
civilne zaštite koji se (ispumpavanje vode, uklanjanje naplavina, spašavanje
trebaju uključiti u obranu ljudi i imovine i sl.). U svrhu pravovremenog - Postrojba civilne zaštite (PRILOG
od poplava izvršenja radnji na obrani od poplava, a prema veličini 6.)
i intenzitetu porasta vodostaja, poduzimaju se i - PP međimurska – PP Mursko
odgovarajuće mjere angažiranja potrebne radne snage, Središće (PRILOG 16.)
prijevoznih sredstava i sl. (nakon poplava formiraju - HGSS – Stanica Čakovec (PRILOG
stručno povjerenstvo za procjenu šteta na područjima 4.)
svoje nadležnosti druge aktivnosti (asanacija i sl.)
- HEP ODS Elektra Čakovec
(PRILOG 20.)
- Međimurske vode d.o.o. (PRILOG
Redovna opskrba vodom
20.)
Načela za zaštitu Popravak telefonske infrastrukture (područne centrale,
ugroženih objekata mjesne centrale, repetitori, stupovi nadzemne telefonske - HAKOM (PRILOG 20.)
3. kritične infrastrukture i mreže)
obveze vlasnika kritične - Županijska uprava za ceste
infrastrukture Međimurske županije (PRILOG
24.)
Popravak prometnica
- Grad Mursko Središće (PRILOG
10.)
- Zavod za hitnu medicinu
Međimurske županije (PRILOG
Pružanje prve medicinske pomoći unesrećenima. 14.)
- Ordinacije opće medicine (PRILOG
14.)
Stožer prikuplja informacije o stoci i domaćim
životinjama koje su bez nadzora.
Organizacija pružanja Načelnik stožera zatražit će se podatke od povjerenika - Koordinatori na lokaciji (PRILOG
drugih mjera civilne civilne zaštite i koordinatora na lokaciji. Nadležnost za 9.)
zaštite tijekom reagiranja praćenje stanja i provođenje aktivnosti na sprječavanju - Povjerenici civilne zaštite
4.
sustava civilne zaštite u nastanka ili širenja zaraznih bolesti, nadzor nad (PRILOG 7.)
poplavama (uključujući prometom i distribucijom namirnica životinjskog - BIOINSTITUT d.o.o.o. Ambulanta
evakuaciju i zbrinjavanje) porijekla, prikupljanje i zbrinjavanje životinja Mursko Središće (PRILOG 19.)
(liječenje, klanje ili eutanazija životinja) i druge - Udruge građana (PRILOG 5.)
provedbene aktivnosti imaju veterinarske organizacije
koje djeluju na prostoru Grada.

Pružanje psihološke potpore – Podružnica Mursko Središće
(PRILOG 15.)

Opskrba sanitetskim materijalom i opremom
14.)
- Dobrovoljna vatrogasna društva
U zaštiti od poplava koristit će se materijalno tehnička (PRILOG 2.)
sredstva: - JVP Čakovec (PRILOG 2.)
− sredstva i oprema dobrovoljnih vatrogasnih
društava te po potrebi JVP Čakovec, − MURS-EKOM d.o.o. (PRILOG 8.)
− licencirano poduzeća Hrvatskih voda (poduzeća − QUADRO d.o.o. (PRILOG 8.)
čiji su djelatnici osposobljeni za radove sa − TEKELI PROJEKT
strojevima na rijekama, akumulacionim jezerima, INŽENJERING d.o.o (PRILOG 8.)
− strojevi i oprema građevinskih poduzeća, − MILENA GRADNJA d.o.o.
− strojevi i oprema građana – obrtnika (priručna (PRILOG 8.)
sredstva i sl.). − GRADNJA ŽGANEC d.o.o.
(PRILOG 8.)
(PRILOG 2.)
- Postrojba civilne zaštite (PRILOG
6.)
- Povjerenici civilne zaštite
(PRILOG 7.)
- HEP ODS D.O.O. Elektra Čakovec
Organizacija provođenja asanacije
(PRILOG 20.)
Provođenje asanacije terena provodit će komunalne
tvrtke, pravne osobe s građevinskom mehanizacijom, - Međimurske vode d.o.o. (PRILOG
vatrogasne snage, povjerenici civilne zaštite, postrojba 20.)
civilne zaštite, vlasnici kritične infrastrukture, vlasnici - HAKOM (PRILOG 20.)
objekata, stanovništvo, a po potrebi i ostale snage − MURS-EKOM d.o.o. (PRILOG 8.)
civilne zaštite.
− TEKELI PROJEKT
INŽENJERING d.o.o (PRILOG 8.)
− MILENA GRADNJA d.o.o.
(PRILOG 8.)
− GRADNJA ŽGANEC d.o.o.
(PRILOG 8.)
Organizacija provođenja evakuacije:
Gradonačelnik uz konzultaciju sa Stožerom civilne
zaštite donosi Odluku o provođenju evakuacije
stanovništva, materijalnih dobara i životinja s
određenog područja ovisno o događaju. Odluka se
prenosi sredstvima javnog ili sredstvima lokalnog
priopćavanja, a može se prenijeti i sustavima za
uzbunjivanje, davanjem znaka nadolazeća opasnost
i govornim informacijama. Također Odluka se može - Stožer civilne zaštite (PRILOG 1.)
prenijeti i putem povjerenika civilne zaštite za određeno − PU međimurska – PP Mursko
područje ili dijelove naselja odnosno za područje Središće (PRILOG 16.)
pojedinog mjesnog odbora. Paralelno s dostavom
obavijesti o provođenju evakuacije, pokreće se
(PRILOG 7.)
aktiviranje sustava evakuacije od strane gradonačelnika
ili načelnika Stožera civilne zaštite i pravne osobe s - Dobrovoljna vatrogasna društva
prometnim sredstvima za prijevoz stanovništva kao (PRILOG 2.)
i PP Mursko Središće poradi reguliranja prometa i - Ekipe za prihvat ugroženog
osiguranja provođenja evakuacije te zaštite imovine stanovništva (PRILOG 13.)
osoba koje su napustile područje. Evakuacija/
samoevakuacija stanovništva započinje nakon utvrđene
opasnosti i zapovijedi za evakuaciju od gradonačelnika.
Evakuacija stanovništva provodit će se uglavnom
osobnim vozilima građana. Za početak provođenja
evakuacije angažirat će se povjerenici civilne zaštite.
Nakon mobilizacije, provođenje evakuacije izvršit će
dobrovoljna vatrogasna društva i prijevoznici. Prihvat i

smještaj ugroženog stanovništva vršit će se u sportskoj
dvorani OŠ Mursko Središće. Ekipe za prihvat
ugroženog stanovništva (PRILOG 13.) čine ekipe za
prihvat stanovništva na navedenim lokacijama. Pravce
evakuacije zavisno od nastale situacije ugroženog
područja odredit će Stožer u suradnji s PP Mursko
Središće i povjerenicima civilne zaštite.
U zbrinjavanju ugroženog i stradalog stanovništva
angažirat će se:
- redovne zdravstvene institucije i ustanove
- GDCK Čakovec
- Ekipe za prihvat ugroženog stanovništva
Potrebnu hranu, prijevoz i ostalo osigurat će stručne
službe Grada. Ekipe za prihvat ugroženog stanovništva
i GDCK Čakovec uz pomoć udruge građana
organiziraju razmještaj u objektima namijenjenim
za smještaj evakuiranog stanovništva, organiziraju - GDCK Čakovec (PRILOG 3.)
postavljanje ležajeva, uređenje prostora, određuju - Ekipe za prihvat ugroženog
dežurne osobe, organiziraju dobavu hrane i vode za stanovništva (PRILOG 13.)
piće. Centar za socijalnu skrb Čakovec – Podružnica
Mursko Središće uspostavlja usku suradnju u provedbi
10.)
navedenih zadaća s organizacijom Crvenog križa u
materijalnom i drugom osiguranju potreba osoba koje - Centar za socijalnu skrb Čakovec
podliježu zbrinjavanju. Timovi opće medicine pružaju – Podružnica Mursko Središće
psiho-socijalnu i zdravstvenu njegu osobama na (PRILOG 15.)
zbrinjavanju i upućuju prema potrebi u specijalizirane - Dobrovoljna vatrogasna društva
zdravstvene ustanove. (PRILOG 2.)
Udruge pomažu u zadovoljavanju potreba osoba na - Ordinacije opće medicine
zbrinjavanju, pripremanju hrane, opsluživanju te
- (PRILOG 14.)
organizaciji društvenog života u objektu za smještaj
sportska dvorana OŠ Mursko Središće. - Zavod za hitnu medicinu
Dobrovoljna vatrogasna društva sudjeluju u dobavi Međimurske županije (PRILOG
potrebnih količina pitke i tehničke vode, prijenosu 14.)
bolesnih osoba u transportna sredstva, prijevozu i - Povjerenici civilne zaštite
drugo. (PRILOG 7.)
Pregled mogućih lokacija za podizanje šatorskih i - BIOINSTITUT d.o.o.o. Ambulanta
drugih privremenih naselja Mursko Središće (PRILOG 19.)
− zelene površine na području Grada (blizina mogućih
- Udruge građana (PRILOG 5.)
priključaka na infrastrukturu).
Za pružanje prve medicinske pomoći na području Grada
pobrinut će se Zavod za hitinu medicinu Međimurske
županije i ordinacije opće medicine.
Nositelj veterinarskog zbrinjavanja je BIOINSTITUT
d.o.o.o. Ambulanta Mursko Središće. Smještaj stoke
vršit će vlasnici stoke uz koordinaciju povjerenika
za civilnu zaštitu i Stožera civilne zaštite. Stočna
hrana uskladištit će se u privatna domaćinstva prema
raspoloživim kapacitetima.
Za ocjenu stanja i funkcionalnosti prometa i

komunikacijskih sustava i objekata zadužena je PU
međimurska – PP Mursko Središće i Županijska uprava
za ceste Međimurske županije. Stožer definira prioritete − PU međimurska – PP Mursko
u sanaciji prometnica. Središće (PRILOG 16.)
Reguliranje prometa i
Donošenje odluka o zabrani cestovnog prometa poradi
5. osiguranja za vrijeme - Županijska uprava za ceste
zaštite sigurnosti na pogođenom području u nadležnosti
intervencija Međimurske županije (PRILOG
je PU Međimurske – PP Mursko Središće.
Uspostavu alternativnih prometnih pravaca provodi PU 24.)
Osiguravanje područja intervencija provodi PU

− PU međimurska – PP Mursko
Nadzor i čuvanje ugroženog područja
Središće (PRILOG 16.)
Osiguranje telekomunikacijskih veza korisnika s
prednošću uporabe
Troškovi angažiranih Troškovi aktiviranja snaga sustava civilne zaštite koje
6. pravnih osoba i redovnih su u ingerenciji Grada snosi Grad
službi (PRILOG 31.)
5.3. MJERE CIVILNE ZAŠTITE OD EPIDEMIJA I − osiguravanje sanitarno-tehničkih i higijenskih uvjeta

PANDEMIJA odvodnje otpadnih voda, balastnih voda te odlaganja
Epidemijom zarazne bolesti smatra se porast oboljenja od otpadnih tvari,
zarazne bolesti neuobičajen po broju slučajeva, vremenu, − osiguravanje provođenja dezinfekcije, dezinsekcije i
mjestu i zahvaćenom pučanstvu te neuobičajeno povećanje deratizacije kao opće mjere na površinama, prostorima,
broja oboljenja s komplikacijama ili smrtnim ishodom, kao i prostorijama ili objektima koji podliježu sanitarnom
pojava dvaju ili više međusobno povezanih oboljenja od nadzoru.
zarazne bolesti, koja se nikada ili više godina nisu pojavljivala Posebne mjere za sprečavanje i suzbijanje zaraznih bolesti
na jednom području te pojava većeg broja oboljenja čiji je su:
uzročnik nepoznat, a prati ih febrilno stanje. − rano otkrivanje izvora zaraze i putova prenošenja
Grad Mursko Središće obavezan je sukladno Zakonu o zaraze,
zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti („Narodne novine“, broj − laboratorijsko ispitivanje uzročnika zarazne bolesti,
79/07, 113/08, 43/09, 130/17, 114/18, 47/20, 134/20, 143/21), odnosno epidemije zarazne bolesti,
osigurati provođenje mjera za zaštitu pučanstva od zaraznih
− prijavljivanje,
bolesti te sredstva za njihovo provođenje kao i stručni nadzor
nad provođenjem tih mjera. − prijevoz, izolacija u vlastitom domu ili drugom
odgovarajućem prostoru – samoizolacija, izolacija i
Zaštita pučanstva od zaraznih bolesti ostvaruje se obveznim liječenje oboljelih,
mjerama za sprečavanje i suzbijanje zaraznih bolesti koje mogu
biti: − provođenje preventivne i obvezne preventivne
dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije,
− opće mjere,
− zdravstveni nadzor nad kliconošama, zaposlenim i
− posebne mjere, drugim osobama,
− sigurnosne mjere, − zdravstveni odgoj osoba,
− ostale mjere. − imunizacija, seroprofilaksa i kemoprofilaksa i
Opće mjere za sprečavanje i suzbijanje zaraznih bolesti − informiranje zdravstvenih radnika i pučanstva.
provode se u objektima koji podliježu sanitarnom nadzoru, Sigurnosne mjere radi zaštite pučanstva od unošenja
odnosno u građevinama, postrojenjima, prostorima, kolere, kuge, virusnih hemoragijskih groznica, žute groznice,
prostorijama, na uređajima i opremi osoba koje obavljaju bolesti COVID-19 uzrokovane virusom SARS-CoV-2 i drugih
gospodarske djelatnosti i u djelatnostima na području zdravstva, zaraznih bolesti, naređuje Ministar nadležan za zdravstvo na
odgoja, obrazovanja, socijalne skrbi, ugostiteljstva, turizma, prijedlog Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, a one uključuju:
obrta i usluga, športa i rekreacije, objektima za javnu
− provođenje obvezne protuepidemijske dezinfekcije,
vodoopskrbu i uklanjanje otpadnih voda te deponijima za
dezinsekcije i deratizacije,
odlaganje komunalnog otpada, u djelatnosti javnog prometa, u
i oko stambenih objekata, na javnim površinama i javnim − osnivanje karantene,
objektima u gradovima i naseljima te drugim objektima od − zabranu putovanja u državu u kojoj postoji epidemija
javnozdravstvene i komunalne važnosti. bolesti,
Opće mjere za sprečavanje i suzbijanje zaraznih bolesti su: − zabranu kretanja osoba, odnosno ograničenje kretanja u
− osiguravanje zdravstvene ispravnosti hrane, uključujući zaraženim ili neposredno ugroženim područjima,
praćenje zoonoza i uzročnika zoonoza, predmeta opće − ograničenje ili zabranu prometa pojedinih vrsta robe i
uporabe te sanitarno-tehničkih i higijenskih uvjeta proizvoda,
proizvodnje i prometa istih prema posebnim propisima, − obvezno sudjelovanje zdravstvenih ustanova i drugih
− osiguravanje zdravstvene ispravnosti vode za ljudsku pravnih osoba, privatnih zdravstvenih radnika i fizičkih
potrošnju te sanitarna zaštita zona izvorišta i objekata, osoba u suzbijanju bolesti,
odnosno uređaja koji služe za javnu opskrbu vodom za − zabranu uporabe objekata, opreme i prijevoznih
ljudsku potrošnju prema posebnim propisima, sredstava,
− osiguravanje zdravstvene ispravnosti kupališnih, − izolaciju osoba u vlastitom domu ili drugom
bazenskih voda, voda fontana i drugih voda od javno odgovarajućem prostoru – samoizolacija,
zdravstvenog interesa, − druge potrebne mjere.
− osiguravanje sanitarno-tehničkih i higijenskih uvjeta na Nadzor nad provedbom mjera za zaštitu pučanstva od
površinama, u prostorijama ili objektima koji podliježu zaraznih bolesti, obavljaju nadležni sanitarni inspektori
sanitarnom nadzoru, Državnog inspektorata.
5.3.1. Pregled zadaća, nositelja, operativnih postupaka, kapaciteta i operativnog doprinosa – epidemije i pandemije
R. ZADAĆA OPERATIVNI POSTUPCI, KAPACITETI I OPERATIVNI

IZVRŠITELJI
BR. (MJERA CZ) DOPRINOS
Operativni postupci dio su redovnih poslova nadležnih službi higijensko
- epidemiološke, veterinarske i agrarne službe u provođenju kojih, pored
njihovih resursa, sudjeluju građani, vlasnici stoke i poljoprivrednici.
Služba za epidemiologiju Zavoda za javno zdravstvo Međimurske
županije ima organiziran sustav trajne pripravnosti epidemiologa, a u
cilju ranog otkrivanja izvora zaraze i putova prenošenja zaraze.
Preventivne mjere će se poduzimati ovisno o uzročniku odnosno o
bolesti koja je izazvala epidemiju, a surađivat će sa:
− dežurnim epidemiologom Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo,
− sanitarnom inspekcijom,
− veterinarskom inspekcijom,
− komunikacija putem Centra 112 sa Stožerom civilne zaštite.
Zakon o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti, propisao je posebne mjere − Zavod za javno zdravstvo
Organizacija za sprečavanje i suzbijanje zaraznih bolesti čiji su nositelji: Međimurske županije
preventivnih − za rano otkrivanje izvora zaraze i putova širenja (Zavod za javno (PRILOG 14.)
mjera za
zdravstvo Međimurske županije), − Ordinacije opće medicine
1. slučajeve
− laboratorijsko ispitivanje uzročnika (Zavod za javno zdravstvo (PRILOG 14.)
epidemija,
Međimurske županije), - BIOINSTITUT d.o.o.o.
epizootija,
biljnih bolesti. − prijavljivanja (sve zdravstvene ustanove), Ambulanta Mursko Središće
− prijevoz, izolacija i liječenje oboljelih (Zavod za hitnu medicinu (PRILOG 19.)
Međimurske županije, Županijska bolnica Čakovec),
− provođenje preventivne i obvezne preventivne DDD mjere
(ovlaštene pravne osobe, Zavod za javno zdravstvo Međimurske
županije),
− protuepidemijske DDD mjere (Zavod za javno zdravstvo
Međimurske županije)
− zdravstveni nadzor nad kliconošama, zaposlenicima i drugim
osobama (Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije),
− imunizacija, seroprofilaksa i kemoprofilaksa (Zavod za javno
zdravstvo Međimurske županije),
− informiranje zdravstvenih radnika i pučanstva (Stožer za krizna
stanja Ministarstva zdravstva, Zavod za javno zdravstvo
Međimurske županije).
U slučaju pojave epizootija kao što su: ptičja gripa, svinjska kuga,
kravlje ludilo te druge bolesti nositelji provođenja mjera bit će ekipe:
− Zavoda za javno zdravstvo Međimurske županije - Higijensko
epidemiološka služba,
− Ordinacije opće medicine,
− BIOINSTITUT d.o.o.o. Ambulanta Mursko Središće
− sanitarna inspekcija,
− Veterinarska inspekcija. − Zavod za javno zdravstvo
Međimurske županije
Nadležne službe u provođenju mjera mogu: (PRILOG 14.)
− spriječiti širenje zaraznih bolesti (u stambenim objektima, javnim − Ordinacije opće medicine
Organizacija prostorima, sredstvima javnog prijevoza i prijevoza namjernica)
provođenja (PRILOG 14.)
provedbom DDD postupaka,
kurativnih − izolirati kliconoše, - BIOINSTITUT d.o.o.o.
2. mjera u slučaju − prijaviti zaraznu bolest, Ambulanta Mursko Središće
epidemija, − laboratorijski ispitati uzročnike zaraznih bolesti, (PRILOG 19.)
epizootija i − PU međimurska – PP
− odrediti mjesto za karantenu (za slučaj epidemije/epizootije),
biljnih bolesti. Mursko Središće (PRILOG
− pod nadzor staviti zdravlje zdravstvenih radnika koji skrbe za
oboljele, 16.)
− provjeriti zdravlje osobama školskih, predškolskih i drugih − vlasnici stoke /
ustanova gdje borave djeca, poljoprivrednici
− staviti pod zdravstveni nadzor osobe koje posluju s namirnicama i
koje se bave poslovima osobnih usluga (frizeri, za njegu lica i
tijela),
− provoditi vakcinaciju,
− odrediti mjesto higijenskog odlaganja otpada,
− obaviti pogreb i iskopavanje umrlih (uz suglasnost službe za
unutarnje poslove).
R. ZADAĆA OPERATIVNI POSTUPCI, KAPACITETI I OPERATIVNI

IZVRŠITELJI
BR. (MJERA CZ) DOPRINOS
Nadležne službe u provođenju mjera mogu nalagati: − Zavod za javno zdravstvo
− ograničenje ili zabranu kretanja životinja i prometa životinja Međimurske županije
(naredbom), (PRILOG 14.)
− zabrana održavanja stočnih sajmova i izložbi (naredbom), - BIOINSTITUT d.o.o.o.
Organizacija − zabrana ispaše, kupanja i napajanja životinja na rijekama i Ambulanta Mursko Središće
sudjelovanja potocima (naredbom), (PRILOG 19.)
i uključivanja − zabrana klanja (naredbom), − Državna veterinarska
dodatnih − dezinfekcija osoba koje su bile u dodiru sa zaraženim životinjama, inspekcija (poziva se putem
operativnih − dezinfekcija i deratizacija prostora i objekata za smještaj stoke i Centra 112),
snaga i preradu i čuvanje biljaka,
3. − Poljoprivredna savjetodavna
nositelja u − zabrana uzgoja pojedinih vrsta bilja za određeno vrijeme i na
služba (PRILOG 18.)
provođenju određenom području (naredbom),
mjera naloženih − zabrana stavljanja u promet kontaminiranog bilja i biljnih − fizičke i pravne osobe,
od strane proizvoda te sterilizacija predmeta koji su bili u dodiru s vlasnici usjeva i životinja,
nadležnih uzročnikom zarazne bolesti (naredbom), lovci,
službi. − sterilizirati predmete koji su bili u dodiru s uzročnikom bolesti, − PU međimurska – PP
− uništavati zaraženo bilje (naredbom), Mursko Središće (PRILOG
− objaviti (naredbe) putem sredstava javnog priopćavanja. 16.)
− Mediji javnog priopćavanja
(PRILOG 25.)
− Zavod za javno zdravstvo
Sve navedene pravne osobe bit će angažirane na tehničkom dijelu Međimurske županije
Organizacija sanacije terena. (PRILOG 14.)
provođenja
asanacije s Sahranjivanje poginulih vršit će se na mjesnim grobljima po mjestu − Ordinacije opće medicine
pregledom prebivališta poginulih. (PRILOG 14.)
4. pravnih osoba Prilikom humane asanacije koristit će se poduzeća za pružanje pogrebnih − MURS-EKOM d.o.o.
koje mogu usluga. (PRILOG 8.)
osigurati snage − Detoksikacija, dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija. − PU međimurska – PP
i sredstva za Mursko Središće (PRILOG
asanaciju. − Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije–Služba za
epidemiologiju–odjel za DDD. 16.)
− ovlašteni mrtvozornici
− Grad Mursko Središće
(PRILOG 10.)
Planirati, organizirati, zapovijedati, nadzirati provedbu civilne zaštite. − Stožer civilne zaštite
Provesti mjere gašenja požara. (PRILOG 1.)
Mjeriti kvalitetu zraka, vode, tla. − Dobrovoljna vatrogasna
društva (PRILOG 2.)
Provesti sanaciju opasne tvari na deponiji.
Osigurati snage i sredstva na saniranju posljedica (pregled, popis pravnih
osoba, odgovornih osoba s imenom, prezimenom, brojem telefona, Međimurske županije
Nesreće na (PRILOG 14.)
5. odlagalištima adresom, popis i vrsta opreme i vozila, lokacija vozila).
otpada. Osigurati zdravstveno zbrinjavanje, povrijeđenih i bolesnih. − Zavod za hitnu medicinu
Pružiti medicinsku pomoć povrijeđenim i bolesnim.
(PRILOG 14.)
Provesti animalnu asanaciju i asanaciju terena.
− Ordinacije opće medicine
Provesti DDD mjere (preventivne i -protuepidemijske). (PRILOG 14.)
Provesti animalnu asanaciju i asanaciju terena. − MURS-EKOM d.o.o.
Osigurati promet i zaštitu lokacije. (PRILOG 8.)
− Koordinator na lokaciji
(PRILOG 9.)
5.4. MJERE CIVILNE ZAŠTITE OD EKSTREMNIH kronični bolesnici, starije i nemoćne osobe, osobe koje rade na
TEMPERATURA, TUČE, MRAZA I SUŠE otvorenom prostoru (građevinski radnici, osobe zadužene za
održavanje cesta i javnih površina i sl.). Nepovoljan učinak
Toplinski val predstavlja dugotrajnije razdoblje izrazito
mogu uzrokovati toplinski valovi koji traju dulje vrijeme.
toplog vremena i visokih temperatura, nerijetko praćenog i
visokim postotkom vlage u zraku. Mjeri se u odnosu na
Mjere zaštite od toplinskog vala
uobičajene temperature za pojedino razdoblje određenog
područja. Toplinski valovi predstavljaju opasnost za Toplinski valovi uzrokuju ozbiljne zdravstvene i socijalne
stanovništvo uzrokujući zdravstvene smetnje i povećanu posljedice. Veoma je važno pravovremeno prepoznati simptome
smrtnost. Posebno ugrožene skupine društva su mala djeca, toplotnog udara te što prije započeti s hlađenjem tijela. Kako bi
se građani što bolje zaštitili, uveden je sustav upozoravanja na trebaju se pridržavati Zakona o sustavu obrane od tuče
opasnost od vrućine koji se provodi u razdoblju od 15. svibnja („Narodne novine“, broj 53/01, 55/07). Obrana od tuče
do 15. rujna. Temeljem prognoze temperature zraka za tekući obuhvaća poslove istraživanja i poslove operativne obrane od
dan i sljedeća četiri dana, Državni hidrometeorološki zavod tuče.
objavljuje upozorenja na opasnost od vrućine na sljedeće četiri
Mraz nastaje kada se krute površine u dodiru s zrakom
razine: nema opasnosti, umjerena opasnost, velika opasnost i
vrlo velika opasnost. Pravovremene preventivne mjere mogu ohlade ispod točke smrzavanja vode, te se na njima natalože
smanjiti broj umrlih od toplinskih valova, te su zbog toga kristali leda. Uvjeti smrzavanja mogu se pojaviti tijekom
veoma bitne preporuke za zaštitu od velikih vrućina (rashlađenje proljeća, jeseni ili zime. Rani jesenski mrazevi mogu oštetiti tek
privatnih i poslovnih prostorija, sklanjanje od vrućine, unos iznikle ozime usjeve. Proljetni mraz može izazvati potpune
dovoljne količine tekućine i dr.). štete i gubitak uroda ili dovesti do slabe kvalitete i zakašnjelog
Na području Grada Mursko Središće djeluju timovi hitne prinosa.
medicinske pomoći (Zavoda za hitnu medicinu Međimurske Sve metode ublažavanja smrzavanja temelje se na
županije) koji posjeduje sva potrebna ljudska i materijalna sprječavanju ili nadomještanja gubitka topline zračenjem.
sredstva za odgovor na ukupnost krize koju toplinski val može Pravilan odabir opreme za ublažavanje zamrzavanja za određeni
izazvati. položaj ovisi o mnogim čimbenicima kao što su troškovi
Tuča (grad, krupa) su ledena zrnca koja nastaju u olujnim opreme, troškovi rada i dodatne radne potrebe.
oblacima, velikih vertikalnih dimenzija kad naglo uzlazne i
Posljedice suše ogledaju se gotovo u svim aspektima života
vrtložne struje nose pothlađene kapljice koje se u dodiru sa
kod ljudi, biljaka i životinja. Manjak oborine se može pojaviti
zrncima leda brzo zalede u zrno tuče. Zrno tuče sve više raste
dok zbog svoje težine ne počne padati na zemlju. Zrna tuče tijekom tjedana, mjeseci ili godina što može imati za posljedicu
obično su veličine graška, ali veoma rijetko i veličine kokošjeg smanjenje površinskih i podzemnih zaliha vode, odnosno
jajeta. Tuča kao najkrupniji i najrazorniji oblika padalina može smanjenje protoka vode u vodotocima te razine vode u jezerima
vrlo brzo uzrokovati totalne štete na svim poljoprivrednim i u podzemlju, uzrokujući hidrološku sušu. Pored hidrološke
kulturama koje nisu fizički zaštićene od ove oborine. Kada suše i kratkoročni manjak oborine u vegetacijskom razdoblju
nastupi grmljavinska oluja praćena tučom, velike površine pod može uzrokovati nedostatak vode u tlu (zasušenje) koja je
raznim ekonomski važnim kulturama mogu ostati kompletno potrebna za razvoj biljnih kultura te biljke zaostaju u rastu i
uništene. Oborina tog tipa može nanijeti štetu od 50 do 80%, a razvoju što se u konačnici odražava smanjenjem prinosa i
nerijetko se dogodi da za jakih oluja u samo 15-20 minuta nestabilnošću biljne proizvodnje. Osim nedostatka oborine, kad
nastane 100%-tna šteta. Komadi leda svojim padom s velike dođe do povećanja temperature zraka (zatopljenje) kod biljke
visine nanose direktnu mehaničku štetu svim izloženim se javlja povećana potreba biljke za vodom
dijelovima biljke pa nakon kratkog vremenskog roka usjevi
poput pšenice, ječma, kukuruza i ostalih ratarskih kultura mogu
Mjere zaštite od suše
biti potpuno uništeni. U voćarstvu i vinogradarstvu tuča nanosi
štete listu i plodovima u razvoju pa se tako prinos može znatno U mjerama zaštite od suše i smanjenju eventualnih šteta
smanjiti ili potpuno izgubiti. Krupna tuča može oštetiti pokrove potrebno je sagledati mogućnosti navodnjavanja poljoprivrednih
i ostakljenja na građevinskim objektima te oštetiti vozila. površina izgradnjom sustava za navodnjavanje.
Mjere zaštite od tuča 5.4.1. Pregled zadaća, nositelja, operativnih postupaka,

Jedinice lokalne samouprave, kada je riječ o mjerama kapaciteta i operativnog doprinosa – ekstremne
obrane od tuče, u svojim dokumentima prostornog uređenja, temperature, tuče, mraza i suše

IZVRŠITELJI
BR (MJERA CZ) OPERATIVNI DOPRINOS
Prema Standardnom operativnom postupku za korištenje
vremenskih prognoza Državnog hidrometeorološkog zavoda
obavijest o nadolazećoj opasnosti dolazi u Centar 112 koji
zatim obavještava gradonačelnika.
PODSJETNIK ZA OBAVJEŠĆIVANJE JAVNOSTI
Obavijest sredstvima javnog priopćavanja daje
gradonačelnik ili osoba koju ovlasti:
− službena objava podataka o žrtvama,
Organizacija − stanje na pogođenom području,
1. obavještavanja o − opasnosti za ljude materijalna dobra i okoliš - Gradonačelnik (PRILOG 10.)
pojavi opasnosti − mjere koje se poduzimaju
− putovi evakuacije i lokacijama za prihvat i pružanje
prve medicinske pomoći
− provođenje osobne i uzajamne zaštite
− sudjelovanje i suradnja s operativnim snagama
sustava civilne zaštite,
− pristup dodatnim informacijama
− ostale činjenice u svezi sa specifičnim okolnostima
događaja i dr.

IZVRŠITELJI
BR (MJERA CZ) OPERATIVNI DOPRINOS
10.)
Osiguranje preventivnih mjera, snabdijevanje stanovništva
vodom i hranom, nositelji aktivnosti su Grad Mursko
(PRILOG 2.)
Središće i dobrovoljna vatrogasna društva. Mogućnost
dopreme vode iz izvorišta, cisterni i bunara.
20.)
(PRILOG 2.)
6.)
- Povjerenici civilne zaštite (PRILOG
7.)
- HEP ODS D.O.O. Elektra Čakovec
Organizacija provođenja asanacije
(PRILOG 20.)
Provođenje asanacije terena provodit će komunalne tvrtke,
pravne osobe s građevinskom mehanizacijom, vatrogasne
20.)
snage, povjerenici civilne zaštite, vlasnici kritične
infrastrukture, vlasnici objekata, stanovništvo a po potrebi i
Organizacija − MURS-EKOM d.o.o. (PRILOG 8.)
ostale snage civilne zaštite
provođenja mjera i − QUADRO d.o.o. (PRILOG 8.)
aktivnosti sudionika − TEKELI PROJEKT INŽENJERING
operativnih snaga d.o.o (PRILOG 8.)
civilne zaštite − MILENA GRADNJA d.o.o.
2. (PRILOG 8.)
za preventivnu
zaštitu i otklanjanje − GRADNJA ŽGANEC d.o.o.
posljedica (PRILOG 8.)
ekstremnih Organizacija pružanja prve medicinske pomoći i
vremenskih uvjeta - Stožer civilne zaštite (PRILOG 1.)
medicinskog zbrinjavanja
- Zavod za javno zdravstvo
Stožer prikuplja informacije o stanju objekata za pružanje
zdravstvenih usluga.
14.)
Stožer prikuplja informacije o stanju medicinske opreme i
zaliha lijekova te sanitetskog materijala.
Međimurske županije (PRILOG 14.)
Prvu pomoć pružit će Zavod za hitnu medicinu Međimurske
županije i ordinacije opće medicine.
14.)
Medicinsko zbrinjavanje provodit će ordinacije opće
- Županijska bolnica Čakovec
medicine i Županijska bolnica Čakovec.
(PRILOG 14.)
Psihološku potporu pružit će djelatnici Centra za socijalnu
skrb Čakovec – Podružnice Mursko Središće.
- Županijska bolnica Čakovec
U slučaju potrebe, gradonačelnik traži pomoć od
(PRILOG 14.)
Organizacija pružanja veterinarske pomoći
Stožer prikuplja informacije o stoci i domaćim životinjama
koje su bez nadzora.
Za praćenje stanja i provođenje aktivnosti na sprečavanju
- Lovačke udruge (PRILOG 5.)
nastanka ili širenja zaraznih bolesti zadužena je
BIOINSTITUT d.o.o.o. Ambulanta Mursko Središće.
(PRILOG 2.)
Pregled raspoloživih − MURS-EKOM d.o.o. (PRILOG 8.)
operativnih − QUADRO d.o.o. (PRILOG 8.)
kapaciteta za − TEKELI PROJEKT INŽENJERING
otklanjanje MTS operativnih snaga i pravnih osoba od interesa za sustav d.o.o (PRILOG 8.)
3.
posljedica od civilne zaštite − MILENA GRADNJA d.o.o.
ekstremnih (PRILOG 8.)
vremenskih uvjeta s − GRADNJA ŽGANEC d.o.o.
utvrđenim zadaćama (PRILOG 8.)
- tvrtke i obrti koji mogu pomoći
MTS
Troškovi
angažiranih pravnih Troškovi aktiviranja snaga sustava civilne zaštite koje su u
4.
osoba i redovnih ingerenciji Grada snosi Grad (PRILOG 31.)
službi
5.5. MJERE CIVILNE ZAŠTITE OD KLIZIŠTA vremensko razdoblje: reduciranjem vrijednosti nekretnina u
ugroženim područjima, gubitkom produktivnosti zbog
Klizište je dio padine na kojem je došlo do kretanja tla ili
oštećenja na dobrima ili prekidom prometa, smanjenjem
stijenske mase, zbog poremećaja u stabilnosti padine kao
produktivnosti prouzročenim smrću ljudi, ozljedama ili
posljedica geološke građe terena (litološki sastav, slojevitost,
psihološkim traumama i, konačno, troškovima sanacije šteta.
stupanj litifikacije, prisutnost pukotina), geomorfoloških
Troškovi sanacije klizišta su veoma visoki i često premašuju
obilježja područja (nagib padine, dužina površine klizanja),
vrijednosti građevina koje ugrožava ili je tijekom klizanja
hidrogeoloških uvjeta (razina i režim podzemnih voda),
oštetilo.
meteoroloških uvjeta (količina padalina, topljenje snijega),
vegetacijskih uvjeta, antropogenih utjecaja (zasijecanje nožice
padine pri građevinskim radovima, natapanje zemljišta Mjere zaštite u urbanističkim planovima i građenju
otpadnim vodama, nasipavanje materijala na padinama, sječa Mjere zaštite u urbanističkim planovima i građenju
šuma), ali i vrlo često drugih utjecaja (potresi, vibracije, utjecaj uključuju zabranu izgradnje stambenih, poslovnih i drugih
promjene nivoa akumulacije). građevina na područjima bilo potencijalnih ili postojećih
Klizanja predstavljaju ozbiljan problem gotovo u svim klizišta, a ukoliko je neka vrsta izgradnje eventualno moguća
dijelovima svijeta, jer uzrokuju ekonomske ili socijalne gubitke, prethodno je prethodno izvršiti sanaciju klizišta, a prema
izravne ili neizravne, na privatnim i/ili javnim dobrima. Izravne potrebi geološka ispitivanja.
štete nastaju u trenutku aktiviranja klizišta, oštećivanjem
objekata i ljudskim gubicima (smrt ili povreda) unutar granica 5.5.1. Pregled zadaća, nositelja, operativnih postupaka,
prostiranja klizišta. Indirektne štete se iskazuju i kroz duže kapaciteta i operativnog doprinosa – klizišta

IZVRŠITELJI
Za prikupljanje informacija o stanju
prohodnosti prometnica zadužen je:
− Koordinator na lokaciji (PRILOG
9.)
Stožer utvrđuje prioritete u raščišćavanju ruševina.
Stožer nakon analize određuje mobilizaciju materijalno– − Stožer civilne zaštite (PRILOG 1.)
tehničkih sredstava. − PU međimurska − PP Mursko
Ako postojeće snage i materijalna sredstva nisu dovoljna, Središće (PRILOG 16.)
gradonačelnik traži pomoć od Međimurske županije. − Postrojba civilne zaštite (PRILOG
Sigurnim zonama u ugroženom području mogu se definirati 6.)
svi otvoreni prostori na udaljenosti ½ visine zgrade. Mogu − Povjerenici civilne zaštite
se poistovjetiti s lokacijama za prikupljanje i prihvat − (PRILOG 7.)
stanovništva.
− HGSS – Stanica Čakovec (PRILOG
U raščišćavanju ruševina i spašavanju zatrpanih osoba
4.)
Organizacija sudjeluju: JVP Čakovec, dobrovoljna vatrogasna društva,
spašavanja i HGSS – Stanica Čakovec, postrojba civilne zaštite opće − Dobrovoljna vatrogasna društva
raščišćavanja, namjene. (PRILOG 2.)
zadaće sudionika i U početku je najvažnije osigurati prohodnost putova i − MURS-EKOM d.o.o. (PRILOG 8.)
operativnih snaga osigurati vodu za piće, kako za snage civilne zaštite, tako i za − QUADRO d.o.o. (PRILOG 8.)
civilne zaštite stanovništvo. − TEKELI PROJEKT
koje raspolažu Komunikacija sa Stožerom civilne zaštite i drugim INŽENJERING d.o.o (PRILOG 8.)
1. kapacitetima za operativnim snagama sustava civilne zaštite ostvaruje se − MILENA GRADNJA d.o.o.
spašavanje iz putem telefona, mobitela ili e-mailom. (PRILOG 8.)
ruševina na svim − GRADNJA ŽGANEC d.o.o.
razinama sustava (PRILOG 8.)
i drugi podaci
− Udruge (PRILOG 5.)
bitni za operativno
djelovanje Stožera − Postrojba civilne zaštite (PRILOG
civilne zaštite Evakuacija i zbrinjavanje stanovništva, materijalnih i 6.)
kulturnih dobara, osobna i uzajamna pomoć te obavljanje − Povjerenici civilne zaštite
potrebnih radnji i izvođenje radova na ruševinama izvršit će − (PRILOG 7.)
snage sustava civilne zaštite − Dobrovoljna vatrogasna društva
(PRILOG 2.)
− TEKELI PROJEKT
Organizaciju za prikupljanje, prijevoz i odlaganje izvršava
INŽENJERING d.o.o (PRILOG 8.)
koncesionar za odvoz otpada Grada i pravne osobe s
građevinskom mehanizacijom s područja nadležnosti Grada. − MILENA GRADNJA d.o.o.
(PRILOG 8.)
(PRILOG 8.)

IZVRŠITELJI
- HEP ODS d.o.o. Elektra Čakovec
(PRILOG 20.)
Organizacija zaštite - Međimurske vode d.o.o. (PRILOG
Redovna opskrba vodom
objekata kritične 20.)
infrastrukture Popravak telefonske infrastrukture (područne centrale, mjesne
i suradnja s - HAKOM (PRILOG 20.)
2. centrale, repetitori, stupovi nadzemne telefonske mreže)
pravnim osobama
s ciljem osiguranja - Županijska uprava za ceste
kontinuiteta Međimurske županije (PRILOG
njihovog djelovanja 24.)
Popravak prometnica
10.)
Sukladno Planu zaštite od požara, Stožer prikuplja
informacije o požarnoj opasnosti, a za to je zadužen je član
Organizacija Stožera za protupožarnu zaštitu.
gašenja požara Stožer se informira o potrebi iskapčanja pojedinih energenta - Dobrovoljna vatrogasna društva
3. (nositelji, zadaće, na prijedlog člana Stožera za protupožarnu zaštitu. (PRILOG 2.)
nadležnosti i Ako dobrovoljna vatrogasna društva ne može sanirati - JVP Čakovec (PRILOG 2.)
usklađivanje) nastalu požarnu opasnost zatražit će pomoć od JVP Čakovec
sukladno Procjeni ugroženosti od požara i tehnoloških
eksplozija za Međimursku županiju.
Stožer definira prioritete u sanaciji prometnica - Stožer civilne zaštite (PRILOG 1.)
Za ocjenu stanja i funkcionalnosti prometa i komunikacijskih
sustava i objekata zadužena je PU međimurska – PP Mursko
Središće, Županijska uprava za ceste Međimurske županije.
Donošenje odluka o zabrani cestovnog prometa poradi
- PU međimurska – PP Mursko
zaštite sigurnosti na pogođenom području u nadležnosti je PU
Organizacija Središće (PRILOG 16.)
reguliranje prometa - Županijska uprava za ceste
4. Uspostavu alternativnih prometnih pravaca provodi PU
i osiguranja za Međimurske županije (PRILOG
vrijeme intervencija 24.)
Nadzor i čuvanje ugroženog područja provodi PU
Osiguravanje područja intervencija provodi PU međimurska
– PP Mursko Središće.
Osiguranje telekomunikacijskih veza korisnika s prednošću
uporabe provodi HT d.d.
Stožer prikuplja informacije o stanju objekata za pružanje
zdravstvenih usluga, a za to je zadužen član Stožera za - Koordinator na lokaciji (PRILOG
zdravstveno zbrinjavanje. Stožer prikuplja informacije o 9.)
stanju medicinske opreme i zaliha lijekova te sanitetskog - Stožer civilne zaštite (PRILOG 1.)
materijala.
Organizacija
pružanja
5. medicinske pomoći Prvu pomoć pružit će Zavod za hitnu medicinu Međimurske
14.)
i medicinskog županije i ordinacije opće medicine.
zbrinjavanja
14.)
Opskrbu sanitetskim materijalom i opremom osigurat će
ordinacije opće medicine. - Ordinacije opće medicine (PRILOG
U slučaju potrebe, gradonačelnik traži pomoć od Međimurske 14.)
županije.
Stožer prikuplja informacije o stoci i domaćim životinjama
koje su bez nadzora. Načelnik Stožera zatražit će podatke od
povjerenika za civilnu zaštitu za: praćenje stanja i provođenje
Organizacija - BIOINSTITUT d.o.o.o. Ambulanta
aktivnosti na sprječavanju nastanka ili širenja zaraznih
6. pružanja Mursko Središće (PRILOG 19.)
bolesti, nadzor nad prometom i distribucijom namirnica
veterinarske pomoći - Lovačke udruge (PRILOG 5.)
životinjskog porijekla, prikupljanje i zbrinjavanje životinja,
liječenje, klanje ili eutanazija životinja i druge provedbene
aktivnosti.

IZVRŠITELJI
Za organizaciju prikupljanja životinjskih leševa zadužena
je BIOINSTITUT d.o.o. Praćenje stanja i provođenje
aktivnosti na sprječavanju nastanka ili širenja zaraznih - BIOINSTITUT d.o.o.o. Ambulanta
bolesti u nadležnosti je Zavoda za javno zdravstvo – Mursko Središće (PRILOG 19.)
higijensko epidemiološka služba. Neškodljivo uklanjanje - Lovačke udruge (PRILOG 5.)
ranjenih, ozlijeđenih ili bolesnih životinja u nadležnosti je
BIOINSTITUTA d.o.o.
Gradonačelnik uz konzultaciju sa Stožerom civilne zaštite
donosi Odluku o provođenju evakuacije stanovništva,
materijalnih dobara i životinja s određenog područja
ovisno o događaju. Odluka se prenosi sredstvima javnog
ili sredstvima lokalnog priopćavanja, a može se prenijeti
i sustavima za uzbunjivanje, davanjem znaka nadolazeća
opasnost i govornim informacijama. Također Odluka
se može prenijeti i putem povjerenika civilne zaštite za
određeno područje ili dijelove naselja odnosno za područje
pojedinog mjesnog odbora. Paralelno s dostavom obavijesti
o provođenju evakuacije, pokreće se aktiviranje sustava
evakuacije od strane gradonačelnika ili načelnika Stožera
6.)
civilne zaštite i pravne osobe s prometnim sredstvima za
prijevoz stanovništva kao i PP Mursko Središće poradi
(PRILOG 7.)
reguliranja prometa i osiguranja provođenja evakuacije te
Organizacija - Dobrovoljna vatrogasna društva
zaštite imovine osoba koje su napustile područje. Planiranje
7. provođenja (PRILOG 2.)
evakuacije u slučaju razornog potresa na području Grada
evakuacije - PU međimurska – PP Mursko
provodit će se prvenstveno za stanovništvo koje stanuje u
starijim stambenim objektima. Evakuacija/samoevakuacija
stanovništva započinje nakon utvrđene opasnosti i zapovijedi
za evakuaciju od gradonačelnika. Evakuacija stanovništva
– Podružnica Mursko Središće
provodit će se uglavnom osobnim vozilima građana. Za
(PRILOG 15.)
početak provođenja evakuacije angažirat će se povjerenici
civilne zaštite. Nakon mobilizacije, provođenje evakuacije
izvršit će dobrovoljna vatrogasna društva i prijevoznici.
Prihvat i smještaj ugroženog stanovništva vršit će se u
sportskoj dvorani Osnovne škole Mursko Središće. Ekipe
za prihvat ugroženog stanovništva (PRILOG 13.) čine
ekipe za prihvat stanovništva na navedenim lokacijama.
Pravce evakuacije zavisno od nastale situacije ugroženog
područja odredit će Stožer u suradnji s PP Mursko Središće i
povjerenicima civilne zaštite.
Organizacija Razrađeno u točci 5.8.
spašavanja
8. i evakuacije
ranjivih skupina
stanovništva
U zbrinjavanju ugroženog i stradalog stanovništva angažirat - GDCK Čakovec (PRILOG 3.)
će se: redovne zdravstvene institucije i ustanove, GDCK - Centar za socijalnu skrb Čakovec
Čakovec, Centar za socijalnu skrb Čakovec – Podružnica – Podružnica Mursko Središće
Mursko Središće, ekipe za prihvat ugroženog stanovništva. (PRILOG 15.)
Potrebnu hranu, prijevoz i ostalo osigurat će stručne službe - Ekipe za prihvat ugroženog
Grada. Za prihvat ugroženog stanovništva i GDCK Čakovec stanovništva (PRILOG 13.)
uz pomoć udruge građana organiziraju razmještaj u objektima - Udruge (PRILOG 5.)
Organizacija namijenjenim za smještaj evakuiranog stanovništva, - Ordinacije opće medicine
9. provođenja organiziraju postavljanje ležajeva, uređenje prostora, - (PRILOG 14.)
zbrinjavanja određuju dežurne osobe, organiziraju dobavu hrane i vode za - Dobrovoljna vatrogasna društva
piće. Centar za socijalnu skrb Čakovec – Podružnica Mursko (PRILOG 2.)
Središće uspostavlja usku suradnju u provedbi navedenih - Zavod za hitnu medicinu
zadaća s organizacijom Crvenog križa u materijalnom i Međimurske županije (PRILOG
drugom osiguranju potreba osoba koje podliježu zbrinjavanju. 14.)
Timovi opće medicine pružaju psiho-socijalnu i zdravstvenu - BIOINSTITUT d.o.o.o. Ambulanta
njegu osobama na zbrinjavanju i upućuju prema potrebi u Mursko Središće (PRILOG 19.)
specijalizirane zdravstvene ustanove - Povjerenici civilne zaštite
(PRILOG 7.)

IZVRŠITELJI
Udruge pomažu u zadovoljavanju potreba osoba na

zbrinjavanju, pripremanju hrane, opsluživanju te organizaciji
društvenog života u objektima.
Dobrovoljna vatrogasna društva sudjeluju u dobavi potrebnih
količina pitke i tehničke vode, prijenosu bolesnih osoba u
transportna sredstva, prijevozu i drugo.
Pregled mogućih lokacija za podizanje šatorskih i drugih
privremenih naselja:
− zelene površine na području Grada (blizina mogućih
priključaka na infrastrukturu).
Za pružanje prve medicinske pomoći na području Grada
pobrinut će se Zavod za hitinu medicinu Međimurske
županije, GDCK Čakovec, HGSS – Stanica Čakovec, Centar
za socijalnu skrb Čakovec – Podružnica Mursko Središće.
Nositelj veterinarskog zbrinjavanja na području Grada
je BIOINSTITUT d.o.o.o. Ambulanta Mursko Središće.
Smještaj stoke vršit će vlasnici stoke uz koordinaciju
povjerenika za civilnu zaštitu i Stožera civilne zaštite.
Stočna hrana uskladištit će se u privatna domaćinstva prema
raspoloživim kapacitetima.
Identifikacija poginulih
Sanitarni nadzor na ukapanjem mrtvih provodi pogrebno

poduzeće uz djelatnike groblja.
- MURS-EKOM d.o.o. (PRILOG 8.)
Sahranjivanje poginulih vršiti će se na mjesnim grobljima po
mjestu prebivališta poginulih (Zemljovid – točka 4.)
Organizacija
provođenja
10. humane asanacije Prilikom humane asanacije za pružanje pogrebnih usluga
i identifikacije koristit će usluge pogrebnih poduzeća. Organizacija humane - MURS-EKOM d.o.o. (PRILOG 8.)
poginulih asanacije i identifikacija poginulih vršit će se po posebnim - PU međimurska – PP Mursko
propisima (sudac, policijski službenik, liječnik, povjerenik Središće (PRILOG 17.)
CZ-a i dr.).
Prilikom humane asanacije za pružanje pogrebnih usluga

koristit će usluge pogrebnih poduzeća. Organizacija humane
asanacije i identifikacija poginulih vršit će se po posebnim - MURS-EKOM d.o.o. (PRILOG 8.)
propisima (sudac, policijski službenik, liječnik, povjerenik
CZ-a i dr.).
Organizacija - Zavod za javno zdravstvo

Utvrđuju se nositelji sukladno operativnim planovima
higijensko- Međimurske županije – Higijensko
11. nositelja razrađuju zadaće i postupci pričuvnih kapaciteta,
epidemiološke epidemiološka služba (PRILOG
posebno osobne i uzajamne zaštite.
zaštite 14.)
Stožer prikuplja informacije o stanju vodoopskrbnog sustava,

a za to je zadužen član Stožera za vodoopskrbu uz suradnju sa
Zavodom za javno zdravstvo Međimurske županije.
Do uspostave vodoopskrbnog sustava organizira se dovoz
- Zavod za javno zdravstvo
vode na punktove po ugroženom području, a raspored
određuje član Stožera za protupožarnu zaštitu. Stožer
Organizacija 14.)
određuje minimalne dnevne količine vode po osobi.
12. osiguravanja hrane i - GDCK Čakovec (PRILOG 3.)
U slučaju onečišćenja vode u zdencima aktivirat će se
vode za piće - Povjerenici civilne zaštite
operativne snage civilne zaštite radi dezinfekcije zdenaca,
(PRILOG 7.)
a prema uputama Zavoda za javno zdravstvo Međimurske
županije.
(PRILOG 2.)
Stožer organizira dopremu prehrambenih artikala.
Stožer organizira distribuciju hrane.

IZVRŠITELJI
Stožer započinje prikupljanje podataka o stanju u srušenim i
oštećenim objektima, posebno u javnim školama, domovima,
crkvama, trgovinama, ugostiteljskim objektima.
Informacije se prikupljaju od strane gradonačelnika, - Stožer civilne zaštite (PRILOG 1.)
predsjednika mjesnih odbora i povjerenika civilne zaštite po - Grad Mursko Središće (PRILOG
mjesnim odborima i Centra 112. 10.)
Organizacija
Informiranje građana o mjerama i postupcima za zaštitu - Povjerenici civilne zaštite
središta za
13. zdravlja, života i imovine, informiranje o evakuaciji i (PRILOG 7.)
informiranje
mjestima okupljanja, osiguranje vozila za evakuaciju, - Koordinator na lokaciji (PRILOG
stanovništva
osiguranje hrane i vode za piće, utvrđivanje lokacija, prihvat 9.)
i zbrinjavanje stanovništva, organizacija života u prihvatnom - Mediji javnog priopćavanja
centru (koristi se sustav javnog uzbunjivanja, lokalne radio (PRILOG 25.)
stanice, Internet za prenošenje uputa o postupcima bitnim za
preživljavanje tijekom trajanja događaja i mjerama koje treba
provesti nakon njegovog okončanja),
Osiguranje ljudstva i materijalnih sredstava
10.)
10.)
Za prihvat sanitetskog materijala i lijekova zadužen je Grad.
Organizacija prihvata pomoći i pripreme objekata za
(PRILOG 7.)
zbrinjavanje – sportska dvorana OŠ Mursko Središće.
Organizacija - Dobrovoljna vatrogasna društva
14.
prihvata pomoći (PRILOG 2.)
Punkt za prihvat pomoći bit će uspostavljen u zgradi Doma
zdravlja Čakovec – Ambulanta Mursko Središće, a za
prihvat je zadužen član Stožera za zdravstveno zbrinjavanje.
14.)
Vatrogasne postrojbe prihvaćaju se na lokaciji vatrogasnog
doma, a za prihvat je zadužen član Stožera za protupožarnu
(PRILOG 2.)
zaštitu.
Organizacija - Centar za socijalnu skrb Čakovec
Psihološku potporu pružit će djelatnici Centra za socijalnu
15. pružanja psihološke – Podružnica Mursko Središće
skrb Čakovec – Podružnice Mursko Središće.
pomoći (PRILOG 15.)
Troškovi
angažiranih pravnih Troškovi aktiviranja snaga sustava civilne zaštite koje su u
16.
osoba i redovnih ingerenciji Grada snosi Grad (PRILOG 31.)
službi
5.6. MJERE CIVILNE ZAŠTITE OD INDUSTRIJSKIH koncentraciji i količini opasne tvari u postrojenju, geofizičkom
NESREĆA položaju, njegovoj udaljenosti od najbližeg naselja te brzini
reagiranja snaga spašavanja.
Nesreća u tehnološkom postrojenju može nastati uslijed
istjecanja i/ili eksplozije opasne tvari koje može biti posljedica Mjere zaštite
korištenja neispravne opreme, nemarnog rada ili namjerne
U blizini lokacija gdje se proizvode, skladište, prerađuju,
diverzije. Mogućnost nastanka tehničko-tehnoloških nesreća za
prevoze, sakupljaju ili obavljaju druge radnje s opasnim tvarima
koje postoji opasnost prerastanja u veliku nesreću ili katastrofu ne preporučuje se gradnja objekata u kojem boravi veći broj
ovisi o vrsti, koncentraciji i količini opasne tvari na lokaciji. osoba (dječji vrtići, škole, sportske dvorane, stambene
Posljedice i utjecaji ovakvih katastrofa na okolinu mogu biti građevine i sl.). Nove objekte koji se planiraju graditi u kojima
raznovrsne. Najvažniji utjecaj koji mogu imati je ponajprije na se pojavljuju opasne tvari potrebno je locirati na način da u
život i zdravlje ljudi nastanjenih u bližoj i daljoj okolini, zatim slučaju nesreće ne ugrožava stanovništvo (rubni dijelovi
na stanje u okolišu te na okolno gospodarstvo i objekte kritične poslovnih zona) te obvezivati na uspostavu sustava za
infrastrukture. Jačina utjecaja katastrofe ovisi o vrsti, uzbunjivanje i uvezivanje na 112.
5.6.1. Pregled zadaća, nositelja, operativnih postupaka, kapaciteta i operativnog doprinosa – industrijske nesreće
R. ZADAĆA (MJERA OPERATIVNI POSTUPCI, KAPACITETI I
IZVRŠITELJI
BR. CZ) OPERATIVNI DOPRINOS
Pregled operatera
područja postrojenja
i rizika iz izvješća o Postupaju sukladno operativnim planovima.
1. sigurnosti i unutarnjih U nedostatku vlastitih snaga traže pomoć s razine − Operateri koji koriste opasne tvari
planova operatera Grada Mursko Središće.
za svako područje
postrojenja

IZVRŠITELJI
(PRILOG 2.)
6.)
7.)
- MURS-EKOM d.o.o. (PRILOG 8.)
Identifikacija lokalnih Evakuacija i zbrinjavanje. Mursko Središće (PRILOG 19.)
2.
resursa za pokrivanje Humana i animalna asanacija: pružanje medicinske - Zavod za hitnu medicinu
nepokrivenih zadaća pomoći, intervencija kod onečišćenja tla. Međimurske županije (PRILOG 14.)
− TEKELI PROJEKT INŽENJERING
d.o.o (PRILOG 8.)
− MILENA GRADNJA d.o.o.
(PRILOG 8.)
(PRILOG 8.)
Utvrđivanje načelnog
sustava ekspertnih Grad Mursko Središće će izabrati ekspertni tim koji će
timova za pripremu procijeniti moguće posljedice izvanrednog događaja i
aktualnih stručnih predložiti mjere civilne zaštite te tehničke intervencije.
3.
prosudbi i razvoja Za članove ekspertnog tima predlaže se Vatrogasni − Ekspertni tim (PRILOG 12.)
mogućih posljedica zapovjednik JVP Čakovec, operateri s opasnim tvarima
izvanrednog događaja te itd. Ekspertni tim stoji na dispoziciji gradonačelniku i
predlaganje poduzimanja Stožeru civilne zaštite.
mjera civilne zaštite
U slučaju akcidenta obveze pravne osobe dužne su:
- obavijestiti županijski centar 112 i Policijsku
postaju na 192 o nesreći s opasnom tvari i
provedbi postupka civilne zaštite na postrojenju.
Prilikom preuzimanja obavijesti dežurni operater treba
od očevica izvanrednog događaja zatražiti sljedeće
podatke:
- ime/naziv fizičke ili pravne osobe koja je
dostavila obavijest,
- datum i vrijeme kada je primijećen akcident ili
Pregled obveza događaj koji može izazvati akcident, - Koordinator na lokaciji (PRILOG 9.)
4. operatera u čijem - područje akcidenta ili događaja koji može - Pravne osobe, operateri
području postrojenja je prouzročiti akcident, - prijevoznici
došlo do nesreće - jačinu i opseg akcidenta s opasnom tvari,
- opis akcidenta,
- podatke o izvoru akcidenta ili mogućem izvoru
akcidenta.
Policijska postaja radi provjeru navedene informacije
i potvrđuje Operativnom dežurstvu koje izvješćuje
Centar 112.
Centar 112 izvještava interventne jedinice o nastalom
događaju (vatrogasci, hitna pomoć, pravne osobe za
postupanje sa opasnim tvarima, ekspertnu jedinicu i
gradonačelnika).
Grad planira, organizira, usklađuje i nadzire provođenje - PU međimurska – PP Mursko
Pregled redovnih službi, zadaća civilne zaštite. Središće (PRILOG 16.)
operativnih snaga Provode mjere tehničkih intervencija, gašenje požara, - Dobrovoljna vatrogasna društva
i drugih potrebnih sanacije prosutih, prolivenih opasnih tvari. (PRILOG 2.)
kapaciteta za provođenje Zdravstveno zbrinjavanje teže povrijeđenih osoba. - MUP, Ravnateljstvo civilne zaštite,
5. mjera i aktivnosti Organizacija pružanja veterinarske pomoći. Područni ured civilne zaštite
civilne zaštite s posebno Reguliranje prometa za vrijeme intervencije. Varaždin, Služba civilne zaštite
utvrđenim zadaćama za Čakovec (PRILOG 11.)
svaku od operativnih
snaga - Dobrovoljna vatrogasna društva
Gašenje požara
(PRILOG 2.)

IZVRŠITELJI
Reguliranje prometa
Lokacije za dekontaminaciju
Međimurske županije (PRILOG 14.)
Pružanje prve pomoći
14.)
Veterinarska pomoć i animalna asanacija
Komunalna poduzeća - MURS-EKOM d.o.o. (PRILOG 8.)
7.)
Sklanjanje i evakuacija - Dobrovoljna vatrogasna društva
(PRILOG 2.)
- Ekipe za prihvat ugroženog
stanovništva (PRILOG 13.)
Zbrinjavanje - Centar za socijalnu skrb Čakovec
– Podružnica Mursko Središće
(PRILOG 15.)
Operateri na čijoj lokaciji je došlo do nesreće spašavat
će materijalna dobra i okoliš svojim materijalno-
tehničkim snagama i ljudstvom.
Dobrovoljna vatrogasna društva i komunalna poduzeća
osigurat će materijalno-tehnička sredstva i prijevoz
materijalnih dobara na lokacije za pohranu spašenih
materijalnih dobara.
Autoprijevoznici će pomoći u evakuaciji materijalnih
dobara.
Potrebno je:
- odrediti pravne osobe, operatere zadužene za
spašavanje materijalnih dobara (pregled-popis, − MURS-EKOM d.o.o. (PRILOG 8.)
navesti odgovorne osobe, ime i prezime, broj − QUADRO d.o.o. (PRILOG 8.)
Organizacija spašavanja
telefona i mobitela, adresa) − TEKELI PROJEKT INŽENJERING
materijalnih dobara
- odrediti lokaciju i rezervnu lokaciju za pohranu d.o.o (PRILOG 8.)
i sastavnica okoliša
spašenih materijalnih dobara koja ne treba − MILENA GRADNJA d.o.o.
(pravne osobe, redovne
dekontaminirati (pregled-popis lokacija, (PRILOG 8.)
službe i djelatnosti,
6. odgovorna osoba za prijem dobara te njeno ime − GRADNJA ŽGANEC d.o.o.
obveze drugih
i prezime, broj telefona i mobitela, adresa) (PRILOG 8.)
operativnih snaga civilne
- odrediti lokaciju i rezervnu lokaciju za pohranu - tvrtke i obrti koji mogu pomoći MTS
zaštite kao i provođenje
mjera osobne i uzajamne spašenih materijalnih dobara koja treba
(PRILOG 2.)
zaštite) dekontaminirati (pregled-popis lokacija,
odgovorna osoba za prijem dobara te njeno ime
i prezime, broj telefona i mobitela, adresa)
- načiniti popis spašenih materijalnih dobara i
lokaciju gdje se ista nalaze
- napraviti upute i obavijesti (vrijedi za sve
građane) za provedbu mjera osobne i uzajamne
zaštite
- napraviti upute za provedbu mjera CZ,
sklanjanje, evakuacija, zbrinjavanje, asanacija.
- predvidjeti naknadu troškova i izraditi zahtjeve
(sukladno Zakonu o sustavu civilne zaštite,
Pravilniku o mobilizaciji)
Ustrojavanje
operativnog dežurstva, Operativno dežurstvo ustrojit će Stožer civilne zaštite u
− Stožer civilne zaštite (PRILOG 1.)
prijema i prijenosa slučaju akcidenta s opasnim tvarima.
7. − Dobrovoljna vatrogasna društva
informacija, pozivanja Operativno dežurstvo činit će predstavnik dobrovoljnog
(PRILOG 2.)
osoba, obavješćivanja i vatrogasnog društva i član Stožera.
uzbunjivanja

IZVRŠITELJI
Upoznavanje − Stožer civilne zaštite (PRILOG 1.)
Upoznavanje stanovništva s postupcima u slučaju
stanovništva sa žurnim − Dobrovoljna vatrogasna društva
primjene dijela plana vršit će Stožer civilne zaštite, a
8. mjerama i drugim (PRILOG 2.)
odnosi se na evakuaciju stanovništva i pružanje osobne
postupcima u slučaju − Povjerenici civilne zaštite (PRILOG
i uzajamne zaštite u slučaju akcidenta.
nesreće 7.)
Plan izvješćivanja javnosti o nastanku izvanrednog
- Gradonačelnik (PRILOG 10.)
događaja i poduzetim mjerama razrađen je kod
Informiranje javnosti operatera opasnih tvari sukladno ranijoj i novoj
- MUP, Ravnateljstvo civilne zaštite,
9. o nesreći i poduzetim zakonskoj regulativi, te kod lokalne samouprave i kao
Područni ured civilne zaštite
mjerama redovna djelatnost. Služba civilne zaštite Čakovec
Varaždin, Služba civilne zaštite
vrši adekvatna informiranja i usmjeravanja građana po
Čakovec (PRILOG 11.)
ovim vrstama ugroza incidenata.
Zahtjeve za naknadu troškova angažiranja pravnih
osoba i redovnih službi vršit će se od strane davatelja − Grad Mursko Središće (PRILOG
Financiranje provedbe
10. usluga odnosno angažiranih pravnih osoba i redovnih 10.)
aktivnosti.
službi prema nadležnom Stožeru civilne zaštite na − Operateri
razini Grada.
5.7. NAČIN ZAHTIJEVANJA I PRUŽANJA POMOĆI najprimjerenija mjesta i građevine za provođenje skrbi i
IZMEĐU RAZLIČITIH HIJERARHIJSKIH RAZINA osiguravanje hitnih potreba osoba s invaliditetom.
SUSTAVA CIVILNE ZAŠTITE U VELIKOJ NESREĆI I
KATASTROFI 5.8.1. Informiranje
Grad Mursko Središće nakon što je aktivirao sve raspoložive Nužno je redovno informirati osobe s invaliditetom o
snage sustava civilne zaštite iz njene nadležnosti koje su se načinima na koje je moguće kontaktirati hitne službe.
pokazale nedostatne u sprečavanju odnosno otklanjanju Pored općih uputa o brojevima hitnih službi upućenih svim
posljedici u velikim nesrećama može zahtijevati pomoć s više građanima, potrebno je informirati javnost o:
razine. Pomoć će zatražiti s županijske odnosno državne razine − mogućnosti slanja SMS poruka u rizičnoj situaciji na
putem Centra 112 (PRILOG 35.). broj 112, koja je pružena osobama s oštećenjem sluha,
− aplikaciji e – dojava Ministarstva unutarnjih poslova
5.8. OSIGURAVANJE SPECIFIČNIH POTREBA OSOBA (MUP),
S INVALIDITETOM − aplikaciji “Policija – sigurnost i povjerenje” za
upućivanje dojava policiji (osoba pametnim telefonom
Temeljem članka 25. Pravilnika o nositeljima, sadržaju i fotografira ili snimi događaj, pri čemu je poželjno imati
postupcima izrade planskih dokumenata u civilnoj zaštiti te uključene geografske koordinate – lokacija uređaja,
načinu informiranja javnosti u postupku njihova donošenja kako bi se skratilo vrijeme potrebno za intervenciju;
(„Narodne novine“ broj 66/21), plan djelovanja civilne zaštite aplikacija služi i kao “poziv u pomoć” ako se osoba
lokalne samouprave mora sadržavati osiguravanje specifičnih izgubila i potrebno je organizirati traganje i spašavanje;
potreba svake osobe s invaliditetom. aplikacija omogućava jednostavniju i bržu komunikaciju
Grad Mursko Središće je dužan osigurati uzbunjivanje, s policijom gluhim i nagluhim osobama te osobama s
evakuaciju i zbrinjavanje svojih stanovnika sa specifičnim teškoćama u govoru; aplikacija je učinkovitija od slanja
potrebama svake osobe s invaliditetom, osobito gluhih, slijepih, SMS poruke na broj 112 jer fotografija u pravilu daje
gluhoslijepih, polupokretnih i nepokretnih osoba. više informacija u kraćem vremenu te može točno
pokazati geografske koordinate; također, ako osoba s
Posebno je potrebno razraditi način uzbunjivanja na način oštećenjem vida, bez pratnje, sumnja da predstoji
da se što je više moguće obuhvate pojedinačne potrebe osoba s opasnost ili je nastupio ugrožavajući događaj, može
invaliditetom kao i svih kapaciteta za smještaj osoba s fotografirati svoju okolinu te će policijski službenici
invaliditetom, tako da se definiraju primjereni dopunski načini moći brže procijeniti situaciju te radi li se o opasnosti i
uzbunjivanja osoba s invaliditetom koji se razlikuju u odnosu da li je potrebno žurno spašavanje).
na standardne, osobito po pitanju korištenja novih tehnologija i Prilikom informiranja javnosti o mogućim opasnostima te
operativnih komunikacijskih postupaka, s naglaskom na postupanju u slučaju opasnosti, potrebno je voditi računa o
prilagođavanje prijenosa informacija primjerenih kategorijama svim vrstama invaliditeta.
invalidnosti osoba s invaliditetom. Načini informiranja osoba s invaliditetom:
Postupci iz planova djelovanja civilne zaštite moraju se − televizijski prilozi i video spotovi (moraju biti detaljni,
razraditi na način da se izbjegne diskriminacija osoba s jasni s titlovima i prevedeni na znakovni jezik),
invaliditetom u svim fazama djelovanja sustava civilne zaštite − informacije u tekstualnom obliku moraju biti dostupne
dok slučajeve diskriminacije nadležna tijela trebaju rješavati na Brailleovom pismu,
brzo i pravedno. − upute moraju biti vizualno uočljive i jednostavno
Privremeni smještaj za osobe s invaliditetom nakon razumljive.
katastrofe mora biti dostupan i dizajniran na način da zadovolji
5.8.2. Uzbunjivanje
njihove osnovne potrebe do trenutka osiguravanja uvjeta za
njihov povratak na mjesta iz kojih su evakuirani odnosno prije Način uzbunjivanja potrebno je razraditi tako da se, što je
nastupanja stanja velike nesreće i katastrofe potrebno je utvrditi više moguće, obuhvate pojedinačne potrebe osoba s
invaliditetom, da se definiraju primjereni dopunski načini zaštite, identificiraju materijalne potrebe i izvori iz kojih će se
uzbunjivanja koji se razlikuju u odnosu na standardne, osobito zadovoljavati.
po pitanju korištenja novih tehnologija i operativnih
komunikacijskih postupaka, s naglaskom na prilagođavanje 5.8.3.1. Evakuacija
prijenosa informacija primjerenih kategorijama invalidnosti
Prilikom evakuacije osobe s invaliditetom potrebno je
osoba s invaliditetom.
predstaviti se osobi kojoj se pruža pomoć (npr. slijepoj osobi
reći da se radi o zaposleniku hitne službe, osobi s intelektualnim
5.8.2.1. Standardni način uzbunjivanja
teškoćama objasniti zašto je došao policijski službenik i što će
Uzbunjivanje i obavješćivanje je skretanje pozornosti na se dalje događati).
opasnost korištenjem propisanih znakova za uzbunjivanje te Tijekom pružanja pomoći treba voditi računa o različitim
pružanje pravodobnih i nužnih informacija radi poduzimanja vrstama invaliditeta (o načinu nošenja, uspostavljanju
aktivnosti za učinkovitu zaštitu. komunikacije i sl.)
Uzbunjivanje stanovništva provodit će se sukladno Uvijek je potrebno pitati da li osoba treba pomoć ili ne, a
Pravilniku o postupku uzbunjivanja stanovništva („Narodne ako osoba koja pruža pomoć nije upućena u načine komunikacije
Novine“ broj 69/16). i pružanje pomoći osobi s invaliditetom, potrebno je zatražiti
Standardni način uzbunjivanja detaljno je razrađen u upute od same osobe kako joj pružati pomoć. Kod pružanja
Poglavlju 3.3. pomoći treba biti svjestan vlastitih sposobnosti i mogućnosti
kako se osobu s invaliditetom ne bi stavilo u veću opasnost.
5.8.2.2. Dopunski načini uzbunjivanja Uvijek je potrebno povjeriti da li je osoba s invaliditetom
razumjela upute – nedostatne ili pogrešno prenesene ili
Obuhvaćaju načine javnog uzbunjivanja, uporabu novih
shvaćene informacije mogu biti pogubne.
tehnologija i novih komunikacijskih postupaka, s naglaskom na
prilagođavanje prijenosa informacija primjerenih kategorijama JLS hitnim službama treba dostaviti popis osoba s
invaliditeta. invaliditetom sa svojeg područja, koji će sadržavati važne upute
vezane uz mjesto boravišta te stupanj i vrstu invaliditeta osobe,
U slučaju nastanka rizične situacije, osobe s invaliditetom sukladno članku 16. stavku 4. Zakona o registru osoba s
trebaju sljedeće informacije o evakuaciji: invaliditetom („Narodne novine“, broj 64/01).
− obavješćivanje (koja je hitna situacija?), S obzirom na barijere koje osobe s invaliditetom imaju
− traženje evakuacijskog puta (gdje je izlaz?), prilikom postupka civilne zaštite, nužno je provjeriti jesu li
− način kretanja evakuacijskim putem (sam, sam s spašene sve osobe, uzimajući u obzir osobe za koje je moguće
pomagalom, sam s pomagačem?), da nisu čule znakove upozorenja i osobe ograničene
pokretljivosti.
− pomoć druge osobe (tko? što? gdje? kada? kako?).
Također, potrebno je pružiti pomoć psima vodičima,
U slučaju predstojeće opasnosti upozorenja treba prilagoditi
terapijskim te rehabilitacijskim psima u suradnji s vlasnikom
svim vrstama invaliditeta, da bi svaka osoba mogla jednako
psa.
ostvariti pravo da bude zaštićena i spašena.
Ako je osobi s invaliditetom potrebna pomoć prilikom
Metode uzbunjivanja trebaju se razvijati tako da svi građani
spašavanja, opseg takve pomoći treba biti naveden u osobnom
mogu imati informaciju bitnu za donošenje prikladnih i planu za evakuaciju u hitnim slučajevima, odnosno u
odgovornih odluka i akcija. U tu svrhu upozorenja moraju biti evakuacijskom planu s obzirom na vrstu invaliditeta. Cilj
upućena u svim mogućim oblicima – zvučni signali, vizualni osobnog plana za evakuaciju je pružiti pogođenim osobama sve
signali, tekstualne obavijesti i sl. potrebne informacije da mogu upravljati svojim spašavanjem.
Sredstva javnog informiranja moraju prilagoditi prijenose Plan mora sadržavati broj pomagača te vrste metoda koje se
svim vrstama invaliditeta o tome te obavijestiti javnost. primjenjuju prilikom spašavanja.
Preporučuje se da osobe s invaliditetom posjeduju dodatne Moguć je razvoj privremene imobilnosti osobe s
uređaje upozorenja kako bi lakše skrenuli pozornost na sebe u invaliditetom što može otežati evakuaciju. Da bi bio djelotvoran,
hitnih slučajevima. Mobiteli, vibracijske naprave i glasne plan za evakuaciju ovisi o mogućnostima pomagača za
zviždaljke su učinkoviti alati za skretanje pozornosti ili za spašavanje da odgovore brzo i učinkovito.
kontaktiranje hitnog osoblja. Prilikom evakuacije osoba s invaliditetom bitno je
Također, kao i kod informiranja osoba s invaliditetom: planiranje mjera i aktivnosti u izvanrednim stanjima ili
− televizijski prilozi i video spotovi (moraju biti detaljni, katastrofama, to obuhvaća pripremu službi i operativnih snaga
jasni s titlovima i prevedeni na znakovni jezik), sustava civilne zaštite za rad s osobama s invaliditetom u
prirodnim katastrofama i onima uzrokovanim ljudskim
− informacije u tekstualnom obliku moraju biti dostupne djelovanjem, potporu osobama s invaliditetom u pripremi za
na Brailleovom pismu, katastrofu, edukaciju i informiranje kako bi se osiguralo da su
− upute moraju biti vizualno uočljive i jednostavno službenici hitnih službi pripadnici operativnih snaga sustava
razumljive. civilne zaštite u potpunosti spremni za rješavanje potreba osoba
s invaliditetom u slučaju izvanrednog stanja.
5.8.3. Evakuacija, hitan prijevoz, utočište i rehabilitacija
5.8.3.2. Hitan prijevoz
Evakuaciju, hitan prijevoz, utočište i rehabilitaciju osoba s
invaliditetom u velikoj nesreći treba provoditi korištenjem svih Prilikom provođenja evakuacije ili hitnog postupanja, za
kapaciteta koji trebaju biti prilagođeni specifičnim potrebama osobu s invaliditetom, ako je to potrebno, ovisno o vrsti
osoba s invaliditetom, tako da se u planovima djelovanja civilne invaliditeta potrebno je osigurati odgovarajuće transportno
zaštite utvrde zadaće operativnim snagama sustava civilne vozilo.
5.8.3.3. Utočište 5.8.3.4. Rehabilitacija

JLP(R)S mora pripremiti kapacitete za zbrinjavanje JLS u suradnji s nadležnim službama, zdravstvenim
sukladno potrebama osobama s invaliditetom sukladno ustanovama i centrima za socijalnu skrb, prilikom velike
Pravilniku o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s nesreće i katastrofe, mora osigurati osobama s invaliditetom
invaliditetom i smanjene pokretljivosti („Narodne novine“, svu potrebnu zdravstvenu i psihološku pomoć.
broj 78/13).
5.8.4. Mjere i aktivnosti spašavanja osoba s invaliditetom u velikoj nesreći i katastrofi s nositeljima obaveza
VRSTA
R. INVALIDITETA MJERE I
OPIS MJERE I AKTIVNOSTI NOSITELJI OBAVEZA
BR. I OPIS AKTIVNOSTI
POTEŠKOĆA
− MUP, Ravnateljstvo civilne

zaštite, Područni ured civilne
− osobe ograničene pokretljivosti mogu čuti
zaštite Varaždin, Služba civilne
standardni alarm i glasovne objave putem
zaštite Čakovec (PRILOG 11.)
javnih sustava informiranja te mogu vidjeti
− Stožer civilne zaštite (PRILOG
aktivirane vizualne uređaje uzbunjivanja
Uzbunjivanje 1.)
koji upozoravaju na opasnost i potrebu za
evakuacijom
(PRILOG 25.)
− nije potrebno dodatno planiranje i posebna
− Dobrovoljna vatrogasna društva
prilagodba za tu funkciju.
(PRILOG 2.)
− Njegovatelj
− osobe ovise o pomoći drugih u kretanju

prema izlazu ili sigurnoj zoni
− upoznati osobu s pristupačnim putem kretanja − Zavod za javno zdravstvo
Osobe iz građevine u kojoj se nalazi ili opasne zone Međimurske županije (PRILOG
ograničene − ako nema pristupačnih puteva, potrebno 14.)
pokretljivosti je isplanirati alternativne rute i metode − Zavod za hitnu medicinu
evakuacije Međimurske županije (PRILOG
Aktivnosti koje − korištenje pomagala prilikom evakuacije: 14.)
su zahtjevne Evakuacija rampa, stepenice, dizalo (ako je njegova − GDCK Čakovec (PRILOG 3.)
osobama upotreba dozvoljena), evakuacijska stolica, − HGSS – Stanica Čakovec
ograničene dizalica, uređaji za spuštanje po stepenicama, (PRILOG 4.)
pokretljivosti invalidska kolica − Dobrovoljna vatrogasna društva
uključuju − ako pomagala nisu dostupna, osobu se može (PRILOG 2.)
hodanje, kretanje evakuirati koristeći tehnike nošenja uz pomoć − Njegovatelj
1.
po stepenicama, pomagača − Susjedi
stajanje, plivanje, − potrebno je osigurati adekvatno transportno
dohvaćanje vozilo
stvari koje su
na standardnim
visinama, fina − Grad Mursko Središće (PRILOG
motorika ruku, 10.)
kretanje uskim − kapaciteti za smještaj i
prostorima te zbrinjavanje – sportska dvorana
kretanje kroz OŠ Mursko Središće (PRILOG
neravne prostore 8.)
− kapaciteti za privremeni smještaj
− osobu je potrebno zbrinuti u adekvatnu
– sportska dvorana OŠ Mursko
medicinsku ustanovu ako je ozlijeđena,
ovisno o stupnju ozljede
− osobu je potrebno privremeno zbrinuti u
Zbrinjavanje objekat koji zadovoljava potrebe s obzirom
14.)
na vrstu invaliditeta
− Zavod za hitnu medicinu
− u slučaju nemogućnosti povratka na mjesto
prebivališta, nakon velike nesreće osobi je
14.)
potrebno osigurati privremeni smještaj
(PRILOG 14.)
− Centar za socijalnu skrb
Čakovec – Podružnica Mursko
(PRILOG 7.)
VRSTA
POTEŠKOĆA

14.)
Pružanje − osobi je potrebno osigurati adekvatnu
medicinske medicinsku skrb, liječenje i lijekove
14.)
i psihološke − osobi je potrebno osigurati adekvatnu
pomoći psihološku pomoć
(PRILOG 14.)

− slijepe i slabovidne osobe mogu ćuti
zaštite Čakovec
standardni protupožarni alarm u objektu
(PRILOG 11.)
i glasovne objave putem javnim sustava
Uzbunjivanje informiranja koji upozoravaju a opasnost i
1.)
potrebu za evakuacijom
− u tom području nije potrebna posebna
(PRILOG 25.)
prilagodba
(PRILOG 2.)
− Njegovatelj
− omogućiti nesmetano kretanje bez pomoći

Slijepe i
drugih prema izlazu ili sigurnoj zoni
slabovidne osobe
− osobu je potrebno upoznati s pristupačnim
putem kretanja ili alternativnom rutom
− Mnoge slijepe
− oznake na izlazu iz građevina moraju
osobe se
sadržavati taktilne oznake i biti prikladno
oslanjaju na
postavljene kako bi slijepoj i slabovidnoj
njihov osjet
osobi bile dostupne iz svih smjerova
dodira i sluha
− pristupačan put kretanja potrebno je označiti
da bi percipirali
taktilnom međunarodnom oznakom za
svoju okolinu.
pristupačnost
− preporučuje se vođenje osobe kroz
− Prilikom
2. pristupačan put kretanja
kretanja često − Zavod za javno zdravstvo
− planovi objekata moraju biti postavljeni
se osobe Međimurske županije (PRILOG
na vidljiva mjesta, izvedeni u različitim
s vidnim 14.)
formatima i visokog kontrasta, označeni
oštećenjima − Zavod za hitnu medicinu
Brailleovim pismom ili taktilnim znakovima
koriste štapom Međimurske županije (PRILOG
− osobe zadužene za sigurnost objekta moraju
ili imaju psa 14.)
usmjeriti osobe s invaliditetom prema
vodiča koji Evakuacija − GDCK Čakovec (PRILOG 3.)
pristupačnim evakuacijskim putevima
može doživjeti − HGSS – Stanica Čakovec
− koristiti tehnologiju „zvukovi usmjeravanja“
stres u kriznim (PRILOG 4.)
koja je dizajnirana da navodi ljude
situacijama i − Dobrovoljna vatrogasna društva
− kako bi evakuacija bila što lakša potrebno je:
nepredvidivo (PRILOG 2.)
postaviti rukohvate, podne obloge različitih
reagirati − Njegovatelj
tekstura, boje u kontrastu, obilježja dobre
− Susjedi
gradnje
− potrebno je provjeriti da li se osoba sama
može kretati evakuacijskim putem
− osigurati osobi pomoć pri kretanju, podrška
− prilikom pristupanja slijepoj ili slabovidnoj
osobi, potrebno se najaviti, predstaviti te
pitati kako se može pomoći
− potrebno je održavati komunikaciju prilikom
kretanja tako da se opisuju fizičke barijere u
prostoru i daju smjernice za kretanje
− u slučaju da slijepa ili slabovidna osoba ima
psa vodiča, važno je da se psa ne ometa u
radu
VRSTA
POTEŠKOĆA
− Grad Mursko Središće (PRILOG
10.)
− kapaciteti za smještaj i
zbrinjavanje – sportska dvorana
OŠ Mursko Središće (PRILOG
8.)
14.)
14.)
(PRILOG 14.)
(PRILOG 7.)
14.)
14.)
(PRILOG 14.)
Osobe s
teškoćama
govora
Zakašnjeli razvoj
govora
Nedovoljno
razvijeni govor
Alalija – zaštite, Područni ured civilne
negovorenje − osobe s teškoćama u govoru mogu čuti zaštite Varaždin, Služba civilne
standardni protupožarni alarm u objektu zaštite Čakovec (PRILOG 11.)
Dislalija – i glasovne objave putem javnih sustava − Stožer civilne zaštite (PRILOG
3. neispravan Uzbunjivanje informiranja koji upozoravaju na opasnost i 1.)
izgovor glasova potrebu za evakuacijom − Mediji javnog priopćavanja
− u tom području nije potrebna posebna (PRILOG 25.)
Mucanje – prilagodba − Dobrovoljna vatrogasna društva
poremećaj (PRILOG 2.)
tečnosti u govoru − Njegovatelj
ili prijelazni
poremećaj u
komunikativnoj
upotrebi jezika
Brzopletost –
kaotični, brzi
prijelazi s jedne
misli na drugu
VRSTA
POTEŠKOĆA
Bradilalija – − osoba s teškoćama u govoru može koristiti
patološki usporen bilo koja standardna sredstva izlaska iz
govor objekta i evakuacije
− potrebno je da planovi s lokacijama i rutom
14.)
Afazija – evakuacijskog puta budu jednostavni za
nesposobnost primjenu i dostupni svim korisnicima objekta
upotrebe jezika, − nakon što su osobe s govornim teškoćama
14.)
posljedica obaviještene o kriznoj situaciji, mogu čitati i
Evakuacija − GDCK Čakovec (PRILOG 3.)
moždanog udara slijediti standardne oznake za smjer i izlaz
− HGSS – Stanica Čakovec
− pomoć pri evakuaciji u pravilu nije potrebna
(PRILOG 4.)
Posebne jezične jer jednom kada je osoba obaviještena, može
teškoće – pratiti znakove za izlaz
(PRILOG 2.)
jezične vještine − kod pružanja pomoći potrebno je održavati
− Njegovatelj
disproporcionalno kontakt očima da bi se dobila povratna
− Susjedi
siromašnije u informacija o razumijevanju uputa ili koristiti
odnosu na dob papir i olovku za jasniju komunikaciju
djeteta
− Grad Mursko Središće (PRILOG
Govorni 10.)
negativizam – − kapaciteti za smještaj i
prekid govora s zbrinjavanje – sportska dvorana
okolinom OŠ Mursko Središće (PRILOG
8.)
14.)
14.)
(PRILOG 14.)
(PRILOG 7.)

14.)
14.)
(PRILOG 14.)
− gluhe i nagluhe osobe ne mogu čuti alarme i

Gluhe i nagluhe − MUP, Ravnateljstvo civilne
zvučne upute o opasnosti i potrebi evakuacije
osobe zaštite, Područni ured civilne
− vizualna upozorenja koja prate zvučna
su rijetka ali ni ona ne mogu gluhoj i/ili
Unutar populacije zaštite Čakovec (PRILOG 11.)
nagluhoj osobi dati informacije o kojoj vrsti
sa slušnim − Stožer civilne zaštite (PRILOG
opasnosti se radi ili na koji način je potrebno
4. poteškoćama, Uzbunjivanje 1.)
napustiti zgradu
velika većina su − Mediji javnog priopćavanja
− poželjan je svaki dodatan način
nagluhe osobe, (PRILOG 25.)
obavještavanja: e – mail, vibracijski
samo mali − Dobrovoljna vatrogasna društva
dojavljivač, tekst na ekranu na kojem se
postotak čine (PRILOG 2.)
emitiraju oglasne poruke, paljenje i gašenje
gluhe osobe − Njegovatelj
svjetla i sl.)
VRSTA
POTEŠKOĆA
Starije osobe čine − potrebno je razvijati bazu gluhih i nagluhih
više od polovice osoba kako bi se upozorenja o opasnostima
svih osoba s mogla slati na mobilni telefon putem poruke
oštećenjem sluha − ako osobe ne reagiraju na logičan način ili
nisu svjesne alarma – potrebno im je objasniti
Blaga nagluhost znakovima ili pisanom bilješkom
(od 26 do 40 dB) − gluhe osobe mogu obavijesti službe za
spašavanje slanjem SMS poruke o rizičnoj
Umjerena situaciji na broj 112
nagluhost (od 41 − upozorenja i informacije koje se daju putem
do 55 dB) televizije potrebno je istovremeno tekstualno
ispisati na ekranu i prevoditi na znakovni
Umjereno teška jezik
nagluhost (od 56 − osobe s oštećenjem sluha mogu pratiti i čitati
do 70 dB) znakove za izlaz te je potrebno da tekstovi i
oznake budu vidljive, jasne i jednostavne, da
Teška nagluhost bi se njima osobe s oštećenjem sluha tijekom
(od 71 do 90 dB) evakuacije mogle služiti bez poteškoća
− u evakuacijski plan moraju biti uključena
Gluhoća (91 dB vizualna upozorenja, a nagluhe osobe moraju
i više) biti informirane o njihovim pozicijama,
pravovremeno prije nastanka opasnosti
Jednostrano Međimurske županije (PRILOG
− kada su osobe s oštećenjem sluha unaprijed
oštećenje sluha 14.)
upoznate s postupkom evakuacije i vizualno
obaviještene o opasnosti, spremne su
Prelingvalna Međimurske županije (PRILOG
postupiti u skladu sa standardnim postupkom
gluhoća 14.)
evakuacije te je rizik od tragičnih posljedica
manji
Najteže posljedice − HGSS – Stanica Čakovec
− komunikacija gluhih i nagluhih osoba odvija
oštećenja sluha (PRILOG 4.)
se čitanjem s usana i znakovnim jezikom ali
manifestiraju se − Dobrovoljna vatrogasna društva
čitanje s usana može biti problematično jer je
u području jezika (PRILOG 2.)
samo 30% glasova jasno raspoznatljivo, stoga
i govora, što je − Njegovatelj
gluhe i nagluhe osobe moraju vidjeti lice
oštećenje sluha − Susjedi
osobe koja govori
veće to su veće − u komunikaciji licem u lice treba govoriti
jezične i govorne razgovijetno i umjerenom brzinom, te
teškoće koristiti mimiku lica i pokrete rukama
− potrebno je utvrditi da je osoba razumjela
- gluhe i nagluhe upozorenja i upute
osobe često − može se koristi pisana komunikacija – papir i
govore nazalno olovka ili poruke na mobitelu
ili atonalno,
a govor − Grad Mursko Središće (PRILOG
gluhih osoba 10.)
najčešće je − kapaciteti za smještaj i
teže razumljiv zbrinjavanje – sportska dvorana
ili potpuno OŠ Mursko Središće (PRILOG
nerazumljiv 8.)
osobama − kapaciteti za privremeni smještaj
koje nemaju – sportska dvorana OŠ Mursko
iskustva s tom Središće (PRILOG 8.)
populacijom − Zavod za javno zdravstvo
14.)
14.)
(PRILOG 14.)
(PRILOG 7.)
VRSTA
POTEŠKOĆA
14.)
Pružanje − osobi je potrebno osigurati adekvatnu Međimurske županije (PRILOG
medicinske medicinsku skrb, liječenje i lijekove 14.)
i psihološke − osobi je potrebno osigurati adekvatnu − Ordinacije opće medicine
pomoći psihološku pomoć (PRILOG 14.)
Središće
− (PRILOG 15.)
− evakuacijski planovi i upute za spašavanje
zahtijevaju sposobnost osobe da procesuira i
razumije informaciju da bi se mogla zaštiti i
spasiti prilikom opasnosti
− mentalne i intelektualne teškoće
onemogućuju osobi adekvatno procesuiranje
i/ili razumijevanje informacija, teško
shvaćaju što se događa prilikom evakuacije
zaštite Čakovec (PRILOG 11.)
ili nemaju istu percepciju rizika
− iako osobe s intelektualnim oštećenjima
Uzbunjivanje 1.)
mogu percipirati alarme i znakove
Osobe s upozorenja, potrebno ih je upoznati sa
(PRILOG 25.)
intelektualnim značajem te svrhom alarma i znakova
i mentalnim − informacije o nadolazećoj opasnosti i upute
(PRILOG 2.)
teškoćama o postupanju za slučaj opasnosti potrebno je
− Njegovatelj
učiniti što jednostavnijima
Mentalna − potrebno je koristiti jednostavan jezik
retardacija je − moguće je korištenje slika radi prikazivanja
ispodprosječna evakuacije ako će slike olakšati
intelektualna razumijevanje
sposobnost − potrebno je utvrditi da osoba s intelektualnim
prisutna od teškoćama razumije informacije koje prima i
rođenja ili rane da zna postupiti sukladno njima
dječje dobi − prilikom davanja uputa osobama s mentalnim
i intelektualnim teškoćama treba uzeti u obzir
5. Ljudi s da mogu biti dezorijentirane, da možda ne
mentalnom razumiju stanje opasnosti te da mogu imati
14.)
retardacijom snažne emocionalne reakcije i/ili se ponašati
imaju manju nasilno, mogu biti pod stresom, bježati
intelektualnu ususret opasnosti, neočekivano reagirati te
14.)
razvijenost nego mogu odbijati slušanje uputa
što je normalno − potrebno je upute davati korak po korak,
− HGSS – Stanica Čakovec
i poteškoće u strpljivo te po potrebi ponoviti više puta
(PRILOG 4.)
učenju i socijalnoj − potrebno je biti siguran da osoba s mentalnim
prilagodbi. i intelektualnim teškoćama mogu pronaći
(PRILOG 2.)
Približno 3% izlaz u slučaju opasnosti, jednostavnije upute
− Njegovatelj
opće populacije na zidu ili podu koje upućuju na smjer izlaza
− Susjedi
ima mentalnu mogu znatno olakšati snalaženje
(duševnu) − evakuaciju osoba s težim intelektualnim i
retardaciju. tjelesnim teškoćama moraju provoditi osobe
educirane za rad s takvom grupom ljudi uz
pomoć operativnih snaga civilne zaštite
− osobu je potrebno zbrinuti u adekvatnu − Grad Mursko Središće (PRILOG
medicinsku ustanovu ako je ozlijeđena, 10.)
ovisno o stupnju ozljede − kapaciteti za smještaj i
− osobu je potrebno privremeno zbrinuti u zbrinjavanje – sportska dvorana
Zbrinjavanje objekat koji zadovoljava potrebe s obzirom OŠ Mursko Središće (PRILOG
na vrstu invaliditeta 8.)
− u slučaju nemogućnosti povratka na mjesto − kapaciteti za privremeni smještaj
prebivališta, nakon velike nesreće osobi je – sportska dvorana OŠ Mursko
potrebno osigurati privremeni smještaj Središće (PRILOG 8.)
VRSTA
POTEŠKOĆA

14.)
14.)
(PRILOG 14.)
(PRILOG 7.)

14.)
14.)
(PRILOG 14.)
5.9. EVAKUACIJA I ZBRINJAVANJE TURISTA U

SLUČAJU VELIKIH NESREĆA I KATASTROFA
POSTUPAK PRI Osiguranje kreveta ili vreća

EVAKUACIJI − GDCK Čakovec (PRILOG
PRIJETNJA za spavanje s podmetačima
I ZBRINJAVANJU 3.)
ili strunjačama
TURISTA
− ekipa za prijem ugroženog
POTRES Obrađeno u Poglavlju 5.1 Prateće osobe koje će brinuti
stanovništva (PRILOG
POPLAVA Obrađeno u Poglavlju 5.2. o zbrinutim osobama u
13.)
objektu zbrinjavanja (domar,
EPIDEMIJE I PANDEMIJE Obrađeno u Poglavlju 5.3. − Ordinacije opće medicine
kuhar, čistačice..)
(PRILOG 14.)
EKSTREMNE Obrađeno u Poglavlju 5.4.
TEMPERATURE, TUČA, − Ordinacije opće medicine
MRAZ I SUŠA (PRILOG 14.)
KLIZIŠTA Obrađeno u Poglavlju 5.5. − Zavod za hitnu medicinu
INDUSTRIJSKE NESREĆE Obrađeno u poglavlju 5.6.
(PRILOG 14.)
Osiguravanje zdravstvene − Zavod za javno zdravstvo
ZBRINJAVANJE SUDIONICI I skrbi Međimurske županije
TURISTA KAPACITETI (PRILOG 14.)
Adekvatni čvrsti objekt − Županijska bolnica
(školska/sportska dvorana ili Čakovec (PRILOG 14.)
slična dvorana sa sanitarnim − GDCK Čakovec (PRILOG
− Sportska dvorana
čvorom, kuhinjom i 3.)
OŠ Mursko Središće
najnužnijim servisnim
(PRILOG 8.) Suradnja s Gradskim Obrađeno u poglavljima
priborom) osiguran za
smještaj stanovništva društvom Crvenog križa 5.1. – 5.6.
(turista) te kapacitet objekta radi osiguranja opreme i − GDCK Čakovec (PRILOG
sredstava 3.)
Opskrba živežnim
namirnicama i ostalim Obrađeno u poglavljima
− stručne službe Grada Uspostavljanje suradnje s 5.1. – 5.6.
artiklima koje su
Mursko Središće Gradskim društvom Crvenog − GDCK Čakovec (PRILOG
potrebne kod zbrinjavanja
(PRILOG 10.) križa glede obavješćivanja o 3.)
stanovništva (turista) (naziv
− stanovnici Grada Mursko osobama koje su zbrinute na − PU međimurska – PP
pravne osobe, adresa i broj
Središće području Grada Mursko Središće
telefona/mobitela odgovorne
osobe) (PRILOG 16.)
AKTI GRADSKOG VIJEĆA 2.3.6.11. Zdravstvo 36

2.3.6.12. Proizvodnja, skladištenje i
prijevoz opasnih tvari 36
48.
2.3.6.13. Nacionalni spomenici i vrijednosti 36
2.4. PRIRODNO-KULTURNI POKAZATELJI 36
PROCJENA RIZIKA
2.4.1. Zaštićena područja 36
OD VELIKIH NESREĆA ZA GRAD MURSKO
SREDIŠĆE 2.4.2. Kulturna baština 36
2.5. POVIJESNI POKAZATELJI 38
Mursko Središće, ožujak 2021. 2.5.1. Prijašnji događaji 38
2.5.2. Štete uslijed prijašnjih događaja 38
SADRŽAJ
2.5.3. Uvedene mjere nakon događaja koje su uzrokovale
1. UVOD 19 štetu 38
2. OSNOVNE KARAKTERISTIKE PODRUČJA 22 2.6. POKAZATELJI OPERATIVNE SPOSOBNOSTI 39
2.1. GEOGRAFSKI POKAZATELJI 22 2.6.1. Popis operativnih snaga 39
2.1.1. Geografski položaj 22 3. IDENTIFIKACIJA PRIJETNJI I RIZIKA 40
2.1.2. Broj stanovnika 23 3.1. POPIS IDENTIFICIRANIH PRIJETNJI 40
2.1.3. Gustoća naseljenosti 24 3.2. ODABRANI RIZICI I RAZLOZI ODABIRA 45
2.1.4. Razmještaj stanovništva 24 3.3. KARTOGRAFSKI PRIKAZ 46
2.1.5. Spolno-dobna raspodjela stanovništva 24 4. KRITERIJI ZA PROCJENU UTJECAJA PRIJETNJI
2.1.6. Broj stanovnika kojem je potrebna neka vrsta NA KATEGORIJE DRUŠTVENIH DJELATNOSTI 47
pomoći pri obavljanju svakodnevnih zadataka 25 4.1. ŽIVOT I ZDRAVLJE LJUDI 47
2.1.7. Prometna povezanost 25 4.2. GOSPODARSTVO 47
2.1.7.1. Cestovni promet 25 4.3. DRUŠTVENA STABILNOST I POLITIKA 47
2.1.7.2. Željeznički promet 26 5. VJEROJATNOST 49
2.1.7.3. Riječni promet 26 6. OPIS SCENARIJA 50
2.2. DRUŠTVENO−POLITIČKI POKAZATELJI 26 6.1. POTRES 51
2.2.1. Sjedišta upravnih tijela 26 6.1.1. Uvod 51
2.2.2. Zdravstvene ustanove 27 6.1.2. Prikaz utjecaja na kritičnu infrastrukturu 55
2.2.3. Odgojno−obrazovne ustanove 28 6.1.3. Kontekst 56
2.2.3.1. Predškolski odgoj 28 6.1.4. Uzrok 56
2.2.3.2. Osnovnoškolsko obrazovanje 28 6.1.4.1. Razvoj događaja koji prethodi velikoj nesreći 57
2.2.3.3. Kapaciteti za zbrinjavanje 28 6.1.4.2. Okidač koji je uzrokovao veliku nesreću 57
2.2.4. Broj domaćinstava 28 6.1.5. Opis događaja 57
2.2.5. Broj članova obitelji po domaćinstvu 28 6.1.5.1. Najvjerojatniji neželjeni događaj 59
2.2.6. Broj, vrsta (namjena) i starost građevina 28 6.1.5.1.1 Posljedice na život i zdravlje ljudi 63
2.3. EKONOMSKO−POLITIČKI POKAZATELJI 29 6.1.5.1.2 Posljedice na gospodarstvo 63
2.3.1. Broj zaposlenih i mjesta zaposlenja 29 6.1.5.1.3 Posljedice na društvenu stabilnost i politiku 64
2.3.2. Broj primatelja socijalnih, mirovinskih i sličnih 6.1.5.1.4 Vjerojatnost događaja 65
naknada 29 6.1.5.2. Događaj s najgorim mogućim posljedicama 65
2.3.3. Proračun 30 6.1.5.2.1 Posljedice na život i zdravlje ljudi 69
2.3.4. Gospodarske grane 30 6.1.5.2.2 Posljedice na gospodarstvo 69
2.3.5. Velike gospodarske tvrtke 30 6.1.5.2.3 Posljedice na društvenu stabilnost i politiku 70
2.3.6. Objekti kritične infrastrukture 30 6.1.5.2.4 Vjerojatnost događaja 71
2.3.6.1. Dalekovodi i transformatorske stanice 30 6.1.6. Podaci, izvori i metode izračuna 71
2.3.6.2. Energetski sustavi 34 6.1.7. Matrice rizika 72
2.3.6.3. Plinovodi 34 6.2. POPLAVE IZAZVANE IZLIJEVANJEM KOPNENIH
2.3.6.4. Naftovodi 35 VODENIH TIJELA 73
2.3.6.5. Vodoopskrba i odvodnja 35 6.2.1. Uvod 73
2.3.6.6. Telekomunikacije 35 6.2.2. Prikaz utjecaja na kritičnu infrastrukturu 73
2.3.6.7. Hrana 35 6.2.3. Kontekst 73
2.3.6.8. Pošta i financijske usluge 36 6.2.4. Uzrok 78
2.3.6.9. Promet 36 6.2.4.1. Razvoj događaja koji prethodi velikoj nesreći 78
2.3.6.10. Mostovi, vijadukti i tuneli 36 6.2.4.2. Okidač koji je uzrokovao veliku nesreću 79
6.2.5. Opis događaja 80 6.4.7. Matrice rizika 103

6.2.5.1. Najvjerojatniji neželjeni događaj 80 6.5. TUČA 104
6.2.5.1.1 Posljedice na život i zdravlje ljudi 80 6.5.1. Uvod 104
6.2.5.1.2 Posljedice na gospodarstvo 80 6.5.2. Prikaz utjecaja na kritičnu infrastrukturu 104
6.2.5.1.3 Posljedice na društvenu stabilnost i politiku 81 6.5.3. Kontekst 105
6.2.5.1.4 Vjerojatnost događaja 81 6.5.4. Uzrok 106
6.2.5.2. Događaj s najgorim mogućim posljedicama 82 6.5.4.1. Razvoj događaja koji prethodi velikoj nesreći 106
6.2.5.2.1 Posljedice na život i zdravlje ljudi 82 6.5.4.2. Okidač koji je uzrokovao veliku nesreću 106
6.2.5.2.2 Posljedice na gospodarstvo 82 6.5.5. Opis događaja 106
6.2.5.2.3 Posljedice na društvenu stabilnost i politiku 83 6.5.5.1. Najvjerojatniji neželjeni događaj 107
6.2.5.2.4 Vjerojatnost događaja 84 6.5.5.1.1 Posljedice na život i zdravlje ljudi 107
6.2.6. Podaci, izvori i metode izračuna 84 6.5.5.1.2 Posljedice na gospodarstvo 107
6.2.7. Matrice rizika 85 6.5.5.1.3 Posljedice na društvenu stabilnost i politiku 107
6.3. EPIDEMIJE I PANDEMIJE 86 6.5.5.1.4 Vjerojatnost događaja 108
6.3.1. Uvod 86 6.5.5.2. Događaj s najgorim mogućim posljedicama 108
6.3.2. Prikaz utjecaja na kritičnu infrastrukturu 86 6.5.5.2.1 Posljedice na život i zdravlje ljudi 109
6.3.3. Kontekst 86 6.5.5.2.2 Posljedice na gospodarstvo 109
6.3.4. Uzrok 87 6.5.5.2.3 Posljedice na društvenu stabilnost i politiku 109
6.3.4.1. Razvoj događaja koji prethodi velikoj nesreći 88 6.5.5.2.4 Vjerojatnost događaja 110
6.3.4.2. Okidač koji je uzrokovao veliku nesreću 88 6.5.6. Podaci, izvori i metode proračuna 111
6.3.5.1. Najvjerojatniji neželjeni događaj 89 6.6. MRAZ 113
6.3.6. Podaci, izvori i metode izračuna 93 6.6.5.1.2 Posljedica na gospodarstvo 116
6.3.7. Matrice rizike 94 6.6.5.1.3 Posljedice na društvenu stabilnost i politiku 116
6.4. EKSTREMNE TEMPERATURE 95 6.6.5.1.4 Vjerojatnost događaja 116
6.4.1. Uvod 95 6.6.5.2. Događaj s najgorim mogućim posljedicama 117
6.4.2. Prikaz utjecaja na kritičnu infrastrukturu 95 6.6.5.2.1 Posljedice na život i zdravlje ljudi 117
6.4.3. Kontekst 96 6.6.5.2.2 Posljedice na gospodarstvo 117
6.4.4. Uzrok 96 6.6.5.2.3 Posljedice na društvenu stabilnost i politiku 118
6.4.4.1. Razvoj događaja koji prethodi velikoj nesreći 96 6.6.5.2.4 Vjerojatnost događaja 118
6.4.4.2. Okidač koji je uzrokovao veliku nesreću 97 6.6.6. Podaci, izvori i metode izračuna 118
6.4.5.1. Najvjerojatniji neželjeni događaj 98 6.7. KLIZIŠTA 120
6.4.6. Podaci, izvori i metode izračuna 102 6.7.5.1.2 Posljedice na gospodarstvo 123
6.7.5.1.3 Posljedice na društvenu stabilnost i politiku 124 8.1.2. Sustavi ranog upozoravanja i suradnja sa susjednim
6.7.5.1.4 Vjerojatnost/frekvencija 125 jedinicama lokalne i područne (regionalne)
samouprave 152
6.7.5.2. Događaj s najgorim mogućim posljedicama 125
8.1.3. Stanje svijesti pojedinaca, pripadnika ranjivih
6.7.5.2.1 Posljedice na život i zdravlje ljudi 125
skupina, upravljačkih i odgovornih tijela 152
6.7.5.2.2 Posljedice na gospodarstvo 126
8.1.4. Ocjena stanja prostornog planiranja, izrade prostornih
6.7.5.2.3 Posljedice na društvenu stabilnost i politiku 126 i urbanističkih planova razvoja, planskog korištenja
6.7.5.2.4 Vjerojatnost događaja 127 zemljišta 153
6.7.6. Podaci, izvore i metode izračuna 128 8.1.4.1. Zahtjevi sustava civilne zaštite u području
6.7.7. Matrice rizika 129 prostornog planiranja 154
6.8. INDUSTRIJSKE NESREĆE 130 8.1.5. Ocjena fiskalne situacije i njezine perspektive 158
6.8.1. Uvod 130 8.1.6. Baza podataka 158
6.8.2. Prikaz utjecaja na kritičnu infrastrukturu 130 8.2. ANALIZA NA PODRUČJU REAGIRANJA 160
6.8.3. Kontekst 131 8.2.1. Spremnost odgovornih i upravljačkih kapaciteta 160
6.8.4. Uzrok 132 8.2.1.1. Čelne osobe 160
6.8.4.1. Razvoj događaja koji prethodi velikoj nesreći 133 8.2.1.2. Stožer civilne zaštite 160
6.8.4.2. Okidač koji je uzrokovao veliku nesreću 133 8.2.1.3. Koordinator na lokaciji 161
6.8.5. Opis događaja 133 8.2.2. Spremnost operativnih kapaciteta 162
6.8.5.1. Najvjerojatniji neželjeni događaj 133 8.2.2.1. Operativne snage Hrvatskog Crvenog križa 162
6.8.5.1.1 Posljedice na život i zdravlje ljudi 135 8.2.2.2. Operativne snage Hrvatske gorske službe za
spašavanje 164
6.8.5.1.2 Posljedice na gospodarstvo 136
8.2.2.3. Operativne snage vatrogastva 165
6.8.5.1.3 Posljedice na društvenu stabilnost i politiku 136
8.2.2.4. Pravne osobe u sustavu civilne zaštite 167
6.8.5.1.4 Vjerojatnost događaja 136
6.8.5.2. Događaj s najgorim mogućim posljedicama 137 8.2.2.5. Postrojba civilne zaštite opće namjene 167
6.8.5.2.1 Posljedice na život i zdravlje ljudi 137 8.2.2.6. Povjerenici civilne zaštite i njihovi zamjenici 168
6.8.5.2.2 Posljedice na gospodarstvo 138 8.2.2.7. Udruge 169
6.8.5.2.3 Posljedice na društvenu stabilnost i politiku 139 8.2.3. Stanje mobilnosti operativnih kapaciteta sustava
civilne zaštite i stanja komunikacijskih kapaciteta 169
6.8.5.2.4 Vjerojatnost događaja 139
8.2.4. Analiza sustava na području reagiranja 170
6.8.6. Podaci, izvori i metode izračuna 140
8.2.4.1. Analiza stanja sustava civilne zaštite – potres 170
6.8.7. Matrice rizika 141
8.2.4.2. Analiza sustava civilne zaštite – poplave 174
6.9. SUŠA 142
8.2.4.3. Analiza sustava civilne zaštite – epidemije i
6.9.1. Uvod 142 pandemije 178
6.9.2. Prikaz utjecaja na kritičnu infrastrukturu 143 8.2.4.4. Analiza sustava civilne zaštite – ekstremne
6.9.3. Kontekst 143 temperature 181
6.9.4. Opis događaja 144 8.2.4.5. Analiza sustava civilne zaštite – tuča 183
6.9.4.1. Najvjerojatniji neželjeni događaj 144 8.2.4.6. Analiza sustava civilne zaštite – mraz 185
6.9.4.1.1 Procjena posljedica na život i zdravlje ljudi 144 8.2.4.7. Analiza sustava civilne zaštite – industrijske
6.9.4.1.2 Posljedice na gospodarstvo 144 nesreće 187
6.9.4.1.3 Posljedice na društvenu stabilnost i politiku 145 8.2.4.8. Analiza sustava civilne zaštite – klizišta 191
6.9.4.1.4 Vjerojatnost događaja 145 8.2.4.9. Analiza sustava civilne zaštite – suša 195
6.9.4.2. Događaj s najgorim mogućim posljedicama 146 8.2.5. Zaključak 197
6.9.4.2.1 Posljedice na život i zdravlje ljudi 146 9. VREDNOVANJE RIZIKA 198
6.9.4.2.2 Posljedice na gospodarstvo 146 10. POPIS SUDIONIKA IZRADE PROCJENE
6.9.4.2.3 Posljedice na društvenu stabilnost i politiku 146 RIZIKA ZA POJEDINE RIZIKE 200
6.9.4.2.4 Vjerojatnost događaja 147 11. KARTOGRAFSKI PRIKAZ PRIJETNJI I RIZIKA 202
6.9.5. Podaci, izvori i metode proračuna 147 11.1. KARTE PRIJETNJI 202
6.9.6. Matrice rizika 148 11.1.1. Poplave 202
7. MATRICE RIZIKA S USPOREĐENIM RIZICIMA 149 11.1.2. Klizišta 202
8. ANALIZA SUSTAVA CIVILNE ZAŠTITE 150 11.1.3. Industrijske nesreće 202
8.1. ANALIZA NA PODRUČJU PREVENTIVE 150
POPIS TABLICA
8.1.1. Usvojenost strategija, normativne uređenosti te
izrađenost procjena i planova od značaja za sustav Tablica 1. Površina, broj stanovnika i gustoća naseljenosti 23
civilne zaštite 150 Tablica 2. Spolno−dobna raspodjela stanovništva 24
Tablica 3. Stanovništvo s teškoćama u obavljanju Tablica 36. Posljedice na kritičnu infrastrukturu − događaj s
svakodnevnih aktivnosti 25 najgorim mogućim posljedicama − potres 70
Tablica 4. Mreža cestovne infrastrukture 25 Tablica 37. Posljedice na ustanove/građevine javno društvenog
Tablica 5. Broj članova obitelji po domaćinstvu 28 značaja − događaj s najgorim mogućim posljedicama
− potres 70
Tablica 6. Vrste i broj primatelja socijalnih, mirovinskih i
sličnih naknada 29 Tablica 38. Posljedice na društvenu stabilnost i politiku
− događaj s najgorim mogućim posljedicama − potres 71
Tablica 7. Popis transformatorskih stanica 31
Tablica 39. Vjerojatnost/frekvencija − događaj s najgorim
Tablica 8. Popis 10(20)kV zračnih vodova 32
mogućim posljedicama − potres 71
Tablica 9. Popis 35kV zračnih vodova 32
Tablica 40. Posljedice na život i zdravlje ljudi – najvjerojatniji
Tablica 10. Popis 10(20)kV kabelskih vodova 32 neželjeni događaj − poplave 80
Tablica 11. Popis 35kV kabelskih vodova 34 Tablica 41. Posljedice na gospodarstvo – najvjerojatniji
Tablica 12. Kulturna dobra upisana u Registar kulturnih neželjeni događaj − poplave 81
dobara RH 37 Tablica 42. Posljedice na kritičnu infrastrukturu –
Tablica 13. Područja arheoloških nalazišta 37 najvjerojatniji neželjeni događaj − poplave 81
Tablica 14. Evidentirane građevine i graditeljski sklopovi s Tablica 43. Vjerojatnost/frekvencija – najvjerojatniji neželjeni
povijesno vrijednim stilskim obilježjima 37 događaj − poplave 82
Tablica 15. Materijalne štete uslijed prirodnih nepogoda u Tablica 44. Posljedice na život i zdravlje ljudi – događaj s
posljednjih 20 godina 38 najgorim mogućim posljedicama − poplave 82
Tablica 16. Registar rizika Grada Mursko Središće 41 Tablica 45. Posljedice na gospodarstvo – događaj s najgorim
Tablica 17. Društvena vrijednost – Život i zdravlje ljudi 47 mogućim posljedicama − poplave 83
Tablica 18. Društvena vrijednost – Gospodarstvo 47 Tablica 46. Posljedice na kritičnu infrastrukturu – događaj s
Tablica 19. Društvena vrijednost – Društvena stabilnost i najgorim mogućim posljedicama − poplave 83
politika – Kritična infrastruktura 48 Tablica 47. posljedice na ustanove/građevine javnog
Tablica 20. Društvena vrijednost – Društvena stabilnost i društvenog značaja − događaj s najgorim mogućim
politika – Ustanove/građevine javnog društvenog posljedicama − poplave 84
značaja 48 Tablica 48. Posljedice na društvenu stabilnost i politiku −
Tablica 21. Približni jedinični troškovi izgradnje raznih događaj s najgorim mogućim posljedicama − poplave
kategorija građevina 48 izazvane izlijevanjem kopnenih vodenih tijela 84
Tablica 22. Vjerojatnost/frekvencija 49 Tablica 49. Vjerojatnost/frekvencija – događaj s najgorim
Tablica 23. Učinci i efekti potresa ovisno o stupnju potresa po mogućim posljedicama − poplave 84
MCS ljestvice 52 Tablica 50. Posljedice na život i zdravlje ljudi − najvjerojatniji
Tablica 24. Učestalost potresa intenziteta (°MCS) na području neželjeni događaj − epidemije i pandemije 90
MŽ za razdoblje 1879. – 2003. godine 55 Tablica 51. Posljedice na gospodarstvo − najvjerojatniji
Tablica 25. Veza između opisnog MCS stupnja potresa i neželjeni događaj − epidemije i pandemije 90
pripadne vrijednosti vršnog ubrzanja 58 Tablica 52. Posljedice na kritičnu infrastrukturu –
Tablica 26. Prikaz stupnjeva oštećenja po kategorijama zgrada najvjerojatniji neželjeni događaj − epidemije i
(%) te nastala građevinska šteta za potres pandemije 91
jačine VII° MSC 59 Tablica 53. Vjerojatnost/frekvencija − najvjerojatniji neželjeni
Tablica 27. Posljedice na život i zdravlje ljudi − najvjerojatniji događaj − epidemije i pandemije 91
neželjeni događaj − potres 63 Tablica 54. Posljedice na život i zdravlje ljudi – događaj s
Tablica 28. Posljedice na gospodarstvo − najvjerojatniji najgorim mogućim posljedicama − epidemije i
neželjeni događaj − potres 64 pandemije 92
Tablica 29. Posljedice na kritičnu infrastrukturu − Tablica 55. Posljedice na gospodarstvo – događaj s najgorim
najvjerojatniji neželjeni događaj − potres 64 mogućim posljedicama − epidemije i pandemije 92
Tablica 30. Posljedice na ustanove/građevine javno društvenog Tablica 56. Posljedice na kritičnu infrastrukturu – događaj s
značaja − najvjerojatniji neželjeni događaj − potres 64 nagorim mogućim posljedicama − epidemije i
Tablica 31. Posljedice na društvenu stabilnost i politiku pandemije 93
− najvjerojatniji neželjeni događaj − potres 65 Tablica 57. Vjerojatnost/frekvencija – događaj s najgorim
Tablica 32. Vjerojatnost/frekvencija − najvjerojatniji neželjeni mogućim posljedicama − epidemije i pandemije 93
događaj − potres 65 Tablica 58. Ugrožene skupine stanovništva u periodu
Tablica 33. Prikaz stupnjeva oštećenja po kategorijama zgrada toplinskog vala 97
(u%) te nastala građevinska šteta za potres Tablica 59. Posljedice na život i zdravlje ljudi − najvjerojatniji
jačine VIIIo MSC 66 neželjeni događaj − ekstremne temperature 98
Tablica 34. Posljedice na život i zdravlje ljudi − događaj s Tablica 60. Posljedice na gospodarstvo − najvjerojatniji
najgorim mogućim posljedicama − potres 69 neželjeni događaj − ekstremne temperature 99
Tablica 35. Posljedice na gospodarstvo − događaj s najgorim Tablica 61. Vjerojatnost/frekvencija − najvjerojatniji neželjeni
mogućim posljedicama − potres 70 događaj − ekstremne temperature 99
Tablica 62. Posljedice na život i zdravlje ljudi – događaj s Tablica 89. Posljedice na život i zdravlje ljudi − događaj s
najgorim mogućim posljedicama − najgorim mogućim posljedicama − klizišta 126
ekstremne temperature 100 Tablica 90. Posljedice na gospodarstvo − događaj s najgorim
Tablica 63. Posljedice na gospodarstvo – događaj s najgorim mogućim posljedicama − klizišta 126
mogućim posljedicama − ekstremne temperature 101 Tablica 91. Posljedice na kritičnu infrastrukturu − događaj s
Tablica 64. Vjerojatnost/frekvencija – događaj s najgorim najgorim mogućim posljedicama − klizišta 127
mogućim posljedicama − ekstremne temperature 101 Tablica 92. Posljedice na ustanove/građevine javnog
Tablica 65. Hod broja dana s tučom na području Međimurske društvenog značaja − događaj s najgorim mogućim
županije 105 posljedicama − klizišta 127
Tablica 66. Prikaz veličine komada leda i karakterističnih šteta Tablica 93. Posljedice na društvenu stabilnost i politiku −
nastalih tučom 106 događaj s najgorim mogućim posljedicama
Tablica 67. Posljedice na život i zdravlje ljudi − najvjerojatniji − klizišta 127
neželjeni događaj − tuča 107 Tablica 94. Vjerojatnost/frekvencija − događaj s najgorim
Tablica 68. Posljedice na gospodarstvo − najvjerojatniji mogućim posljedicama − klizišta 128
neželjeni događaj − tuča 107 Tablica 95. Mogući uzroci nesreće u slučaju izvanrednog
Tablica 69. Posljedice na ustanove/građevine javnog događaja 133
društvenog značaja − najvjerojatniji neželjeni događaj Tablica 96. Karakteristike oblaka ishlapljene mase goriva 134
− tuča 108 Tablica 97. Rani i kasni požar lokve benzina 134
Tablica 70. Vjerojatnost/frekvencija − najvjerojatniji neželjeni
Tablica 98. Intenzitet toplinskog zračenja za
događaj − tuča 108
rani požar lokve 134
Tablica 71. Posljedice na život i zdravlje ljudi − događaj s
Tablica 99. Intenzitet toplinskog zračenja za
najgorim mogućim posljedicama − tuča 109
kasni požar lokve 135
Tablica 72. Posljedice na gospodarstvo − događaj s najgorim
Tablica 100. Intenzitet toplinskog zračenja
mogućim posljedicama − tuča 109
mlaznog plamena 135
Tablica 73. Posljedice na kritičnu infrastrukturu − događaj s
Tablica 101. Intenzitet udarnog vala za kasnu eksploziju 135
najgorim mogućim posljedicama − tuča 110
Tablica 102. Posljedice na život i zdravlje ljudi −
Tablica 74. Posljedice na ustanove/građevine javnog
najvjerojatniji neželjeni događaj − industrijske nesreće 135
društvenog značaja − događaj s najgorim mogućim
posljedicama − tuča 110 Tablica 103. Posljedice na gospodarstvo − najvjerojatniji
neželjeni događaj − industrijske nesreće 136
Tablica 75. Posljedice na društvenu stabilnost i politiku
− događaj s najgorim mogućim posljedicama − tuča 110 Tablica 104. Posljedice na kritični infrastrukturu −
najvjerojatniji neželjeni događaj − industrijske nesreće 136
mogućim posljedicama − tuča 111 Tablica 105. Vjerojatnost/frekvencija − najvjerojatniji
neželjeni događaj − industrijske nesreće 137
Tablica 77. Posljedice na život i zdravlje ljudi − najvjerojatniji
neželjeni događaj − mraz 116 Tablica 106. Intenzitet udarnog vala za kasnu eksploziju 137
Tablica 78. Posljedice na gospodarstvo − najvjerojatniji Tablica 107. Posljedice na život i zdravlje ljudi – događaj s
neželjeni događaj− mraz 116 najgorim mogućim posljedicama −
industrijske nesreće 138
događaj − mraz 117 Tablica 108. Posljedice na gospodarstvo – događaj s najgorim
mogućim posljedicama − industrijske nesreće 138
Tablica 80. Posljedice na život i zdravlje ljudi − događaj s
najgorim mogućim posljedicama − mraz 117 Tablica 109. Posljedice na kritičnu infrastrukturu – događaj s
Tablica 81. Posljedice na gospodarstvo − događaj s najgorim najgorim mogućim posljedicama −
mogućim posljedicama − mraz 118 industrijske nesreće 139
Tablica 82. Vjerojatnost/frekvencija − događaj s najgorim Tablica 110. Vjerojatnost/frekvencija – događaj s najgorim
mogućim posljedicama − mraz 118 mogućim posljedicama − industrijske nesreće 140
Tablica 83. Posljedice na život i zdravlje ljudi − najvjerojatniji Tablica 111. Prikaz broja dana bez oborina 143
neželjeni događaj − klizišta 123 Tablica 112. Posljedice na život i zdravlje ljudi −
Tablica 84. Posljedice na gospodarstvom − najvjerojatniji najvjerojatniji neželjeni događaj − suša 144
neželjeni događaj − klizišta 124 Tablica 113. Posljedice na gospodarstvo − najvjerojatniji
Tablica 85. Posljedice na kritičnu infrastrukturu − neželjeni događaj − suša 145
najvjerojatniji neželjeni događaj − klizišta 124 Tablica 114. Posljedice na kritičnu infrastrukturu −
Tablica 86. Posljedice na ustanove/građevine javnog najvjerojatniji neželjeni događaj − suša 145
društvenog značaja − najvjerojatniji neželjeni događaj Tablica 115. Vjerojatnost/frekvencija − najvjerojatniji
− klizišta 124 neželjeni događaj − suša 145
Tablica 87. Posljedice na društvenu stabilnost i politiku Tablica 116. Posljedice na život i zdravlje ljudi − događaj s
− najvjerojatniji neželjeni događaj − klizišta 125 najgorim mogućim posljedicama − suša 146
Tablica 88. Vjerojatnost/frekvencija − najvjerojatniji neželjeni Tablica 117. Posljedice na gospodarstvo − događaj s najgorim
događaj − klizišta 125 mogućim posljedicama − suša 146

najgorim mogućim posljedicama − suša 147
mogućim posljedicama − suša 147
Tablica 120. Financijska sredstva predviđena za sudionike
sustava civilne zaštite u 2021. godini 158
Tablica 121. Analiza sustava civilne zaštite − područje
preventive 159
Tablica 122. Kadrovska popunjenost operativnih snaga
vatrogastva 166
Tablica 123. Materijalno-tehnička sredstva operativnih snaga
vatrogastva 167
Tablica 124. Analiza sustava civilne zaštite – potres 170
Tablica 125. Analiza sustava civilne zaštite – poplave 174
Tablica 126. Analiza sustava civilne zaštite – epidemije i
pandemije 178
Tablica 127. Analiza sustava civilne zaštite – ekstremne
temperature 181
Tablica 128. Analiza sustava civilne zaštite – tuča 183
Tablica 129. Analiza sustava civilne zaštite – mraz 185
Tablica 130. Analiza sustava civilne zaštite – industrijske
nesreće 187
Tablica 131. Analiza sustava civilne zaštite – klizišta 191
Tablica 132. Analiza sustava civilne zaštite – suša 195
Tablica 133. Analiza sustava civilne zaštite − ukupno 197
Tablica 134. Vrednovanje rizika 199
POPIS SLIKA
Slika 1. Model prikaza HRN EN ISO 31000 – Od procjene do
upravljanja rizicima 21
Slika 2. Geografski položaj Grada Murskog Središća u
Međimurskoj županiji 22
Slika 3. Prostorni raspored naselja na području Grada
Murskog Središće 23
Slika 4. Karta potresnih područja RH za povratno razdoblje 95
godina 58
Slika 5. Karta potresnih područja RH za povratno razdoblje
475 godina 59
Slika 6. Dionica A.21.11. - akumulacija Selnica 75
Slika 7. Dionica A.21.12. – bujica Gorni potok s Dolnim
potokom 76
Slika 8. Dionica A.33.19. - rijeka Mura – desna obala 77
Slika 9. Karta srednje godišnje količine oborina (mm) prema
podacima 1971.-2000. godine 79
Slika 10. Odstupanje srednje sezonske temperature zraka (oC)
od višegodišnjeg prosjeka za razdoblje 1961. - 1990.
godina za Hrvatsku za ljeto 2018. godine 97
Slika 11. Prostorna raspodjela srednjeg broja dana s tučom i/ili
sugradicom za vrijeme sezone obrane od tuče,
Međimurska županija, 1981.–2000. 105
Slika 12. Srednji datumi početka i završetka razdoblja s
mrazom na području RH 114
Slika 13. Nagib terena na području RH 122
Slika 14. Otisak oblaka para benzina sa zonama GGE, DGE,
50DGE 134
Slika 15. Vrednovanje rizika - ALARP načela 198
predstavničko tijelo na prijedlog izvršnog tijela jedinice lokalne

i područne (regionalne) samouprave donosi procjenu rizika od
velikih nesreća.
Potreba izrade Procjene rizika od velikih nesreća za Grad
Mursko Središće temelji se na društvenim, ekonomskim te
praktičnim razlozima koji uključuju:
− unaprjeđenje shvaćanja rizika za potrebe praktičnog
korištenja u postupcima planiranja, osiguranja,
investiranja te ostalim srodnim aktivnostima,
− standardiziranje procjenjivanja rizika na svim razinama
i od strane svih sektora,
− pojednostavnjenje procesa u svrhu lakšeg nadzora i
razumijevanja izlaznih rezultata,
− jačanje dosljednosti radi lakše usporedbe rezultata
različitih područja i/ili prijetnji.
Procjena rizika od velikih nesreća za Grad Mursko Središće
izrađena je sukladno:
– Zakonu o sustavu civilne zaštite („Narodne novine“,
broj 82/15, 118/18, 31/20, 20/21),
– Pravilniku o smjernicama za izradu procjena rizika od
katastrofa i velikih nesreća za područje Republike
Hrvatske i jedinica lokalne i područne (regionalne)
samouprave („Narodne novine“, broj 65/16),
– Pravilniku o mobilizaciji, uvjetima i načinu rada
operativnih snaga sustava civilne zaštite („Narodne
novine“, broj 69/16),
– Smjernicama za izradu Procjene rizika od velikih
nesreća na području Međimurske županije, prosinac
2016. godina,
– Procjeni rizika od katastrofa za Republiku Hrvatsku,
studeni 2019. godina.
Procjene rizika od velikih nesreća za područja jedinica
lokalne samouprave izrađuju se najmanje jednom u 3 godine te
se njihovo usklađivanje i usvajanje mora provesti do kraja
mjeseca ožujka.
Gradsko vijeće Grada Mursko Središće je na 4. sjednici
održanoj 28. studenog 2017. godine donijelo Procjenu rizika od
velikih nesreća za Grad Mursko Središće, KLASA: 021-05/17-
01/2569, URBROJ: 2109/11-1-01/1-17-1.
Gradsko vijeće Grada Mursko Središće na 11. sjednici
održanoj 31. siječnja 2019. godine, donijelo je Odluku o
izmjenama i dopunama Procjene rizika od velikih nesreća za
Grad Mursko Središće, KLASA: 021-05/19-01/140, URBROJ:
2109/11-1-01/1-19-1.
Procjena rizika označava metodologiju kojom se utvrđuju
priroda i stupanj rizika, prilikom čega se analiziraju potencijalne
prijetnje i procjenjuje postojeće stanje ranjivosti koji zajedno
mogu ugroziti stanovništvo, materijalna i kulturna dobra, biljni
i životinjski svijet i sl. Rizik obuhvaća kombinaciju vjerojatnosti
nekog događaja i njegovih negativnih posljedica.
Procjena rizika obuhvaća:
− identifikaciju rizika – proces pronalaženja,
prepoznavanja i opisivanja rizika,
− analizu rizika – obuhvaća pregled tehničkih
karakteristika prijetnji kao što su lokacija, intenzitet,
1. UVOD učestalost i vjerojatnost; analizu izloženosti i ranjivosti
te procjenu učinkovitosti prevladavajućih i alternativnih
Temeljem članka 17. stavka 1. Zakona o sustavu civilne kapaciteta za suočavanja u pogledu vjerojatnih rizičnih
zaštite („Narodne novine“, broj 82/15, 118/18, 31/20, 20/21), scenarija,
− vrednovanja (evaluacije) rizika – postupak usporedbe 2.1. gEogRAFSKI PoKAZATELJI

rezultata analize rizika s kriterijima prihvatljivosti
rizika. 2.1.1. geografski položaj
Procjenom se uređuju opasnosti i rizici koji ugrožavaju
Grad Mursko Središće je najsjeverniji grad u Republici
područje Grada, procjenjuju potrebe i mogućnosti za
Hrvatskoj smješten na 46°30’ i 49’’ sjeverne i 16°26’ i 38’’
sprječavanje, umanjivanje i uklanjanje posljedica katastrofa i
istočne zemljopisne dužine.
velikih nesreća te stvaraju uvjeti za izradu planova civilne
zaštite, uz djelovanje svih mjerodavnih struktura, operativnih Grad Mursko Središće nalazi se u sastavu Međimurske
snaga sustava civilne zaštite i resursa cjelovitog i sveobuhvatnog županije. Na sjeveru graniči s Republikom Slovenijom, na
zapadu s Općinom Sveti Martin na Muri, jugozapadno s
županijskog sustava upravljanja u zaštiti od katastrofa i velikih
Općinom Selnica, na jugoistoku s Općinom Vratišinec te južno
nesreća.
s Gradom Čakovcem.
Procjena rizika se ne provodi za antropogene prijetnje
poput ratova i terorističkih djelovanja te ostalih zlonamjernih
aktivnosti pojedinaca koje mogu ugroziti stanovništvo,
materijalna i kulturna dobra, okoliš i sl. na predmetnom
području.
Slika 2. Geografski položaj Grada Murskog Središća u

Međimurskoj županiji
Izvor: Zavod za prostorno uređenje Međimurske županije
Područje Grada prostire se na površini od 33,74 km2. Po
veličini je druga jedinica lokalne samouprave u Međimurskoj
županiji te čini 4,66% od njene ukupne površine.
Slika 1. Model prikaza HRN EN ISO 31000 – Od procjene do

upravljanja rizicima
Izvor: Smjernice za izradu procjena rizika od velikih nesreća
na području Međimurske županije
Postupak izrade Procjene u skladu je s HRN EN ISO Slika 3. Prostorni raspored naselja na području Grada
31000:2012 – Upravljanje rizicima – Načela i smjernice, što Murskog Središće
služi za potrebe unaprjeđenja razumijevanja rizika na svim Izvor: Zavod za prostorno uređenje Međimurske županije
razinama, osobito u smislu povećanja efikasnosti dosad U sastav Grada Mursko Središće ulazi 5 naselja: Hlapičina,
uspostavljenih mjera za smanjenje rizika od velikih nesreća kao Križovec, Mursko Središće, Peklenica i Štrukovec. Središte
i definiranje novih mjera. jedinice lokalne samouprave je naselje Mursko Središće, a u
ostalim naseljima ustanovljene su samoupravne jedinice
2. oSNoVNE KARAKTERISTIKE PodRUČJA (mjesni odbori).
Prilikom opisivanja područja Grada Mursko Središće,
2.1.2. Broj stanovnika
navest će se osnovne karakteristike i podaci koji se odnose na
sljedeće grupe pokazatelja: geografski pokazatelji, društveno- Prema Popisu stanovništva iz 2011. godine u 5 naselja na
politički pokazatelji, ekonomsko-politički pokazatelji, području Grada Mursko Središće živi ukupno 6.307 stanovnika,
prirodno-kulturni pokazatelji, povijesni pokazatelji te što predstavlja 5,5% od ukupnog broja stanovništva Međimurske
pokazatelji operativne sposobnosti. županije, odnosno 0,15% od ukupnog broja stanovnika RH.
Tablica 1. Površina, broj stanovnika i gustoća naseljenosti
BROJ STANOVNIKA POVRŠINA GUSTOĆA

GRAD MURSKO SREDIŠĆE
(km2) (st/km2)
2001. 2011.
HLAPIČINA 765 676 6,32 106,96
KRIŽOVEC 696 631 3,91 161,38
MURSKO SREDIŠĆE 3.322 3.444 13,15 261,90
PEKLENICA 1.347 1217 6,14 198,21
ŠTRUKOVEC 418 339 4,22 80,33
UKUPNO 6.548 6.307 33,74 186,92
Izvor: Državni zavod za statistiku, Popis stanovništva 2011. godina
U odnosu na prethodni Popis stanovništva iz 2001. godine, stanovnika (Mursko Središće, Peklenica), dok je najslabije
kada je na području Grada evidentirano 6.548 stanovnika, naseljeni južni dio grada, odnosno naselje Štrukovec koje čini
bilježi se pad broja stanovnika za 3,7%. 5,37% ukupnog broja stanovnika Grada.
2.1.3. Gustoća naseljenosti

2.1.5. Spolno-dobna raspodjela stanovništva
Gustoća naseljenosti područja Grada Mursko Središće
iznosi 186,92 st/km2 te je veća u odnosu na prosječnu naseljenost U dobnoj strukturi stanovništva Grada Mursko Središće, s
Međimurske županije (156,05 st/km2). udjelom od 57,32% dominira skupina stanovnika u dobi od 20
do 59 godina (radno sposobno stanovništvo), zatim slijedi udio
2.1.4. Razmještaj stanovništva od 23,34% stanovnika mlađih od 20 godina i 19,34% stanovnika
Prema prostornom razmještaju stanovnika, najnaseljeniji je starijih od 60 godina. Prosječna starost stanovništva iznosi 39,5
središnji dio Grada gdje su smještena naselja s najvećim brojem godina.
Tablica 2. Spolno−dobna raspodjela stanovništva
STAROST
NASELJA SPOL UKUPNO
0-19 20-59 60 I VIŠE
sv. 676 152 401 123
HLAPIČINA m 333 78 210 45
ž 343 74 191 78
sv. 631 142 364 125
KRIŽOVEC m 307 68 187 52
ž 324 74 177 73
sv. 3.444 814 1.964 666
MURSKO SREDIŠĆE m 1.691 412 1.011 268
ž 1.753 402 953 398
sv. 1.217 278 692 247
PEKLENICA m 606 137 371 98
ž 611 141 321 149
sv. 339 86 194 59
ŠTRUKOVEC m 159 44 96 19
ž 180 42 98 40
sv. 6.307 1.472 3.615 1.220
UKUPNO m 3.096 739 1.875 482
ž 3.211 733 1.740 738
Gledajući strukturu stanovništva prema spolu, vidljivo je da

2.1.6. Broj stanovnika kojem je potrebna neka vrsta
je na području Grada broj žena veći u odnosu na broj muškaraca.
pomoći pri obavljanju svakodnevnih zadataka
Udio žena iznosi 51,07%, dok muškarci imaju udio od 48,93%.
Promatrano kroz dobne skupine, primjećuje se malo veći broj Na području Grada Mursko Središće evidentirano je
muškaraca u mladom stanovništvu, kao i u zrelom stanovništvu, ukupno 1.284 osoba s teškoćama u obavljanju svakodnevnih
a u starom stanovništvu prevladava žensko stanovništvo u aktivnosti, odnosno 20,40% ukupnog stanovništva Grada.
odnosu 60,49% žena, te 39,51% muškaraca.
Tablica 3. Stanovništvo s teškoćama u obavljanju svakodnevnih aktivnosti
GRAD MURSKO STAROSNE SKUPINE

SPOL UKUPNO
SREDIŠĆE 0-9 10-49 50-69 70 I VIŠE
sv. 400 19 48 129 217
OSOBA TREBA POMOĆ
m 141 10 23 71 43
DRUGE OSOBE
ž 259 9 25 58 174
sv. 357 6 41 110 200
OSOBA KORISTI POMOĆ
m 120 4 16 63 37
DRUGE OSOBE
ž 237 2 25 47 163
sv. 1.284 19 264 555 446
UKUPNO m 565 10 135 291 129
ž 719 9 129 264 317
S obzirom na starosnu strukturu, najviše stanovnika s 2.1.7.2. Željeznički promet

teškoćama u obavljanju svakodnevnih aktivnosti nalazi se u
Sukladno Odluci o razvrstavanju željezničkih pruga
dobi od 50-69 godina, njih 555 ili 43,22%. („Narodne novine“, broj 3/14), područjem Grada Mursko
Središće prolazi željeznička pruga od značaja za lokalni promet
2.1.7. Prometna povezanost L101 Čakovec – Mursko Središće – Državna granica –
(Lendava).
2.1.7.1. Cestovni promet
2.1.7.3. Riječni promet
Cestovni promet na području Grada temeljem Odluke o
razvrstavanju javnih cesta („Narodne novine“, broj 18/21), Rijeka Mura nije plovna, ali na području Grada povremeno
obuhvaća 1 državnu, 4 županijske i 2 lokalne ceste. se koriste dva skelska prijelaza, uglavnom za prevoženje
poljoprivrednika na vlasničke posjede s druge strane rijeke.
Tablica 4. Mreža cestovne infrastrukture
2.2. DRUŠTVENO−POLITIČKI POKAZATELJI
DULJINA
OZNAKA DRŽAVNE CESTE
(m) 2.2.1. Sjedišta upravnih tijela
Varaždin (D2)-Nedelišće-Čakovec
Sjedište Grada Mursko Središće nalazi se na adresi Trg
DC 209 (D20)-Šenkovec-GP Mursko 6.140
braće Radića 4, 40315 Mursko Središće.
Središće
Za obavljanje poslova iz samoupravnog djelokruga Grada
ŽUPANIJSKE CESTE
te prenijetih poslova državne uprave ustrojena su sljedeća
GP Bukovje-Sv.Martin na Muri- upravna tijela:
ŽC 2003 Mursko Središće-Miklavec- 11.085
Turčišće-Hodošan (Ž2032) − Upravni odjel za financije, proračun, društvene
djelatnosti i socijalnu skrb,
Štrukovec (D 209)-Zebanec selo-
ŽC 2005 555 − Upravni odjel za gospodarstvo, graditeljstvo, zaštitu
Selnica-Vrhovljan (ŽC 2003)
okoliša, stambene i komunalne poslove.
Selnica (ŽC 2005)-Mursko
ŽC 2006 4.365 U svrhu ostvarivanja prava na neposredno sudjelovanje
Središće (D 209)
Peklenica (ŽC 2003)-Vratišinec- građana u odlučivanju o lokalnim poslovima od neposrednog i
ŽC 2008 1.465 svakodnevnog utjecaja na život i rad građana, na području
Žiškovec (D 209)
Grada Mursko Središte osnovani su sljedeći mjesni odbori:
LOKALNE CESTE
Mursko Središće, Peklenica, Križovec, Hlapičina, Štrukovec,
Merhatovec (LC Sitnice. Tijela mjesnog odbora su vijeće mjesnog odbora i
LC 20017 1.055
20016)-Štrukovec (D 209) predsjednik/ca vijeća mjesnog odbora.
Vratišinec (ŽC 2008)- Štrukovec Trgovačka društva u su/vlasništvu Grada Mursko Središće
LC 20019 460
(D 209)
su:
Izvor: Odluka o razvrstavanju javnih cesta („Narodne novine“, − MURS-EKOM d.o.o. za komunalne usluge i trgovinu,
broj 18/21) Trg bana Josipa Jelačića 10, 40315 Mursko Središće.
Postojeći prometni sustav na području Grada Mursko Ostala tijela javne vlasti na području Grada Mursko
Središće dio je glavne cestovne mreže Međimurja, a okosnica Središće su:
mu je DC 209 Varaždin (D2) – Nedelišće – Čakovec (D20) – − Međimurska priroda – Javna ustanova za zaštitu
Šenkovec – GP Mursko Središće. Ova prometnica završava prirode, Trg međimurske prirode 1, Križovec, 40315
stalnim međunarodnim graničnim cestovnim prijelazom I. Mursko Središće,
kategorije Mursko Središće – Petišovci. Kroz područje prolazi − Hrvatski zavod za zapošljavanje, Područni ured
i županijska cesta ŽC 2003 GP tzv. Murska magistrala, koja Čakovec – Ispostava Mursko Središće, Frankopanska
povezuje naselja Murskog areala. 7, 40315 Mursko Središće,
− Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje – Ispostava − ljekarne:

Mursko Središće, Trg bana Josipa Jelačića 10, 40315 • Ljekarna Čakovec – Poslovnica Mursko Središće,
Mursko Središće, Trg Bana Jelačića 6, 40315 Mursko Središće,
− Upravni odjel za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu • Ljekarna Bećirović, Frankopanska 20, 40315 Mursko
okoliša Međimurske županije – Ispostava Mursko
Središće.
Središće, Trg bana Josipa Jelačića 10, 40315 Mursko
Središće, Na području Grada djeluje Zavod za hitnu medicinu
Međimurske županije – Ispostava Mursko Središće na adresi
− Upravni odjel za opću upravu i imovinsko-pravne
Josipa Šajnovića bb, 40315 Mursko Središće.
poslove Međimurske županije – Matični ured Mursko
Središće, Trg bana Josipa Jelačića 10, 40315 Mursko
Središće, 2.2.3. Odgojno−obrazovne ustanove
− Financijska agencija – Poslovnica Mursko Središće,
Trg bana Josipa Jelačića 6, 40315 Mursko Središće, 2.2.3.1. Predškolski odgoj
− Porezna uprava, Područni ured Čakovec – Ispostava Predškolski odgoj i obrazovanje na području Grada provode
Mursko Središće, Martinska 3, 40315 Mursko Središće, Dječji vrtić „Maslačak“ s područnim odjelom u Peklenici čiji je
− Policijska uprava međimurska – PP Mursko Središće, osnivač Grad Mursko Središće te 2 vrtića u privatnom vlasništvu
Frankopanska 10, 40315 Mursko Središće. „Dječja maštanja“ i „Pahuljica“.
2.2.2. Zdravstvene ustanove 2.2.3.2. Osnovnoškolsko obrazovanje

Na području Grada registrirano je ukupno 5.751 zdravstveno U okviru osnovnoškolskog obrazovanja na području Grada
osiguranih osoba.1 Mursko Središće djeluje 1 Osnovna škola, matična u Murskom
Zdravstvenu djelatnost na području Grada Mursko Središće Središću te 2 područne u Peklenici i Hlapičini.
obavljaju:
− ordinacije opće medicine: 2.2.3.3. Kapaciteti za zbrinjavanje
• Ordinacija opće/obiteljske medicine Biserka Goričanec, Zbrinjavanje građana na području Grada Mursko Središće
dr. med.spec. obiteljske medicine, Vladimira Nazora provodit će se u Sportskoj dvorani Osnovne škole Mursko
19, 40315 Mursko Središće, Središće (kapaciteta 200 osoba).
• Ordinacija opće/obiteljske medicine Slobodan Oluić,
dr. med., Vladimira Nazora 19, 40315 Mursko Središće, 2.2.4. Broj domaćinstava
• Ordinacija opće/obiteljske medicine Mirjana Prema Popisu stanovništva iz 2011. godine, Grad Mursko
Markobašić, dr. med., Vladimira Nazora 19, 40315 Središće broji ukupno 1.933 kućanstava. U odnosu na prethodni
Mursko Središće, Popis stanovništva iz 2001. godine kada je bilo evidentirano
− ordinacije dentalne medicine: 1.986 kućanstava, bilježi se smanjenje broja kućanstava za
• Ordinacija dentalne medicine Tatjana Čavka, dr. med. 2,67%.
dent., Tekstilna ulica 2, 40315 Mursko Središće,
2.2.5. Broj članova obitelji po domaćinstvu
• Ordinacija dentalne medicine Izidora Miser, dr. med.
dent., Vladimira Nazora 19, 40315 Mursko Središće, Na području Grada Mursko Središće evidentirano je 1.555
• Ordinacija dentalne medicine Medina Salihodžić, dr. obiteljskih te 378 neobiteljskih kućanstava. Prosječan broj
med. dent., Vladimira Nazora 19, 40315 Mursko osoba u kućanstvu je 3,24. Od obiteljskih kućanstava najbrojnija
Središće, su kućanstva sa 4 člana (20,12%).
Tablica 5. Broj članova obitelji po domaćinstvu
PRIVATNA KUĆANSTVA
Obiteljska kućanstva po broju članova Neobiteljska kućanstva
2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 i više samačka višečlana
387 369 389 218 109 42 22 7 7 5 351 27
UKUPNO: 1.933
2.2.6. Broj, vrsta (namjena) i starost građevina1 Podjela objekata po kategoriji gradnje:
Prema podacima navedenim u Popisu stanovništva 2011. I. zidane zgrade (zgrade zidane do 1940. godine), što znači
godine, na području Grada Mursko Središće evidentirano je da su objekti građeni uglavnom od cigle vezane žbukom te
2.258 stambenih objekata od čega je 1.911 stanova za stalno sa stropovima od drvenih greda i nešto armiranobetonskih,
stanovanje, dok ostatak stambenih jedinica otpada na objekte za ali bez horizontalnih i vertikalnih serklaža;
odmor, stanove u kojima se odvija djelatnost, privremeno
II. zidane zgrade s armiranobetonskim serklažama (od 1945-
nenastanjene objekte te napuštene stanove.
tih do 1960-tih godina);
III. armiranobetonske skeletne zgrade (od 1960-tih godina do
1 HZZO, stanje na dan 05. listopada 2020. danas),
IV. zgrade sa sustavom armiranobetonskih nosivih zidova (od Na području Grada djeluje Centar za socijalnu skrb
1960-tih godina do danas); Čakovec – Podružnica Mursko Središće.
V. skeletne zgrade s armiranobetonskim nosivim zidovima Od ustanova socijalne skrbi za starije osobe na području
(od 1960-tih godina do danas). Grada Mursko Središće djeluje:
Podaci za područje Mursko Središće koji bi klasificirali sve − Dom za starije i nemoćne osobe “Japa”, Frankopanska
izgrađene stambene objekte prema navedenoj podjeli još ne 18 a, 40315 Mursko Središće,
postoje. Kako bi se dobio približan postotni udio stambenih − Dom za starije i nemoćne osobe “Stubičar”,
objekata po pojedinim tipovima, korišteni su podaci o vremenu Kolodvorska 32,40315 Mursko Središće.
gradnje građevina na području Republike Hrvatske, prema
Popisu stanovništva iz 2011. Dakle, koriste se sljedeće 2.3.3. Proračun
aproksimacije za raspodjelu objekata po kategorijama gradnje:
Proračun je temeljni financijski dokument jedinice
− 40% zidane zgrade Tip I,
regionalne (područne) samouprave. Sadrži sve planirane
− 40% zidane zgrade s armiranobetonskim serklažama prihode i primitke, kao i rashode i izdatke jedne proračunske
Tip II, godine te predstavlja instrument ostvarenja zacrtanih ciljeva.
− 10% armiranobetonske skeletne zgrade Tip III, Proračun Grada Mursko Središće za 2021. godinu donesen je u
− 5% zgrade sa sustavom armiranobetonskih nosivih visini od 28.701.000,00 kuna.
zidova Tip IV,
2.3.4. Gospodarske grane
− 5% skeletne zgrade s armiranobetonskim nosivim
zidovima Tip V. Prema indeksu razvijenosti, Grad Mursko Središće svrstava
se u V. skupinu jedinica lokalne samouprave koje se prema
2.3. EKONOMSKO−POLITIČKI POKAZATELJI vrijednosti indeksa nalaze u zadnjoj četvrtini iznadprosječno
rangiranih jedinica lokalne samouprave. Indeks razvijenosti
2.3.1. Broj zaposlenih i mjesta zaposlenja Grada iznosi 100,57%.
Na području Grada u 2019. godini poslovalo je 168
Kod poduzetnika na području Grada Mursko Središće u
poduzetnika te 81 obrtnik.4
2019. godini bilo je zaposleno ukupno 1.204 radnika.2 Najveći
broj radnika zapošljava tvrtka NEORES d.o.o. za proizvodnju Sukladno nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti najveći broj
tekstilnih i medicinskih proizvoda (209)3. subjekata na području Grada Mursko Središće djeluje u
prerađivačkoj industriji, građevinarstvu te djelatnosti trgovine
2.3.2. Broj primatelja socijalnih, mirovinskih i sličnih na veliko i malo, popravak motornih vozila i motocikala.
naknada
2.3.5. Velike gospodarske tvrtke
Broj stanovnika koji primaju socijalnu, mirovinsku i sličnu
naknadu na području Grada Mursko Središće prikazan je u Od većih gospodarskih subjekata na području Grada
sljedećoj tablici. Mursko Središće djeluju: NEORES d.o.o. (proizvodnja rublja),
SOBOČAN d.o.o. (proizvodnja namještaja za poslovne i
Tablica 6. Vrste i broj primatelja socijalnih, mirovinskih i prodajne prostore), PRO TEC TEKSTIL d.o.o. (proizvodnja
sličnih naknada ostale vanjske odjeće).
2.3.6. Objekti kritične infrastrukture
BROJ
R.BR. VRSTA NAKNADE
PRIMATELJA 2.3.6.1. Dalekovodi i transformatorske stanice
1. Starosna mirovina 760
Na području Grada Mursko Središće za distribuciju
2. Ostale mirovine 662 električne energije zadužena je Elektra Čakovec, koja je
3. Socijalne naknade 444 nadležna za vođenje, održavanje, razvoj i izgradnju
4. Povremena potpora drugih 52 distribucijskog sustava električne energije. Elektroopskrba
područja Grada riješena je izvedbom transformatorskog
UKUPNO: 1.918
postrojenja 35/10(29)/0,4 kV koji je lociran južno od naselja
Izvor: Državni zavod za statistiku, Popis stanovništva 2011. Mursko Središće, uz državnu prometnicu D209 prema Čakovcu.
Mreže elektroopskrbe su izvedene kao pretežito zračne, te
dijelom i podzemne, a električnom energijom se opskrbljuju
sva domaćinstva na području Grada.
2 Informacija o stanju i kretanjima međimurskog
gospodarstva u 2019., Međimurska županija, Upravni
4 Informacija o stanju i kretanjima međimurskog
odjel za gospodarske djelatnosti, studeni 2019. godina
gospodarstva u 2019., Meðimurska županija, Upravni
3 Hrvatska gospodarska komora (GFI 2019) odjel za gospodarske djelatnosti, studeni 2020. godina
Tablica 7. Popis transformatorskih stanica
R. INSTALIRANA PRIJENOSNI
ŠIFRA NAZIV TS MJESTO TIP
BR. SNAGA (kVA) OMJER (kV)
1. T03 MURSKO SREDIŠĆE Mursko Središće ZIDANA 8,0+8,0 MVA 35/10(20)
2. T301 MURSKO SREDIŠĆE 2 Mursko Središće TOR 400 10(20)/0,4
3. T302 ŠKOLA Mursko Središće TOR 630 10(20)10.4
4. T303 KOLODVORSKA Mursko Središće TOR 400 10(20)/0,4

5. T304 MARTINSKA Mursko Središće TOR 250 10(20)/0,4
6. T305 GRANIČNI PRIJELAZ Mursko Središće KTS 160 10(20)10.4
7. T309 STARA Hlapičina SBTS 250 10(20)10,4
8. T310 ZDENAC Hlapičina TOR 160 10(20)/0.4
9. T318 SITNICE Sitnice SATS 50 10(20)/0,4
10. T322 STARA Peklenica TOR 160 10(20)/0,4
11. T340 TRATE Križovec TOR 100 10(20)10,4
12. T343 BREZJE Peklenica TOR 100 10(20)/0,4
13. T346 MODEKS Mursko Središće KTS 250 10(20)/0,4
14. T348 ŠTRUKOVEC 2 Štrukovec TOR 100 10(20)/0,4
15. T352 MTČ Mursko Središće KTS-I 250 10(20)/0.4
16. T357 KRNIŠĆE Peklenica TOR 100 10(20)/0.4
17. T363 MURAL Mursko Središće KTS-I 630+630 10(20)/0,4
18. T366 BREZJE Mursko Središće SATS 100 10(20)/0,4
19. T376 KRIŽ0VEC 3 Križovec KTS 160 10(20)/0,4
20. T538 RADE KONČARA Mursko Središće KTS 630 10(20)10,4
21. T557 GMAJNA Hlapičina KTS 160 10(20)10.4
22. T560 MURSKO SREDIŠĆE 1 Mursko Središće KTS 630 10(20)/0,4
23. T673 QUADRO Križovec KTS 630 10(20)/0,4
24. T696 MURSKO SREDIŠĆE 3 Mursko Središće MKTS 100 10(20)10,4
25. T746 NASELJE ROMA Sitnice KTS 100 10(20)10,4
26. T798 SLATINE Mursko Središće MTS 400 10(20)/0,4
27. T813 GOSP. ZONA BREZJE Mursko Središće MTS 250 10(20)/0,4
28. T834 SLATINE 2 Mursko Središće DTS 1.000 10(20)10.4
UKUPNO 24.780
Legenda: TOR – tornjić – zidana
KTS – kabelska
KTS-I – kabelska, industrijska
DTS – betonska, za 2 transformatora
MTS – betonska, montažna
MKTS – betonska, kompaktna
SBTS – stupna, na betonskorn stupu
SATS – stupna, aluminijske rešetke
Tablica 8. Popis 10(20)kV zračnih vodova

1. D041 Mursko Središće 880 0 7 T 696
PLEŠIVICA
2. D053 ODCJEP “ZDENAC Hlapičina 110 0 1 LR-302
3. 0054 ODCJEP KAPELŠĆAK Hlapičina 300 0 3 LR-302
4. 0116 Štrukovec 3.395 42 5 T 03
ŠTRUKOVEC
5. D117 ODCJEP SITNICE Sitnice 110 0 1 LR-322
6. D121 Peklenica 4.090 0 35 T 03
PEKLENICA
7. D122 ODCJEP BREZJE Mursko Središće 120 0 2 T 03
8. D125 ODCJEP KRIŽOVEC 3 Križovec 1.335 0 11 LR-347
9. 0720 ODCJEP MIKLAVEC Križovec 440 0 3 LR-347
ŠTRIGOVA
UKUPNO 14.665 42 101
Tablica 9. Popis 35kV zračnih vodova

DEKANOVEC
ŠENKOVEC – MURSKO
SREDIŠĆE
UKUPNO 7.230 36 2
Tablica 10. Popis 10(20)kV kabelskih vodova
R. DUŽINA TOČKA
ŠIFRA DALEKOVOD MJESTO VRSTA
BR. (m) ISKOPČENJA
1. K129 Štrukovec IPO13A 518 T 03
ŠTRUKOVEC – ŠTRUKOVEC 2
35T MURSKO SREDIŠĆE – MURSKO
2. K130 Mursko Središće XHE49A 425 T 03
SREDIŠĆE 2
3. K131 MURSKO SREDIŠĆE 2 – ŠKOLA Mursko Središće IPO13A 930 T301
4. K133 ŠKOLA – GRANIČNI PRIJELAZ Mursko Središće XHE49A 220 T302
5. K134 ŠKOLA – MARTINSKA Mursko Središće NAKBA 1.095 T302
6. K135 35T MURSKO SREDIŠĆE – MTČ Mursko Središće IP013A 529 T 03
7. K136 MTČ – MODEKS Mursko Središće 1P013A 205 T352
8. K137 STARA – KRNIŠĆE Peklenica IP013A 845 T357
9. K138 KRIŽOVEC 3 -TRATE Križovec IPOI3A 440 T370
MURSKO SREDIŠĆE – ŠTRIGOVA
11. K187 ODCJEP „KRIŽOVEC 3 – KRIŽOVEC 3 Križovec XHP48A 252 LR-347
RADE KONČARA – GOSP. ZONA
BREZJE
13. K290 35T MURSKO SREDIŠĆE – SLATINE Mursko Središće XHP48A 1.047 T03
14. K302 ZDENAC – GMAJNA Hlapičina XHP48A 680 T310
15. K353 GMAJNA – STARA Hlapičina XHE49A 888 T557
16. K355 ODCJEP ZDENAC – ZDENAC Hlapičina XHE49A 790 LR339
17. K394 MURAL – KOLODVORSKA Mursko Središće XHE49A 1.230 T3133
18. K395 Peklenica XHE49A 1.300 LR-350
PEKLENICA – KRNIŠĆE
GRANIČNI PRIJELAZ –
19. K402 Mursko Središće NAKBA 590 T305
KOLODVORSKA
20. K407 STARA – BREZJE Peklenica XHE49A 890 T322
21. K439 TRATE – QUADRO Križovec XHE49A 340 T340
MURSKO SREDIŠĆE – PEKLENICA
MURSKO SREDIŠĆE 2 -MURSKO
SREDIŠĆE 1
35T MURSKO SREDIŠĆE – MURSKO
SREDIŠĆE 3
MURSKO SREDIŠĆE 3 – DV MURSKO
SREDIŠĆE – PLEŠIVICA
MURSKO SREDIŠĆE – ŠTRUKOVEC
27. K574 ŠKOLA – MARTINSKA Mursko Središće XHE49A 1.390 T302
28. K587 Mursko Središće XHE49A 540 LR-323
ŠTRUKOVEC – BRODEC
29. K593 Sitnice XHE49A 734 LR-322
ŠTRUKOVEC – NASELJE ROMA
R. DUŽINA TOČKA
ŠIFRA DALEKOVOD MJESTO VRSTA
BR. (m) ISKOPČENJA
30. K594 SLATINE 2 – RADE KONČARA Mursko Središće XHP48A 358 T834
31. K609 GOSP. ZONA BREZJE – MURAL Mursko Središće NA2XS(P)2Y 405 T813
32. K642 SLATINE – SLATINE Mursko Središće NA2XS(F)2Y 90 T798
UKUPNO 18.328
Tablica 11. Popis 35kV kabelskih vodova
R. TOČKA
BR. ISKOPČENJA
DV ŠENKOVEC – MURSKO
1. K05 Mursko Središće XHP48A 100 T 03
SREDIŠĆE – 35T MURSKO SREDIŠĆE
2. K06 Mursko Središće XHP48A 41 T 03
MURSKO SREDIŠĆE – DEKANOVEC
UKUPNO 141
Ukupan broj potrošača u sustavu elektroopskrbe na Područjem Grada Mursko Središće, točnije prostorom
području Grada iznosi 1.487 (javna rasvjeta – 15, kućanstvo – između naselja Križovec i Peklenica prolazi dio Jadranskog
1.250, poduzetništvo – 219, srednji napon – 3). U 2020. godini naftovoda (JANAF), a međunarodni magistralni vod podzemni
ukupna potrošnja struje na području Grada Mursko Središće je je i nastavlja se kroz Republiku Sloveniju. Ukupna duljina
iznosila 9.197.984 kwh. naftovoda kroz područje je 3.300 m.
2.3.6.2. Energetski sustavi 2.3.6.5. Vodoopskrba i odvodnja

Na području Grada Mursko Središće nema izgrađenih Sustavom vodoopskrbe u Međimurskoj županiji pa tako i
termoelektrana, hidroelektrana ni drugih energetskih sustava na području Grada Mursko Središće, upravljaju Međimurske
odnosno objekata. vode d.o.o., u vlasništvu svih jedinica lokalne samouprave
Međimurske županije. Područje Grada opskrbljuje se pitkom
2.3.6.3. Plinovodi vodom iz vodocrpilišta Nedelišće. Područje Grada potpada pod
Svako od naselja Grada Murskog Središća ima izgrađenu dvije od ukupno tri vodoopskrbne zone koje se napajaju iz
mrežu opskrbe prirodnim plinom s ukupno 1.578 korisnika navedenog vodocrpilišta. Mursko Središće i Štrukovec se
(1.477 kućanstava i 101 pravna osoba)5. Djelatnost opskrbe i nalaze u III zoni, koje se opskrbljuje preko vodospreme na
distribucije plina na navedenom području obavlja poduzeće Mohokosu, kapaciteta 750 m3, a područje Peklenica se nalazi u
Međimurje plin d.o.o. II vodoopskrbnoj zoni i vezano je na sustav Grada Čakovca.
Sva naselja priključena su na javni vodovodni distributivni
Na području Grada izgrađena je plinska mreža sa sljedećim
profilima cijevi i tlakovima: sustav. Ukupni broj korisnika u sustavu vodoopskrbe na
području Grada iznosi 1.969 (kućanstva – 1.815, gospodarstvo
− niskotlačni plinovod (0,1 bara) u ukupnoj duljini 40.835 – 154).6
m: Ø40 – 306, Ø63 – 12.426 m, Ø90 – 7.634 m, Ø110
– 2.038 m, Ø160 – 628 m, NO65 – 2.951 m, NO80 – Cjeloviti projektirani sustavi odvodnje otpadnih voda tek se
5.895 m, NO100 – 3.995 m, NO125 – 3.882 m, NO150 planiraju izvesti na području Grada, a trenutno postoje interni
– 1.080 m; za naselja s taložnicama bez pročistača i odlivom u rijeku Muru.
Navedeni interni sustav djelomično služi i za oborinske vode, a
− visokotlačni plinovod (3 bara) u ukupnoj duljini 12.761
iste se prvenstveno uključuju u sustav uređenih kanala za
m: Ø63 – 526 m, Ø90 – 1.474 m, Ø110 – 631 m, Ø160
odvodnju prema rijeci.
– 9.230 m, NO50 – 330 m, NO80 – 570 m.
Na srednjetlačnom plinovodu nalazi se 1 razvodno oko, a 2.3.6.6. Telekomunikacije
na niskotlačnom dijelu plinske mreže 10 razvodnih okna.
Telekomunikacijski promet na području Grada Mursko
Na plinskoj mreži Grada Murskog Središće smješteno je 21
blokadni ventilna srednjem tlaku i 31 blokadni ventil na niskom Središće odvija se u javnim komunikacijama u nepokretnoj
tlaku te 20 kondenznih lonaca. mreži, javnim komunikacijama u pokretnoj mreži i u sustavu
radiokomunikacija.
Plinovodi su izvedeni čeličnim i PE-HD cijevima. Cijevima
protječe prirodni plin u kojem ima 92-96% metana. U sustavu
2.3.6.7. Hrana
plinovoda, odnosno plinskoj mreži na području Grada Mursko
Središće nalazi se 12 mjerno-regulacijskih stanica (MRS). Na području Grada postoje ugostiteljski objekti, trgovački
lanci te manje prodavaonice u kojima se stanovništvo snabdijeva
2.3.6.4. Naftovodi prehrambenim proizvodima.
5 Međimurje plin d.o.o., stanje na dan 22. veljače 2021. 6 Međimurske vode d.o.o., stanje na dan 20. siječanj 2021.
godine godine
2.3.6.8. Pošta i financijske usluge Majur Feštić, Nepokretna

Z – 1124 Štrukovec
Na području Grada Mursko Središće nalaze se poslovnice Štrukovec bb pojedinačna
Privredne banke Zagreb d.d. i Splitske banke d.d. Poštanski Izvor: Registar kulturnih dobara, Ministarstvo kulture
promet organizira i obavlja ‘’Hrvatska pošta” d.d., putem
Područja arheoloških nalazišta na području Grada navedena
poštanskog ureda 40315 Mursko Središće.
su u nastavnoj tablici.
2.3.6.9. Promet
Tablica 13. Područja arheoloških nalazišta
Prometna infrastruktura na području Grada opisana je u
Poglavlju 2.1.7. ove Procjene. NASELJE ARHEOLOŠKA NALAZIŠTA
„Most“ – cestovni most na Muri za Lendavu
2.3.6.10. Mostovi, vijadukti i tuneli – još neistraženo nalazište latenske kulture i
Na području Grada nalazi se armirano-betonski most kao Mursko antičko nalazište
granični međudržavni objekt dvosmjerne komunikacije, dužine Središće „Seča“ – lokalitet istočno od benzinske
142 metra, te u neposrednoj blizini jednokolosiječni željeznički postaje u Murskom Središću, još neistraženo
most. Za prijelaz preko rijeke Mure izgrađena su 2 skelska nalazište iz brončanog doba
prijelaza. “Rudnik“ - prethistorijski arheološki lokalitet
s nalazima iz kasnog brončanog doba i
2.3.6.11. Zdravstvo starijeg željeznog doba iz 13. st. p.n.e., nalazi
se jugoistočno od naselja
Zdravstveni kapaciteti Grada navedeni su u Poglavlju 2.2.2 Peklenica U južnom dijelu naselja, na cesti prema
ove Procjene. Vratišincu, kod kućnog broja 68 (stari),
odnosno u Čakovečkoj 47 (novi) je 1992.
2.3.6.12. Proizvodnja, skladištenje i prijevoz opasnih tvari godine, nalaz kasnocarskog antičkog novca
iz 4. st.
Popis pravnih osoba na području Grada koje se bave „Novi dvori“ – nalazište iz 13.- 14. st. n.e.
proizvodnjom, skladištenjem i prijevozom opasnih tvari - terasasto uzvišenje, cca 2,0 km istočno od
prikazano je u Poglavlju 6.8. ove Procjene. naselja Hlapičina.
Hlapičina Područje istočnog dijela naselja i istočno od
2.3.6.13. Nacionalni spomenici i vrijednosti naselja, dio šireg antičkog arheološkog
područja uz Muru od Čestijanca do Murskog
Nacionalni spomenici i kulturna baština obrađeni su u Središća
Poglavlju 2.4.2 ove Procjene.
Izvor: PPUG Mursko Središće
2.4. PRIRODNO-KULTURNI POKAZATELJI Evidentirane pojedinačne građevine i graditeljski sklopovi
s povijesno vrijednim stilskim obilježjima na području Grada
2.4.1. Zaštićena područja navedene su u nastavnoj tablici.
Temeljem Zakona o zaštiti prirode („Narodne novine“ broj Tablica 14. Evidentirane građevine i graditeljski sklopovi s
80/13), na području Grada Murskog Središća definirano je povijesno vrijednim stilskim obilježjima
područje Regionalnog parka Mura-Drava kao zaštićena
prirodna baština ukupne površine 945,0 ha. NASELJE SAKRALNE I JAVNE GRAĐEVINE
Prema Uredbi o ekološkoj mreži i nadležnostima javnih Kapela Majke Božje u ul. M. Gupca iz 1936.
ustanova za upravljanje područjima ekološke mreže („Narodne godine
novine“, broj 124/13, 105/15), na području Grada nalaze se i Grupa pilova na Trgu braće Radić
područja koja su sastavni dio nacionalne ekološke mreže
Mursko Kip Svetog Ivana Nepomuka u parku u
NATURA 2000 i to područja za divlje svojte i stanišne tipove Središće središtu grada
(POVS) “HR2000364 Mura” i “HR2001346 Međimurje”.
Spomenik rudaru u parku u središtu grada
2.4.2. Kulturna baština Stara škola u središtu Murskog Središća,
danas dječji vrtić
Kulturnu baštinu na području Grada Murskog Središća čine Poklonac sv Trojstva na izlazu iz Hlapičine
uglavnom sakralni objekti uz nekoliko arheoloških lokaliteta, a prema Sv. Martinu na Muri
na području su evidentirana i 2 nepokretna kulturna dobra koja Hlapičina
Neogotička Kapela Svetog Križa u Hlapičini
su upisana u Registar kulturnih dobara RH. iz 1912. godine
Kapela sv. Križa u starom dijelu naselja
Tablica 12. Kulturna dobra upisana u Registar kulturnih
Križovec Raspelo na raskrižju prema groblju u
dobara RH
Križovcu
VRSTA Pil u središtu Peklenice, na križanju ŽC 2003
OZNAKA MJESTO NAZIV KULTURNOG i ŽC 2008
DOBRA Kapela sv. Marije Kraljice sv. Krunice u
Peklenica
Crkva Marije središtu Peklenice
Mursko Nepokretna
Z – 2619 Kraljice i sv. Kameno raspelo u sjeverozapadnom dijelu
Središće pojedinačna
Ladislava naselja, ulični niz ŽC 2003
Raspelo prema cesti za Selnicu iz 1847. kojima se otklanjaju posljedice prirodne nepogode – pružanje
godine prve pomoći unesrećenima ukoliko ih je bilo, čišćenje
stambenih, gospodarskih i drugih objekata od nanosa mulja,
Štrukovec Pil kod Štrukovca – pieta, na skretanju prema
Merhatovcu šljunka, drveća i slično, odstranjivanje odronjene zemlje, mulja
i šljunka s cesta i lokalnih putova, te sve ostale radnje kojima se
Kapela Majke Božje Škapularske smanjuju nastala oštećenja.
TRADICIJSKA ARHITEKTURA Suša se na području Grada javlja povremeno i izaziva štete
– STAMBENO-GOSPODARSKI
najviše na poljoprivrednim kulturama, isključivo zbog
SKLOPOVI
nedostataka padalina u dugim periodima. Bogatstvo vodotoka
Dio očuvane strukture uličnog poteza s rijeka Mure te kanala i potoka, ali i bogatstvo podzemnih voda
početka 20. stoljeća u ulici Matije Gupca u na području Grada Mursko Središće, daje velike mogućnosti za
Mursko Murskom Središću, neposredno uz kapelu
Središće Majke božje iz 1936, u Murskom Središću, i navodnjavanje, ali se isto ne primjenjuje uglavnom zbog
to kućni brojevi: 54, 2 (odnosno 64), 74, 76, usitnjenosti i neorganiziranosti poljoprivrednih gospodarstava.
89,91, 93, 95, 101, 105 i 107 Tuča se često javlja na području Grada i izaziva velike
Gospodarske zgrade majura Novi dvori štete, osobito na ratarskim kulturama i trajnim nasadima.
Uspostavljeni sustav obrane raketama i prizemnim generatorima
Pojedinačni stambeno- gospodarski sklop k.br
Hlapičina 106. u Hlapičini upitne je djelotvornosti, a povremeno se nadopunjava uporabom
zrakoplovnih generatora. Obrana je limitirana i graničnim
Čestice vinograda s podrumima izvedenim u
područjem. Najugroženiji sadržaji na predmetnom području su
zemlji, u sjeveroistočnom dijelu Hlapičine
voćnjaci, a posebno se ulaže i potiče u zaštitu izgradnjom
Dio očuvane strukture uličnog poteza s sustava zaštitnih mreža od tuče. Potrebno je izbjegavati
Križovec početka 20. st. (kbr. 93, 94,112, 113, 114 i izgradnju nasada i građevina osjetljivih na kišu i tuču te poticati
115)
njihovo osiguranje. Osjetljivu kulturnu baštinu i imovinu
Izvor: PPUG Mursko Središće potrebno je preventivno zaštititi od ugroze.
2.5. POVIJESNI POKAZATELJI 2.6. POKAZATELJI OPERATIVNE SPOSOBNOSTI

Povijesni pokazatelji temeljeni su na prijašnjim događajima,
odnosno prijetnjama koje su zadesile područje Grada te nanijele 2.6.1. Popis operativnih snaga
značajne materijalne i novčane štete. Operativne snage sustava civilne zaštite su svi prikladni i
raspoloživi resursi operativnih snaga koji su namijenjeni
2.5.1. Prijašnji događaji provođenju mjera civilne zaštite.
Prema dostupnim podacima, prirodne nepogode na Mjere i aktivnosti u sustavu civilne zaštite na području
području Grada Mursko Središće u posljednjih 20 godina Grada Mursko Središće provode sljedeće operativne snage
proglašene su uslijed sljedećih ugroza: tuča, suša, poplava i sustava civilne zaštite:
mraz. − Stožer civilne zaštite,
− Vatrogasna zajednica Grada Mursko Središće i općina
2.5.2. Štete uslijed prijašnjih događaja Selnica – Sveti Martin na Muri i Vratišinec,
Materijalne šteta u slučaju prirodnih nepogoda proglašenih − Gradsko društvo Crvenog križa Čakovec – Podružnica
u proteklih 20 godina na području Grada Mursko Središće Mursko Središće,
prikazane su u sljedećoj tablici: − HGSS – Stanica Čakovec,
− Postrojba civilne zaštite opće namjene,
− Povjerenici civilne zaštite i njihovi zamjenici,
Tablica 15. Materijalne štete uslijed prirodnih nepogoda u
− Koordinatori na lokaciji,
posljednjih 20 godina
− Pravne osobe u sustavu civilne zaštite,
PRIRODNA IZNOS ŠTETE − Udruge.
GODINA
NEPOGODA -kn- Operativne snage vatrogastva, Hrvatske gorske službe
2009. TUČA 9.432.601,00 spašavanja i Hrvatskog Crvenog križa su temeljne operativne
snage u sustavu civilne zaštite koje posjeduju spremnost na
2011. SUŠA 4.087.956,30
žurno i kvalitetno operativno djelovanje u provođenju mjera i
2012. SUŠA 4.326.534,40 aktivnosti sustava civilne zaštite.
2014. POPLAVA 200.400,00
2015. TUČA 738.150,32 3. IDENTIFIKACIJA PRIJETNJI I RIZIKA
2016. MRAZ 722.557,00 Identifikacija prijetnji prvi je korak u izradi Procjene rizika.
2017. MRAZ 3.305.717,00 Prilikom identifikacije prijetnji odredit će se prijetnje koje se
Izvor: Plan djelovanja Grada Mursko Središće u području pojavljuju na području Grada Mursko Središće te na što i na
koji način mogu negativno/štetno utjecati.
prirodnih nepogoda za 2021. godinu
Identificirane prijetnje na području Grada Mursko Središće
u skladu s identificiranim i obrađenim prijetnjama i rizicima iz
2.5.3. Uvedene mjere nakon događaja koje su uzrokovale
Smjernica za izradu procjene rizika od velikih nesreća na
štetu
području Međimurske županije. Obradit će se visoki i vrlo
Mjere za ublažavanje i otklanjanje izravnih posljedica visoki rizici koji se Procjenom rizika od katastrofa za Republiku
prirodne nepogode podrazumijevaju procjenu šteta i posljedica; Hrvatsku vezuju uz područje Međimurske županije (potres,
sanaciju nastalih oštećenja i šteta. Sanacija obuhvaća aktivnosti poplave, epidemije i pandemije, ekstremne temperature,
klizišta). Pored prethodno navedenih, obradit će se i drugi na za izradu procjena rizika od velikih nesreća na području
nacionalnoj razini identificirani rizici, a koji su od značaja za Međimurske županije. Rizici navedeni pod točkama 1.-5. su
područje Grada. rizici koji su određeni na Procjenom rizika od katastrofa za
Republiku Hrvatsku vezuju uz područje Međimurske županije,
3.1 POPIS IDENTIFICIRANIH PRIJETNJI odnosno za područje Grada Mursko Središće.
Identifikacija prijetnji prikazana je u nastavnoj tablici, koja
ujedno služi i kao registar rizika. Registar rizika dio je Smjernica Tablica 16. Registar rizika Grada Mursko Središće
UTJECAJ NA
R. KRATAK OPIS PREVENTIVNE MJERE
PRIJETNJA DRUŠTVENE
BR. SCENARIJA MJERE ODGOVORA
VRIJEDNOSTI
Potresi mogu uzrokovati Protupotresno

Potres je elementarna
oštećenje stambenih projektiranje i građenje
nepogoda uzrokovana
građevina, industrijske i građevina sukladno
prirodnim događajem Uzbunjivanje i
komunalne infrastrukture, odgovarajućim
koji je vjerojatno najveći obavješćivanje,
probleme u komunikaciji, tehničkim propisima
uzrok stradavanja ljudi evakuacija,
neprotočne prometnice, i hrvatskim/
i uništenja materijalnih zbrinjavanje,
1. POTRES određen broj povrijeđenih europskim normama.
dobara. Potresi su sklanjanje,
i poginulih na što se veže i Izgradnja sustava
uzrok katastrofa koje spašavanje,
nedovoljan broj kapaciteta ranog upozoravanja.
karakterizira brz pružanje prve
za zbrinjavanje ozlijeđenih, Edukacija i
nastanak, događaju se pomoći.
štetu na materijalnim i osposobljavanje
učestalo i bez prethodnog
kulturnim dobrima te operativnih snaga
upozorenja.
okolišu. sustava civilne zaštite.
Opskrba vodom i
Uslijed podizanja rijeke Građenje, tehničko
odvodnja: poremećaj u
Mure te puknuća nasipa i gospodarsko
funkcioniranju, izlijevanje Uzbunjivanje i
rijeke, moguća je ugroza održavanje
POPLAVE otpadnih voda, potapanje obavješćivanje,
objekata i građevina regulacijskih i zaštitnih
IZAZVANE podruma, zagađenja izvora evakuacija,
kritične infrastrukture, vodnih građevina.
IZLIJEVANJEM vode. Cestovni promet: zbrinjavanje,
2. kao i druge potencijalne Izgradnja sustava
KOPNENIH prekidi i otežano obavljanje sklanjanje,
opasnosti i posljedice po ranog upozoravanja.
VODENIH djelatnosti do otklanjanja spašavanje,
stanovništvo, materijalna Edukacija i
TIJELA posljedica. Proizvodnja pružanje prve
i kulturna dobra te okoliš osposobljavanje
i distribucija električne pomoći.
na području Grada operativnih snaga
energije: duži prekidi
Mursko Središće sustava civilne zaštite.
napajanja el. energijom.
Neočekivano veliki broj

slučajeva neke bolesti,
poglavito zarazne, u
skoro isto vrijeme na
jednom području gdje
obitava veći broj žitelja,
tretira se kao epidemija, Preventivne DDD
a manifestira se u dva mjere, preventivna
pojavna oblika: cijepljenja, održavanje
Edukacija,
1. epidemija koja Veći stupanj komplikacija i higijene. Brze
obavješćivanje,
nastaje samostalno, smrtnih ishoda kod rizičnih intervencije higijensko
cijepljenje, DDD
EPIDEMIJE I skupina stanovništva, epidemiološke
3. 2. epidemija koja mjere, higijensko
PANDEMIJE značajno veća stopa djelatnosti u suradnji s
nastaje kao epidemiološka
bolovanja radno aktivnog ostalim djelatnostima
posljedica nekih djelatnost, zaštita
stanovništva. Zavoda za javno
vode.
drugih elementarnih zdravstvo Međimurske
nepogoda (potres, županije i sanitarne
poplava i sl.) inspekcije.
Mogućnost pojave
epidemije prve grupe
vrste pojavnosti
predstavlja realnu
opasnost za stanovništvo.
Toplina može biti okidač za Kontinuirano

Toplinski val kao
EKSTREMNE uzrok mnogih zdravstvenih opremanje i
prirodna pojava
VREMENSKE stanja i izazvati umor, Edukacija i osposobljavanje
uzrokovana klimatskim
4. POJAVE: srčani udar ili konfuziju, osposobljavanje redovnih
promjenama, nastaje
Ekstremne inzult te pogoršati građana. operativnih snaga
naglo bez prethodnih
temperature postojeće stanje kod sustava civilne
najava.
kroničnih bolesnika. zaštite.
UTJECAJ NA
VRIJEDNOSTI
Mraz je oborina koja

nastaje kad uz hladno tlo
prizemni sloj zraka pri
temperaturi nižoj od 0˚C Održavanje sustava
izravno prijeđe iz vodene odvodnje, zaštita
pare u led. Prilikom podrumskih prostorija.
pojave niske temperature Potrebno je izbjegavati
Posljedice mogu biti
dolazi do smrzavanja izgradnju nasada i
Ekstremne smanjenje prinosa u
vode što dovodi do građevina osjetljivih Rano
vremenske pojave: poljoprivredi i povrtlarstvu,
5. pucanja i širenja tkiva na kišu i tuču te obavješćivanje i
PADALINE štete na stambenim,
te odumiranja biljaka. poticati njihovo upozoravanje.
(tuča/mraz) gospodarskim, poslovnim
Pojavljuje se od rujna osiguranje. Osjetljivu
objektima, automobilima.
do svibnja, pri čemu je kulturnu baštinu i
najopasniji onaj koji se imovinu potrebno je
pojavi u vegetacijskom preventivno zaštititi od
razdoblju. ugroze.
Pojava tuče i sugradice
najčešća je u toplom
dijelu godine.
Klizišta te odroni zemlje

primarno su nastali
kao rezultat iskrčivanja
šumskih površina čime
je tlo postalo podložno
Blokada balvanima,
čestim erozivnim
drenaža za odvod
procesima. Pojavi klizišta
vode iz zemlje koja
doprinose i bujične vode Sanacija klizišta
se postavlja u dubinu
te velike količine oborina. je odgovoran
ili na površinu te
Uzorci nastanka klizišta i skup posao.
kanali, ježevi/barikade
mogu biti prirodni te oni Svako klizište
za kratkotrajnu
nastali ljudskim faktorom, obilježavaju
stabilizaciju, manji
odnosno potaknuti Klizišta mogu uzrokovati različite značajke,
odroni mogu se
ljudskim aktivnostima. štetu na materijalnim i prema tome
osigurati zečjim
Prirodni uzroci dijele se kulturnim dobrima te potrebna je visoka
nasipima, površine
na geološke i morfološke. okolišu, mogu uzrokovati razina stručnosti
natopljene vodom
6. KLIZIŠTA Geološke karakterizira štetu na stambenim kako bi se što
za vrijeme jakih
mineraloški sastav stijena, građevinama te industrijske točnije odredio
oborina prekrivaju
nagib plićih slojeva tla i komunalne infrastrukture, razlog nastanka,
se vodonepropusnim
i smjer pružanja, odnos zastoj u prometu i dubinu i osobine
ceradama da bi se
nagiba klizišta u odnosu neprotočne prometnice. te kako bi se uz
spriječilo daljnje
na nagib površine kosine odgovarajuću
natapanje tla.
te njihova geotehnička projektnu
Dugoročne mjere
svojstva. Morfološke dokumentaciju
su pošumljavanje,
uzroke karakteriziraju dugoročno sanirala
građenje zaštitnih,
promjene reljefa uslijed šteta.
betonskih zidova te
djelovanja različitih
smanjenje nagiba
endogenih te egzogenih
putem sanacije terena.
sila. Klizišta se javljaju
po razdoblju velikih
količina oborina, topljenja
snijega, povlačenja
podzemnih voda.
Građevinske mjere
Moguće su štete
Na području Grada zaštite, aktivni i
na nepokretnoj i
nalazi se benzinska pasivni sustavi
pokretnoj imovini,
postaja Mursko Središće zaštite od požara, Uzbunjivanje i
odnosno na kućama,
uz prometnicu D-209 preventivni nadzori, obavješćivanje,
vozilima, strojevima,
Čakovec – Mursko ostale mjere zaštite evakuacija,
uređajima i opremi kao
INDUSTRIJSKE Središće. Opasne tvari koje provode operateri zbrinjavanje,
7. i na infrastrukturnim
NESREĆE koje se koriste na kao odgovorne sklanjanje,
građevinama, veći broj
promatranoj benzinskoj pravne osobe. spašavanje,
smrtno stradalih osoba
postaji ss: benzini, dizel Izgradnja sustava pružanje prve
i veliki broj osoba s
goriva, ukapljeni naftni ranog upozoravanja. pomoći.
oštećenjima na dišnom
plin (UNP u bocama), Edukacija i
sustavu te onečišćenja
ulja i maziva. osposobljavanje snaga
izvorišta pitke vode.
sustava civilne zaštite.
UTJECAJ NA
VRIJEDNOSTI
Meteorološka suša
ili dulje razdoblje
bez oborina može
Suša bi neminovno utjecala
uzrokovati ozbiljne
na vodostaje rijeka,
štete u poljodjelstvu,
vodocrpilišta i druge izvore
vodoprivredi te
vode za piće (bunare), jer
drugim gospodarskim
bi se razina istih snizila u
djelatnostima. Za
ovisnosti od vremenskog
poljodjelstvo mogu biti
trajanja suše. Smanjenjem
opasne suše koje nastaju u Navodnjavanje,
8. SUŠA nivoa i količine vode u Upozoravanje.
vegetacijskom razdoblju. savjetovanje
vodnim objektima, otežala
Nedostatak oborina u
bi se distribucija iste
duljem vremenskom
korisnicima, a mogućnost
razdoblju može, s
pojave zaraze (hidrične
određenim faznim
epidemije – trbušni tifus,
pomakom, uzrokovati
dizenterija, hepatitis) su
i hidrološku sušu koja
veće.
se očituje smanjenjem
površinskih i dubinskih
zaliha vode.
Izvor: Smjernice za izradu procjena rizika od velikih nesreća
na području Međimurske županije
ekstremnih temperatura nepotrebno izrađivati kartografski
3.2. ODABRANI RIZICI I RAZLOZI ODABIRA prikaz prijetnji.
Na temelju Kriterija za izradu smjernica koje donose čelnici
područne (regionalne) samouprave za potrebe izrade procjena 4. KRITERIJI ZA PROCJENU UTJECAJA PRIJETNJI
rizika od velikih nesreća na razinama jedinica lokalnih i NA KATEGORIJE DRUŠTVENIH DJELATNOSTI
područnih (regionalnih) samouprava, Sektora za civilnu zaštitu,
Kriteriji za procjenjivanje štetnih utjecaja prijetnji na
Državne uprave za zaštitu i spašavanje, Zagreb, od dana 28.
kategorije društvenih vrijednosti, zajednički su za sve rizike i
studenog 2016. godine, Međimurska županija donijela je
propisani u postotnim vrijednostima udjela u proračunu jedinice
Smjernice za izradu procjene rizika od velikih nesreća na
lokalne samouprave te se isti ne mogu mijenjati. Jedinstveni su
području Međimurske županije (prosinac 2016. godina).
za sve jedinice lokalne samouprave na području Republike
Smjernicama za izradu procjena rizika od velikih nesreća Hrvatske.
na području Međimurske županije određeno je da se Procjenom
rizika moraju obrađivati vrlo visoki i visoki rizici koji se 4.1. ŽIVOT I ZDRAVLJE LJUDI
Procjenom rizika od katastrofa za Republiku Hrvatsku vezuju
uz područje jedinice za koju se izrađuje Procjena rizika. Posljedice na život i zdravlje ljudi prikazat će se ukupnim
Temeljem Procjene rizika od katastrofa za Republiku Hrvatsku, brojem ljudi za koje se procjenjuje kako mogu biti u sastavu
na području Međimurske županije izraženi su sljedeći rizici: nekog od procesa nastalih kao posljedica događaja opisanih
potres, poplave, ekstremne temperature, epidemije i pandemije, scenarijem – poginuli, ozlijeđeni, oboljeli, evakuirani, zbrinuti
klizišta. Navedeni rizici okarakterizirani su kao prijetnje kod i sklonjeni.
kojih postoji visoki rizik od nastajanja, te ih kao takve treba
obraditi u Procjeni rizika od velikih nesreća za Grad Mursko Tablica 17. Društvena vrijednost – Život i zdravlje ljudi
Središće.
Osim gore navedenih rizika, u Procjeni rizika od velikih KATEGORIJA % -st-
nesreća za Grad Mursko Središće obrađivat će se tuča, mraz,
industrijske nesreće i suša, obzirom da posljedice koje iste 1 *<0,001 *<0,063
mogu prouzročiti.
2 0,001-0,0046 0,063-0,290
3.3. KARTOGRAFSKI PRIKAZ
3 0,0047-0,011 0,296-0,694
Grad Mursko Središće prilikom izrade procjene rizika za
svoje područje prikazat će prostorni raspored prijetnji putem 4 0,012-0,035 0,757-2,207
karte prijetnji.
5 0,036> 2,270>
Karte prijetnji se izrađuju u mjerilu 1:25 000 ili u mjerilu
koje će biti izabrano tako da prijetnje budu jasno vidljive i
prepoznatljive u prostoru. 4.2. GOSPODARSTVO
Na kartama je potrebno prikazati sve obrađene prijetnje Posljedice na gospodarstvo odnose se na ukupnu materijalnu
odnosno njihovu lokaciju, dosege, rasprostranjenost te ostale i financijsku štetu u gospodarstvu, a procjenjuju se kroz direktne
relevantne podatke koje nositelj izrade smatra potrebnim (izravne) i indirektne (neizravne) gubitke. Šteta se prikazuje u
iskazati. Prikaz se odnosi za rizike za koje je potrebno imati odnosu na proračun jedinice lokalne samouprave. Navedena
kartografski prikaz poput poplava ili tehničko−tehnoloških materijalna šteta ne odnosi se na materijalnu štetu koja treba
prijetnji, dok je za rizike poput epidemija i pandemija ili biti iskazana u kategoriji Društvena stabilnost i politika.
Tablica 18. Društvena vrijednost – Gospodarstvo Tablica 21. Približni jedinični troškovi izgradnje raznih
kategorija građevina
KATEGORIJA % -kn-
1 0,5-1 143.505,00-287.010,00 TROŠAK
KLASA OPIS
2 1-5 287.010,00-1.435.050,00 (€/m2)
3 5-15 1.435.050,00-4.305.150,00 Jednostavne poljoprivredne 28,4
4 15-25 4.305.150,00-7.175.250,00 Ia građevine, pomoćne građevine i
slično
5 >25 >7.175.250,00
Spremišta (rezervoari) vode, 49,5
Ib
4.3. DRUŠTVENA STABILNOST I POLITIKA trgovačka skladišta, štale i slično
Tornjevi, vodotornjevi, ostala 78,4
Posljedice za Društvenu stabilnost i politiku iskazuju se u IIa
spremišta
materijalnoj šteti i to za štetu na kritičnoj infrastrukturi i šteti na
građevinama od društvenog značaja. Kategorija Društvene Uredi, trgovine, poljoprivredne 146,4
stabilnosti i politike dobit će se srednjom vrijednosti kategorija građevine do visine jednog
IIb
Kritične infrastrukture (KI) i Ustanova/građevina javnog i kata, jednostavna industrijska
društvenog značaja. postrojenja i slično
Stambene zgrade do četiri kata, 175,8
lokalne sportske građevine,
IIIa
parkirališta na kat, poslovne
građevine i slično
Ako je ukupna materijalna šteta na kritičnoj infrastrukturi
od značaja za funkcioniranje društva, prikazat će se u cjelini u Stambene i poslovne građevine, 200,5
složenije poljoprivredne i
odnosu na proračun Grada.
industrijske građevine, građevine
IIIb
javnih institucija, domovi
Tablica 19. Društvena vrijednost – Društvena stabilnost i
zdravlja, hoteli niže kategorije i
politika – Kritična infrastruktura
slično
KATEGORIJA % -kn- Privatne kuće, uredske zgrade, 226,3
IVa
1 0,5-1 143.505,00-287.010,00 veliki trgovački centri
2 1-5 287.010,00-1.435.050,00 Trgovački centri i hoteli viših 250,0
IVb
3 5-15 1.435.050,00-4.305.150,00 kategorija
4 15-25 4.305.150,00-7.175.250,00 Bolnice, knjižnice i kulturne 300,5
IVc
građevine
5 >25 >7.175.250,00
U kriteriju ukupne materijalne štete na građevinama od Radio i TV postaje, obrazovne 372,6
javnog društvenog značaja, šteta se prikazuje u odnosu na Va institucije, trgovački centri s
proračun jedinice lokalne samouprave. Građevinama javnog dodatnim sadržajem
društvenog značaja smatraju se sportski objekti, objekti Vb Kongresni centri, zračne luke 451,6
kulturne baštine, sakralni objekti, objekti javnih ustanova i sl.
Kliničko – bolnički centri, hoteli 513,3
Vc
najviših kategorija
Tablica 20. Društvena vrijednost – Društvena stabilnost i
politika – Ustanove/građevine javnog društvenog značaja Kazališta, operne i koncertne 615,3
Vd
dvorane
KATEGORIJA % -kn- Izvor: Smjernice za izradu procjene rizika na području
1 0,5-1 143.505,00-287.010,00 Međimurske županije
2 1-5 287.010,00-1.435.050,00
3 5-15 1.435.050,00-4.305.150,00 5. VJEROJATNOST
4 15-25 4.305.150,00-7.175.250,00 Za svaki identificirani rizik na području jedinice lokalne
5 >25 >7.175.250,00 samouprave, koristit će se iste vrijednosti vjerojatnosti/
Posljedice za Društvenu stabilnost i politiku iskazivat će se frekvencije, prikazane u sljedećoj tablici.
zbirno. Vrijednosti pokretnina i nekretnina određuju se prema
podacima navedenim u sljedećoj tablici. Tablica 22. Vjerojatnost/frekvencija
VJEROJATNOST/FREKVENCIJA
KATEGORIJA POSLJEDICE
KVALITATIVNO VJEROJATNOST FREKVENCIJA
1 Neznatne Iznimno mala <1% 1 događaj u 100 godina i rjeđe
2 Malene Mala 1 – 5% 1 događaj u 20 do 100 godina
3 Umjerene Umjerena 5 – 50% 1 događaj u 2 do 20 godina
4 Značajne Velika 51 – 98% 1 događaj 1 do 2 godine
5 Katastrofalne Iznimno velika > 98% 1 događaj godišnje ili češće
Za vrijednosti vjerojatnosti/frekvencije uzimat će se samo − uzeti u obzir stanje spremnosti kapaciteta sustava
oni događaji čije posljedice za kategorije društvenih vrijednosti civilne zaštite: sustav ranog upozoravanja, operativne
mogu biti opisani kategorijom 1., konkretno štete u gospodarstvu
snage, građevine, ranjivost izloženih elemenata koji
minimalno moraju iznositi 0,5% proračuna. Neće se uzimati u
razmatranje vjerojatnost (obradu) događaja/prijetnje bez ikakve trebaju biti detaljno razrađeni u poglavlju o analizi
materijalne štete, već samo vjerojatnost onog događaja/prijetnje sustava civilne zaštite.
koja može uzrokovati štete sukladno propisanim kriterijima za
svaku od kategorija društvenih vrijednosti. 6.1. POTRES
6. OPIS SCENARIJA
Naziv scenarija
Procjena rizika od velikih nesreća za Grad Mursko Središće
Podrhtavanje tla na području Grada Mursko Središće
temelji se na scenarijima za svaki pojedini rizik. Scenarijem je
uzrokovano potresom VIII° MCS
opisana svaka odabrana prijetnja te njen nastanak i posljedice
kako bi se po tom primjeru mogle planirati preventivne mjere, Grupa rizika
educirati stanovništvo odnosno pripremati eventualni odgovor
na veliku nesreću. Potres
Scenarij je, u kontekstu procjenjivanja rizika, način Rizik
predstavljanja procijenjenih najvećih mogućih i najvjerojatnijih
Potres
rizika. Znači, za svaki identificirani rizik, izradit će se najmanje
dva scenarija. Svrha scenarija je prikazati sliku događaja i Radna skupina
posljedica kakve mogu uzrokovati sve prirodne i tehničko-
tehnološke prijetnje na području Grada. Koordinator:
Scenarij je opis: Načelnik Stožera civilne zaštite Grada Mursko Središće
− neželjenih događaja, jednog ili više povezanih Nositelj:
događaja/prijetnji, za svaki obrađivani rizik, koji ima
posljedice na život i zdravlje ljudi, gospodarstvo, Miljenko Štefanić
društvenu stabilnost i politiku;
Izvršitelj:
− svega što vodi k nastajanju, odnosno uzrokuje opisane
neželjene događaje, a sastoji se od svih radnji i zbivanja Miljenko Štefanić
prije velike nesreće i „okidača“ velike nesreće;
6.1.1. Uvod
− okolnosti u kojima neželjeni događaji/prijetnje nastaju
te stupnja ranjivosti i otpornosti stanovništva, građevina Potres je iznenadna i kratkotrajna vibracija tla uzrokovana
i drugih sadržaja u prostoru ili društva u razmjerima
urušavanjem stijena (urušni potres), magmatskom aktivnošću
relevantnim za razmatranje implikacija događaja/
prijetnji za život i zdravlje ljudi te okoliš, imovinu, (vulkanski potres) ili tektonskim poremećajima (tektonski
gospodarstvo, društvenu stabilnost i politiku; potres) u litosferi i dijelom u Zemljinu plaštu. To je elementarna
− posljedica neželjenog događaja s detaljnim opisom nepogoda uzrokovana prirodnim događajem koji je vjerojatno
svake posljedice po svaku kategoriju društvenih najveći uzrok stradavanja ljudi i uništenja materijalnih dobara.
vrijednosti. Katastrofe uzrokovane potresima karakterizira brz nastanak, a
Scenarij će zadovoljavati sljedeće uvjete: događaju se stalno i bez prethodnog upozorenja.
− opisivati jedan ili niz povezanih događaja na području
Potresi pripadaju skupini prirodnih rizika koji se ne mogu
Grada Mursko Središće;
predvidjeti, a postoji vjerojatnost da se dogode u bilo kojem
− biti vjerojatan, a s najgorim mogućim posljedicama,
trenutku. Kod procjene rizika u pravilu se razrađuju potresi koji
poduprt činjenicama odnosno opisati neželjene
događaje koji se stvarno mogu dogoditi u (bližoj) nastaju zbog tektonskih promjena s obzirom na važnost utjecaja
budućnosti; koji imaju na ljudsku okolinu te graditeljsku baštinu.
− biti strukturiran dosljedno i logično; Posljedice pojave jakog potresa mogu obuhvatiti oštećenja
− biti uvjerljiv i dobro razrađen; ili rušenje svih vrsta postojećih građevina, među kojima
posebnu pozornost treba usmjeriti na stambene zgrade, vrijednu
− biti postavljen u vrijeme i uvjete koji odgovaraju realnoj
situaciji; kulturno-spomeničku baštinu, objekte od posebne važnosti
(primjerice bolnice) i industrijske objekte, te kritične točke
− opisivati moguće događaje toliko detaljno koliko je
prometne i komunalne infrastrukture. Stoga se moguća pojava
potrebno kako bi se na temelju opisa mogle određivati
javne politike u cilju smanjivanja rizika (kapaciteti, potresa mora povezati sa značajnom izravnom i neizravnom
preventivne mjere, mjere spremnosti na velike nesreće); štetom na imovini, uz opasnost od ozbiljnih ozljeda i mogućeg
− uzeti u obzir prirodne aspekte: klima, stanovništvo, gubitka ljudskih života. Budući da potrese nije moguće
geologija, hidrologija, flora i fauna, geomorfologija, spriječiti, provođenje mjera za ublažavanje posljedica potresa i
okoliš; pripremljenost društvene zajednice u slučaju njegove pojave od
− uzeti u obzir stanje društva i ekonomije; iznimne su važnosti.
Tablica 23. Učinci i efekti potresa ovisno o stupnju potresa po MCS ljestvice
UČINCI POTRESA NA:

STUPANJ
POTRESA MATERIJALNA
GRAĐEVINE GRAĐEVINE LJUDE
DOBRA
A./ Na mnogim građevinama (20-50%) od
neobrađenog kamena, seoskim građevinama, i
građevinama od nepečene opeke i nabijene gline, Mala zvona mogu
oštećenja 1. stupnja (lagana oštećenja) - sitne zvoniti. Domaće
U rijetkim
pukotine u žbuci i otpadanje manjih komada životinje bježe Trešnju osjete
slučajevima
žbuke. Na pojedinim građevinama (10%), iz nastambi. svi ljudi unutar
može se razbiti
oštećenja 2. stupnja (umjerena oštećenja) – male U pojedinim građevina i na
posuđe i drugi
pukotine u zidovima, otpadanje većih komada slučajevima u otvorenom. Ljudi
VI° stakleni predmeti.
žbuke, klizanje krovnog crijepa, pukotine u vlažnom tlu moguće u građevinama se
Knjige padaju s
dimnjacima i otpadanje dijelova dimnjaka. su pukotine širine do uplaše i bježe na
polica. Moguće je
B./Na pojedinim građevinama (10%)od pečene 1 cm. Primjećuju se otvoreno. Pojedinci
pomicanje teškog
opeke, građevinama od krupnih blokova te one promjene izdašnosti gube ravnotežu.
namještaja
izgrađene od prirodnog tesanog kamena i one izvora i razine vode u
s drvenom konstrukcijom, oštećenja 1.stupnja zdencima.
(lagana oštećenja) -sitne pukotine u žbuci i
otpadanje manjih komada žbuke.
Zvone velika
neobrađenog kamena, seoskim građevinama,
zvona. Na površini
i građevinama od nepečene opeke i nabijene
vode stvaraju se
gline, oštećenja 3. stupnja (teška oštećenja)
valovi,voda se zamuti
široke i duboke pukotine u zidovima, rušenje
od izdizanja mulja.
dimnjaka. Na pojedinim građevinama (10%),
Razina vode u
oštećenja 4. stupnja (razorna oštećenja) – otvori u
zdencima se mijenja,
zidovima, rušenje dijelova zgrade, razaranje veza
kao i izdašnost
među pojedinim dijelovima građevine, rušenje Ljudi se prestraše
izvora.
unutrašnjih zidova i zidova ispune. i bježe u panici na
U pojedinim
B./ Na mnogim građevinama (20- 50%) od otvoreno.
slučajevima stvaraju
pečene opeke, građevinama od krupnih blokova Moguće je Mnogi se teško
se novi, ili nestaju
VII° i montažnim građevinama, te one izgrađene pomicanje teškog održavaju na
postojeći izvori
od prirodnog tesanog kamena i one s drvenom namještaja nogama. Trešnju
vode. Pojedini
konstrukcijom, oštećenja 2.stupnja (umjerena osjete osobe
slučajevi klizišta
oštećenja) -manje pukotine u zidovima, otpadanje koje se voze u
na pješčanim ili
većih komada žbuke, klizanje krovnog crijepa, automobilu.
šljunčanim obalama
pukotine u dimnjacima i otpadanje dijelova
rijeka.U pojedinim
dimnjaka.
slučajevima odroni
C./ Na mnogim građevinama (20- 50%) s
na cestama na
armiranobetonskim i čeličnim skeletom,
strmim kosinama.
krupnopanelnim građevinama i dobro građenim
Mjestimično pukotine
drvenim građevinama, oštećenja 1.stupnja (lagana
u cestama i kamenim
oštećenja) - sitne pukotine u žbuci i otpadanje
zidovima.
manjih komada žbuke.
neobrađenog kamena, seoskim građevinama i
građevinama od nepečene opeke i nabijene gline,
oštećenja 4. stupnja (razorna oštećenja) – otvori Pukotine u tlu
u zidovima, rušenje dijelova građevine, razaranje dosežu i nekoliko
Teži namještaj
veza među pojedinim dijelovima građevine, centimetara. Voda
se pomiče. Neke
rušenje unutrašnjih zidova i zidova ispune. Na u jezerima se muti.
viseće svjetiljke su
pojedinim građevinama (10%), oštećenja 5. Stvaraju se novi Opći strah i
oštećene. Kipovi
stupnja (potpuno rušenje) – potpuno rušenje bazeni vode. Ponekad panika. Trešnja
i Spomenici
VIII° građevina. se presušeni zdenci se osjeća jako i u
se pomiču.
B./ Na mnogim građevinama (20- 50%) od pečene pune vodom ili automobilima u
Nadgrobni kameni
opeke, građevinama od krupnih blokova te one postojeći presušuju. U pokretu.
se prevrću. Ruše
izgrađene od prirodnog tesanog kamena i one s mnogim slučajevima
se kamene ograde
drvenom konstrukcijom, oštećenja mijenja se izdašnost
i zidovi.
2. stupnja (teška oštećenja) - široke i duboke izvora i razina vode u
pukotine u zidovima, rušenje dimnjaka. Na zdencima.
pojedinim građevinama (10%), oštećenja 4.
stupnja (razorna oštećenja) – otvori u zidovima,
rušenje dijelova građevine, razaranje veza
UČINCI POTRESA NA:

STUPANJ
POTRESA MATERIJALNA
GRAĐEVINE GRAĐEVINE LJUDE
DOBRA
među pojedinim dijelovima građevine, rušenje
unutrašnjih zidova i zidova ispune.
C./ Na mnogim građevinama (20-50%) s
armiranobetonskih i čeličnim skeletom,
krupnopanelnim građevinama i dobro građenim
drvenim građevinama, oštećenja 1. stupnja
(umjerena oštećenja) - manje pukotine u
zidovima, otpadanje većih komada žbuke,
klizanje krovnog crijepa, pukotine u dimnjacima
i otpadanje dijelova dimnjaka. Na pojedinim
građevinama (10%), oštećenja 3. stupnja (teška
oštećenja) – široke i duboke pukotine u zidovima,
rušenje dimnjaka.
neobrađenog kamena, seoskim građevinama i
građevinama od nepečene opeke i nabijene gline,
oštećenja 5. stupnja (potpuno rušenje) - potpuno
rušenje građevina.
B./ Na mnogim građevinama (20-50%) od pečene
opeke, građevinama od krupnih blokova te onim Značajna Životinje se
izgrađenim od prirodnoga tesanog kamena i onim oštećenja pokušavaju osloboditi
drvene konstrukcije, oštećenja 4. stupnja (razorna namještaja. i urlaju. U ravnicama
oštećenja) - otvori u zidovima, rušenje dijelova Spomenici poplave. Pukotine
građevine, razaranje veza među pojedinim i stupovi se u tlu dosežu širinu
dijelovima građevine, rušenje unutrašnjih zidova i prevrću. Vodni od 10 cm, a po
Kod stanovništva
zidova ispune. Na pojedinim građevinama (10%), rezervoari mogu padinama i obalama
IX° se javlja opća
oštećenja 5. stupnja (potpuno rušenje) - potpuno biti teško oštećeni. rijeka preko 10 cm, te
panika i strah.
rušenje. U pojedinim nastaje mnogo tankih
C./ Na mnogim građevinama (20-50%) s slučajevima pukotina u tlu. Stijene
armiranobetonskim i čeličnim skeletom, savijaju se se odronjavaju, česti
krupnopanelnim građevinama i dobro građenim željezničke odroni i izbacivanje
drvenim građevinama, oštećenja 3. stupnja (teška tračnice i oštećuju mulja. Na površinama
oštećenja) - široke i duboke pukotine u zidovima, ceste. vode veliki valovi.
rušenje dimnjaka. Na pojedinim građevinama
(10%), oštećenja 4. stupnja (razorna oštećenja)
- otvori u zidovima, rušenje dijelova građevine,
razaranje veza među pojedinim dijelovima
građevine, rušenje unutrašnjih zidova i zidova
ispune
Prikaz učestalosti potresa na području Međimurske županije u posljednjih 100 godina ili točnije, u periodu od 1879. do 2003.
godine nalazi se u sljedećoj tablici.
Tablica 24. Učestalost potresa intenziteta (°MCS) na području MŽ za razdoblje 1879. – 2003. godine
ČESTINE INTENZITETA (º MCS)

GRAD / MJESTO ºN ºE
V VI VII VIII
Čakovec 46.390 16.444 15 4 0 0
Mursko Središće 46.513 16.444 13 3 0 0
Prelog 46.338 16.617 15 5 1 0
Kotoriba 46.357 16.820 12 6 1 0
Izvor: Hrvatski seizmološki zavod, Geofizički odsjek Prirodoslovno matematičkog fakulteta u Zagrebu
Prema seizmološkim podacima geofizičkog odsjeka Kotoriba) bio je jedan potres intenziteta VII° MCS, a
Prirodoslovno−matematičkog fakulteta iz Zagreba, u uvažavajući spoznaje povratnog perioda do 500 godina
posljednjih 100 godina ili točnije, u periodu od 1879. do 2003. (povijesni uvid) kao najjači potres u regiji utvrđen je potres od
godine, na području gradova Čakovca i Murskog Središća, nije IX° MCS u području od granice RH prema Nagykanizse u
bilo većih potresa od VI° MCS (Mercalli− Cancani−Sieberg). Mađarskoj (05. rujan 1590. godine), što je oko 50 km istočno
U istom periodu na području Međimurske županije (Prelog, od područja Grada Čakovca.
6.1.2. Prikaz utjecaja na kritičnu infrastrukturu materijalna i kulturna dobra, konstrukcija mora biti projektirana
i izvedena na način da se odupre potresnom djelovanju bez
UTJECAJ SEKTOR djelomičnog ili cjelovitog rušenja zadržavajući konstrukcijsku
cjelovitost i nosivost nakon potresa. Konstrukcija može biti
Komunikacijska i informacijska tehnologija znatno oštećena, ali mora zadržati izvjesnu bočnu čvrstoću i
(elektroničke komunikacije, prijenos krutost, a vertikalni elementi moraju nositi vertikalna
X
podataka, informacijski sustavi, pružanje opterećenja. Prema zahtjevima graničnog stanja uporabljivosti
audio i audiovizualnih medijskih usluga)
(GSU), koje je povezano s oštećenjem nakon kojeg specificirani
Promet (cestovni, željeznički, zračni, uporabni zahtjevi više nisu ispunjeni, konstrukcija mora biti
X pomorski i promet unutarnjim plovnim projektirana i izvedena tako da se odupre potresnom djelovanju
putovima) koje ima veću vjerojatnost pojave od proračunskog potresnog
Zdravstvo (zdravstvena zaštita, proizvodnja, djelovanja, bez pojave oštećenja i njima pridruženih ograničenja
X
promet i nadzor nad lijekovima) uporabe, troškova koji mogu biti nerazmjerno veći od cijene
Vodno gospodarstvo (regulacijske i zaštitne same konstrukcije.
X vodne građevine i komunalne vodne
građevine) 6.1.4. Uzrok
Hrana (proizvodnja i opskrba hranom i sustav Potres je endogeni proces do kojeg dolazi uslijed pomicanja
X
sigurnosti hrane, robne zalihe) tektonskih ploča, a za posljedicu ima podrhtavanje Zemljine
Financije (bankarstvo, burze, investicije, kore zbog oslobađanja velike količine energije. Magnituda i
X jakost (intenzitet) su mjere koje opisuju potres. Magnituda
sustavi osiguranja i plaćanja)
Proizvodnja, skladištenje i prijevoz opasnih potresa predstavlja energiju koja je oslobođena prilikom
X tvari (kemijski, biološki, radiološki i nuklearni potresa, a izražava se stupnjevima Richterove ljestvice u
materijali) vrijednosti od 0 do 9. Jakost (intenzitet) potresa ovisi o više
čimbenika kao što su količina oslobođene energije, dubina
Javne službe (osiguranje javnog reda i mira,
X hipocentra, udaljenosti epicentra i građi Zemljine kore. Njegovo
zaštita i spašavanje, hitna medicinska pomoć)
djelovanje može se iskazati pomoću Mercalli−Cancani−
X Nacionalni spomenici i vrijednosti Siebergove ljestvice koja ima 12 stupnjeva, a temelji se na
Posljedice potresa mogu obuhvatiti sva područja društvene razornosti i posljedicama potresa.
i gospodarske djelatnosti te značajno utjecati na lokalno Vrste potresa prema nastanku:
upravljanje, stanovništvo, materijalna i kulturna dobra te okoliš. − tektonski potresi (90% slučajeva) – do kojih dolazi
Zbog utjecaja na kritičnu infrastrukturu i strateške objekte tektonskim gibanjem litosfernih ploča zbog subdukcije
treba istaknuti sljedeće posljedice: ili širenja morskog dna, najjači su i zahvaćaju veća
− izravna oštećenja prometnica i njihova neprohodnost područja;
što može otežati prometnu povezanost Grada sa − vulkanski potresi (7% slučajeva) – izazvani su
susjednim jedinicama lokalne samouprave te usporiti vulkanskom aktivnošću;
potrebne radnje neposredno nakon potresa (spašavanje, − urušni (kolapsni) potresi (3% slučajeva) – nastaju
evakuacija, odvoz građevinskog otpada i sl); urušavanjem materijala koji nadsvođuje podzemne
− oštećenje industrijskih objekata uz izravne troškove šupljine ili odronom kamenja i klizanjem terena,
zbog oštećenja građevina i opreme mogu zbog odgode najslabiji su i najmanjeg su dometa;
spremnosti za rad, uključivati dodatne posljedice za
− umjetni – izazvani klasičnim eksplozivom (vrlo slabi)
zaposleno stanovništvo i gospodarstvo u cjelini, kao i
te oni izazvani nuklearnim eksplozijama (snažni).
dugoročne posljedice na okoliš;
− prekidi u telekomunikacijskoj mreži mogu stanovništvu
6.1.4.1. Razvoj događaja koji prethodi velikoj nesreći
i hitnim službama otežati komunikaciju, a oštećenja
strujne mreže i komunalne infrastrukture mogu usporiti Potres nastaje u unutrašnjosti Zemlje, to mjesto nazivamo
radove hitnih službi i povećati osjećaj nesigurnosti žarište ili hipocentar. Mjesto na površini Zemlje gdje se potres
stanovništva; najjače osjeti zove se epicentar. Zbog posebnih svojstava,
− opasnost od oštećenja bolnice i domova zdravlja mogu vrijeme nastanka potresa ne može se predvidjeti s razumnom
otežati mogućnost osiguravanja dovoljnih kapaciteta za sigurnošću, zato se potresna opasnost ublažava isključivo
zbrinjavanje ozlijeđenih; prevencijom. Jedina razumna zaštita od potresa je gradnja
− oštećenje objekata javne društvene namjene poput objekata u skladu s potresnom opasnošću.
muzeja i sportskih objekata može ugroziti sigurnost Potresi ne pokazuju nikakvu periodičnost pojavljivanja, niti
velikog broja ljudi; se događaju po nekom određenom pravilu. Postoji mogućnost
− posebnu pozornost treba obratiti na oštećenja vrtića, pojave jednog jačeg potresa kojeg ne slijedi gotovo ni jedan ili
škola i visokoškolskih ustanova. ga slijedi vrlo mali broj naknadnih potresa. Drugdje se nakon
jačeg potresa u kraćem ili duljem vremenskom intervalu događa
6.1.3. Kontekst velik broj naknadnih potresa, negdje su ti naknadni potresi svi
U skladu sa suvremenim propisima za projektiranje slabiji od glavnog, a negdje se dogodi da naknadni potres bude
seizmičke otpornosti, obzirom na moguće učinke potresa, jači od prvotnog.
konstrukcija mora udovoljiti temeljnima zahtjevima za dva
granična stanja kako bi postigla prihvatljivu razinu sigurnosti. 6.1.4.2. Okidač koji je uzrokovao veliku nesreću
Prema zahtjevima graničnog stanja nosivosti (GSN), koje Unutarnji procesi uzrokovani su konvekcijskim gibanjima
je povezano s rušenjem ili nekim drugim oblicima u unutrašnjosti Zemlje, koja su posljedica toplinske energije
konstrukcijskog sloma koja mogu ugroziti sigurnost ljudi, Zemlje i odgovorni su za kretanje oceanskih i kontinentalnih
ploča. Ploče se mogu međusobno primicati, razmicati ili kliziti temeljnog tla, tipa A (čvrsta stijena). Povratna razdoblja koriste
jedna uz drugu, a granice između ploča, područja su izražene se za procjenu ukupnog broja potresa koji se mogu očekivati u
tektonske aktivnosti. Na kontaktima ploča oslobađa se golema nekom dužem vremenskom periodu, ali ne može se procijeniti
količina energije, koja uzrokuje deformacije stijena i nastanak vrijeme u kojem će se dogoditi. Potresi su razdijeljeni po
potresa. Unutarnji procesi utječu na kretanje masa u zemljinoj Poissonovoj razdiobi te njihovo događanje na određenom
unutrašnjosti i na formiranje tektonskih pokreta, koji djeluju mjestu nema pravilnosti i nisu međusobno zavisni po vremenu
kao okidač za nastanak potresa. nastanka. Međuovisnost brzine kretanja vršnog ubrzanja tla i
stupnja potresa prema MCS ljestvici prikazana je u tablici
6.1.5. opis događaja numeričkih vrijednosti.
Svakom događaju može se pridružiti propisana karta
potresnih područja koja pokazuje potresom prouzročena Tablica 25. Veza između opisnog MCS stupnja potresa i
horizontalna poredbena vršna ubrzanja (agR), površine pripadne vrijednosti vršnog ubrzanja
VRšNo UBRZANJE TLA

STUPANJ NAZIV
oPIS PoTRESA
PoTRESA PoTRESA
(m/s2) (g)
Slike padaju sa zida, ormari se prevrću i pomiču. Ljudi bježe na

VI. 0,59-0,69 0,06-0,07 jak
ulicu.
VII. 0,98-1,47 0,10-0,15 vrlo jak Ruše se dimnjaci, crjepovi padaju s krova, kućni zidovi pucaju.
VIII. 2,45-2,94 0,25-0,30 razoran Slabije građene kuće se ruše, a jače građene oštećuju. Tlo puca.
Kuće se teško oštećuju i ruše. Nastaju velike pukotine, klizišta i

IX. 4,91-5,40 0,50-0,55 pustošni
odroni zemlje.
Izvor: Hrvatski seizmološki zavod, Geofizički odsjek

Prirodoslovno matematičkog fakulteta u Zagrebu
Za najvjerojatniji neželjeni događaj uzima se u obzir
poredbeno povratno razdoblje od 95 godina, a vjerojatnost
premašaja iznosi 10% na 10 godina. Prema karti potresnih
područja RH za povratni period od 95 godina, područje Grada
Mursko Središće spada u područje s vršnim ubrzanjem od 0,06
g, gdje je g ubrzanje polja sile teže i iznosi 9,81 m/s2. Ovo
ubrzanje odgovara potresu jačine VIo MCS ljestvice.
Slika 5. Karta potresnih područja RH za povratno razdoblje

475 godina
Izvor: Prirodoslovno-matematički fakultet Zagreb, Geofizički
odsjek
6.1.5.1. Najvjerojatniji neželjeni događaj

Za izradu procjene rizika te scenarija za najvjerojatniji
neželjeni događaj pretpostavljeno je podrhtavanje tla na
području Grada Mursko Središće uzrokovano potresom jačine
VII° MCS. Procjenjuje se da će nastala šteta na novijim i
Slika 4. Karta potresnih područja RH za povratno razdoblje 95 seizmički ispravno projektiranim građevinama bit će znatno
godina manja, a najveća opasnost, iako s manjom očekivanom štetom
Izvor: Prirodoslovno-matematički fakultet Zagreb, Geofizički prijeti građevinama izgrađenima do 1960.-tih godina prošlog
odsjek stoljeća, odnosno objektima koji pripadaju u I. i II. kategoriju
gradnje. Na području Grada Mursko Središće od ukupno 2.258
Za događaj s najgorim mogućim posljedicama uzima se u zgrada, njih 80% izgrađeno je do 1960.-ih godina prošlog
obzir poredbeno povratno razdoblje od 475 godina, a stoljeća.
vjerojatnost premašaja iznosi 10% na 50 godina. Prema karti
potresnih područja RH za povratni period od 475 godina, PRoCJENA šTETE NA STAMBENoM FoNdU
područje Grada spada u područje s vršnim ubrzanjem od 0,16 g, Procjena štete na stambenom fondu Grada Mursko Središće
gdje je g ubrzanje polja sile teže i iznosi 9,81 m/s2. Ovo ubrzanje uslijed potresa jačine VI° MSC ljestvice, izradit će se uz
odgovara potresu jačine VII−VIIo MCS ljestvice. pretpostavku da se svi stanovnici u trenutku potresa nalaze u
stambenim zgradama. Tijekom procjene u obzir se neće uzimati Tablica 26. Prikaz stupnjeva oštećenja po kategorijama zgrada
osobe koje nemaju prebivalište na području Grada kao što su (%) te nastala građevinska šteta za potres jačine VII° MSC
turisti, radna snaga i dr.
GRAĐEVINSKA
R.BR. STUPANJ OŠTEĆENJA I II III IV V
ŠTETA%
1. nikakvo-nema 8,00% 50,00% 37,00% 5,00% 30,00% 0,00%
2. neznatno 10,00% 25,00% 25,00% 70,00% 50,00% 6,00%
3. umjereno 40,00% 23,00% 33,00% 25,00% 20,00% 20,00%
4. jako 35,00% 2,00% 2,00% 40,00%
5. totalno 4,00% 2,00% 62,00%
6. rušenje 3,00% 1,00% 100,00%
Izvor: Aničić; Civilna zaštita I i II (1992)2, 135-143 str.
− 70% ili 79 objekata će doživjeti neznatna oštećenja uz
U kategoriju I (zidane zgrade) svrstano je 40% objekata
6% građevinske štete,
što predstavlja oko 903 zidanih objekata – stare jezgre.
− 25% ili 28 objekata će imati umjeren stupanj oštećenja
Od tih 903 objekata:
uz 20% građevinske štete.
− 8% ili 72 objekta neće imati nikakvih oštećenja,
U kategoriju V (skeletne zgrade s armiranobetonskim
− 10% ili 90 objekata imat će neznatna oštećenja i 6% nosivim zidovima) svrstano je 5% ili 113 objekata.
građevinske štete,
− 30% ili 361 objekata imat će umjeren stupanj oštećenja
i 20% građevinske štete, − 30% ili 34 objekata neće doživjeti nikakva oštećenja,
− 45% ili 316 objekata imat će jaka oštećenja i 40% − 50% ili 56 objekata će doživjeti neznatna oštećenja uz
građevinske štete, 6% građevinske štete,
− 4% ili 36 objekt imat će totalni stupanj oštećenja i 62% − 20% ili 23 objekata će imati umjeren stupanj oštećenja
građevinske štete, uz 20% građevinske štete.
− 3% ili 27 objekata bit će srušeno uz 100% građevinsku Prema navedenim podacima, mogući potres intenziteta
štetu. VII° MSC ljestvice na području Grada Mursko Središće
uzrokovali bi neznatno i umjereno oštećenje na ukupno 1.202
U kategoriju II (zidane zgrade s armirano betonskim
serklažama) svrstano je 40% ili oko 903 objekt. To su objekata, do jakog oštećenja došlo bi na 339 objekata, a totalno
zgrade zidane u šezdesetim godinama, pa do devedesetih uništenje i rušenje na 70 objekata.
godina.
PROGNOZA BROJA ŽRTAVA
− 50% ili 452 objekata neće doživjeti nikakva oštećenja, U žrtve potresa ubrajamo plitko, srednje i duboko zatrpane
osobe. Plitko zatrpane osobe – moguće spašavanje uporabom
− 25% ili 226 objekata će imati neznatan stupanj oštećenja
lake opreme za spašavanje bez specijalnih radova i građevinskih
uz 6% građevinske štete,
strojeva. Duboko zatrpane osobe − osobe koje je moguće spasiti
− 15% ili 208 objekta će imati umjereni stupanj oštećenja unutar 20 sati specifičnim radovima, specijalnom opremom i
uz 20% građevinske štete, građevinskim strojevima (specijalizirana jedinica za spašavanje
− 10% ili 18 objekata će imati jaka oštećenja uz 40% iz ruševina). Broj plitko i srednje zatrpanih osoba izračunava se
građevinske štete. prema formuli (1), a broj duboko zatrpanih osoba prema formuli
U kategoriju III (armirano betonske skeletne zgrade) (2).
svrstano je 10% ili 226 objekata.
Od tih 226 objekata: n
− 15% ili 84 objekata neće doživjeti nikakva oštećenja, (BPSZ) = A * ∑B *
i =1
(1)
− 25% ili 56 objekta će doživjeti neznatna oštećenja uz
6% građevinske štete, n
− 35% ili 75 objekata će imati umjeren stupanj oštećenja
uz 20% građevinske štete,
(BDZ) = A * ∑B *
i =1
(2)
− 17% ili 5 objekta će imati jaka oštećenja uz 40%
građevinske štete, gdje je:
− 6% ili 5 objekata će imati totalna oštećenja uz 62% BPSZ -- broj plitko i srednje zatrpanih osoba,
građevinske štete, BDZ -- broj duboko zatrpanih osoba,
− 2% ili 2 objekata bit će srušeno uz 100% građevinske A -- ukupan broj osoba koje žive na nekom području,
štete.
B -- postotak zastupljenosti zgrada određenog
U kategoriju IV (sustav armiranobetonskih nosivih konstruktivnog sustava u ukupnom broju stambenih
zidova) svrstano je 5% ili 113 objekata. zgrada određene gradske zone,
Od tih 113 objekata: C -- postotak zastupljenosti zgrada određenog
− 5% ili 6 objekta neće doživjeti nikakva oštećenja, konstruktivnog sistema prema stupnjevima oštećenja
za određeni intenzitet procesa u odnosu prema spasitelja uz upotrebu osobne i lake opreme za
ukupnom broju zgrada tog sustava, spašavanje,
D -- postotak plitko i srednje zatrpanih za j-to oštećenje u − za duboko zatrpane osobe podrazumijeva se takovo
i-tom konstruktivnom sustavu, stanje zatrpanog u ruševinama da je za njegovo
E -- postotak duboko zatrpanih za j-to oštećenje u i-tom izvlačenje (spašavanje) potrebno utrošiti 20 radnih sati
konstruktivnom sustavu. jednog spasitelja uz upotrebu specijalnih radova i
građevinskih mašina.
Izračunom dobiven ukupan broj plitko i srednje te duboko
Obzirom na broj plitko i srednje te duboko zatrpanih osoba
zatrpanih osoba:
uslijed potresa jačine VIIo na području Grada Mursko Središće
− 68 plitko i srednje zatrpanih osoba, bit će potreban 131 spasitelj u prvih 48 sati.
− 98 duboko zatrpanih osoba. Procjena građevinske mehanizacije potrebnog za uklanjanje
Plitko i srednje zatrpane osobe nakon intervencija dijela ruševina u prva dva dana spašavanja nakon potresa:
operativnih snaga sustava civilne zaštite možemo smatrati − u prvih 24 sata zbog spašavanja zatrpanih, ukloni se
preživjelim (srednje i teško ranjene osobe), dok duboko približno 20% građevinskog otpada (1.683,94 m3) od
zatrpane osobe u velikom postotku smatramo poginulim ukupne količine otpada koji je nastao rušenjem,
osobama.
− svaki kamion kiper kapaciteta 10 m3 može u 24 sata
prosječno napraviti 20 prijevoza na deponij, odnosno
PROCJENA KOLIČINE GRAĐEVINSKOG OTPADA na područje za privremeno deponiranje veličine
Količina građevinskog otpada nastalog urušavanjem važna 11.357,77 m2 određenom Prostornim planom uređenja
je da bi se dimenzioniralo i odredilo područje gdje će taj Grada Mursko Središće.
građevinski otpad biti privremeno pohranjen. Količina otpada
će se proračunati metodom koju upotrebljava US Army Corps PRIBLIŽNI TROŠKOVI IZGRADNJE RAZLIČITIH
of Engineers (USACE). Proračunom je utvrđeno da će na KATEGORIJA GRAĐEVINA
području Grada Mursko Središće doći do potpunog rušenja i Za izračun ekonomskih gubitaka na građevinskom fondu
totalnog oštećenja 70 objekta. Kako su to uglavnom dvokatni koristi se srednja vrijednosti omjera troškova oštećenja i
(trokatni) objekti, količina otpada se proračunava: poznate vrijednosti pogođenog fonda građevina (Tablica 21.)
Jedan dvokatni objekt prosječnih gabarita 9 m L* 9 m W *
15 m H ima: 6.1.5.1.1. Posljedice na život i zdravlje ljudi
Posljedice na život i zdravlje ljudi se promatraju u odnosu
(L* W* H) / 0,02831685 / 27= ----- 0,7645549 m3 * 0,33 = ----
se broj poginulog, ozlijeđenog i trajno raseljenog stanovništva
m3 građevinskog otpada, kao i na sve stanovnike koji su trenutno zahvaćeni posljedicama
pa prema izračunu proizlazi da jedan objekt ima: djelovanja potresa, evakuirani i sklonjeni.
Prognozom broja žrtava dobiveni su sljedeći podaci: 68
(9*9*15)/ 0,02831685 /27 = 1589,2 * 0,7645549* 0,33 = plitko i srednje zatrpanih osoba (ozlijeđeni), 98 duboko
400,95 m3 otpada. zatrpanih osoba (poginuli) pri čemu bi posljedice za život i
zdravlje ljudi bile katastrofalne.
Za 70 objekta ukupna količina građevinskog otpada iznosi
28.065,70 m3. Od ove količine USACE predviđa da će 30% biti
drvena građa koja se kasnije može lako reciklirati. Od ostalih
neželjeni događaj − potres
70% predviđa se da je 42% gorivi materijal koji zahtijeva
sortiranje, 43% građevinski otpad (kamen, beton, žbuka) i 15% Život i zdravlje ljudi
metal. Prema tome, urušavanjem 26 objekata na području
Kriterij
Grada, nastat će ukupno 28.065,70 m3 građevinskog otpada, od Kategorija Posljedice Odabrano
-st-
čega:
1 Neznatne *<0,063
− 8.419,71 m3 drvene građe,
2 Malene 0,063-0,290
− 8.251,31 m3 gorivi materijal,
3 Umjerene 0,296-0,694
− 8.447,77 m3 građevinski otpad,
4 Značajne 0,757-2,207
− 2.946,90 m3 metal.
5 Katastrofalne 2,270> X
PROCJENA GRAĐEVINSKE MEHANIZACIJE I
6.1.5.1.2. Posljedice na gospodarstvo
BROJA LJUDSTVA
Posljedice na gospodarstvo se procjenjuju kroz direktne
Nakon katastrofalnog potresa potrebno je u vrlo kratkom
(izravne) i indirektne (neizravne) gubitke, a prikazuju se u
roku reagirati kako bi se spasili ljudski životi. Iz spasilačke
odnosu na proračun Grada Mursko Središće.
prakse poznato je da se najviše života spasi u prvih šest sati
nakon potresa, dok se još uvijek ljudski životi mogu spasiti Direktni gubici su uglavnom vezani za oštećenja stambenih
unutar 48 sati nakon potresa, zbog toga se i procjena potrebne jedinica (trošak popravaka, trošak uklanjanja građevine, trošak
mehanizacije i broja spasitelja računa za ovaj period. izgradnje zamjenskih građevina, troškovi spašavanja, gubitak
repromaterijala). Ukupnu visinu indirektnih troškova je teško
Parametri koji određuju izračun broja spasioca su sljedeći: procijeniti, ali se troškovi mogu promatrati kroz prekid
− za plitko i srednje zatrpane osobe podrazumijeva se poslovanja, prekid dostave resursa za održavanje poslovanja,
takovo stanje zatrpanog u ruševinama da je za njegovo gubitak opreme za rad, gubitak zarade, gubitak radne snage,
izvlačenje (spašavanje) potrebno 2 radna sata jednog povećane potrebe za smještajnim kapacitetima i dr.
Tablica 28. Posljedice na gospodarstvo − najvjerojatniji 5 Katastrofalne >7.175.250,00

neželjeni događaj − potres
Posljedice za Društvenu stabilnost i politiku iskazuju se
Gospodarstvo zbirno.
Kriterij
Kategorija Posljedice Odabrano Tablica 31. Posljedice na društvenu stabilnost i politiku −
-kn-
najvjerojatniji neželjeni događaj − potres
143.505,00-
1 Neznatne
287.010,00 Ustanove/
287.010,00- građevine
2 Malene Kritična
1.435.050,00 Kategorija javnog Ukupno
infrastruktura
1.435.050,00- društvenog
3 Umjerene značaja
4.305.150,00
4.305.150,00- 1
4 Značajne x
7.175.250,00 2
5 Katastrofalne >7.175.250,00 3
4 X X X
6.1.5.1.3. Posljedice na društvenu stabilnost i politiku 5
Posljedice za Društvenu stabilnost i politiku iskazuju se u
materijalnoj šteti i to za štetu na kritičnoj infrastrukturi i šteti na 6.1.5.1.4. Vjerojatnost događaja
građevinama od društvenog značaja. Vjerojatnost nastanka potresa jačine VII° MCS na
Analize pojedinačnih elemenata kritične infrastrukture nisu promatranom području okarakterizirana je kao mala.
uzete u obzir, sva kritična infrastruktura je izravno ugrožena od
potresa. Tablica 32. Vjerojatnost/frekvencija − najvjerojatniji neželjeni
događaj − potres
Tablica 29. Posljedice na kritičnu infrastrukturu −
najvjerojatniji neželjeni događaj − potres VJEROJATNOST/FREKVENCIJA
KATEGORIJA
VJEROJATNOST
KVALITATIVNO
FREKVENCIJA
Društvena stabilnost i politika
ODABRANO
Štete/gubici na kritičnoj infrastrukturi
Kriterij
Kategorija Posljedice Odabrano
-kn-
143.505,00-
1 Neznatne
287.010,00
287.010,00- 1 događaj u
2 Malene Iznimno
1.435.050,00 1 <1% 100 godina i
mala
rjeđe
1.435.050,00-
3 Umjerene 1 događaj u 20
4.305.150,00 2 Mala 1 – 5% X
do 100 godina
4.305.150,00-
4 Značajne X Umje- 1 događaj u 2
7.175.250,00 3 5 – 50%
rena do 20 godina
5 Katastrofalne >7.175.250,00
1 događaj 1 do
Moguća su oštećenja i/ili rušenja objekata javnih ustanova, 4 Velika 51 – 98%
2 godine
sportskih objekata, sakralnih objekata te objekata evidentirane
Iznimno 1 događaj go-
kulturne baštine na području Grada Mursko Središće. 5 > 98%
velika dišnje ili češće
Tablica 30. Posljedice na ustanove/građevine javno društvenog 6.1.5.2. Događaj s najgorim mogućim posljedicama
značaja − najvjerojatniji neželjeni događaj − potres
Za izradu Procjene rizika te scenarija za događaj s najgorim
Društvena stabilnost i politika mogućim posljedicama pretpostavljen je potres jačine VIII°
Štete/gubici na ustanovama/građevinama javnog društvenog MCS na području Grada Mursko Središće.
značaja Građevine koje su ispravno projektirane prema najnovijim
Kriteriji seizmičkim propisima, zadovoljit će zahtjeve povezane s
-kn- projektiranim graničnim stanjima (GSN, odnosno GSU),
143.505,00- odnosno njihova oštećenja za odabrane događaje neće nadmašiti
1 Neznatne odgovarajuće razmjere. Potrebno je napomenuti da uobičajene
287.010,00
287.010,00- građevine u pravilu nisu projektirane na način da zbog
2 Malene djelovanja potresa ne dožive nikakva oštećenja. Međutim, 80%
1.435.050,00
građevina na području Grada izgrađeno je do 1960-ih godina
1.435.050,00-
3 Umjerene prošlog stoljeća, što znači da je realno očekivati veće štete na
4.305.150,00
zgradama s obzirom da štete od potresa nastaju kao direktna
4.305.150,00- X posljedica dinamičkog odgovora konstrukcije na kretanje tla.
4 Značajne
7.175.250,00 Smatra se da su novije građevine projektirane da bez rušenja
mogu podnijeti potrese koji se mogu očekivati u toku životnog pretpostavku da se svi stanovnici u trenutku potresa nalaze u
vijeka građevine. U propisima taj nivo opterećenja poznat je stambenim zgradama. Tijekom procjene u obzir se neće uzimati
kao sigurnosni potres. osobe koje nemaju prebivalište na području Grada kao što su
turisti, radna snaga i dr.
PROCJENA ŠTETE NA STAMBENOM FONDU
Procjena štete na stambenom fondu Grada Mursko Središće Tablica 33. Prikaz stupnjeva oštećenja po kategorijama zgrada
uslijed potresa jačine VIII° MSC ljestvice, izradit će se uz (u%) te nastala građevinska šteta za potres jačine VIIIo MSC
STUPANJ GRAĐEVINSKA
R.BR. I II III IV V
OŠTEĆENJA ŠTETA%
1. nikakvo-nema 8,00% 50,00% 37,00% 5,00% 30,00% 0,00%
2. neznatno 10,00% 25,00% 25,00% 70,00% 50,00% 6,00%
3. umjereno 40,00% 23,00% 33,00% 25,00% 20,00% 20,00%
4. jako 35,00% 2,00% 2,00% 40,00%
5. totalno 4,00% 2,00% 62,00%
6. rušenje 3,00% 1,00% 100,00%
Aničić: Civilna zaštita I i II (1992)2, 135-143 str.
U kategoriju I (zidane zgrade) svrstano je 40% objekata U kategoriju III (armirano betonske skeletne zgrade)
što predstavlja oko 903 zidanih objekata – stare jezgre. svrstano je 10% ili 113 objekata.
Od tih 903 objekata: Od tih 113 objekata:
− 8% ili 72 objekata neće imati nikakvih oštećenja, − 5% ili 6 objekta neće doživjeti nikakva oštećenja,
− 10% ili 90 objekata imati će neznatna oštećenja i 6% − 70% ili 79 objekata će doživjeti neznatna oštećenja uz
građevinske štete, 6% građevinske štete,
− 30% ili 271 objekata imati će umjeren stupanj oštećenja − 25% ili 28 objekata će imati umjeren stupanj oštećenja
uz 20% građevinske štete.
i 20% građevinske štete,
U kategoriju V (skeletne zgrade s armiranobetonskim
− 45% ili 406 objekata imati će jaka oštećenja i 40%
nosivim zidovima) svrstano je 5% ili 113 objekata.
građevinske štete,
− 4% ili 36 objekata imati će totalni stupanj oštećenja i
62% građevinske štete, − 15% ili 17 objekta neće doživjeti nikakva oštećenja,
− 3% ili 27 objekata bit će srušeno uz 100% građevinsku − 20% ili 23 objekata će doživjeti neznatna oštećenja uz
štetu. 6% građevinske štete,
U kategoriju II (zidane zgrade s armirano betonskim − 50% ili 56 objekta će imati umjeren stupanj oštećenja
serklažima) svrstano je 40% ili oko 903 objekta. To su uz 20% građevinske štete,
zgrade zidane u šezdesetim godinama, pa do devedesetih − 15% ili 17 objekta će imati jaka oštećenja uz 40%
godina. građevinske štete.
Od tih 903 objekata: Prema navedenim podacima, mogući potresi intenziteta
− 50% ili 4525 objekata neće doživjeti nikakva oštećenja, VIII° MSC ljestvice na području Grada Mursko Središće
uzrokovali bi neznatno i umjereno oštećenje na ukupno 1.044
− 25% ili 226 objekata će imati neznatan stupanj oštećenja objekata, do jakog oštećenja došlo bi na 522 objekata, a totalno
uz 6% građevinske štete, uništenje i rušenje na 82 objekta. Došlo bi do prekida
− 15% ili 135 objekta će imati umjereni stupanj oštećenja opskrbom struje, vode, plina, problema u opskrbi i nedostatak
uz 20% građevinske štete, hrane, pojava eksplozija, požara, reducirane mogućnosti u
− 10% ili 90 objekata će imati jaka oštećenja uz 40% telekomunikacijama, psihoze, depresije i panike ljudi, gubitka
građevinske štete. sigurnog stambenog prostora i dr.
U kategoriju III (armirano betonske skeletne zgrade)
PROGNOZA BROJA ŽRTAVA
svrstano je 10% ili 226 objekata.
Od tih 226 objekata: U žrtve potresa ubrajamo plitko, srednje i duboko zatrpane
osobe. Plitko zatrpane osobe – moguće spašavanje uporabom
− 15% ili 34 objekta neće doživjeti nikakva oštećenja,
lake opreme za spašavanje bez specijalnih radova i građevinskih
− 25% ili 56 objekta će doživjeti neznatna oštećenja uz strojeva. Duboko zatrpane osobe – osobe koje je moguće spasiti
6% građevinske štete, unutar 20 sati specifičnim radovima, specijalnom opremom i
− 35% ili 79 objekata će imati umjeren stupanj oštećenja građevinskim strojevima (specijalizirana jedinica za spašavanje
uz 20% građevinske štete, iz ruševina). Broj plitko i srednje zatrpanih osoba izračunava se
− 17% ili 38 objekta će imati jaka oštećenja uz 40% prema formuli (1), a broj duboko zatrpanih osoba prema formuli
građevinske štete, (2).
− 6% ili 14 objekata će imati totalna oštećenja uz 62%
građevinske štete, n
− 2% ili 5 objekata bit će srušeno uz 100% građevinske (BPSZ) = A * ∑B *

i =1
(1)
štete.
PROCJENA GRAĐEVINSKE MEHANIZACIJE I

n BROJA LJUDSTVA
(BDZ) = A * ∑B *
i =1
(2) Nakon katastrofalnog potresa potrebno je u vrlo kratkom
roku reagirati kako bi se spasili ljudski životi. Iz spasilačke
prakse poznato je da se najviše života spasi u prvih šest sati
gdje je:
nakon potresa, dok se još uvijek ljudski životi mogu spasiti
BPSZ -- broj plitko i srednje zatrpanih osoba, unutar 48 sati nakon potresa, zbog toga se i procjena potrebne
BDZ -- broj duboko zatrpanih osoba, mehanizacije i broja spasitelja računa za ovaj period.
A -- ukupan broj osoba koje žive na nekom području, Parametri koji određuju izračun broja spasioca su sljedeći:
B -- postotak zastupljenosti zgrada određenog − za plitko i srednje zatrpane osobe podrazumijeva se
konstruktivnog sustava u ukupnom broju stambenih takovo stanje zatrpanog u ruševinama da je za njegovo
zgrada određene gradske zone, izvlačenje (spašavanje) potrebno 2 radna sata jednog
C -- postotak zastupljenosti zgrada određenog spasitelja uz upotrebu osobne i lake opreme za
konstruktivnog sistema prema stupnjevima oštećenja spašavanje,
za određeni intenzitet procesa u donosu prema − za duboko zatrpane osobe podrazumijeva se takovo
ukupnom broju zgrada tog sustava, stanje zatrpanog u ruševinama da je za njegovo
D -- postotak plitko i srednje zatrpanih za j-to oštećenje u izvlačenje (spašavanje) potrebno utrošiti 20 radnih sati
i-tom konstruktivnom sustavu, jednog spasitelja uz upotrebu specijalnih radova i
E -- postotak duboko zatrpanih za j-to oštećenje u i-tom građevinskih mašina.
konstruktivnom sustavu. Obzirom na broj plitko i srednje te duboko zatrpanih osoba
Izračunom dobiven ukupan broj plitko i srednje zatrpanih i uslijed potresa jačine VIIIo na području Grada Mursko Središće
duboko zatrpanih osoba: bit će potrebna 135 spasitelja u prvih 48 sati.
− 83 plitko i srednje zatrpanih osoba Procjena građevinske mehanizacije potrebnog za uklanjanje
dijela ruševina u prva 2 dana spašavanja nakon potresa:
− 100 duboko zatrpanih osoba
− u prvih 24 sata zbog spašavanja zatrpanih, ukloni se
Plitko i srednje zatrpane osobe nakon intervencija
približno 20% građevinskog otpada (1.955,55 m3) od
operativnih snaga sustava civilne zaštite možemo smatrati
ukupne količine otpada koji je nastao rušenjem,
preživjelim (srednje i teško ranjene osobe), dok duboko
zatrpane osobe u velikom postotku smatramo poginulim − svaki kamion kiper kapaciteta 10 m3 može u 24 sata
osobama. prosječno napraviti 20 prijevoza na deponij, odnosno
na područje za privremeno deponiranje veličine
PROCJENA KOLIČINE GRAĐEVINSKOG OTPADA 13.189,66 m2, određenom Prostornim planom uređenja
Grada Mursko Središće.
Količina građevinskog otpada nastalog urušavanjem važna
je da bi se dimenzioniralo i odredilo područje gdje će taj PRIBLIŽNI TROŠKOVI IZGRADNJE RAZLIČITIH
građevinski otpad biti privremeno pohranjen. Količina otpada KATEGORIJA GRAĐEVINA
će se proračunati metodom koju upotrebljava US Army Corps
of Engineers (USACE). Proračunom je utvrđeno da će na Za izračun ekonomskih gubitaka na građevinskom fondu
području Grada Mursko Središće doći do potpunog rušenja i koristi se srednja vrijednosti omjera troškova oštećenja i
totalnog oštećenja 82 objekta. Kako su to uglavnom dvokatni poznate vrijednosti pogođenog fonda građevina (Tablica 21.).
(trokatni) objekti, količina otpada se proračunava:
6.1.5.2.1 Posljedice na život i zdravlje ljudi
Jedan dvokatni objekt prosječnih gabarita 9 m L* 9 m W *
15 m H ima: Posljedice na život i zdravlje ljudi se promatraju u odnosu
se broj poginulog, ozlijeđenog i trajno raseljenog stanovništva
(L* W* H) / 0,02831685 / 27= ----- 0,7645549 m3 * 0,33 = ---- kao i na sve stanovnike koji su trenutno zahvaćeni posljedicama
m3 građevinskog otpada, djelovanja potresa, evakuirani i sklonjeni.
pa prema izračunu proizlazi da jedan objekt ima: Prognozom broja žrtava dobiveni su sljedeći podaci: 82
plitko i srednje zatrpanih osoba (ozlijeđeni), 100 duboko
(9*9*15)/ 0,02831685 /27 = 1589,2 * 0,7645549* 0,33 = zatrpanih osoba (poginuli) pri čemu bi posljedice za život i
400,95 m3 otpada. zdravlje ljudi bile katastrofalne.
Za 82 objekta ukupna količina građevinskog otpada iznosi Tablica 34. Posljedice na život i zdravlje ljudi − događaj s
35.592,42 m3. Od ove količine USACE predviđa da će 30% biti najgorim mogućim posljedicama − potres
drvena građa koja se kasnije može lako reciklirati. Od ostalih
70% predviđa se da je 42% gorivi materijal koji zahtijeva Život i zdravlje ljudi
sortiranje, 43% građevinski otpad (kamen, beton, žbuka) i 15%
Kriterij
metal. Prema tome, urušavanjem 28 objekata na području Kategorija Posljedice Odabrano
-st-
Grada, nastat će ukupno 35.592,42 m3 građevinskog otpada, od
čega: 1 Neznatne *<0,063
− 9.777,73 m3 drvene građe, 2 Malene 0,063-0,290
− 9.582,17 m gorivi materijal,
3 3 Umjerene 0,296-0,694
− 9.810,32 m3 građevinski otpad, 4 Značajne 0,757-2,207
− 3.422,20 m3 metal. 5 Katastrofalne 2,270> X
6.1.5.2.2 Posljedice na gospodarstvo Tablica 37. Posljedice na ustanove/građevine javno društvenog

značaja − događaj s najgorim mogućim posljedicama − potres
(izravne) i indirektne (neizravne) gubitke, a prikazuju se u
Štete/gubici na ustanovama/građevinama javnog društvenog
Direktni gubici su uglavnom vezani za oštećenja stambenih značaja
jedinica (trošak popravaka, trošak uklanjanja građevine, trošak
Kriteriji
izgradnje zamjenskih građevina, troškovi spašavanja, gubitak Kategorija Posljedice Odabrano
- kn-
repromaterijala). Ukupnu visinu indirektnih troškova je teško
procijeniti, ali se troškovi mogu promatrati kroz prekid 143.505,00-
1 Neznatne
287.010,00
poslovanja, prekid dostave resursa za održavanje poslovanja,
gubitak opreme za rad, gubitak zarade, gubitak radne snage, 287.010,00-
2 Malene
povećane potrebe za smještajnim kapacitetima i dr. Uz navedene 1.435.050,00
štete po gospodarstvo, postoji mogućnost pojave indirektnih 1.435.050,00-
3 Umjerene
utjecaja kao što su požari, poplave, tehničko-tehnološke 4.305.150,00
katastrofe slijedom stradavanja gospodarskih objekata, 4.305.150,00-
4 Značajne
epidemiološke i sanitarne opasnosti. 7.175.250,00
5 Katastrofalne >7.175.250,00 X
Tablica 35. Posljedice na gospodarstvo − događaj s najgorim Posljedice za Društvenu stabilnost i politiku iskazuju se
mogućim posljedicama − potres
zbirno.
Gospodarstvo
Tablica 38. Posljedice na društvenu stabilnost i politiku −
Kriterij
Kategorija Posljedice Odabrano događaj s najgorim mogućim posljedicama − potres
-kn-
143.505,00- Ustanove/
1 Neznatne
287.010,00 građevine
287.010,00- Kritična
2 Malene Kategorija javnog Ukupno
1.435.050,00 infrastruktura
društvenog
1.435.050,00- značaja
3 Umjerene
4.305.150,00 1
4.305.150,00- 2
4 Značajne
7.175.250,00 3
5 Katastrofalne >7.175.250,00 X 4
5 X X X
6.1.5.2.3 Posljedice na društvenu stabilnost i politiku
Posljedice za Društvenu stabilnost i politiku iskazuju se u 6.1.5.2.4 Vjerojatnost događaja
građevinama od društvenog značaja. Vjerojatnost nastanka potresa jačine VIII° MCS na
promatranom području okarakterizirana je kao iznimno mala.
Analize pojedinačnih elemenata kritične infrastrukture nisu
uzete u obzir, sva kritična infrastruktura je izravno ugrožena od
potresa. Tablica 39. Vjerojatnost/frekvencija − događaj s najgorim
mogućim posljedicama − potres
najgorim mogućim posljedicama − potres
KATEGORIJA
VJEROJATNOST
KVALITATIVNO
FREKVENCIJA

ODABRANO

Kriterij Odab-
Kategorija Posljedice
-kn- rano
143.505,00-
1 Neznatne
287.010,00
287.010,00- Iznimno 1 događaj u 100
2 Malene 1 <1% X
1.435.050,00 mala godina i rjeđe
1.435.050,00- 1 događaj u 20
3 Umjerene 2 Mala 1 – 5%
4.305.150,00 do 100 godina
4.305.150,00- 1 događaj u 2 do
4 Značajne 3 Umjerena 5 – 50%
7.175.250,00 20 godina
5 Katastrofalne >7.175.250,00 X 1 događaj 1 do 2
4 Velika 51 – 98%
godine
Moguća su oštećenja i/ili rušenja objekata javnih ustanova,
sportskih objekata, sakralnih objekata te objekata evidentirane Iznimno 1 događaj
5 > 98%
kulturne baštine na području Grada Mursko Središće. velika godišnje ili češće
6.1.6. Podaci, izvori i metode izračuna Rizik se može prihvatiti ukoliko je

– Izračun količine nastalog građevinskog otpada, USACE, Visok rizik smanjenje nepraktično ili troškovi
uvelike premašuju dobit.
FEMA – IS – 632,
Rizik se ne može prihvatiti, izuzev u
– Karte potresnih razdoblja, Geološki odsjek Prirodoslovno Vrlo visok rizik
iznimnim situacijama.
– matematičkog fakulteta u Zagrebu,
RIZIK: Potres
– Popis stanovništva 2011. godinu, Državni zavod za NAZIV SCENARIJA: Podrhtavanje tla na području Grada
statistiku, Mursko Središće uzrokovano potresom jačine VIII° MCS
– PPUG Mursko Središće („Službeni glasnik Međimurske
županije“, broj 10/04, 15/15, 14/16, 13/17, 10/20),
– Smjernice za izradu Procjene rizika od velikih nesreća na
području Međimurske županije, prosinac 2016. godina,
– Zaštita i spašavanje ljudi i materijalnih dobara u
izvanrednim situacijama, R. Stojaković.
6.1.7. Matrice rizika
VRSTA RIZIKA oPIS RIZIKA

Dodatne mjere nisu potrebne, osim
Nizak rizik
uobičajenih.
Rizik se može prihvatiti ukoliko
Umjeren rizik
troškovi premašuju dobit.
6.2. POPLAVE IZAZVANE IZLIJEVANJEM KOPNENIH je 150 do 250 metara. Desna obala rijeke od granice sa
VODENIH TIJELA Slovenijom do Podturena je prirodno uglavnom povišena do 10
metara, što obuhvaća gotovo cijeli protok kroz područje Grada
Naziv scenarija Mursko Središće. Rijeka Mura ima kišno-ledenjački vodni
Poplave izazvane utjecajem dužeg oborinskog razdoblja na režim koji karakterizira mala vodnost zimi, a velika u drugoj
području Grada Mursko Središće polovici proljeća i ljeti.
Grupa rizika Drugi površinski vodotoci i kanali na području Grada
Poplava zauzimaju površinu od 55,15 ha (Koncovčak, Gornji potok,
Dolni potok, Brodec, Obodni kanal, kanal Peski, te niz kanala
Rizik
unutar hidromelioracijskog sustava Grada). Nekoliko manjih
Poplave izazvane izlijevanjem kopnenih vodenih tijela jezera nastalo je iskapanjem šljunka.
Radna skupina Operativno upravljanje rizicima od poplava i neposredna
Koordinator: provedba mjera obrane od poplava utvrđeno je Državnim
Načelnik Stožera Grada Mursko Središće planom obrane od poplava („Narodne novine“ broj 84/10), i
Glavnim provedbenim planom obrane od poplava (ožujak,
Nositelj:
2018).
Siniša Tropša
Svi tehnički i ostali elementi potrebni za upravljanje
Izvršitelj: redovnom i izvanrednom obranom od poplava utvrđuju se
Siniša Tropša Glavnim provedbenim planom obrane od poplava i provedbenim
planovima obrane od poplava branjenih područja.
6.2.1. Uvod
Državnim planom obrane od poplava uređuju se:
Dokumentacija i iskustva ekstremnih prirodnih pojava u teritorijalne jedinice za obranu od poplava, stupnjevi obrane od
prošlosti, pokazuju da poplava značajno utječe na sve sfere poplava, mjere obrane od poplava (uključivo i preventivne
života, na društvenu i gospodarsku stabilnost pri čemu, također mjere), nositelje obrane od poplava, upravljanje obranom od
predstavlja značajno opterećenje za ekonomiju. Poplava je poplava (s obvezama i pravima rukovoditelja obrane od
prirodni fenomen čija se pojava ne može izbjeći, ali se rizici od poplava), sadržaj provedbenih planova obrane od poplava
poplavljivanja mogu smanjiti na prihvatljivu razinu sustav za obavješćivanje i upozoravanje i sustav veza, mjere za
poduzimanjem različitih preventivnih mjera. Poplave su među obranu od leda na vodotocima.
najopasnijim elementarnim nepogodama jer mogu uzrokovati Obrana od poplava provodi se na teritorijalnim jedinicama
gubitke ljudskih života, velike materijalne štete, oštećenje za obranu od poplava – vodnim područjima, sektorima,
kulturnih dobara i ekološke katastrofe. branjenim područjima i dionicama. Republika Hrvatska je na
taj način podijeljena na 2 vodna područja, 6 sektora i 34
6.2.2. Prikaz utjecaja na kritičnu infrastrukturu
branjena područja.
UTJECAJ SEKTOR Prema Pravilniku o granicama područja podslivova, malih
slivova i sektora („Narodne Novine“ broj 97/10, 31/13), Grad
Komunikacijska i informacijska tehnologija Mursko Središće spada u sektor A – Mura i Gornja Drava:
(elektroničke komunikacije, prijenos podataka,
x − branjeno područje 21: Mali sliv Trnava (osim međudržavnih
informacijski sustavi, pružanje audio i
audiovizualnih medijskih usluga) rijeka Mure i Drave),
• dionica obrane A.21.11. Akumulacija Selnica,
Promet (cestovni, željeznički, zračni, pomorski • dionica obrane A 21.12. Bujica Gornji potok s Dolnim
x
i promet unutarnjim plovnim putovima) potokom,
Zdravstvo (zdravstvena zaštita, proizvodnja, − branjeno područje 33: Mura i gornja Drava,
promet i nadzor nad lijekovima) • dionica obrane A.33.19. Rijeka Mura – desna obala.
Vodno gospodarstvo (regulacijske i zaštitne
x Dionica A.21.11. Akumulacija Selnica
vodne građevine i komunalne vodne građevine)
Hrana (proizvodnja i opskrba hranom i sustav Brana retencije Selnica je izgrađena u km 3+284 Gornjeg
x
sigurnosti hrane, robne zalihe) potoka. Retencija je locirana sjeveroistočno od naselja Selnica,
Financije (bankarstvo, burze, investicije, a svrha joj je zaštita grada Mursko Središće od velikih voda iz
sustavi osiguranja i plaćanja) brdskog dijela sliva koji ima površinu od 14,861 km2.
Proizvodnja, skladištenje i prijevoz opasnih
x tvari (kemijski, biološki, radiološki i nuklearni
materijali)
x
Nacionalni spomenici i vrijednosti
6.2.3. Kontekst
Područje Grada Mursko Središće potpada pod sliv rijeke
Mure i ona protječe njegovom cijelom sjevernom stranom. To
je istovremeno, uz manju promjenu strana, i granica prema Slika 6. Dionica A.21.11. - akumulacija Selnica
susjednoj Sloveniji. Mura, od svoje ukupne dužine (519 km), u Izvor: Provedbeni plan obrane od poplava branjenog područja
dijelu kroz RH teče u dužini od 70 kilometara i prosječne širine broj 19, Hrvatske vode
Slaba mjesta na dionici: rešetka na grlenjaku koju je Gorni potok:

potrebno posebno kontrolirati prilikom nailaska vodnog vala − pkm 0+282 cij. prop. 3x1000 ulica u Murskom Središću,
kao i pri padu vodnog vala zbog mogućeg začepljenja od granja
− pkm 1+294 propust poljski put,
i lišća.
− pkm 4+471 cest. most Selnica − Vrhovljan,
Područja ugrožena od poplave su: zapadni dio grada
Mursko Središće. − pkm 7+058 propust - prilaz kući u Zaveščaku,
− pkm 7+497 cest. propust Zaveščak − Praporčan.
dionica A.21.12. Bujica gorni potok s dolnim potokom − pkm9+435 propust na poljskom putu,
Dionica obuhvaća: − pkm 10+568 propust na cesti Gerjana – Praporčan,
− Gorni potok: − pkm 10+807 propust na cesti Gerjana – Prekopa.
• lijevu i desnu obalu od ušća u Muru (u rkm 68+900) do Dolni potok:
pkm 11+730; − pkm 3+350 propust na cesti Zebanec selo – Gornji
• potok je reguliran od km 0+000 do km 0+688 i od km Zebanec.
5+140 do km 6+480; Područja ugrožena od poplave su:
• od km 0+305 do mosta na cesti Mursko Središće – − dio objekata uz usporne nasipe na Gornom potoku,
Hlapičina izvedeni su usporni nasipi koji svojom
− manji dio poljoprivrednih površina na nereguliranim
visinom ne omogućavaju zaštitu naselja kod pojave
dijelovima Gornog i Dolnoga potoka,
voda rijeke Mure viših povratnih perioda te ih je
potrebno rekonstruirati; − dijelovi cesta i puteva uz mostove i propuste koji zbog
začepljenja i premalog profila ne omogućavaju
• u lijevom uspornom nasipu u pkm 0+396 je izveden
normalni.
automatski čep kroz koji se u potok odvode zaobalne
vode; Evakuacija stanovništva: potrebna u slučaju havarije na
brani akumulacije Selnica u zapadnom dijelu grada Mursko
• u pkm 3+284 je izvedena brana akumulacije Selnica, a
Srediće uzvodno od mosta na cesti M. Središće – Hlapičina.
akumulacioni prostor se proteže do ceste Selnica –
Vrhovljan u pkm 4+471.
dionica A.33.19. Rijeka Mura – desna obala
− Dolni potok:
Dionica obuhvaća desnu obalu rijeke Mure u ukupnoj
• lijevu i desnu obalu potoka od ulijeva u oteretni kanal
dužini od 25,0 km. Obzirom da je na ovoj dionici pretežno
do pkm 5+230;
visoka obala, nasipi su izvedeni lokalno radi zaštite naselja na
• potok je reguliran od ulijeva u oteretni kanal (pregrade nižim dijelovima obale. Izvedeni su nasip Podturen u dužini 2,6
južno od grada Mursko Središće pkm 0+000) gdje se km, nasip Lončarevo u dužini od 820 m, nasip Križovec u
oteretnim kanalom sve vode odvode u Gorni potok, do dužini od 1,16 km i nasip Sv. Martin u dužini od 1,63 km. U
propusta na cesti Zebanec selo – Zebanec gornji u pkm naselju Mursko Središće su kod ušća Gornjeg potoka izvedeni
3+350 usporni nasipi u dužini od 230 m, a na najnižem dijelu obale u
− Oteretni kanal Dolni potok – Gorni potok: centru naselja je uređena obala na kojoj se zaštita od velikih
• lijevu i desnu obalu od ušća u Gorni potok u pkm 1+088 voda postiže postavljanjem drvenih greda (Šandorove grede).
do pkm 1+650 u kojem započinje korito Dolnog potoka.
Slika 7. Dionica A.21.12. – bujica Gorni potok s Dolnim

Slika 8. dionica A.33.19. - rijeka Mura – desna obala
potokom
Izvor: Provedbeni plan obrane od poplava branjenog
Izvor: Provedbeni plan obrane od poplava branjenog područja
područja broj 33, Hrvatske vode
broj 19, Hrvatske vode
Slaba mjesta na dionici: Mjerodavni vodostaji za uspostavu mjera obrane od poplava
− lijevi i desni usporni nasip uz Gorni potok, na dionici A.33.19.
− automatski čep u lijevom uspornom nasipu Gornog Pripremno stanje obrane od poplava (kada u pravilu počinje
potoka u pkm 0+305, izlijevanje vode iz korita r. Mure u uređenu inundaciju)
− svi mostovi i propusti na kojima je moguća pojava proglašava se kad vodostaj na VS Mursko Središće postigne
uspora zbog začepljenja i premalog profila za vode +330 cm, a također i pri pojavi plovećeg leda (ledohoda) na
viših povratnih perioda: 25% površine rijeke Mure.
Redovna obrana od poplava proglašava se kad vodostaj na

VS Mursko Središće postigne +360 cm, a također i pri pojavi
ledostaja na rijeci Muri.
Izvanredna obrana od poplava proglašava se kad vodostaj
na VS Mursko Središće postigne +410 cm, odnosno pri
formiranju ledenog čepa u koritu r. Mure.
Izvanredno stanje obrane od poplava na vodoprivrednim
objektima proglašava se kad vodostaj na VS Mursko Središće
postigne +450 cm, odnosno i pri vodostaju i nižem od +450 cm,
ako neposredno prijeti plavljenje na ovoj dionici. Izvanredno
stanje na području ove dionice proglašava župan Međimurske
županije na prijedlog rukovoditelja obrane od poplava Sektora
A, ako neposredno prijeti plavljenje na ovoj dionici ili je do
plavljenja već došlo.
Nasip Križovec štiti područje od 13,4 ha i naselje Križovec.
Visinski nasip Križovec odgovara 100 god. v.v. s nadvišenjem
krune od 1,0 m. Nasip je izgrađen tako da može bez posebnih
intervencija prihvatiti 100 god. v.v. kraćeg trajanja (5-6 dana).
Ako iz bilo kojeg razloga dođe do prelijevanja preko krune ili
prodora nasipa:
− Pri protoku ili vodostaju jednakom ili višem od Slika 9. Karta srednje godišnje količine oborina (mm) prema
računske 100 god. v.v. bili bi pod vodom dijelovi podacima 1971.-2000. godine
naselja Križovec te poljoprivredne površine. Izvor. Državni hidrometeorološki zavod
− Pri protoku ili vodostaju za 1,00 m nižem od računske
100 god. v.v. također bi bili pod vodom dijelovi naselja 6.2.4.2. okidač koji je uzrokovao veliku nesreću
Križovec te poljoprivredne površine. Rijeka Mura ima pluvijalno-glacijalni (kišno-ledenjački)
− Pri protoku ili vodostaju za 2,00 m nižem od računske vodni režim koji karakterizira mala vodnost zimi, a velika u
100 god. v.v. bi bile poplavljene poljoprivredne drugoj polovici proljeća i ljeta. Najmanji protoci Mure javljaju
površine. se u siječnju i veljači, dok se velike vode javljaju u svibnju,
Karte prijetnji od poplava na području Grada Mursko lipnju i srpnju uslijed otapanja snijega i leda te pojave godišnjih
Središće nalaze se u kartografskom prilogu ove Procjene. maksimuma oborina. U posljednjih dvadesetak godina došlo je
do odstupanja od gore navedenih pokazatelja kada su se kiše
6.2.4. Uzrok velikog intenziteta pojavile u rujnu i listopadu (1993., 1998.,
2005., studenom 2012., 2014. godine) što je dovelo do pojave
Poplave su jedna od geofizičkih pojava, odnosno pojava maksimuma godišnjih vodostaja, te su mjere obrane od poplava
neuobičajeno velike količine vode na određenom mjestu zbog bile provođene tijekom cijelog navedenog razdoblja. Najveći
djelovanja prirodnih sila (velika količina oborina) ili drugih vodostaj na mjernoj stanici Mursko Središće zabilježen je 15.
uzroka kao što su propuštanje brana, ratna razaranja i sl. rujna 2014. godine kada je voda dosegla razinu od 536
Prema uzrocima nastanka poplave se mogu podijeliti na: centimetara.
− poplave nastale zbog jakih oborina,
6.2.5. opis događaja
− poplave nastale zbog nagomilavanja leda u vodotocima,
Na području Grada Mursko Središća prijeti opasnost od
− poplave nastale zbog klizanja tla ili potresa,
poplava bujičnih voda površinskih vodotoka i kanala
− poplave nastale zbog rušenja brane ili ratnih razaranja. hidromelioracijskog sustava Grada, uzrokovanih kratkotrajnim
S obzirom na vrijeme formiranja vodnog vala poplave se kišama visokog intenziteta (najvjerojatniji neželjeni događaj) te
mogu razvrstati na: riječnih poplava (rijeka Mura) uslijed obilnih kiša ili naglog
topljenja leda (najgori mogući događaj).
− mirne poplave – poplave na velikim rijekama kod kojih
je potrebno deset i više sati za formiranje velikog
vodnog vala,
− bujične poplave – poplave na brdskim vodotocima kod Na bujičnom području Mure, zaštita područja Grada
kojih se formira veliki vodni val za manje od deset sati, Murskog Središća od brdskih voda nije još u potpunosti
realizirana. Do sada je izvedena pregrada na Dolnom potoku i
− akcidentne poplave – poplave kod kojih se trenutno
Odušni kanal Dolni potok – Gorni potok kojim se sve vode
formira veliki vodni val rušenjem vodoprivrednih ili
Dolnog potoka sprovode u Gorni potok, uređen je dio Gornog
hidroenergetskih objekata.
potoka u Murskom Središću te je postignuta zaštita dijela grada
od brdskih voda i povratnih voda Mure. Na Gornom potoku
6.2.4.1. Razvoj događaja koji prethodi velikoj nesreći izgrađena je retencija Selnica čime je znatno, ali nedovoljno,
Godišnji hod količine oborina na području Međimurske rasterećen Gorni potok.
kontinentalnog je tipa s maksimumom u toplom dijelu godine Bujične vode koji dotječe s višeg zapadnog područja
(od travnja do rujna) i sekundarnim maksimumom tijekom slijevaju se u hidromelioracijske kanale Grada te kod velikih
kasne jeseni. Ukupne godišnje količine oborina iznose oko 900 voda dolazi do izlijevanja istih izvan korita. Od poplave je
mm te nema značajnijih sušnih razdoblja. ugrožen zapadni dio Grada Mursko Središće (kuće uz potok
uzvodno od mosta na cesti Mursko Središće – Hlapičina), dio Tablica 42. Posljedice na kritičnu infrastrukturu –
objekata uz usporne nasipe na Gornom potoku, manji dio najvjerojatniji neželjeni događaj − poplave
poljoprivrednih površina na nereguliranim dijelovima Gornog i
Dolnoga potoka te dijelovi cesta i puteva uz mostove i propuste Društvena stabilnost i politika
koji zbog začepljenja i premalog profila ne omogućavaju Štete/gubici na kritičnoj infrastrukturi
normalni protok voda viših povratnih perioda. Kriterij
-kn-
143.505,00-
1 Neznatne
Posljedice na život i zdravlje ljudi prikazuju se ukupnim 287.010,00
brojem ljudi za koje se procjenjuje kako mogu biti u sastavu od 287.010,00-
nekog od procesa nastalih kao posljedica događaja opisanih 2 Malene X
1.435.050,00
scenarijem – poginuli, ozlijeđeni, oboljeli, evakuirani i 1.435.050,00-
sklonjeni. Obzirom da je procijenjeno kako neće biti potrebe za 3 Umjerene
4.305.150,00
evakuacijom stanovništva, posljedice na život i zdravlje ljudi
4.305.150,00-
možemo okarakterizirati kao neznatne. 4 Značajne
7.175.250,00
Tablica 40. Posljedice na život i zdravlje ljudi – najvjerojatniji 5 Katastrofalne >7.175.250,00
neželjeni događaj − poplave Obzirom da navedeni scenarij neće predstavljati ugrozu
ustanovama od javnog i društvenog značaja na području Grada,
Život i zdravlje ljudi šteta se smatra zanemarivom te podaci neće biti prikazani
Kriterij tablično ni putem matrice.
-st-
1 Neznatne *<0,063 X 6.2.5.1.4 Vjerojatnost događaja
2 Malene 0,063-0,290 Vjerojatnost poplava izazvanih bujičnim vodama na
3 Umjerene 0,296-0,694 području Grada Mursko Središće, okarakterizirana je kao
umjerena.
4 Značajne 0,757-2,207
5 Katastrofalne 2,270> Tablica 43. Vjerojatnost/frekvencija – najvjerojatniji neželjeni
događaj − poplave
6.2.5.1.2 Posljedice na gospodarstvo
Posljedice na gospodarstvo odnose se na ukupnu materijalnu
KATEGORIJA
i financijsku štetu u gospodarstvu nastalu utjecajem prijetnje u

VJEROJATNOST
KVALITATIVNO
FREKVENCIJA
ODABRANO
odnosu na proračun Grada.
Posljedice na gospodarstvo očituju se u vidu štete na
pokretnoj i nepokretnoj imovini, gubitak repromaterijala,
propadanje poljoprivrednog uroda, troškova sanacije, troškova
izostanka radnika s posla i sl.
Tablica 41. Posljedice na gospodarstvo – najvjerojatniji 1 događaj u

Iznimno
neželjeni događaj − poplave 1 <1% 100 godina i
mala
rjeđe
Gospodarstvo 1 događaj u
Kriterij 2 Mala 1 – 5% 20 do 100
Kategorija Posljedice Odabrano godina
-kn-
143.505,00- 1 događaj u 2
1 Neznatne 3 Umjerena 5 – 50% X
287.010,00 do 20 godina
287.010,00- 1 događaj 1
2 Malene 4 Velika 51 – 98%
1.435.050,00 do 2 godine
1.435.050,00- 1 događaj
3 Umjerene x Iznimno
4.305.150,00 5 > 98% godišnje ili
velika
češće
4.305.150,00-
4 Značajne
7.175.250,00
6.2.5.2. Događaj s najgorim mogućim posljedicama
Na vodostaj rijeke Mure najviše utječe topljenje leda i
6.2.5.1.3 Posljedice na društvenu stabilnost i politiku snijega na istočnim obroncima Alpa te količina oborina u
prostoru prolaska kroz 4 države. Godišnja količina oborina
Posljedice za Društvenu stabilnost i politiku iskazuju se u rijeke Mure pada od izvora prema ušću. Na izvoru (Austrija)
materijalnoj šteti i to za štetu na kritičnoj infrastrukturi i šteti na iznosi 1250 − 1500 mm, dok je na ušću Mure u Dravu gotovo
građevinama od društvenog značaja. dvostruko manja, 800 mm. Najčešći visoki vodostaji javljaju se
Bujične vode s okolnih brda kroz potoke i kanale Grada u svibnju i lipnju uslijed otapanja snijega i leda, dok se najviši
mogu izazvati zamućenje i higijensku neispravnost vode u visoki vodostaji javljaju u srpnju i kolovozu. Najmanje protoke
individualnim bunarima. Može doći do plavljenja prometnice su u prosincu, siječnju i veljači, kada nema otapanja snijega i
uz most na cesti Mursko Središće – Hlapičina. leda. Vodnost Mure je prilično velika, a specifični dotok u
Murskom Središću je 15,6 l/sek/km2. Kod iznimno visokog Može doći do plavljenja prometnica koje se nalaze uz
vodostaja, rijeka plavi prostor više stotina metara na zapadnom kritične točke plavljenja. Visoke vode rijeke Mure u uzvodnom
ulazu u naselje Mursko Središće, tzv. Fusek (koji obuhvaća i dijelu mogu nagomilavati drveni i drugi otpad na konstrukciji
dvije kuće) te predio Lučice u samom centru koji se pruža mostova, što izdiže neposredni vodostaj. Visoke vode i
prema Trgu Braće Radića, te prostor naselja Križovec koji se plavljenje također mogu, zbog neupotrebljivosti zemljanih
štiti novim nasipom. prilaznih putova do oba prijelaza skelama privremeno obustaviti
promet u kraćem periodu.
Posljedice na život i zdravlje ljudi prikazuju se ukupnim Tablica 46. Posljedice na kritičnu infrastrukturu – događaj s
brojem ljudi za koje se procjenjuje kako mogu biti u sastavu od najgorim mogućim posljedicama − poplave
nekog od procesa nastalih kao posljedica događaja opisanih
scenarijem – poginuli, ozlijeđeni, oboljeli, evakuirani i
sklonjeni. Štete/gubici na kritičnoj infrastrukturi
Kriterij
Procjenjuje se da bi poplave uzrokovane izlijevanjem rijeke Kategorija Posljedice Odabrano
-kn-
Mure, obzirom na ugrozu koju mogu predstaviti za život i
zdravlje ljudi, na području Grada imale katastrofalne posljedice. 143.505,00-
1 Neznatne
287.010,00
Tablica 44. Posljedice na život i zdravlje ljudi – događaj s 287.010,00-
2 Malene X
najgorim mogućim posljedicama − poplave 1.435.050,00
1.435.050,00-
Život i zdravlje ljudi 3 Umjerene
4.305.150,00
Kriterij 4.305.150,00-
Kategorija Posljedice Odabrano 4 Značajne
-st- 7.175.250,00
1 Neznatne *<0,063 Katastro-
5 >7.175.250,00
2 Malene 0,063-0,290 falne
3 Umjerene 0,296-0,694 Poplavnim vodama rijeke Mure ugroženi su objekti od
4 Značajne 0,757-2,207 javnog i društvenog značaja (Osnovna škola Mursko Središće,
Centar za kulturu „Rudar“ Mursko Središće i dr.).
Tablica 47. posljedice na ustanove/građevine javnog
Posljedice na gospodarstvo odnose se na ukupnu materijalnu posljedicama − poplave
odnosu na proračun Grada. Društvena stabilnost i politika
Uslijed poplava, posljedice na gospodarstvo očitovale bi se Štete/gubici na ustanovama/građevinama javnog društvenog
u vidu šteta na pokretnoj i nepokretnoj imovini, gubitku značaja
repromaterijala, troškova sanacije i sl. Ekonomske štete mogu Kriteriji Odab-
se javiti zbog nedostatka prehrambenih proizvoda i stočne - kn- rano
hrane uslijed plavljenja poljoprivrednih površina, livada i 143.505,00-
1 Neznatne
sjenokoša. 287.010,00
287.010,00-
Tablica 45. Posljedice na gospodarstvo – događaj s najgorim 2 Malene
1.435.050,00
mogućim posljedicama − poplave 1.435.050,00-
3 Umjerene
4.305.150,00
Gospodarstvo
4.305.150,00- X
Kriterij 4 Značajne
Kategorija Posljedice Odabrano 7.175.250,00
-kn-
143.505,00-
1 Neznatne Posljedice za Društvenu stabilnost i politiku iskazuju se
287.010,00
zbirno.
287.010,00-
2 Malene
1.435.050,00
Tablica 48. Posljedice na društvenu stabilnost i politiku −
1.435.050,00-
3 Umjerene događaj s najgorim mogućim posljedicama − poplave izazvane
4.305.150,00
izlijevanjem kopnenih vodenih tijela
4.305.150,00-
4 Značajne X
7.175.250,00 Ustanove/
5 Katastrofalne >7.175.250,00 građevine
Kritična
Kategorija javnog Ukupno
infrastruktura
6.2.5.2.3 Posljedice na društvenu stabilnost i politiku društvenog
značaja
1
građevinama od društvenog značaja. 2 X
Ustanove/ − Popis stanovništva za 2011. godinu, Državni zavod za

građevine statistiku,
Kritična
infrastruktura − Procjena rizika od katastrofa za Republiku Hrvatsku,
društvenog
značaja studeni 2019. godina,
3 X – PPUG Mursko Središće („Službeni glasnik Međimurske
4 X županije“, broj 10/04, 15/15, 14/16, 13/17, 10/20),
5 – Smjernice za izradu Procjene rizika od velikih nesreća na
području Međimurske županije, prosinac 2016. godina.
6.2.5.2.4 Vjerojatnost događaja
Vjerojatnost poplava izazvanih izlijevanjem rijeke Mure na 6.2.7.Matrice rizika
području Grada Murskog Središća okarakterizirana je kao
umjerena. VRSTA RIZIKA OPIS RIZIKA
Nizak rizik
Tablica 49. Vjerojatnost/frekvencija – događaj s najgorim uobičajenih.
mogućim posljedicama − poplave Rizik se može prihvatiti ukoliko
Umjeren rizik
Rizik se može prihvatiti ukoliko je
KATEGORIJA
Visok rizik smanjenje nepraktično ili troškovi uve-

VJEROJATNOST
KVALITATIVNO
FREKVENCIJA
ODABRANO
like premašuju dobit.

Vrlo visok rizik
RIZIK: Poplave
NAZIV SCENARIJA: Poplave izazvane izlijevanjem
1 događaj u rijeke Mure na području Grada Murskog Središće
Iznimno
1 <1% 100 godina i
mala
rjeđe
1 događaj u 20
2 Mala 1 – 5%
do 100 godina
1 događaj u 2
3 Umjerena 5 – 50% X
do 20 godina
1 događaj 1 do
4 Velika 51 – 98%
2 godine
1 događaj
Iznimno
5 > 98% godišnje ili
velika
češće
6.2.6. Podaci, izvori i metode izračuna

− Glavni provedbeni plan obrane od poplava, Hrvatske vode,
ožujak 2018. godine,
6.3. EPIDEMIJE I PANDEMIJE

UTJECAJ SEKTOR
Naziv scenarija Financije (bankarstvo, burze, investicije,
Pojava epidemije na području Grada Mursko Središće sustavi osiguranja i plaćanja)
Grupa rizika Proizvodnja, skladištenje i prijevoz opasnih
tvari (kemijski, biološki, radiološki i nuklearni
Epidemije i pandemije materijali)
Rizik Javne službe (osiguranje javnog reda i mira,
Epidemije i pandemije zaštita i spašavanje, hitna medicinska pomoć)
Radna skupina Nacionalni spomenici i vrijednosti
Koordinator:
Načelnik Stožera civilne zaštite Grada Mursko Središće 6.3.3. Kontekst
Nositelj: Gripa je ozbiljna akutna zarazna bolest uzrokovana jednim
Slobodan Oluić od virusa influence (tip A i tip B) izraženim brzim širenjem i
visokim brojem oboljelih. Praćena je prije svega općim
Izvršitelj:
simptomima, osobito vrućicom, malaksalošću, glavoboljom,
Slobodan Oluić bolima u mišićima te drugim znakovima teške toksemije.
Respiratorni simptomi u početku bolesti nisu izraženi, obično
6.3.1. Uvod se javljaju tek u dijelu bolesti kad već popuštaju opći simptomi,
Epidemijom zarazne bolesti smatra se porast oboljenja od unatoč činjenici da su respiratorni organi osnovno i glavno
zarazne bolesti neuobičajen po broju slučajeva, vremenu, mjesto infekcije. Gripu karakterizira nagli početak, nešto sporiji
mjestu i zahvaćenom pučanstvu te neuobičajeno povećanje oporavak i mogućnost razvoja brojnih komplikacija. Na vrstu,
broja oboljenja s komplikacijama ili smrtnim ishodom, kao i težinu bolesti i komplikacija utječe dob oboljelog, cjelokupno
pojava dvaju ili više međusobno povezanih oboljenja od zdravstveno stanje i poglavito kronične bolesti od kojih je
zarazne bolesti, koja se nikada ili više godina nisu pojavljivala osoba bolovala prije gripe. Influenca odnosno gripa je sezonska
na jednom području te pojava većeg broja oboljenja čiji je bolest koja se svake godine javlja na području Međimurske
uzročnik nepoznat, a prati ih febrilno stanje. županije u zimskim mjesecima. Prema podacima Zavoda za
javno zdravstvo Međimurske županije, unatrag 10 godina,
prosječno je godišnje na području Međimurske županije
prijavljeno oko 2.000 osoba oboljelih od gripe (raspon oboljelih
UTJECAJ SEKTOR je od 276 do 3.290).
Komunikacijska i informacijska tehnologija Koronavirus je novi soj virusa, koji do sada nije bio otkriven
(elektroničke komunikacije, prijenos podataka, kod ljudi. Svjetska zdravstvena organizacija ga je nazvala
informacijski sustavi, pružanje audio i SARS-CoV-2, a bolest koju uzrokuje COVID-19. Otkriven je u
audiovizualnih medijskih usluga) Kini krajem 2019. godine. Najčešći simptomi su povišena
Promet (cestovni, željeznički, zračni, pomorski tjelesna temperatura, suhi kašalj i umor. Manje česti simptomi
i promet unutarnjim plovnim putovima) su bolovi u mišićima i zglobovima, začepljen nos ili curenje iz
Zdravstvo (zdravstvena zaštita, proizvodnja, nosa, glavobolja, grlobolja, upala očne spojnice (konjunktivitis),
x kratkoća daha, proljev i trbušne tegobe, iznenadan gubitak
promet i nadzor nad lijekovima)
mirisa i okusa. Određeni simptomi poput kašlja i gubitka mirisa
Vodno gospodarstvo (regulacijske i zaštitne
mogu trajati tjednima nakon što bolesnik prestane biti zarazan
za okolinu. Ako oboljela osoba sa simptomima tri uzastopna
Hrana (proizvodnja i opskrba hranom i sustav dana nema simptome bolesti, a prošlo je 14 dana od pojave
sigurnosti hrane, robne zalihe) simptoma (14 dana od testiranja u slučaju osobe s pozitivnim
laboratorijskim nalazom testiranja koja nema simptome), ona predmeti postanu kontaminirani te se druge osobe mogu zaraziti
se smatra nezaraznom za druge i može se prekinuti mjera dodirujući takve površine i potom dodirujući svoja usta, nos,
izolacije. Oboljela osoba može izlučivati virus i više od 14 dana oči.
(zabilježen je pozitivan nalaz molekularnog testa i 60 i više
dana nakon infekcije), no u blažim oblicima bolesti virus se 6.3.4.2. Okidač koji je uzrokovao veliku nesreću
nalazi u sluznici respiratornog trakta do osam dana nakon
Inkubacija gripe (razdoblje od infekcije do pojave prvih
infekcije. U oboljelih osoba koje imaju bolesti i stanja koje
simptoma) iznosi samo 1 do 3 dana. Bolest nastupa vrlo naglo.
oslabljuju imunološki sustav ili imaju teži oblik bolesti s dužim
Bolesnici uz visoku temperaturu i druge opće simptome
trajanjem simptoma bolesti, virus se može dulje vrijeme
osjećaju potpunu klonulost i nemoć, mučninu i gubitak teka, a
zadržati u tijelu. Do sada još nije uspješno izoliran živi virus iz
neki su pospani, smeteni ili dezorijentirani. Temperatura može
uzoraka gornjih dišnih puteva nakon drugog tjedna bolesti.
biti izrazito visoka, nerijetko i iznad 40 °C, osobito u prva 2 do
Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u
3 dana bolesti. Povraćanje i proljev nisu rijetke pojave, osobito
razdoblju od pojave virusa SARS-CoV-2 do dana 15. ožujka
u male djece. U početku obično nema respiratornih simptoma,
2021. godine, na području Međimurske županije bilo je ukupno
a nakon 1 do 2 dana pojavljuju se grlobolja, otežano disanje na
10.802 slučaja osoba oboljelih od čega je preminulo ukupno
nos i suhi nadražajni kašalj te u nekih bolesnika i promuklost.
161 osoba.
Pojavom tih simptoma klinička slika influence postaje
karakterističnija, a dijagnoza sigurnija. Temperatura obično
6.3.4. Uzrok
ostaje povišena 4 do 6 dana. Oporavak je relativno spor i dug.
Postoje tri virusa gripe ili influence (A, B i C). Na površini Kašalj, umor, nevoljkost, slab tek i slične tegobe mogu potrajati
lipidne ovojnice nalaze se dva osnovna virusna antigena - i nekoliko tjedana.
hemaglutinin (H) i neuraminidaza (N). Oni nisu stabilni, stalno Razdoblje inkubacije (vrijeme od izloženosti virusu do
mijenjaju svoja antigenska svojstva, pa tako nastaju mutacije početka simptoma) iznosi 5 do 6 dana, s rasponom od 1 do 14
virusa influence koje su osobito karakteristične za virus gripe dana. Osobe zaražene virusom SARS-CoV-2 najzaraznije su u
A. Manje se promjene (antigensko skretanje) događaju češće, početku bolesti, no mogu biti zarazne i dan-dva prije pojave
svake 2 do 3 godine, a veće (antigenski otklon) rjeđe, u prosjeku simptoma, što je slično zaraznosti kod gripe. Većina osoba u
svakih 10 do 40 godina. Zato samo virus gripe A, zbog korjenitih bliskom kontaktu s oboljelom osobom zarazi se unutar prvih
promjena, može prouzročiti velike epidemije i pandemije pet dana od pojave simptoma u te oboljele osobe. Prijenos
(epidemije svjetskih razmjera), te čestu pojavu teških kliničkih infekcije može se dogoditi i od osoba koje nemaju simptome
oblika bolesti s brojnim komplikacijama. bolesti, od takozvanih asimptomatskih slučajeva.
Koronavirusi su virusi koji cirkuliraju među životinjama,
no neki od njih mogu prijeći na ljude. Nakon što prijeđu sa 6.3.5. Opis događaja
životinje na čovjeka mogu se prenositi među ljudima. Velik broj
U svrhu izrade procjene rizika kao primjeri mogućih
životinja su nositelji koronavirusa. Na primjer, koronavirus
scenarija u ovom dokumentu, obrađuju se scenariji pojave
bliskoistočnog respiratornog sindroma (MERS-CoV) potječe
virusa gripe (najvjerojatniji neželjeni događaj) i pojave virusa
od deva dok SARS potječe od cibetke, životinje iz reda zvijeri
SARS-CoV-2 (događaj s najgorim mogućim posljedicama) na
srodnih mačkama. Iako virus potječe od životinja, on se sada
području Grada Mursko Središće.
širi s osobe na osobu (prijenos s čovjeka na čovjeka). Trenutno
se procjenjuje da vrijeme inkubacije koronavirusa (vrijeme
između izlaganja virusu i pojave simptoma) traje između 2 i 12
dana. Iako su ljudi najzarazniji kada imaju simptome nalik Virus gripe B uzrokuje blaže simptome gripe. H i N antigeni
gripi, postoje naznake da neki ljudi mogu prenijeti virus, a da ovog tipa rijetko su podložni manjim promjenama (mutacijama
nemaju simptome ili prije nego se oni pojave. Potvrdi li se ovaj genske strukture virusa). Epidemije tipom B virusa gripe
podatak, to će otežati rano otkrivanje zaraze koronavirusom. To najčešće su u školama. Postojanje (prevalencija) antitijela na
nije neuobičajeno kod virusnih infekcija, kao što se vidi iz ovaj tip virusa u općoj populaciji je visoka, a virus rijetko
primjera ospica, ali za ovaj novi virus nema jasnih dokaza da se uzrokuje manifestnu infekciju u čovjeka.
bolest može prenijeti prije pojave simptoma. Sustavna provedba Virus gripe tipa A ima sposobnost mutacije (promjene)
mjera za prevenciju i kontrolu pokazala se učinkovitom u izgleda, sastava H i N antigena, glavnih infektivnih, odnosno
kontroli koronavirusa. virulentnih dijelova virusa i zato se smatra kako on uzrokuje
teži tijek bolesti. Upravo virus gripe A uzrokom je pandemija
6.3.4.1. Razvoj događaja koji prethodi velikoj nesreći (epidemija diljem svijeta). Velika pandemija ovom grupom
Virus gripe prenosi se kapljicama izbačenim tijekom virusa gripe zabilježena je osobito početkom 20-tog stoljeća
kihanja i/ili kašljanja. Kada zdrava osoba udahne virusom kada je od tog virusa gripe umrlo nekoliko milijuna ljudi diljem
ispunjenu kapljicu, hemaglutinin se na površini virusa veže za svijeta.
enzime u sluznici koji se nalaze u dišnom traktu. Enzim Iako je gripa ozbiljna virusna bolest simptomi u većine
proteaza cijepa hemaglutinin na pola što genetskom materijalu oboljelih nestaju kroz 7-10 dana. Međutim poznate su i
dozvoljava da uđe u stanicu i počne se množiti. komplikacije gripe. One se javljaju kod osoba koje ne miruju za
COVID-19 prenosi se kapljičnim putem. Infekcija se vrijeme trajanja bolesti, kod jako mladih osoba, djece ili starijih
primarno prenosi s osobe na osobu malim kapljicama iz nosa ili osoba koje boluju od kroničnih bolesti, kod oboljelih od nervnih
usta koje se izbacuju kad oboljela osoba kašlje, kiše ili govori. bolesti ili kod imunokompromitiranih osoba (oboljelih od
Te su kapljice relativno teške, ne prenose se na veliku udaljenost HIV-a ili kod osoba koje su na terapiji imunosupresivima ili
i relativno brzo padaju na predmete i površine u blizini kortikosteroidima).
oboljelog. Druga se osoba zarazi kad udahne takve Veći problem, a ujedno i najčešći je nastanak virusne,
kontaminirane kapljice. Kada kapljice padnu na predmete i bakterijske ili mješovite upale pluća kao komplikacije gripe.
površine kao što su npr. stolovi, kvake na vratima, rukohvati, ti Primarna virusna upala pluća je najrjeđa, ali i najteža. Takvi
bolesnici obično se ne oporavljaju nakon nestanka općih 4.305.150,00-

simptoma, već imaju napadaje kašlja sa ili bez vrućice, a 4 Značajne
7.175.250,00
ponekad iskašljavaju i sukrvavi iskašljaj. Glavno obilježje
bakterijske upale pluća nakon gripe je ponovna pojava
temperature nakon dva do tri dana poboljšanja tijeka bolesti.
Takvi bolesnici nakon ponovne pojave vrućice imaju 6.3.5.1.3 Posljedice na društvenu stabilnost i politiku
produktivni kašalj (iskašljavaju), a na plućima se čuje Zbog povećanog broja oboljelih uslijed pojave gripe dolazi
karakterističan zvuk bakterijske upale pluća. Uzročnici koji do opterećenja sustava zdravstvene skrbi.
najčešće uzrokuju bakterijsku upalu pluća nakon gripe su
Streptococcus pneumoniae, Staphylococcus aureus i Tablica 52. Posljedice na kritičnu infrastrukturu –
Hemophilus infuenze. Bolesnici s najvećim rizikom za razvoj
najvjerojatniji neželjeni događaj − epidemije i pandemije
ove bolesti su srčani bolesnici ili oboljeli od kroničnih plućnih
bolesti. Gospodarstvo
Kriterij
6.3.5.1.1 Posljedice na život i zdravlje ljudi Kategorija Posljedice Odabrano
-kn-
Posljedice na život i zdravlje ljudi prikazuju se ukupnim 143.505,00-
brojem ljudi za koje se procjenjuje kako mogu biti u sastavu od 1 Neznatne X
287.010,00
287.010,00-
scenarijem – poginuli, ozlijeđeni, oboljeli, evakuirani i 2 Malene
1.435.050,00
sklonjeni.
1.435.050,00-
U vrijeme epidemije gripe očekuje se da će oboljeti 1 od 10 3 Umjerene
4.305.150,00
odraslih stanovništva te 1 od 3 djece na području Grada Mursko
Središće. 4.305.150,00-
4 Značajne
7.175.250,00
Tablica 50. Posljedice na život i zdravlje ljudi − najvjerojatniji 5 Katastrofalne >7.175.250,00
neželjeni događaj − epidemije i pandemije Pojava epidemija i pandemija ne uzrokuje štete na
građevinama od društvenog i javnog značaja, prema tome isto
Život i zdravlje ljudi se neće prikazati tablično i putem matrice.
Kriterij
-st- 6.3.5.1.4 Vjerojatnost događaja
1 Neznatne *<0,063
Virus gripe tipa B pojavljuje se na području Međimurske
2 Malene 0,063-0,290 županije svake godine u zimskim mjesecima u manjim ili većim
3 Umjerene 0,296-0,694 epidemijama. Epidemije gripe uzrokovane virusom tipa A
4 Značajne 0,757-2,207 javljaju se svake 2-3 godine.
6.3.5.1.2 Posljedice na gospodarstvo događaj − epidemije i pandemije
Posljedice na gospodarstvo odnose se na ukupnu materijalnu VJEROJATNOST/FREKVENCIJA

KATEGORIJA
VJEROJATNOST
KVALITATIVNO
odnosu na proračun.
FREKVENCIJA
ODABRANO
Posljedice epidemije influence rezultiraju smanjenjem

broja radno aktivnog stanovništva te povećanjem troškova
zdravstvenog sustava za liječenje oboljelih i provođenje
preventivnih mjera u cilju suzbijanja kao i sprječavanja
nastavka širenja epidemije. Uz gore navedene troškove treba
pribrojiti i troškove koji su nastali zbog otežanog odvijanja
proizvodnih procesa u gospodarstvu, troškove osiguranja 1 događaj u
Iznimno
cjepiva, troškove kemoprofilakse i terapije osoba koje se iz 1 <1% 100 godina i
mala
nekog razloga nisu cijepile i dr. rjeđe
1 događaj u 20
2 Mala 1 – 5%
Tablica 51. Posljedice na gospodarstvo − najvjerojatniji do 100 godina
neželjeni događaj − epidemije i pandemije 1 događaj u 2
3 Umjerena 5 – 50%
do 20 godina
Gospodarstvo 1 događaj 1 do
Kriterij 4 Velika 51 – 98% X
Kategorija Posljedice Odabrano 2 godine
-kn- 1 događaj
143.505,00- Iznimno
1 Neznatne 5 > 98% godišnje ili
287.010,00 velika
češće
287.010,00-
2 Malene
1.435.050,00 6.3.5.2. Događaj s najgorim mogućim posljedicama
1.435.050,00- Infekcija koronavirusom najčešće uzorkuje simptome
3 Umjerene X
4.305.150,00 poput povišene temperature, suhog kašlja, nedostatka zraka te
naglog gubitka mirisa, okusa ili promjene okusa, dok se rjeđe Tablica 55. Posljedice na gospodarstvo – događaj s najgorim
javljaju bolovi u tijelu, glavobolja, umor te povraćanje. Mnogi mogućim posljedicama − epidemije i pandemije
zarazu poistovjećuju sa simptomima gripe ili prehlade. U težim
slučajevima javlja se teška upala pluća, sindrom akutnog Gospodarstvo
otežanog disanja, sepsa i septički šok koji mogu uzrokovati Kriterij
smrt pacijenta. Općenito starije osobe i osobe s kroničnim Kategorija Posljedice Odabrano
-kn-
bolestima (poput povišenog tlaka, srčanih bolesti, dijabetesa,
143.505,00-
bolesti jetre i bolesti dišnih puteva) imaju veći rizik razvoja 1 Neznatne
287.010,00
težih simptoma zaraznih bolesti te je povećan rizik od razvoja
komplikacija. 287.010,00-
2 Malene
1.435.050,00
Neki noviji radovi ukazuju da je virus doživio mutacije
1.435.050,00-
koje ga čine lakše prenosivim, tj. zaraznijim, ali još je potrebno 3 Umjerene
4.305.150,00
potvrditi i dodatno istražiti ta zapažanja. Za sada nema dokaza
da te mutacije imaju utjecaja na težinu i vrstu kliničke slike kod 4.305.150,00-
4 Značajne X
oboljelih. 7.175.250,00
Posljedice na život i zdravlje ljudi prikazuju se ukupnim
brojem ljudi za koje se procjenjuje kako mogu biti u sastavu od Uslijed pojave nove vrste dosad nepoznatog virusa može
nekog od procesa nastalih kao posljedica događaja opisanih doći do povećanog opterećenja sustava zdravstvene skrbi.
sklonjeni. Tablica 56. Posljedice na kritičnu infrastrukturu – događaj s
Uslijed pojave nove vrste dosad nepoznatog virusa nagorim mogućim posljedicama − epidemije i pandemije
podrazumijeva se velik broj oboljelih te veći broj smrtnih
slučajeva nego kod poznatih zaraza. Također, prilikom pojave Gospodarstvo
zaraze u objektima u kojima boravi veći broj ljudi, kao što su Kriterij
domovi za starije i nemoćne provodi se evakuacija korisnika. Kategorija Posljedice Odabrano
-kn-
Može doći do prekomjerne popunjenosti zdravstvenih
143.505,00-
kapaciteta prilikom čega se zaraza širi te se vrši zdravstvena 1 Neznatne
287.010,00
selekcija zaraženih.
287.010,00-
2 Malene
Tablica 54. Posljedice na život i zdravlje ljudi – događaj s 1.435.050,00
najgorim mogućim posljedicama − epidemije i pandemije 1.435.050,00-
3 Umjerene
4.305.150,00
Život i zdravlje ljudi 4.305.150,00-
4 Značajne X
7.175.250,00
Kriterij Odab- 5 Katastrofalne >7.175.250,00
-st- rano Pojava epidemija i pandemija ne uzrokuje štete na
građevinama od društvenog i javnog značaja, prema tome isto
1 Neznatne *<0,063 se neće prikazati tablično i putem matrice.
2 Malene 0,063-0,290
3 Umjerene 0,296-0,694 Vjerojatnost pojave epidemije uzrokovane novom vrstom
dosad nepoznatog virusa okarakterizirana je kao umjerena.
4 Značajne 0,757-2,207
Katastro- Tablica 57. Vjerojatnost/frekvencija – događaj s najgorim

5 2,270> X
falne mogućim posljedicama − epidemije i pandemije
6.3.5.2.2 Posljedice na gospodarstvo VJEROJATNOST/FREKVENCIJA

KATEGORIJA
VJEROJATNOST
KVALITATIVNO

FREKVENCIJA
ODABRANO

Posljedice epidemije rezultiraju smanjenjem broja radno
aktivnog stanovništva te povećanjem troškova zdravstvenog
sustava za liječenje oboljelih i provođenje preventivnih mjera u
cilju suzbijanja kao i sprječavanja nastavka širenja epidemije.
1 događaj u
Uz gore navedene troškove treba pribrojiti i troškove koji su Iznimno
1 <1% 100 godina i
nastali zbog otežanog odvijanja proizvodnih procesa u mala
rjeđe
gospodarstvu, troškove osiguranja cjepiva, troškove
kemoprofilakse i terapije osoba koje se iz nekog razloga nisu 1 događaj u 20
2 Mala 1 – 5%
cijepile i dr. do 100 godina
1 događaj u 2 Rizik se može prihvatiti ukoliko

3 Umjerena 5 – 50% X Umjeren rizik
do 20 godina troškovi premašuju dobit.
1 događaj 1 do Rizik se može prihvatiti ukoliko je
4 Velika 51 – 98%
2 godine Visok rizik smanjenje nepraktično ili troškovi
1 događaj uvelike premašuju dobit.
Iznimno
5 > 98% godišnje ili Rizik se ne može prihvatiti, izuzev u
velika Vrlo visok rizik
češće iznimnim situacijama.
RIZIK: Epidemije i pandemije
NAZIV SCENARIJA: Pojava epidemije na području
− Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Grada Mursko Središće
− MUP, Ravnateljstvo civilne zaštite,
− Popis stanovništva za 2011. godinu, Državni zavod za
statistiku,
− Procjena rizika od katastrofa za Republiku Hrvatsku,
studeni 2019. godina,
− Smjernice za izradu Procjene rizika od velikih nesreća na
− Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije.
6.3.7. Matrice rizike
VRSTA RIZIKA OPIS RIZIKA

Nizak rizik
uobičajenih.
6.4. EKSTREMNE TEMPERATURE UTJECAJ SEKTOR

Naziv scenarija Financije (bankarstvo, burze, investicije,
sustavi osiguranja i plaćanja)
Pojava toplinskog vala na području Grada Mursko Središće
Grupa rizika tvari (kemijski, biološki, radiološki i nuklearni
Ekstremne vremenske pojave materijali)
Rizik Javne službe (osiguranje javnog reda i mira,
x
Ekstremne temperature
Radna skupina
Koordinator: 6.4.3. Kontekst
Načelnik Stožera civilne zaštite Grada Mursko Središće
Klima na području Grada Mursko Središće je umjerena
Nositelj: kontinentalna (panonska) i umjerena srednjoeuropska (alpska)
Dolores Vrtarić s vrućim ljetima često popraćena olujama te u pravilu oštrim
Izvršitelj: zimama. Najniže srednje mjesečne temperature zraka
zabilježene su u veljači i iznose oko -2°C, a najviše mjesečne u
Dolores Vrtarić
kolovozu i kreću se oko 22°C. Srednja godišnja temperatura
zraka iznosi od 10,0 do 10,4°C, dok je temperatura u tijeku
6.4.1. Uvod vegetacije (od travnja do listopada) oko 16,5°C.
Toplinski val predstavlja dugotrajnije razdoblje izrazito
toplog vremena i visokih temperatura, nerijetko praćenog i 6.4.4. Uzrok
visokim postotkom vlage u zraku. Mjeri se u odnosu na Uzrok pojave toplinskih valova je utjecaj povišenog tlaka
uobičajene temperature za pojedino razdoblje određenog zraka i prostrane anticiklone. Temperatura zraka se mjeri na
područja. visini od 2 metra iznad tla. Ona se mijenja tijekom dana i
Toplinski valovi predstavljaju opasnost za stanovništvo tijekom godine. Dnevni hod temperature zraka ovisi o dobu
uzrokujući zdravstvene smetnje i povećanu smrtnost. Posebno dana te veličini i vrsti naoblake, a može se znatno promijeniti
ugrožene skupine društva su mala djeca, kronični bolesnici, pri naglim prodorima toploga ili hladnoga zraka te pri termički
starije i nemoćne osobe, osobe koje rade na otvorenom prostoru jako izraženim vjetrovima.
(građevinski radnici, osobe zadužene za održavanje cesta i
javnih površina i sl.). Nepovoljan učinak mogu uzrokovati 6.4.4.1. Razvoj događaja koji prethodi velikoj nesreći
toplinski valovi koji traju dulje vrijeme.
Osjetljivost ljudi na velike temperaturne razlike nije
Toplinski valovi uzrokuju ozbiljne zdravstvene i socijalne prilagođena. Poseban šok na ljudski organizam stvaraju hladniji
posljedice. Veoma je važno pravovremeno prepoznati simptome dani u ljetnim mjesecima, nakon čega slijedi nagli skok visokih,
toplotnog udara te što prije započeti s hlađenjem tijela. Kako bi pa i ekstremnih temperatura. Porast temperature zraka vrlo
se građani što bolje zaštitili, uveden je sustav upozoravanja na često je praćen i visokim postotkom vlage u zraku što dodatno
opasnost od vrućine koji se provodi u razdoblju od 15. svibnja otežava prilagodbu organizma na visoke temperature. Potrebno
do 15. rujna. Temeljem prognoze temperature zraka za tekući je napomenuti da su posebno ugrožene skupine: djeca, trudnice,
dan i sljedeća četiri dana, Državni hidrometeorološki zavod osobe starije životne dobi, kronični bolesnici te osobe koje rade
objavljuje upozorenja na opasnost od vrućine na sljedeće četiri na otvorenim prostorima.
razine: nema opasnosti, umjerena opasnost, velika opasnost i
vrlo velika opasnost. Pravovremene preventivne mjere mogu Tablica 58. Ugrožene skupine stanovništva u periodu
smanjiti broj umrlih od toplinskih valova, te su zbog toga toplinskog vala
veoma bitne preporuke za zaštitu od velikih vrućina (rashlađenje
privatnih i poslovnih prostorija, sklanjanje od vrućine, unos BROJ
SKUPINE STANOVNIŠTVA
dovoljne količine tekućine i dr.). STANOVNIKA
Djeca (0-9) 710
Osobe starije od 60 godina 1.220
UTJECAJ SEKTOR Trudnice1 69
Komunikacijska i informacijska tehnologija Djelatnici na otvorenom prostoru
(elektroničke komunikacije, prijenos podataka, (poljoprivreda, šumarstvo, ribarstvo, 264
informacijski sustavi, pružanje audio i građevinarstvo)
audiovizualnih medijskih usluga) Izvor: Državni zavod za statistiku, Popis stanovništva 2011.
Promet (cestovni, željeznički, zračni, pomorski godine7
i promet unutarnjim plovnim putovima)
Broj osoba koji je ugrožen od toplinskog vala na području
Zdravstvo (zdravstvena zaštita, proizvodnja, Grada Mursko Središće veći je od procijenjenog obzirom da u
x
procjenu nisu uračunate osobe koje će se u periodu toplinskog
Vodno gospodarstvo (regulacijske i zaštitne vala nalaziti na području Grada, a dolaze iz drugih sredina.
X
Hrana (proizvodnja i opskrba hranom i sustav 7 Prirodno kretanje stanovništva Republike Hrvatske u
x
sigurnosti hrane, robne zalihe) 2019.

neželjeni događaj − ekstremne temperature
Život i zdravlje ljudi
Kriterij
-st-
1 Neznatne *<0,063
2 Malene 0,063-0,290
3 Umjerene 0,296-0,694
4 Značajne 0,757-2,207
Slika 10. Odstupanje srednje sezonske temperature zraka (oC) 5 Katastrofalne 2,270> X
od višegodišnjeg prosjeka za razdoblje 1961. - 1990. godina za
Hrvatsku za ljeto 2018. godine 6.4.5.1.2 Posljedice na gospodarstvo
Izvor: Državni hidrometeorološki zavod
6.4.4.2. Okidač koji je uzrokovao veliku nesreću i financijsku štetu u gospodarstvu nastalu utjecajem prijetnje u
Zbog razlika u temperaturi zraka (nagli pad ili nagli rast) Direktni gubici vezani su uz troškove intervencija te
ljudski organizam ulazi u stanje šoka odnosno tzv. toplinskog
troškovi liječenja oboljelih od toplotnog udara, dok se indirektni
udara.
gubici odnose na troškove povećane potrošnje energenata
(struje i vode), troškove izostanaka radnika s posla, pad prihoda
6.4.5. Opis događaja
i dr.
Toplinski valovi predstavljaju produženi period izrazito
toplog vremena i visokih temperatura, udruženi s visokim Tablica 60. Posljedice na gospodarstvo − najvjerojatniji
postotkom vlage u zraku. Toplinski valovi, uz porast dnevne, ali neželjeni događaj − ekstremne temperature
i noćne temperature, ugrožavaju zdravlje ljudi.
Gospodarstvo
Kriterij
Toplinski valovi predstavljaju produženi period izrazito Kategorija Posljedice Odabrano
-kn-
toplog vremena i visokih temperatura, udruženi s visokim
postotkom vlage u zraku. Te toplinske ekstremne događaje 143.505,00-
1 Neznatne
karakteriziraju maksimalne temperature zraka iznad 38oC, 287.010,00
odnosno minimalne temperature zraka od 17 oC u trajanju od
najmanje 4 dana. Toplinski valovi, uz porast dnevne, ali i noćne 287.010,00-
2 Malene X
temperature, ugrožavaju zdravlje ljudi. 1.435.050,00
Posljedice pojave naglog toplinskog vala u trajanju od 4 1.435.050,00-
dana najviše će osjetiti kronični bolesnici, radnici na 3 Umjerene
4.305.150,00
otvorenome, djeca starosti od 0-6 godina te osobe starije životne
dobi iznad 60 godina života. Toplinska bolest koja se javlja 4.305.150,00-
4 Značajne
karakterizirana je dehidracijom, ubrzanim radom srca, ubrzanim 7.175.250,00
i plitkim disanjem te ortostatskom hipotenzijom. Simptomi
toplinske iscrpljenosti manifestiraju se uslijed neravnoteže 5 Katastrofalne >7.175.250,00
vode i NaCl u organizmu, a uključuju mučnine, malaksalost te
klinički sindrom slabosti. Također se mogu pojaviti blaži oblici 6.4.5.1.3 Posljedice na društvenu stabilnost i politiku
sunčanice.
Obzirom da se posljedice društvene stabilnosti i politike
6.4.5.1.1 Posljedice na život i zdravlje ljudi iskazuju u materijalnoj šteti i to za štetu na kritičnoj infrastrukturi
i šteti na građevinama od društvenog značaja procijenjeno je da
Posljedice na život i zdravlje ljudi prikazuju se ukupnim bi ukupna materijalna šteta uzrokovana ekstremnim
brojem ljudi za koje se procjenjuje kako mogu biti u sastavu od temperaturama imala zanemariv utjecaj na proračun Grada
Mursko Središće te se neće prikazati tablično i putem matrice.
sklonjeni. S obzirom na broj osoba koja pripadaju ugroženim
skupinama stanovništva (djeca, trudnice, osobe starije životne
dobi, kronični bolesnici te osobe koje rade na otvorenim Pojava događaja toplinskog vala u trajanju od 4 i više
prostorima), posljedice na život i zdravlja ljudi možemo uzastopnih na području Grada Mursko Središće okarakterizirana
okarakterizirati kao katastrofalne. je kao velika.
Tablica 61. Vjerojatnost/frekvencija − najvjerojatniji neželjeni možemo opipati zadebljanja. Grčevi obično dolaze u napadima
događaj − ekstremne temperature te se mogu intenzivno ponavljati popraćeni boli.
VJEROJATNOST/FREKVENCIJA 6.4.5.2.1 Posljedice na život i zdravlje ljudi

KATEGORIJA
VJEROJATNOST
KVALITATIVNO
FREKVENCIJA
ODABRANO
brojem ljudi za koje se procjenjuje kako mogu biti u sastavu od
sklonjeni.
U slučaju pojave toplinskog vala ekstremnog rizika
predviđa veći broj oboljenja najteže ugroženih osoba, veći broj
1 događaj u
Iznimno bolovanja kod radno aktivnog stanovništva te više komplikacija
1 <1% 100 godina i
mala i smrtnih ishoda kod ranjivih skupina stanovništva.
rjeđe
1 događaj u 20 Tablica 62. Posljedice na život i zdravlje ljudi – događaj s
2 Mala 1 – 5%
do 100 godina
najgorim mogućim posljedicama − ekstremne temperature
1 događaj u 2
do 20 godina Život i zdravlje ljudi
1 događaj 1 do Kriterij
4 Velika 51 – 98% X Kategorija Posljedice Odabrano
2 godine -st-
1 događaj 1 Neznatne *<0,063
Iznimno
velika 2 Malene 0,063-0,290
češće
3 Umjerene 0,296-0,694
6.4.5.2. Događaj s najgorim mogućim posljedicama 4 Značajne 0,757-2,207
Događaj s najgorim mogućim posljedicama karakterizira 5 Katastrofalne 2,270> X
nagli nastup toplinskog vala tijekom ljetnih vrućina, s
maksimalnom dnevnom temperaturom zraka iznad 38 oC u 6.4.5.2.2 Posljedice na gospodarstvo
trajanju najmanje 10 dana. Nakon izlaganja ekstremnim Posljedice na gospodarstvo odnose se na ukupnu materijalnu
temperaturama zraka ljudski organizam ulazi u stanje šoka tzv. i financijsku štetu u gospodarstvu nastalu utjecajem prijetnje.
toplinskog udara. Simptomi su tjelesna temperatura veća od
Direktni gubici vezani su uz troškove intervencija te
40oC i promijenjeno psihičko stanje. Toplinski udar može se
troškovi liječenja oboljelih od toplotnog udara, dok se indirektni
pojaviti iznenada, bez prethodnih simptoma iscrpljenosti
vrućinom i opasno je stanje iz kojeg se organizam ne može gubici odnose na troškove povećane potrošnje energenata
izvući sam. Potrebno je hitno pružanje liječničke pomoći, jer (struje i vode), troškove izostanaka radnika s posla, pad prihoda
može uzrokovati trajni invaliditet ili smrt. Simptomi toplinskog i dr.
udara su: vrlo visoka tjelesna temperatura iznad 40°C, crvena,
suha i vruća koža, bez znoja, izuzetno brzi otkucaji srca, Tablica 63. Posljedice na gospodarstvo – događaj s najgorim
vrtoglavica, glavobolja, umor, mučnina i povraćanje, mogućim posljedicama − ekstremne temperature
zbunjenost, delirij ili gubitak svijesti, nedostatak zraka pa sve
do grčeva te krvi u urinu ili stolici.
Sunčanica nastaje kao rezultat zajedničkog djelovanja opće
značaja
hipertermije i lokalnog ozračenja infracrvenim zrakama
nezaštićenog zatiljnog dijela glave. Ugrožene su sve osobe koje Kriteriji
se dugotrajno izlažu sunčevim zrakama ako nemaju pokrivalo - kn-
za glavu. Osobito su podložne osobe svijetle puti, osobe bez 143.505,00-
1 Neznatne
kose te djeca i starije osobe koje se i inače slabije prilagođavaju 287.010,00
naglim promjenama temperature. Blagi ili umjereni simptomi 287.010,00-
2 Malene
sunčanice su: crvenilo lica, edemi, sinkopa, grčevi, iscrpljenost, 1.435.050,00
suha i topla koža, tjelesna temperatura iznad normalne, ubrzani 1.435.050,00-
srčani ritam i disanje, zatim glavobolja, problemi s vidom, 3 Umjerene
4.305.150,00
vrtoglavica, šum u ušima, nemir, pospanost, nemogućnost
4.305.150,00- X
orijentacije u vremenu i prostoru i dr. U težim slučajevima 4 Značajne
7.175.250,00
može nastati proširenje zjenica, omamljenost, nesvjestica te na
kraju koma i smrt. 5 Katastrofalne >7.175.250,00
Toplinski grčevi nastaju zbog posljedice opadanja 6.4.5.2.3 Posljedice na društvenu stabilnost i politiku
koncentracije NaCl u krvi kod osoba koje su zbog znojenja
izgubile mnogo soli. Obično se javljaju kao posljedica Obzirom da se posljedice društvene stabilnosti i politike
intenzivnog i teškog fizičkog rada neaklimatiziranih osoba u iskazuju u materijalnoj šteti i to za štetu na kritičnoj infrastrukturi
ambijentu s visokom temperaturom. Nastup grčeva je nagao i i šteti na građevinama od društvenog značaja procijenjeno je da
unesrećeni obično pada na pod sa savijenim nogama. Zahvaćeni bi ukupna materijalna šteta uzrokovana ekstremnim
su obično listovi nogu, mišići ruku i trbušni mišići. Koža je temperaturama imala zanemariv utjecaj na proračun te se neće
blijeda i znojna, temperatura normalna, a na zgrčenom mišiću prikazati tablično i putem matrice.

Pojava događaja toplinskog vala u trajanju od 10 i više
uzastopnih dana s obzirom na klimatske uvjete okarakterizirana
je kao velika.
Tablica 64. Vjerojatnost/frekvencija – događaj s najgorim

mogućim posljedicama − ekstremne temperature
KATEGORIJA
VJEROJATNOST
KVALITATIVNO
FREKVENCIJA
ODABRANO
1 događaj u
Iznimno
1 <1% 100 godina i
mala
rjeđe
1 događaj u 20
2 Mala 1 – 5%
do 100 godina
1 događaj u 2
do 20 godina
1 događaj 1 do
4 Velika 51 – 98%
2 godine
1 događaj
Iznimno
velika
češće
6.4.6 Podaci, izvori i metode izračuna

– Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ),
– Izmjene i dopune studije meteorološka podloga za potrebe
procjene ugroženosti RH od prirodnih i tehničko-
tehnoloških katastrofa i velikih nesreća, prosinac 2011.
godine,
– Popis stanovništva za 2011. godinu, Državni zavod za
statistiku,
– Prirodno kretanje stanovništva za 2019. godinu, Državni
zavod za statistiku,
– Procjena rizika od katastrofa za Republiku Hrvatsku,
– Smjernice za izradu Procjene rizika od velikih nesreća na 6.5. TUČA
Naziv scenarija
6.4.7. Matrice rizika Tuča na području Grada Mursko Središće
VRSTA RIZIKA OPIS RIZIKA Grupa rizika
Dodatne mjere nisu potrebne, osim Ekstremne vremenske pojave

Nizak rizik
uobičajenih. Rizik
Rizik se može prihvatiti ukoliko Padaline (tuča)
Umjeren rizik
Radna skupina
Visok rizik smanjenje nepraktično ili troškovi Koordinator:
uvelike premašuju dobit. Načelnik Stožera civilne zaštite Grada Mursko Središće
Rizik se ne može prihvatiti, izuzev u Nositelj:
Vrlo visok rizik
Dolores Vrtarić
RIZIK: Ekstremne temperature
Izvršitelj:
NAZIV SCENARIJA: Pojava toplinskog vala na području
Grada Murskog Središća Dolores Vrtarić
6.5.1. Uvod 6.5.3. Kontekst

Tuča (grad, krupa) su ledena zrnca koja nastaju u olujnim Operativna obranu od tuče na području Međimurske
oblacima, velikih vertikalnih dimenzija kad naglo uzlazne i županije provodi Državni hidrometeorološki zavod. Sezona
vrtložne struje nose pothlađene kapljice koje se u dodiru sa obrane od tuče traje od 1. svibnja do 30. rujna kada tuča može
zrncima leda brzo zalede u zrno tuče. Zrno tuče sve više raste prouzročiti velike štete na poljoprivrednim kulturama i ostaloj
dok zbog svoje težine ne počne padati na zemlju. Zrna tuče imovini. Operativna obrana provodi se pomoću raketa i
obično su veličine graška, ali veoma rijetko i veličine kokošjeg prizemnim generatorima putem Radarskog centra Varaždin. Na
jajeta. području Međimurske županije aktivne su 23 postaje za obranu
od tuče.
Tuča je neobično štetna prirodna pojava, osobito za
poljoprivrednu proizvodnju na otvorenom. Svojim intenzitetom Za prikaz godišnjeg hoda broja dana s tučom na području
nanose velike štete pokretnoj i nepokretnoj imovini, kao i Grada Mursko Središće, analizirani su podaci s glavne
poljoprivredi. meteorološke postaje u Čakovcu.
Utjecaj Sektor
Komunikacijska i informacijska tehnologija
audiovizualnih medijskih usluga)
Promet (cestovni, željeznički, zračni, pomorski i
x
promet unutarnjim plovnim putovima)
Zdravstvo (zdravstvena zaštita, proizvodnja,
Vodno gospodarstvo (regulacijske i zaštitne vodne
građevine i komunalne vodne građevine)
Slika 11. Prostorna raspodjela srednjeg broja dana s tučom i/
Hrana (proizvodnja i opskrba hranom i sustav
x ili sugradicom za vrijeme sezone obrane od tuče, Međimurska
sigurnosti hrane, robne zalihe)
županija, 1981.–2000.
Financije (bankarstvo, burze, investicije, sustavi Izvor: Državni hidrometeorološki zavod, Služba
osiguranja i plaćanja)
meteoroloških istraživanja i razvoja
tvari (kemijski, biološki, radiološki i nuklearni Prema podacima meteorološke postaje Čakovec, na
materijali) području Međimurske županije srednji godišnji broj dana s
krutom oborinom iznosi 0,8 dana, a u prosjeku je najviše takvih
Javne službe (osiguranje javnog reda i mira, zaštita
x dana u lipnju (0,3 dana), dok srednji broj dana u ostalim
i spašavanje, hitna medicinska pomoć)
mjesecima iznosi 0,1 dan. U veljači, kolovozu, listopadu i
Nacionalni spomenici i vrijednosti studenom nije zabilježen ni jedan dan s krutom oborinom.
Tablica 65. Hod broja dana s tučom na području Međimurske županije
MJESECI 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 god
BRoJ dANA S TUČoM
SREd 0.1 0.0 0.1 0.1 0.1 0.3 0.1 0.0 0.1 0.0 0.0 0.1 0.8
STd 0.2 0.0 0.3 0.3 0.2 0.6 0.2 0.0 0.3 0.0 0.0 0.2 1.3
MIN 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0
MAKS 1 0 1 1 1 2 1 0 1 0 0 1 5
Izvor: Meteorološka postaja Čakovec, 1981.−2000.
6.5.4. Uzrok 6.5.4.2 okidač koji je uzrokovao veliku nesreću

Nastanak tuče je vrlo složen proces koji se u osnovi sastoji Za pojavu tuče potrebni su olujni oblaci. Takvi oblaci imaju
od toga da uzlazna struja zraka tjera krupnije kapi vode do vertikalan razvoj što uzrokuje izrazito jake uzlazne struje. Oni
visine gdje se one počnu smrzavati. To se ponavlja nekoliko su česti u toplom dijelu godine kad imamo visoke temperature
puta i na taj način tuča dobiva na veličini i masi. Kada ta masa zraka, a u višim slojevima atmosfere prisustvo hladnijeg te
postane prevelika, uzlazna struja zraka komade ne može više vlažnijeg zraka.
držati u zraku te oni padaju na tlo u obliku oborine.
6.5.4.1 Razvoj događaja koji prethodi velikoj nesreći
Tuča nastaje smrzavanjem kišnih kapljica kišne kapi koje
Tuča se formira u kontinentalnim predjelima te u pojasu s prolaze kroz hladni dio oblaka. Neke od tih kapljica se
umjerenom klimom. Najčešće se javlja za vrijeme velikih pretvaraju u ledene kuglice, koje padaju u obliku malih kuglica
vrućina i gotovo uvijek je praćena snažnom grmljavinom, tuče. Ledene kapljice za vrijeme padanja tuče se obično sastaju
sijevanjem munja i kišom. s jakom strujom zraka koja se diže uvis, ona ponese sa sobom i
smrznute kuglice, na koje se lijepe nove kišne kapljice. Prilikom 6.5.5.1.2 Posljedice na gospodarstvo
ponovnog prolaza kroz hladni zračni pojas, nove nalijepljene
kišne kapi oko njih stvaraju sloj koji se smrzava i tako se
stvaraju veća zrna tuče. Proces dizanja i spuštanja ledenih
kuglica u zraku može se ponavljati sve dok težina zrna nadvlada
jačinu uzlazne struje i one ispadaju iz oblaka. Zrna tuče ponekad Tuča veličine lješnjaka uzrokuje najveće štete na ratarskim
mogu biti krupna kao kokošje jaje i težiti i do pola kilograma. kulturama te voćarstvu, vinogradarstvu, šumarstvu nanoseći
Zbog velike mase zrna, njihovim udarcima mogu nastati biljkama mehanička oštećenja lisne površine i ploda, što
goleme štete, prije svega na poljoprivrednim nasadima, izravno utječe na smanjenje ili izostajanje prinosa, ali je
vozilima pa i lakšim građevnim konstrukcijama. Visina štete redovito prati i intenzivan napad bolesti. Moguća su oštećenja
ovisi o intenzitetu, trajanju u veličini zrna tuče. staklenih površina, plastike, drva i dr.
Tablica 66. Prikaz veličine komada leda i karakterističnih šteta Tablica 68. Posljedice na gospodarstvo − najvjerojatniji
nastalih tučom neželjeni događaj − tuča
PROMJER Gospodarstvo
KARAKTERISTIČNE ŠTETE
ZRNA (mm) Kriterij
-kn-
3 Nema štete
143.505,00-
4-8 Mala šteta na biljnim kulturama 1 Neznatne
287.010,00
Značajna šteta na voću, poljoprivrednim 287.010,00-
9 - 12 2 Malene
kulturama i vegetaciji 1.435.050,00
Velika šteta na vegetaciji, šteta na staklu, 1.435.050,00-
13 - 20 3 Umjerene X
plastici, boji i drvu 4.305.150,00
21 - 30 Velika šteta na staklu i karoseriji vozila 4.305.150,00-
4 Značajne
7.175.250,00
Potpuno uništenje staklenih površina, štete
31 - 35 5 Katastrofalne >7.175.250,00
na krovovima i mogućnost ranjavanja
Udubljenja na karoserijama vozila i oštećenja 6.5.5.1.3 Posljedice na društvenu stabilnost i politiku
36 - 50
zidova
Izvor: Državni hidrometeorološki zavod
materijalnoj šteti i to za štetu na kritičnoj infrastrukturi i štetu
na građevinama društvenog značaja u odnosu na proračun
6.5.5.1. Najvjerojatniji neželjeni događaj Grada Mursko Središće.
Najvjerojatniji mogući događaj podrazumijeva pojavu tuče Uslijed pojave tuče veličine od 13−20 mm, štete na kritičnoj
na području Grada Mursko Središće, veličine promjera zrna od infrastrukturi (npr. prometnice) imale bi zanemariv utjecaj na
13−20 mm, odnosno veličine lješnjaka. proračun te se neće prikazati tablično i putem matrice. Moguća
su oštećenja na građevinama i ustanovama od javnog i
6.5.5.1.1 Posljedice na život i zdravlje ljudi društvenog značaja koje se najčešće manifestiraju kao štete na
Posljedice na život i zdravlje ljudi prikazuju se ukupnim staklenim površinama i krovovima.
nekog od procesa nastalih kao posljedica događaja opisanih Tablica 69. Posljedice na ustanove/građevine javnog
scenarijem – poginuli, ozlijeđeni, oboljeli, evakuirani i društvenog značaja − najvjerojatniji neželjeni događaj − tuča
sklonjeni.
Tuča navedene veličine nanosi velike štete pokretnoj i
nepokretnoj imovini, kao i poljoprivredi, ali ne ugrožava značaja
ljudske živote.
Kriteriji
- kn-
neželjeni događaj − tuča 143.505,00-
1 Neznatne
287.010,00
Život i zdravlje ljudi 287.010,00- X
2 Malene
1.435.050,00
Kriterij
Kategorija Posljedice Odabrano 1.435.050,00-
-st- 3 Umjerene
4.305.150,00
1 Neznatne *<0,063 X 4.305.150,00-
4 Značajne
7.175.250,00
2 Malene 0,063-0,290
3 Umjerene 0,296-0,694
4 Značajne 0,757-2,207
Područje Hrvatske nalazi se u umjerenim geografskim
5 Katastrofalne 2,270>
širinama gdje je pojava tuče i sugradice relativno česta. Prirodna
nepogoda uzrokovana tučom na području Grada proglašena je 2 Tablica 71. Posljedice na život i zdravlje ljudi − događaj s
puta u posljednjih 20 godina. najgorim mogućim posljedicama − tuča
Tablica 70. Vjerojatnost/frekvencija − najvjerojatniji neželjeni Život i zdravlje ljudi

događaj − tuča Kriterij
-st-
VJEROJATNOST/FREKVENCIJA 1 Neznatne *<0,063
KATEGORIJA
2 Malene 0,063-0,290
VJEROJATNOST
KVALITATIVNO
FREKVENCIJA
ODABRANO
3 Umjerene 0,296-0,694
4 Značajne 0,757-2,207 X
1 događaj u Posljedice na gospodarstvo odnose se na ukupnu materijalnu

Iznimno i financijsku štetu u gospodarstvu nastalu utjecajem prijetnje u
1 <1% 100 godina i
mala odnosu na proračun. Šteta se očituje u vidu oštećenja krovnih
rjeđe
instrukcija na stambenim i gospodarskim objektima, oštećenju
1 događaj u 20 staklenika/plastenika, šteta na ratarskim i povrtlarskim
2 Mala 1 – 5%
do 100 godina kulturama, krmnom bilju, vinogradima i voćnjacima.
Procjenjuje se da pojava tuče navedenih razmjera ima značajna
1 događaj u 2 posljedica na gospodarstvo.
do 20 godina
1 događaj 1 do mogućim posljedicama − tuča
4 Velika 51 – 98%
2 godine
Gospodarstvo
1 događaj Kriterij
Iznimno Kategorija Posljedice Odabrano
5 > 98% godišnje ili -kn-
velika
češće 143.505,00-
1 Neznatne
287.010,00
6.5.5.2. Događaj s najgorim mogućim posljedicama 287.010,00-
2 Malene
1.435.050,00
Događaj s najgorim mogućim posljedicama podrazumijeva
1.435.050,00-
pojavu tuče na području Grada Mursko Središće, veličine 3 Umjerene
4.305.150,00
promjera zrna 36−50 mm, odnosno veličine kokošjeg jajeta.
4.305.150,00-
Tuča kao najkrupniji i najrazorniji oblik padalina može vrlo 4 Značajne X
7.175.250,00
brzo uzrokovati totalne štete na svim poljoprivrednim kulturama
koje nisu fizički zaštićene od ove oborine. Kada nastupi
grmljavinska oluja praćena tučom, velike površine pod raznim
ekonomski važnim kulturama mogu ostati kompletno uništene.
Oborina tog tipa može nanijeti štetu od 50 do 80%, a nerijetko Posljedice društvene stabilnosti i politike iskazuju se u
se dogodi da za jakih oluja u samo 15−20 minuta nastane materijalnoj šteti i to za štetu na kritičnoj infrastrukturi i šteti na
100%-tna šteta. Komadi leda svojim padom s velike visine građevinama od javnog i društvenog značaja.
nanose direktnu mehaničku štetu svim izloženim dijelovima Uslijed pojave jake i nagle tuče može doći do oštećenja
biljke pa nakon kratkog vremenskog roka usjevi poput pšenice, dijelova elektroenergetskog sustava te do prekida opskrbe
ječma, kukuruza i ostalih ratarskih kultura mogu biti potpuno električnom energijom, kao i do prekida rada
uništeni. U voćarstvu i vinogradarstvu tuča nanosi štete listu i telekomunikacijskog sustava. Moguća su oštećenja na
plodovima u razvoju pa se tako prinos može znatno smanjiti ili građevinama i ustanovama od javnog i društvenog značaja te
potpuno izgubiti. Krupna tuča može oštetiti pokrove i oštećenja kulturnih dobara na području Grada. Štete se najčešće
ostakljenja na građevinskim objektima te oštetiti vozila. manifestiraju kao štete na staklenim površinama, krovovima te
kao oštećenja zidova.
6.5.5.2. 1 Posljedice na život i zdravlje ljudi
Posljedice na život i zdravlje ljudi prikazuju se ukupnim Tablica 73. Posljedice na kritičnu infrastrukturu − događaj s
brojem ljudi za koje se procjenjuje kako mogu biti u sastavu od najgorim mogućim posljedicama − tuča
sklonjeni. Štete/gubici na kritičnoj infrastrukturi
Kriterij
Tuča veličine promjera zrna od 36−50 mm, najviše štete Kategorija Posljedice Odabrano
-kn-
može izazvati na poljoprivrednim kulturama, vozilima i
građevinama, međutim može i izazvati teže ozljede osoba na 143.505,00-
1 Neznatne
otvorenom prostoru. 287.010,00
Društvena stabilnost i politika Tablica 76. Vjerojatnost/frekvencija − događaj s najgorim

mogućim posljedicama − tuča
Kriterij VJEROJATNOST/FREKVENCIJA
-kn-
KATEGORIJA
VJEROJATNOST
KVALITATIVNO
FREKVENCIJA
ODABRANO
287.010,00-
2 Malene X
1.435.050,00
1.435.050,00-
3 Umjerene
4.305.150,00
4.305.150,00- 1 događaj u
4 Značajne Iznimno
7.175.250,00 1 <1% 100 godina i
mala
rjeđe
5 Katastrofalne >7.175.250,00 1 događaj u 20
2 Mala 1 – 5% X
do 100 godina
1 događaj u 2
Tablica 74. Posljedice na ustanove/građevine javnog 3 Umjerena 5 – 50%
do 20 godina
posljedicama − tuča 1 događaj 1 do
4 Velika 51 – 98%
2 godine
Društvena stabilnost i politika 1 događaj
Iznimno
Štete/gubici na ustanovama/građevinama javnog društvenog 5 > 98% godišnje ili
velika
značaja češće
Kriteriji
Kategorija Posljedice Odabrano 6.5.6. Podaci, izvori i metode proračuna
- kn-
143.505,00- − Državni hidrometeorološki zavod, Služba meteoroloških

1 Neznatne istraživanja i razvoja,
287.010,00
287.010,00- studeni 2019. godina,
2 Malene − Popis stanovništva za 2011. godinu, Državni zavod za
1.435.050,00
statistiku,
1.435.050,00- X − Smjernice za izradu Procjene rizika od velikih nesreća na
3 Umjerene području Međimurske županije, prosinac 2016. godina.
4.305.150,00
4.305.150,00- 6.5.7. Matrice rizika

4 Značajne
7.175.250,00
VRSTA OPIS RIZIKA
RIZIKA
Nizak rizik
Posljedice za Društvenu stabilnost i politiku iskazuju se uobičajenih.
zbirno. Rizik se može prihvatiti ukoliko troškovi
Umjeren rizik
premašuju dobit.
Tablica 75. Posljedice na društvenu stabilnost i politiku − Rizik se može prihvatiti ukoliko je
događaj s najgorim mogućim posljedicama − tuča Visok rizik smanjenje nepraktično ili troškovi
Ustanove/
građevine Rizik se ne može prihvatiti, izuzev u
Kritična Vrlo visok rizik
Kategorija javnog Ukupno iznimnim situacijama.
infrastruktura
društvenog
značaja
1
2 X
3 X X

Pojava tuče navedene veličine na području Grada
okarakterizirana je kao mala.
RIZIK: Tuča
NAZIV SCENARIJA: Tuča na području Grada Mursko Središće
6.6. MRAZ
najopasniji onaj koji se pojavi u vegetacijskom razdoblju.
Naziv scenarija
Posljedice mogu biti smanjenje prinosa u poljoprivredi i
Pojava mraza u vrijeme kasnog proljeća na području Grada povrtlarstvu. Pojava, intenzitet i trajanje mraza lokalnog je
Mursko Središće karaktera jer ovisi od nagiba i orijentacije terena, reljefa, vrste
Grupa rizika zemljišta i vegetacije. Prema nastanku možemo ga podijeliti na
Ekstremne vremenske pojave advekcijski, radijacijski i evaporacijski.
Rizik
Padaline 6.6.2. Prikaz utjecaja na kritičnu infrastrukturu
Radna skupina Utjecaj Sektor
Koordinator: Komunikacijska i informacijska tehnologija
Načelnik Stožera civilne zaštite Grada Mursko Središće (elektroničke komunikacije, prijenos podataka,
Nositelj: informacijski sustavi, pružanje audio i
Dolores Vrtarić
Izvršitelj: x
Dolores Vrtarić Zdravstvo (zdravstvena zaštita, proizvodnja,
6.6.1. Uvod Vodno gospodarstvo (regulacijske i zaštitne
x
Mraz je oborina koja nastaje kad uz hladno tlo prizemni sloj vodne građevine i komunalne vodne građevine)
zraka pri temperaturi nižoj od 0˚C izravno prijeđe iz vodene Hrana (proizvodnja i opskrba hranom i sustav
x
pare u led. Pojavljuje se od rujna do svibnja, pri čemu je sigurnosti hrane, robne zalihe)
Utjecaj Sektor hladnog zraka koje uzrokuju štete po kotlinama, udolinama,

nizinama i uvalama.
Financije (bankarstvo, burze, investicije, sustavi
tvari (kemijski, biološki, radiološki i nuklearni Prodor hladnog zraka, intenzivno hlađenje tla i prizemnog
materijali) sloja tla kada je temperatura rosišta manja od 0°C.
zaštita i spašavanje, hitna medicinska pomoć) 6.6.4.2. okidač koji je uzrokovao veliku nesreću
Nacionalni spomenici i vrijednosti Ignoriranje upozorenja o pojavi mraza značajno utječe na
stanovništvo te stočni fond i poljoprivredni urod. Neprovođenje
6.6.3. Kontekst pravovremenih mjera zaštite rezultira velikim štetama u
poljoprivrednoj proizvodnji i propadanja uroda.
Biljke u tkivu imaju veliki postotak vode. Prilikom pojave
niske temperature dolazi do smrzavanja vode što dovodi do
pucanja i širenja tkiva te odumiranja biljaka. Kod slabijih
mrazova dolazi do oštećenja zelenih nezaštićenih dijelova, što Mraz nastaje kada se krute površine u dodiru s zrakom
ne dovodi do velikih problema za biljke. Takvu pojavu biljke ohlade ispod točke smrzavanja vode, te se na njima natalože
prepoznaju kao stres, što dovodi do pada otpornosti biljaka. kristali leda. Uvjeti smrzavanja mogu se pojaviti tijekom
Ako su biljke na vrijeme pripremljene te su povukle biljne proljeća, jeseni ili zime. Rani jesenski mrazevi (najvjerojatniji
sokove na vrijeme, mraz nema nepovoljno djelovanje. Kod neželjeni događaj) mogu oštetiti tek iznikle ozime usjeve8.
pojave slabih i umjerenih mrazova dolazi do oštećenja zelenih Proljetni mraz (događaj s najgorim mogućim posljedicama)
dijelova biljaka Kod pojave jakih i vrlo jakih mrazova dolazi do može izazvati potpune štete i gubitak uroda ili dovesti do slabe
oštećenja tkiva, što može izazvati značajna oštećenja na deblu, kvalitete i zakašnjelog prinosa.
granama, krošnji i dr. Prilikom smrzavanja tla dolazi do
odumiranja korijena i izbacivanja korijena ako biljka nije 6.6.5.1. Najvjerojatniji neželjeni događaj
prilagođena na takve uvjete.
Prvi jesenski mrazovi uglavnom su slabi do umjereni.
Kasnije dolazi do pojave jakih i vrlo jakih mrazova. Slabi i
umjereni mrazovi uglavnom se vide na nadzemnom dijelu
biljke gdje dolazi do oštećenja zelenih nezaštićenih dijelova.
Takvu pojavu biljke prepoznaju kao stres, što dovodi do pada
otpornosti.

Obzirom da se posljedice na život i zdravlje ljudi prikazuju
ukupnim brojem ljudi za koje se procjenjuje kako mogu biti u
sastavu od nekog od procesa nastalih kao posljedica događaja
opisanih scenarijem – poginuli, ozlijeđeni, oboljeli, evakuirani
i sklonjeni, procijenjeno je da pojava mraza ima neznatne
posljedice na život i zdravlje ljudi.

neželjeni događaj − mraz

Kriterij
Kategorija Posljedice odabrano
-st-
1 Neznatne *<0,063 X
Slika 12. Srednji datumi početka i završetka razdoblja s 2 Malene 0,063-0,290
mrazom na području RH 3 Umjerene 0,296-0,694
Izvor: Srednji datumi početka i završetka razdoblja s mrazom 4 Značajne 0,757-2,207
na području RH
6.6.4. Uzrok 6.6.5.1.2 Posljedica na gospodarstvo

Mraz nastaje sublimacijom vodene pare na ohlađenim Posljedice na gospodarstvo odnose se na ukupnu materijalnu
predmetima kada je temperatura rosišta manja od 0°C. Do štetu i financijsku štetu u gospodarstvu. Kod prvih jesenskih
pojave mraza dolazi na više načina, a to su advekcijom, mrazova mogu uzrokovati oštećenja zelenih nezaštićenih
radijacijom ili istodobno advekcijom i radijacijom.
Advekcijski mraz nastaje prodorom hladnog zraka koji se 8 Ozimi usjevi su jednogodišnje poljoprivredne biljke
zadrži i po nekoliko dana i prekrije veliko područje. kojima je za rast potrebno razdoblje niskih temperatura.
Radijacijski mraz nastaje uslijed intenzivnog hlađenja tla i Siju se potkraj ljeta ili tijekom jeseni, a dozrijevaju potkraj
prizemnog sloja zraka. U najnižim dijelovima nekog kraja zbog proljeća ili tijekom ljeta (pšenica, ječam, raž, lan, uljana
spuštanja hladnog zraka niz obronke stvaraju se tzv. jezera repica, grahorica i dr.).
dijelova na nadzemnom dijelu biljke. Takvu pojavu biljke 6.6.5.2. Događaj s najgorim mogućim posljedicama
prepoznaju kao stres, što dovodi do pada otpornosti te pojave Kasni proljetni mrazovi mogu počiniti velike štete u smislu
bolesti. da unište cijelu berbu. Zametnuti plodovi su još osjetljiviji od
cvjetova i propadaju na temperaturi od -1,2 do 2°C, dok cvjetovi
Tablica 78. Posljedice na gospodarstvo − najvjerojatniji stradaju na -2,0 do -3,0°C. Pojedini dijelovi cvijeta su također
neželjeni događaj− mraz nejednako otporni prema mrazovima. Cvjetni pupovi su
najosjetljiviji na kasne proljetne mrazove za razliku od faze
Gospodarstvo potpunog zimskog mirovanja kada cvjetni pupovi mogu izdržati
znatno niže temperature. S početkom vegetacije, njihovim
Kriterij
Kategorija Posljedice Odabrano pupanjem i cvjetanjem ta se osjetljivost naglo povećava.
-kn-
143.505,00- 6.6.5.2.1 Posljedice na život i zdravlje ljudi
1 Neznatne X
287.010,00
287.010,00- Obzirom da se posljedice na život i zdravlje ljudi prikazuju
2 Malene ukupnim brojem ljudi za koje se procjenjuje kako mogu biti u
1.435.050,00
sastavu od nekog od procesa nastalih kao posljedica događaja
1.435.050,00-
3 Umjerene opisanih scenarijem – poginuli, ozlijeđeni, oboljeli, evakuirani
4.305.150,00
i sklonjeni, procjenjuje se da pojava mraza ima neznatne
4.305.150,00- posljedice na život i zdravlje ljudi.
4 Značajne
7.175.250,00
5 Katastrofalne >7.175.250,00 Tablica 80. Posljedice na život i zdravlje ljudi − događaj s
najgorim mogućim posljedicama − mraz
Obzirom da se posljedice društvene stabilnosti i politike Kriterij
iskazuju u materijalnoj šteti i to za štetu na kritičnoj infrastrukturi -st-
1 Neznatne *<0,063 X
bi ukupna materijalna šteta uzrokovana pojavom mraza imala
zanemariv utjecaj na proračun te se neće prikazati tablično i 2 Malene 0,063-0,290
putem matrice.
3 Umjerene 0,296-0,694
4 Značajne 0,757-2,207
Rani jesenski mraz je relativno česta pojava za vrijeme
niskih temperatura. Pojave mraza javljaju se na ovom prostoru
u prosjeku od 40-72 dana godišnje.9

događaj − mraz Posljedice na gospodarstvo odnose se na ukupnu materijalnu
VJEROJATNOST/FREKVENCIJA odnosu na proračun.
Zbog velikih materijalnih šteta na poljoprivrednim
KATEGORIJA
VJEROJATNOST
KVALITATIVNO
FREKVENCIJA
kulturama, posebice voćnjacima i vinogradima, procijenjeno je

ODABRANO
da pojava kasnog proljetnog mraza na području Grada Mursko

Središće ima značajan utjecaj na gospodarstvo.

mogućim posljedicama − mraz
1 događaj u Gospodarstvo
Iznimno
1 <1% 100 godina i
mala Kriterij
rjeđe Kategorija Posljedice Odabrano
-kn-
1 događaj u 20
2 Mala 1 – 5% 143.505,00-
do 100 godina 1 Neznatne
287.010,00
1 događaj u 2
do 20 godina 287.010,00-
2 Malene
1 događaj 1 do 1.435.050,00
4 Velika 51 – 98%
2 godine
1.435.050,00-
1 događaj 3 Umjerene
Iznimno 4.305.150,00
5 > 98% godišnje ili X
velika 4.305.150,00-
češće 4 Značajne X
7.175.250,00
9 Klimatski atlas Hrvatske 1971.-2000. 5 Katastrofalne >7.175.250,00


Obzirom da se posljedice društvene stabilnosti i politike
iskazuju u materijalnoj šteti i to za štetu na kritičnoj infrastrukturi
bi ukupna materijalna šteta uzrokovana pojavom mraza imala
zanemariv utjecaj na proračun te se neće prikazati tablično i
putem matrice.

Vjerojatnost nastanka navedenog događaja okarakterizirana
je kao umjerena.

mogućim posljedicama − mraz
KATEGORIJA
VJEROJATNOST
KVALITATIVNO
FREKVENCIJA
ODABRANO
1 događaj u
Iznimno
1 <1% 100 godina i
mala
rjeđe
1 događaj u 20
2 Mala 1 – 5%
do 100 godina
1 događaj u 2
do 20 godina
1 događaj 1 do
4 Velika 51 – 98%
2 godine
1 događaj
Iznimno
velika
češće

− Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ),
− Popis stanovništva za 2011. godinu, Državni zavod za 6.7. KLIZIŠTA
statistiku,
− Smjernice za izradu Procjene rizika od velikih nesreća na Naziv scenarija
Pojava klizišta uslijed velikih količina oborina na području
Grada Mursko Središće
Grupa rizika
VRSTA RIZIKA OPIS RIZIKA Degradacija tla
Nizak rizik Rizik
uobičajenih.
Rizik se može prihvatiti ukoliko Klizišta
Umjeren rizik
troškovi premašuju dobit. Radna skupina
Rizik se može prihvatiti ukoliko je Koordinator:
Visok rizik smanjenje nepraktično ili troškovi
uvelike premašuju dobit. Načelnik Stožera civilne zaštite Grada Mursko Središće
Rizik se ne može prihvatiti, izuzev u Nositelj:
Vrlo visok rizik
iznimnim situacijama. Danijel Levačić
RIZIK: Mraz
Izvršitelj:
NAZIV SCENARIJA: Pojava mraza u vrijeme kasnog
proljeća na području Grada Mursko Središće Danijel Levačić
6.7.1. Uvod lokacijama nekadašnjih ugljenokopa na području svih naselja u

sastavu Grada Mursko Središće nalazi se u Prilogu I.
Klizanje zemljišta je jedan od najčešćih suvremenih
geoloških procesa koji može nastati kao posljedica geološke Eksploatacija ugljena na području Grada Mursko Središće
građe terena (litološki sastav, slojevitost, stupanj litifikacije, započinje nakon prvog svjetskog rata isprva u Peklenici, a
prisutnost pukotina), geomorfoloških obilježja područja (nagib kasnije i na području Murskog Središća. Radovi na otvaranju
padine, dužina površine klizanja), hidrogeoloških uvjeta (razina prve jame u Međimurju - Hrastinka 1. započeli su 1925. godine.
i režim podzemnih voda), meteoroloških uvjeta (količina Iskorištavanjem ugljena bavilo se poduzeće “Kraljić i Majhen”
padalina, topljenje snijega), vegetacijskih uvjeta, antropogenih koje je 1946. godine prešlo pod državnu upravu kada su
utjecaja (zasijecanje nožice padine pri građevinskim radovima, osnovani “Međimurski ugljenokopi”. Od osnivanja do
natapanje zemljišta otpadnim vodama, nasipavanje materijala zatvaranja 1972. godine iskopano je 4.593.961 tona ugljena ili
na padinama, sječa šuma), ali i vrlo često drugih utjecaja prosječno 157.626 tona godišnje. Tijekom svoga postojanja
(potresi, vibracije, utjecaj promjene nivoa akumulacije). rudnici su bili nositelji gospodarskog razvitka ne samo Murskog
Nagib kosine, u kojima se stvaraju klizišta može biti vrlo Središća, nego i toga dijela Međimurja.
blag (manji od 5 stupnjeva, do vrlo strmih 45 stupnjeva), ali su
klizišta najčešća na kosinama s nagibom od 10−30 stupnjeva. 6.7.4. Uzrok
Klizišta se prepoznaju prema deformacijama terena Uzroci nastanka klizišta mogu biti prirodni te oni nastali
(pukotine u tlu), deformacijama na objektima (pukotine i ljudskim faktorom, odnosno potaknuti ljudskim aktivnostima.
rušenja objekata), te deformacijama na vegetaciji (“pijane Prirodni uzroci dijele se na geološke i morfološke. Geološke
šume” sa stablima nagnutima niz kosinu ili na suprotnu stranu). karakterizira mineraloški sastav stijena, nagib plićih slojeva tla
i smjer pružanja, odnos nagiba klizišta u odnosu na nagib
6.7.2. Prikaz utjecaja na kritičnu infrastrukturu površine kosine te njihova geotehnička svojstva. Morfološke
uzroke karakteriziraju promijene reljefa uslijed djelovanja
Utjecaj Sektor različitih endogenih te egzogenih sila.
x
x
x
x
tvari (kemijski, biološki, radiološki i nuklearni
materijali)
Slika 13. Nagib terena na području RH
6.7.3. Kontekst Izvor: Nagib terena u Hrvatskoj, Husnjak, 2000.
Većina područja Grada Mursko Središće morfološki je
nizinski prostor, osim jugozapadnog dijela Štrukovca koji se 6.7.4.1 Razvoj događaja koji prethodi velikoj nesreći
nalazi na prijelazu prema brežuljkastom području Gornjeg
Međimurja. Područje Grada smješteno je pretežito u središnjem Da bi se pojavilo klizanje tla potrebno je da postoji padina
dijelu riječne ocjedine terase oblikovane u kasnijem razdoblju ili kosina. Klizanje je proces koji se javlja tijekom cijele
pleistocena. Uz rijeku su prostori poloja Mure, koji se protežu u geološke prošlosti pod djelovanjem gravitacije i egzogenih sila.
zoni sjeverno od Peklenice prema Križovcu. Na većini područja Postoje četiri faze pomicanja tla na kosini koja postaje klizište:
u sastavu podloge prevladava les s primjesama pjeskovite gline, puzanje, predklizanje, klizanje te stabilizacija.
a uz Muru geološko podlogu čine riječni nanosi šljunka i
pijeska iz razdoblja pleistocena, tek u dijelu prostora između 6.7.4.2 okidač koji je uzrokovao veliku nesreću
Hlapičine i Murskog Središća ti nanosi su iz razdoblja holocena. Kako bi se klizište aktiviralo mora postojati okidač koji u
Na području Grada Mursko Središće nema registriranih određenom trenutku prelazi stabilnost padine i posmične
klizišta koja bi ugrožavala stanovništvo ili gospodarske objekte. čvrstoće se svedu na 0 (nema posmične čvrstoće). Postoji
Međutim, s obzirom na činjenicu da je dobar dio Grada Mursko nekoliko faktora koji utječu na nastajanje klizišta, odnosno
Središće sagrađen na ugljenokopima, u slučaju velike nesreće smatraju se okidačima nastanka klizišta: obilne padaline
ili katastrofe postoji mogućnost urušavanja odnosno klizanja (uobičajeni uzrok), potresi, zasijecanje padine (zbog izgradnje
dijela prometnica, stambenih i ostalih objekata. Karta s ucrtanim cesta, vodovoda, plinovoda te drugih objekata i građevina) i dr.
6.7.5. Opis događaja 287.010,00-

2 Malene X
Klizišta su kao geotehnička pojava veoma različita po 1.435.050,00
obliku, načinu postanka te vrsti tla u kojem se pojavljuju. Ona 1.435.050,00-
3 Umjerene
mogu biti uzrok elementarnih nepogoda, tj. mogu prouzročiti 4.305.150,00
velike materijalne štete te ugroziti život i zdravlje ljudi. 4.305.150,00-
Troškovi sanacije klizišta su veoma visoki i često premašuju 4 Značajne
7.175.250,00
vrijednosti građevina koje ugrožava ili je tijekom klizanja 5 Katastrofalne >7.175.250,00
oštetilo.
Razne vrste rudarskih radova izazivaju ulegnuća terena 6.7.5.1.3 Posljedice na društvenu stabilnost i politiku
(najvjerojatniji mogući događaj), a ono pak povlači za sobom
klizišta u okolini ulegnuča (događaj s najgorim mogućim Posljedice za društvenu stabilnost i politiku iskazuju se u
posljedicama). materijalnoj šteti i to za štetu na kritičnoj infrastrukturi i štetu
na građevinama društvenog značaja.
6.7.5.1 Najvjerojatniji neželjeni događaj Prilikom urušavanja terena bivših ugljenokopa na području
Grada Murskog Središće može doći do ulegnuća i oštećenja
Uslijed obilnih kiša dolazi do ulegnuća terena na području
prometnica te na predmetnom području. Moguća su oštećenja
gdje su nekad bile rudarske jame, a danas obiteljske kuće i
ustanova javnog društvenog značaja u neposrednoj blizini
poljoprivredna zemljišta. Urušavanja se najčešće događaju
nastanka klizišta.
uslijed velikog natapanja tla zbog velike količine padalina koje
dovodi do propadanja krovine u nekadašnji rudarski rov.
Tablica 85. Posljedice na kritičnu infrastrukturu −
najvjerojatniji neželjeni događaj − klizišta
Posljedice na život i zdravlje ljudi prikazuju se ukupnim Društvena stabilnost i politika
scenarijem – poginuli, ozlijeđeni, oboljeli, evakuirani i Kriterij
sklonjeni. Kategorija Posljedice Odabrano
-kn-
Nakon obilnih kiša uslijed kojih dolazi do ulegnuća terena i
143.505,00-
otvaranja rupa iznad nekadašnjih ugljenokopa na području 1 Neznatne
287.010,00
Murskog Središća postoji mogućnost propadanja ljudi i
poljoprivredne mehanizacije. 287.010,00-
2 Malene X
1.435.050,00
1.435.050,00-
neželjeni događaj − klizišta 3 Umjerene
4.305.150,00
Život i zdravlje ljudi 4.305.150,00-
4 Značajne
7.175.250,00
Kriterij
-st- 5 Katastrofalne >7.175.250,00
1 Neznatne *<0,063
Tablica 86. Posljedice na ustanove/građevine javnog
2 Malene 0,063-0,290 društvenog značaja − najvjerojatniji neželjeni događaj −
klizišta
3 Umjerene 0,296-0,694
4 Značajne 0,757-2,207 X Društvena stabilnost i politika
5 Katastrofalne 2,270> Štete/gubici na ustanovama/građevinama javnog društvenog

značaja
6.7.5.1.2 Posljedice na gospodarstvo Kriteriji
Posljedice na gospodarstvo odnose se na ukupnu materijalnu - kn-
i financijsku štetu u gospodarstvu nastalu utjecajem prijetnje u 143.505,00- X
odnosu na proračun Grada Mursko Središće. 1 Neznatne
287.010,00
Štete u gospodarstvu iskazuju se troškovima sanacije rupa
287.010,00-
nastalih propadanjem terena. 2 Malene
1.435.050,00
Tablica 84. Posljedice na gospodarstvom − najvjerojatniji 1.435.050,00-
3 Umjerene
neželjeni događaj − klizišta 4.305.150,00
Gospodarstvo 4.305.150,00-
4 Značajne
7.175.250,00
Kriterij
-kn- 5 Katastrofalne >7.175.250,00
143.505,00- Posljedice za Društvenu stabilnost i politiku iskazuju se
1 Neznatne
287.010,00 zbirno.
Tablica 87. Posljedice na društvenu stabilnost i politiku − Tablica 89. Posljedice na život i zdravlje ljudi − događaj s
najvjerojatniji neželjeni događaj − klizišta najgorim mogućim posljedicama − klizišta
Ustanove/ Život i zdravlje ljudi

građevine Kriterij
Kritična Kategorija Posljedice Odabrano
infrastruktura -st-
društvenog
značaja 1 Neznatne *<0,063
1 X 2 Malene 0,063-0,290
2 X X 3 Umjerene 0,296-0,694
3 4 Značajne 0,757-2,207
4 5 Katastrofalne 2,270> X
5
6.7.5.1.4 Vjerojatnost/frekvencija Posljedice na gospodarstvo se procjenjuju kroz direktne
U posljednjih nekoliko godina na području Grada Mursko (izravne) i indirektne (neizravne) gubitke, a prikazuju se u
Središće uslijed obilnih kiša često dolazi do urušavanja terena odnosu na proračun.
na području gdje su nekad bile rudarske jame. Direktne štete nastaju u trenutku aktiviranja klizišta,
rušenjem i oštećenjem objekata i ljudskim gubicima (smrt ili
Tablica 88. Vjerojatnost/frekvencija − najvjerojatniji neželjeni povreda) na područjima zahvaćenim klizištima.
događaj − klizišta
Indirektne štete se iskazuju i kroz duže vremensko razdoblje
VJEROJATNOST/FREKVENCIJA u smanjenju vrijednosti nekretnina u ugroženim područjima,
gubitkom produktivnosti zbog oštećenja na dobrima ili
KATEGORIJA
VJEROJATNOST
KVALITATIVNO
prekidom saobraćaja te znatnim troškovima sanacije šteta.

FREKVENCIJA
ODABRANO

mogućim posljedicama − klizišta
Gospodarstvo
Kriterij
1 događaj u Kategorija Posljedice Odabrano
Iznimno -kn-
1 <1% 100 godina i
mala 143.505,00-
rjeđe 1 Neznatne
287.010,00
1 događaj u 20
2 Mala 1 – 5% 287.010,00-
do 100 godina 2 Malene
1.435.050,00
1 događaj u 2
3 Umjerena 5 – 50% X 1.435.050,00-
do 20 godina 3 Umjerene
4.305.150,00
1 događaj 1 do
4 Velika 51 – 98% 4.305.150,00-
2 godine 4 Značajne X
7.175.250,00
1 događaj
Iznimno 5 Katastrofalne >7.175.250,00
velika
češće
6.7.5.2. Događaj s najgorim mogućim posljedicama Posljedice društvene stabilnosti i politike iskazuju se u
Događaj s najgorim mogućim posljedicama podrazumijeva materijalnoj šteti i to za štetu na kritičnoj infrastrukturi i šteti na
pojavu klizišta kao direktnu posljedicu ulegnuća terena do građevinama od javnog i društvenog značaja.
kojeg je došlo zbog natapanja tla vodom prilikom obilnih kiša i Prilikom pojave klizišta postoji mogućnost urušavanja
propadanja krovina nekadašnjih rudarskih rovova. Do pojave odnosno klizanja dijela prometnica, kao i građevina od javnog i
klizišta može doći na poljoprivrednim te šumskim površinama društvenog značaja. Klizišta mogu uzrokovati pucanje
i putevima, kao i u blizini stambenih objekata uslijed čega instalacija vode, kanalizacije i plinovodnih cijevi.
postoji mogućnost urušavanja istih.
najgorim mogućim posljedicama − klizišta
brojem ljudi za koje se procjenjuje kako mogu biti u sastavu od Društvena stabilnost i politika
nekog od procesa nastalih kao posljedica događaja opisanih Štete/gubici na kritičnoj infrastrukturi
scenarijem – poginuli, ozlijeđeni, oboljeli, evakuirani i Kriterij
sklonjeni. Obzirom da je dobar dio Grada Mursko Središće Kategorija Posljedice Odabrano
-kn-
sagrađen na ugljenokopima, pojava klizišta u neposrednoj
143.505,00-
blizini stambenih zgrada ili obiteljskih kuća predstavlja 1 Neznatne
287.010,00
direktnu ugrozu na život i zdravlje ljudi.
Društvena stabilnost i politika VJEROJATNOST/FREKVENCIJA

KATEGORIJA
VJEROJATNOST
KVALITATIVNO
FREKVENCIJA
Kriterij
ODABRANO
-kn-
287.010,00-
2 Malene X
1.435.050,00
1.435.050,00-
3 Umjerene 1 događaj u
4.305.150,00 Iznimno
1 <1% 100 godina i
mala
rjeđe
4.305.150,00-
4 Značajne 1 događaj u 20
7.175.250,00 2 Mala 1 – 5%
do 100 godina
1 događaj u 2
5 Katastrofalne >7.175.250,00 3 Umjerena 5 – 50% X
do 20 godina
1 događaj 1 do
4 Velika 51 – 98%
Tablica 92. Posljedice na ustanove/građevine javnog 2 godine
društvenog značaja − događaj s najgorim mogućim 1 događaj
Iznimno
posljedicama − klizišta 5 > 98% godišnje ili
velika
češće
Štete/gubici na ustanovama/građevinama javnog društvenog 6.7.6. Podaci, izvore i metode izračuna
značaja − Procesi degradacije tla, dr.sc. A. Špoljar, prof.v.š., Križevci,
Kriteriji 2016. godine,
- kn- − Popis stanovništva za 2011. godinu, Državni zavod za
143.505,00- statistiku,
1 Neznatne
287.010,00 − Procjena rizika od katastrofa za Republiku Hrvatsku,
287.010,00- studeni 2019. godina,
2 Malene
1.435.050,00 − PPUG Mursko Središće („Službeni glasnik Međimurske
1.435.050,00- X županije“, broj 10/04, 15/15, 14/16, 13/17, 10/20),
3 Umjerene − Smjernice za izradu Procjene rizika od velikih nesreća na
4.305.150,00
4.305.150,00- području Međimurske županije, prosinac 2016. godina.
4 Značajne
7.175.250,00
5 Katastrofalne >7.175.250,00 6.7.7. Matrice rizika
Posljedice za Društvenu stabilnost i politiku iskazuju se VRSTA RIZIKA OPIS RIZIKA
zbirno. Dodatne mjere nisu potrebne, osim
Nizak rizik
uobičajenih.
Tablica 93. Posljedice na društvenu stabilnost i politiku − Rizik se može prihvatiti ukoliko
događaj s najgorim mogućim posljedicama − klizišta Umjeren rizik
Ustanove/ Rizik se može prihvatiti ukoliko je
građevine Visok rizik smanjenje nepraktično ili troškovi
Kritična uvelike premašuju dobit.
infrastruktura Rizik se ne može prihvatiti, izuzev u
društvenog Vrlo visok rizik
značaja iznimnim situacijama.
1 RIZIK: Degradacija tla (klizišta)
NAZIV SCENARIJA: Pojava klizišta uslijed velikih
2 X količina oborina na području Grada Mursko Središće
3 X X
4
5

Vjerojatnost pojave klizišta kao direktne posljedice
ulegnuća terena do kojeg je došlo zbog natapanja tla vodom
prilikom obilnih kiša i propadanja krovina nekadašnjih
rudarskih rovova na području Grada Mursko Središće
okarakterizirana je kao mala.

mogućim posljedicama − klizišta
6.8. INDUSTRIJSKE NESREĆE život i zdravlje ljudi nastanjenih u bližoj i daljoj okolini, zatim
na stanje u okolišu te na okolno gospodarstvo i objekte kritične
Naziv scenarija infrastrukture. Jačina utjecaja katastrofe ovisi o vrsti,
Potpuna degradacija spremnika autocisterne na lokaciji INA koncentraciji i količini opasne tvari u postrojenju, geofizičkom
d.d., MPM Mursko Središće položaju, njegovoj udaljenosti od najbližeg naselja te brzini
Grupa rizika reagiranja snaga spašavanja.
Tehničko-tehnološke nesreće s opasnim tvarima Nesreće na lokaciji benzinske postaje mogu nastati uslijed
Rizik istjecanja opasnih tvari koje mogu biti posljedica korištenja
neispravne opreme, nemarnog rada ili namjerne diverzije.
Industrijske nesreće
Dužnost operatera objekata koji koriste opasne tvari u svom
Radna skupina radu je provođenje preventivnih mjera za sprječavanje nesreće,
Koordinator: ograničavanje pristupa u dijelove postrojenja s opasnim tvarima
Načelnik Stožera civilne zaštite Grada Mursko Središće samo ovlaštenom osoblju te odgovorno ponašanje prema
okolini u vidu upoznavanja lokalnog stanovništva s mogućim
Nositelj:
opasnostima, poduzetim mjerama za sprječavanje nesreća, te
Zlatko Rajf metodama samozaštite, do dolaska snaga civilne zaštite.
Izvršitelj:
Zlatko Rajf 6.8.2. Prikaz utjecaja na kritičnu infrastrukturu
Utjecaj Sektor
6.8.1. Uvod
Mogućnost nastanka tehničko-tehnoloških nesreća za koje (elektroničke komunikacije, prijenos podataka,
x
postoji opasnost prerastanja u veliku nesreću ili katastrofu ovisi informacijski sustavi, pružanje audio i
o vrsti, koncentraciji i količini opasne tvari na lokaciji. audiovizualnih medijskih usluga)
Posljedice i utjecaji ovakvih katastrofa na okolinu mogu biti Promet (cestovni, željeznički, zračni, pomorski i
x
raznovrsne. Najvažniji utjecaj koji mogu imati je ponajprije na promet unutarnjim plovnim putovima)
Utjecaj Sektor trafostanica. U neposrednoj blizini nema objekta ili postrojenja

koja bi mogla izazvati domino efekt.
x Prodajni objekt je veličine cca 30m², te se sastoji od
prodajnog prostora, ureda voditelja, i sanitarnog čvora za
x djelatnike i kupce. Nadstrešnica je površine cca 85 m2. Na
lokaciji su ugrađena 2 obostrana mjerna uređaja, od toga jadan
Hrana (proizvodnja i opskrba hranom i sustav s 8 pipaca i jedan s 4 pipca i jedan jednostrani visokoučinski s
x
2 pipca. Mjerni uređaji se nalaze ispod nadstrešnice.
x Na platou s desne strane od prodajnog prostora sa
sjeveroistočne ulazne strane na postaju uređen je skladišni
Proizvodnja, skladištenje i prijevoz opasnih prostor na kojemu je poluotvoreno skladište za smještaj max.
x tvari (kemijski, biološki, radiološki i nuklearni
materijali) 167 boca UNP-a. Skladište je podijeljeno na dva dijela. U
prvom većem dijelu – desno smještene su pune i prazne boce
Javne službe (osiguranje javnog reda i mira, UNP-a, a u drugom dijelu nalazi se spremište opasnih
x
kemikalija. Skladište je udaljeno propisanih min. 5 m od drugih
x Nacionalni spomenici i vrijednosti prometnih površina postaje, objekata kao i električnih uređaja i
zadovoljava sve uvjete skladištenja UNP-a.
6.8.3. Kontekst
Na lokaciji instalirano je 5 podzemnih dvostjenih spremnika
IND d.d. MPM Mursko Središće MPM Mursko Središće se za istakanje goriva. Svaki podzemni spremnik za goriva (3 x 30
nalazi na državnoj cesti DC 209 Čakovec – Mursko Središće. m3, 2 x 50 m3) ima vlastito okno, zaključano lokotom i označeno
Promet na lokaciji je dvosmjeran. Na jugozapadnoj strani iz prema vrsti goriva koje se nalazi u spremniku. Svaki spremnik
smjera Čakovca na udaljenosti od 100 m nalazi se poslovna ima vlastiti istakačko oknu u koje se istače gorivo.
zgrada. Ispred i iza MPM su poljoprivredni nasadi. Obiteljske
kuće nalaze se u ulicama Kralja Zvonimira i Nikole Tesle. Na Table 1. Popis opasnih tvari na lokaciji INA d.d., MPM
udaljenosti od cca 100 m u smjeru sjeveroistoka nalazi se Mursko Središće
MAKSIMALNA
VRSTA UKUPNA
OZNAKA VRSTA GORIVA KOLIČINA OPASNE
SPREMNIKA ZAPREMNINA (m3)
TVARI (kg)
Podzemni S-1 30 EURODIESEL BS CLASS 24.444
Podzemni S-2 50 EURODIESEL BS 40.740
Podzemni S-3 50 EUROSUPER BS 36.254
Podzemni S-4 30 EUROSUPER BS CLASS 21.752
Podzemni S-5 30 EURODIESEL PLAVI 24.444
Boce UNP 167 po 10 kg UNP 1.670
Izvor: Procjena rizika pravnih osoba koje obavljaju djelatnost
korištenja opasnih tvari, MPM Mursko Središće
dizelska goriva mogu onečistiti tlo i vode te štetno djelovati na
Izvori opasnosti su opasne tvari koje se koriste na lokaciji okolni svijet.
INA d.d., MPM Mursko Središće: benzini, dizel goriva, Ukapljeni naftni plin (UNP), trgovačka propan-butan
ukapljeni naftni plin (UNP boce), ulja i maziva. smjesa predstavlja opasnost za ljude i okoliš prije svega zbog
Benzini predstavljaju opasnost za ljude i okoliš zbog svoje svoje eksplozivnosti i vrlo lake zapaljivosti. Zagušljivac,
vrlo lake zapaljivosti te mogućeg štetnog i nadražujućeg izaziva glavobolju i pospanost. Visoka koncentracija ili duže
vrijeme izloženosti može izazvati nesvjesticu i gušenje. Nakon
djelovanja na dišne putove, kožu i oči. Pare benzina u dodiru sa
dodira s kožom i očima mogu nasrati smrzotine.
zrakom stvaraju zapaljivu i eksplozivnu smjesu. Pare su teže od
zraka te se mogu sakupljati u zatvorenim prostorima, Antifrizi, ulja i maziva djeluju iritirajuće na ljude i mogu
udubljenjima i sličnim mjestima, širiti po tlu i proširiti dalje od imati štetan utjecaj na okoliš. Na MPM se skladište i prodaju u
originalnim malim pakiranjima (0,5, 1, 2, 5 i 10 l) i odvojena su
mjesta nesreće i uzrokovati eksploziju i požar. U nekim
od ostalih artikala. Skladište se u posebne prostore, u manjim
slučajevima može doći do akumuliranja statičkog elektriciteta u
količinama.
velikim količinama uz nastanak rizika od udara koji može
uzrokovati požar ili eksploziju. Udisanje para može izazivati 6.8.4. Uzrok
glavobolju, mučninu i vrtoglavicu, a kod viših koncentracija i
gubitak svijesti. U slučaju izlijevanja, benzini mogu onečistiti Uzrokom opasnosti smatra se događaj, poremećaj u procesu
tlo i vode te štetno djelovati na okolni svijet. ili pak propust djelatnika, a uslijed kojeg se može osloboditi
opasna tvar ili tvari koje mogu uzrokovati opasnost te može
Dizelska goriva predstavljaju znatno manju opasnost za doći do povezivanja u uzročno-posljedični lanac događaja koji,
ljude i okoliš, jer spadaju u klasu lakozapaljivih tekućina, ali iako svaki sam za sebe ne predstavljaju dovoljan uzrok
mogu štetno i nadražujuće djelovati na dišne putove, kožu i oči. ugrožavanja, uslijed pretpostavljenog povezivanja događaja
Udisanje para izaziva osjećaj opijenosti, glavobolju, podražaj predstavljaju realnu opasnost. Na osnovu analize postojećeg
na povraćanje, a kod viših koncentracija i gubitak svijesti. U stanja utvrđeni su mogući uzroci izvanrednog događaja
slučaju gutanja ne izazivati povraćanje. U slučaju izlijevanja prikazani u sljedećoj tablici.
Tablica 95. Mogući uzroci nesreće u slučaju izvanrednog je temperatura ključanja viša od temperature okoline isparava
događaja sporije, prethodno formirajući lokvu na tlu te nastaje oblak pare
koji se širi atmosferom.
SKUPINA
MOGUĆI UZROCI UNUTAR SKUPINE
UZROKA 6.8.4.2. Okidač koji je uzrokovao veliku nesreću
Nepažnja prilikom dopreme opasnih tvari,
Okidač nesreće je istjecanje benzina prilikom pretakanja
pretakanja i sl.
goriva iz autocisterne u spremnike benzinske postaje u
Ljudski Nepridržavanje uputa i nepažnja prilikom određenom roku na površinu, nastanak eksplozivnih para sa
faktor održavanja postrojenja zrakom i zapaljenje na lokaciji.
Rukovanje instalacijama i uređajima na
tehnički nedopušten način 6.8.5. Opis događaja
Procesi ili drugi poremećaji prateće i
Mogućnost nastanka nesreće na benzinskim postajama je
sigurnosne opreme spremnika (električna
zbog primjene propisanih mjera zaštite kako u gradnji
Poremećaji oprema, sigurnosni ventili, odušci,
benzinskih postaja tako i kod postupanja s opasnim tvarima
tehnološkog cjevovodi i sl.)
vrlo mala. Najveća vjerojatnost za nastanak akcidenta postoji
procesa Propuštanje spremnike kod pretakanja goriva iz autocisterni u spremnike benzinskih
Kvarovi većeg opsega na postrojenju i postaja.
kvarovi opreme za pretovar
Požar 6.8.5.1. Najvjerojatniji neželjeni događaj
Prirodne
nepogode Potres Najvjerojatniji mogući događaj podrazumijeva ispuštanje
jačeg Olujno i orkansko nevrijeme goriva iz spremnika autocisterne kapaciteta 30 m3 kroz
intenziteta Poledica istakačko crijevo promjera 120 mm. U vremenskom razdoblju
od 60 sekundi količina prolivene mase goriva iznosi 2.314 kg.
Namjerno Organizirani kriminal, terorizam, sabotaže,
Količina ishlapljene mase goriva iznosi 221 kg, dok zaostale u
razaranje psihički nestabilne osobe.
lokvi 2.093 kg. Radijus lokve je 13 m s dubinom od 1 cm. S
pretpostavkom da curenje goriva nije spriječeno, u vremenskom
razdoblju od 600 sekundi količina prolivene mase goriva
Tehničko-tehnološke katastrofe većinom nastaju povećava se na 20.093 kg, ishlapljene mase na 9.513 kg te
djelovanjem čovjeka, odnosno izaziva ih neposredno čovjek zaostale u lokvi na 10.580 kg. Radijus lokve je 33 m s dubinom
svojim ponašanjem i propustima u oblasti rukovanja od 1 cm. Ishlapljena masa goriva stvara u zraku oblak koji
tehnološkim procesima i općenito tehnikom i njezinim (ne) šireći se poprima sljedeće karakteristike:
održavanjem. Uslijed kvara, ljudske pogreške ili prirodne
nepogode dolazi do brzog ispuštanja zapaljive tvari. Tvar kojoj Tablica 96. Karakteristike oblaka ishlapljene mase goriva
UDALJENOST NIZ KONCENTRACIJA GUSTOĆA OBLAKA

VRIJEME (s) BRZINA (m/s)
VJETAR (m) (ppm) (kg/m3)
60 24 25920 0,39 1,23
638 490 645 1,11 1,18

Do zapaljenja stvorene lokve benzina, ovisno o udaljenosti
od izvora curenja i vremenskom intervalu, može doći u dva
slučaja koje zovemo tzv. rani i kasni požar lokve.
Scenarij ranog požara opisuje zapaljenje lokve koje se
događa na početku ispuštanja zapaljive tvari i tijekom širenja
lokve. Kasni požar je modeliran za vrijeme u kojem je lokva
Slika 14. Otisak oblaka para benzina sa zonama GGE, DGE, dosegnula najveći promjer.
50DGE
Tablica 97. Rani i kasni požar lokve benzina
PODRUČJE PODRUČJE PODRUČJE

DUŽINA KUT
UTJECAJA ZA 2 UTJECAJA ZA 5 UTJECAJA ZA 10
PLAMENA (m) PLAMENA (°)
kW/m2 kW/m2 kW/m2
RANA
41 24 60 35 19
EKSPLOZIJA
KASNA
65 18 124 68 37
EKSPLOZIJA
Tablica 98. Intenzitet toplinskog zračenja za rani požar lokve 6.8.5.1.1 Posljedice na život i zdravlje ljudi
INTENZITET TOPLINSKOG
ZRAČENJA ZA RANI POŽAR UDALJENOST (m) brojem ljudi za koje se procjenjuje kako mogu biti u sastavu od
LOKVE nekog od procesa nastalih kao posljedica događaja opisanih
3 kW/m2 51 sklonjeni. Unutar zone ugroženosti, uz djelatnike nalaze se
5 kW/m2 38 osobe zatečene uslijed nesreće na benzinskoj postaji.
7 kW/m 2
30 Tablica 102. Posljedice na život i zdravlje ljudi −
12,5 kW/m2 najvjerojatniji neželjeni događaj − industrijske nesreće
17
(granica domino efekta)
Kriterij
korištenja opasnih tvari, MPM Mursko Središće Kategorija Posljedice Odabrano
-st-
1 Neznatne *<0,063
Tablica 99. Intenzitet toplinskog zračenja za kasni požar lokve
2 Malene 0,063-0,290
INTENZITET TOPLINSKOG 3 Umjerene 0,296-0,694
ZRAČENJA ZA KASNI POŽAR UDALJENOST (m) 4 Značajne 0,757-2,207 X
LOKVE
3 kW/m2 60
5 kW/m2 41
Posljedice na gospodarstvo procjenjuju se kroz direktne
7 kW/m2 30
(izravne) i indirektne (neizravne) gubitke u odnosu na proračun.
12,5 kW/m2 Direktni gubici vezani su uz oštećenje poslovnih i gospodarskih
18
(granica domino efekta) objekata, troškove spašavanje i sanacije, dok se indirektni
Izvor: Procjena rizika pravnih osoba koje obavljaju djelatnost gubici odnose na izostanak radnika s posla, pad prihoda i dr.
Tablica 103. Posljedice na gospodarstvo − najvjerojatniji
neželjeni događaj − industrijske nesreće
Tablica 100. Intenzitet toplinskog zračenja mlaznog plamena
Gospodarstvo
INTENZITET TOPLINSKOG
ZRAČENJA ZA MLAZNI UDALJENOST (m) Kriterij
PLAMEN -kn-
3 kW/m2 120 143.505,00-
1 Neznatne
287.010,00
5 kW/m2 106 287.010,00-
2 Malene X
7 kW/m 2
98 1.435.050,00
1.435.050,00-
12,5 kW/m2 3 Umjerene
87 4.305.150,00
(granica domino efekta)
4.305.150,00-
Izvor: Procjena rizika pravnih osoba koje obavljaju djelatnost 4 Značajne
7.175.250,00
Rana eksplozija: ne postoji opasnost.
Kasna eksplozija: događa se na fronti proširenog oblaka. 6.8.5.1.3 Posljedice na društvenu stabilnost i politiku
Količina zapaljive tvari koja sudjeluje u eksploziji je zadana
Posljedice društvene stabilnosti i politike iskazuju se u
granicama eksplozivnosti u vrijeme zapaljenja.
Tablica 101. Intenzitet udarnog vala za kasnu eksploziju građevinama od javnog i društvenog značaja.
Prilikom navedenog incidenta može doći do prekida
MAKSIMALNA prometa na dijelu prometnica DC 209.
NADTLAK (bar) UDALJENOST
UDARNOG VALA (m)
Tablica 104. Posljedice na kritični infrastrukturu −
0,03 299 najvjerojatniji neželjeni događaj − industrijske nesreće
0,07 199
0,14 155 Društvena stabilnost i politika
0,30 127 Štete/gubici na kritičnoj infrastrukturi
0,60 Kriterij
111 Kategorija Posljedice Odabrano
(granica domino efekta) -kn-
Izvor: Procjena rizika pravnih osoba koje obavljaju djelatnost 143.505,00-
1 Neznatne X
korištenja opasnih tvari, MPM Mursko Središće 287.010,00
Društvena stabilnost i politika 0,07 112 632

Štete/gubici na kritičnoj infrastrukturi 0,14 74 517
Kriterij 0,30 50 442
-kn- 0,60
287.010,00- (granica 37 401
2 Malene domino efekta)
1.435.050,00
1.435.050,00- Izvor: Procjena rizika pravnih osoba koje obavljaju djelatnost
3 Umjerene korištenja opasnih tvari, MPM Mursko Središće
4.305.150,00
4.305.150,00- Zone ugroženosti za navedeni scenarij kasne eksplozije na
4 Značajne
7.175.250,00 lokaciji INA d.d., MPM Mursko Središće prikazane su na
5 Katastrofalne >7.175.250,00 kartama prijetnji.
U slučaju izbijanja industrijske nesreće na lokaciji MPM
Mursko Središće ne bi bilo utjecaja na ustanove/građevine 6.8.5.2.1 Posljedice na život i zdravlje ljudi
javnog i društvenog značaja te zbog toga posljedice na iste neće Posljedice na život i zdravlje ljudi prikazuju se ukupnim
biti prikazane tablično. brojem ljudi za koje se procjenjuje kako mogu biti u sastavu od
6.8.5.1.4 Vjerojatnost događaja scenarijem – poginuli, ozlijeđeni, oboljeli, evakuirani i
sklonjeni.
Mogućnost nastanka nesreće na benzinskim postajama
zbog primjene propisanih mjera zaštite, kako u gradnji Procjena posljedica na život i zdravlje ljudi računa se prema
benzinskih postaja tako i kod postupanja sa opasnim tvarima je sljedećoj formuli:
mala. Cdt = P • ä • fp • fu
gdje je:
Tablica 105. Vjerojatnost/frekvencija − najvjerojatniji Cdt – broj smrtnih slučajeva (za worst-case slučaj: 0,55
neželjeni događaj − industrijske nesreće bara)
P – površina pogođenog područja (hektari, 1ha=10000 m2)
ä – gustoća naseljenosti / broj prisutnih osoba na pogođenom
području (osoba/ha)
KATEGORIJA
VJEROJATNOST
KVALITATIVNO
FREKVENCIJA
ODABRANO
fp – korekcijski faktor područja rasprostranjenosti

stanovništva
fu – korekcijski faktor ublažavajućih učinaka
Prema tablici IV(a). Priručnika za razvrstavanje i
utvrđivanje prioriteta među rizicima izazvanim velikim
nesrećama u procesnoj i srodnim industrijama“
1 događaj u (IAEATECDOC-727), benzinska postaja ulazi u C II kategoriju:
Iznimno
1 <1% 100 godina i
mala Kategorije učinka: C II
rjeđe
Udaljenost učinka: 50 do 100 metara
1 događaj u 20
2 Mala 1 – 5% X Područje učinka: 1,5 ha
do 100 godina
1 događaj u 2 Gustoća naseljenosti (ä) prema utvrđenoj lokaciji iznosi 10
do 20 godina st/ha.
1 događaj 1 do Korekcijski čimbenik područja fp, može se odrediti iz
4 Velika 51 – 98%
2 godine tablice VII. Priručnika za razvrstavanje i utvrđivanje prioriteta
1 događaj među rizicima izazvanim velikim nesrećama u procesnoj i
Iznimno srodnim industrijama“ (IAEATECDOC- 727)(u daljnjem
velika tekstu: Priručnik) i sukladno samom smještaju benzinske
češće
postaje iznosi (uzimajući u obzir kut fά pogođenog sektora za
6.8.5.2. Događaj s najgorim mogućim posljedicama navedenu kategoriju): 0,4.
Korekcijski čimbenik ublažavajućih učinaka (fu) ostaje
Događaj s najgorim mogućim posljedicama podrazumijeva
sukladno vrsti tvari: 1.
potpuno degradacija spremnika AC (30 m3, 95%) i istjecanje
ukupne količine goriva. Uvrštavanjem vrijednosti u formulu, dobije se:
Cdt = 1,5 • 10 • 0,4 • 1
Tablica 106. Intenzitet udarnog vala za kasnu eksploziju Cdt = 6
MAKSIMALNA Tablica 107. Posljedice na život i zdravlje ljudi – događaj s

MAKSIMALNA UDALJENOST najgorim mogućim posljedicama − industrijske nesreće
UDALJENOST UDARNOG
NADTLAK
UDARNOG VALA VALA (s centrom
(bar) Život i zdravlje ljudi
(s centrom 0 m od 320 m od izvora,
izvora, 0 s, 473 kg/m) 91 s, 13.470 Kriterij
kg/m) -st-
0,03 198 859 1 Neznatne *<0,063
2 Malene 0,063-0,290 6.8.5.2.4 Vjerojatnost događa

3 Umjerene 0,296-0,694 Kako bismo izračunali učestalost (Pp,t, broj nesreća
4 Značajne 0,757-2,207 godišnje) nesreća s opasnim tvarima (t) na svakom nepokretnom
postrojenju (p), nužno je izračunati odgovarajući tzv. broj
5 Katastrofalne 2,270> X vjerojatnosti (Np,t).
Vjerojatnost nesreća s opasnim tvarima na nepokretnim
postrojenjima izračunava se prema sljedećoj formuli:
Posljedice na gospodarstvo procjenjuju se kroz direktne Np,t = N*p,t + nui + nz + no + nn
(izravne) i indirektne (neizravne) gubitke u odnosu na proračun.
gdje je:
Direktni gubici vezani su uz oštećenje poslovnih i gospodarskih
objekata, troškove spašavanje i sanacije, dok se indirektni N*p,t= prosječni broj vjerojatnosti za postrojenje i tvar
gubici odnose na izostanak radnika s posla, pad prihoda i dr. nui = korekcijski parametar broja vjerojatnosti za učestalost
radnji utovara/istovara
Tablica 108. Posljedice na gospodarstvo – događaj s najgorim nz = korekcijski parametar broja vjerojatnosti za sigurnosne
mogućim posljedicama − industrijske nesreće sustave povezane sa zapaljivim tvarima
no = korekcijski parametar broja vjerojatnosti za
Gospodarstvo organizacijsku i upravljačku sigurnost
Kriterij nn = korekcijski parametar broja vjerojatnosti za smjer
-kn- vjetra prema naseljenom području
143.505,00- Iz tablica II. I IV(a) Priručnika utvrđeno je da se radi o
1 Neznatne
287.010,00
maloprodajnom mjestu bez autoplina – oznaka 6.
287.010,00-
2 Malene Iz tablica IV(a) i V. prema ukupnoj masi goriva iščitana je
1.435.050,00
kategorija učinka = C II. Za kategoriju C II udaljenost učinka je
1.435.050,00- = 50-200 m, a područje učinka = 1,5 ha.
3 Umjerene
4.305.150,00
Iz tablice IX. Priručnika određen je standardni broj
4.305.150,00- vjerojatnosti (N*p,t) = 7.
4 Značajne X
7.175.250,00
Iz tablice X(a). Priručnika određen je korekcijski faktor
5 Katastrofalne >7.175.250,00 vjerojatnosti za učestalost (nui) radnji utovara/istovara: -1.
Iz tablice XI. Priručnika očitana je vrijednosti obzirom na
provedene mjere zaštite od požara (nz) u slučaju objekta za
skladištenje plina, faktor = 0.
.8.5.2.3 Posljedice na društvenu stabilnost i politiku
Iz tablice XII. Priručnika određen je korekcijski faktor
Posljedice za društvenu stabilnost i politiku iskazuju se u organizacijske sigurnosti (no) temeljem uvida na objektu. Prema
materijalnoj šteti i to za štetu na kritičnoj infrastrukturi i šteti na postavljenim parametrima za djelatnost u razmatranju je
građevinama od društvenog značaja. korekcijski faktor = 0, koji govori da je riječ o prosječnoj
sigurnosnoj organizaciji obzirom na djelatnost.
Prilikom navedenog incidenta postoji mogućnost oštećenja
i prekid električnih i telekomunikacijskih vodova. Moguće Iz tablice XIII. Priručnika određen je korekcijski faktor
oštećenje prometnice DC 209 uz benzinsku postaju. broja vjerojatnosti (nn) za rasprostranjenost stanovništva u
kružnom području i vjerojatnost određenog smjera vjetra je =
0,5.
Tablica 109. Posljedice na kritičnu infrastrukturu – događaj s
najgorim mogućim posljedicama − industrijske nesreće Navedenim proračunom za nesreću uzrokovanu istjecanjem
benzina i eksplozijom dobivena je procjena učestalosti pojave:
Društvena stabilnost i politika 3 x 10-7 nesreća godišnje, što je prilično nevjerojatno i spada u
Štete/gubici na kritičnoj infrastrukturi razred rizika 1.
Kriterij
Kategorija Posljedice Odabrano Tablica 110. Vjerojatnost/frekvencija – događaj s najgorim
-kn-
mogućim posljedicama − industrijske nesreće
143.505,00-
1 Neznatne
287.010,00 VJEROJATNOST/FREKVENCIJA
287.010,00-
KATEGORIJA
2 Malene
VJEROJATNOST
KVALITATIVNO
FREKVENCIJA
1.435.050,00
ODABRANO
1.435.050,00-
3 Umjerene X
4.305.150,00
4.305.150,00-
4 Značajne
7.175.250,00
Obzirom da navedeni izvanredni događaj na lokaciji MPM 1 događaj u
Iznimno
Mursko Središće neće predstavljati ugrozu ustanovama, 1 <1% 100 godina i X
mala
rjeđe
odnosno građevinama od javnog društvenog značaja, podaci
neće biti tablično prikazani te se neće uračunavati u prikaz 1 događaj u 20
2 Mala 1 – 5%
matrice. do 100 godina
1 događaj u 2 Rizik se može prihvatiti ukoliko

3 Umjerena 5 – 50% Umjeren rizik
do 20 godina troškovi premašuju dobit.
1 događaj 1 do Rizik se može prihvatiti ukoliko je
4 Velika 51 – 98%
2 godine Visok rizik smanjenje nepraktično ili troškovi
1 događaj uvelike premašuju dobit.
Iznimno
5 > 98% godišnje ili Rizik se ne može prihvatiti, izuzev u
velika Vrlo visok rizik
češće iznimnim situacijama.

– Popis stanovništva za 2011. godinu, Državni zavod za
statistiku,
– Procjena rizika od katastrofa za Republiku Hrvatsku,
– Procjena rizika pravnih osoba koje obavljaju djelatnost
korištenja opasnih tvari, MPM Mursko Središće, svibanj
2020. godina,
– PPUG Mursko Središće („Službeni glasnik Međimurske
županije“, broj 10/04, 15/15, 14/16, 13/17, 10/20),
– Smjernice za izradu Procjene rizika od velikih nesreća na
– Uredba o sprječavanju velikih nesreća koje uključuju
opasne tvari (“Narodne novine”, broj 44/14, 31/17, 45/17).

RIZIK: Industrijske nesreće
VRSTA RIZIKA OPIS RIZIKA NAZIV SCENARIJA: Potpuna degradacija spremnika
Dodatne mjere nisu potrebne, osim autocisterne na lokaciji INA d.d., MPM Mursko Središće
Nizak rizik
uobičajenih.
6.9. SUŠA vode: na protok vode u rijekama i potocima, na razinu vode u

jezerima i na razinu podzemnih voda. Kada se protoci i razine
Naziv scenarija smanje govori se o hidrološkoj suši. Početak hidrološke suše
Pojava suše na području Grada Mursko Središće može zaostajati nekoliko mjeseci za početkom meteorološke
Grupa rizika suše, no i trajati i nakon završetka meteorološke suše.
Suša Socio-ekonomska suša povezuje potražnju i opskrbu
određenog ekonomskog dobra (vrijednost) s elementima
Rizik
meteorološke, hidrološke i agronomske suše.
Suša
Radna skupina 6.9.2. Prikaz utjecaja na kritičnu infrastrukturu
Koordinator:
Utjecaj Sektor
Načelnik Stožera civilne zaštite Grada Mursko Središće
Nositelj: (elektroničke komunikacije, prijenos podataka,
Alen Šopar informacijski sustavi, pružanje audio i
Izvršitelj: audiovizualnih medijskih usluga)
Alen Šopar Promet (cestovni, željeznički, zračni, pomorski i
6.9.1. Uvod Zdravstvo (zdravstvena zaštita, proizvodnja,
Suša je prirodna nepogoda koja je primarno vezana uz Vodno gospodarstvo (regulacijske i zaštitne vodne
deficit oborine kroz dulje vremensko razdoblje u odnosu na x
prosječne oborinske prilike na određenom području. Sušu
definira i povećana temperatura zraka u odnosu na prosječne x
temperaturne prilike na određenom području. Ona predstavlja
kompleksan proces koji uključuje različite faktore za Financije (bankarstvo, burze, investicije, sustavi
određivanje rizika i osjetljivosti na sušu.
Svjetska meteorološka organizacija (WMO, 1992) je tvari (kemijski, biološki, radiološki i nuklearni
definirala sušu kroz nekoliko pojava: materijali)
− produljeni izostanak ili naglašeni deficit oborine, Javne službe (osiguranje javnog reda i mira,
x
− period neočekivano suhog vremena u u kojem zaštita i spašavanje, hitna medicinska pomoć)
nedostatak oborine uzrokuje ozbiljnu hidrološku Nacionalni spomenici i vrijednosti
neravnotežu, Posljedice suše kao elementarne nepogode se mogu
− deficit oborine koji uzrokuje manjak vode za određenu negativno odraziti na infrastrukturu u dijelu koji se odnosi na
djelatnost. opskrbu stanovništva hranom i vodom, dok nema utjecaja na
Suša se najčešće definira pomoću četiri glavna tipa: ostale segmente infrastrukture ili je isti zanemariv. Suša bi
meteorološka, agronomska suša, hidrološka suša i socio- neminovno utjecala na vodostaje rijeka, vodocrpilišta i druge
ekonomska suša. izvore vode za piće (bunari), jer bi se razina istih snizila u
Meteorološka suša uzrokovana je smanjenom količinom ovisnosti od vremenskog trajanja suše.
oborine u odnosu na višegodišnji prosjek ili potpunim
izostankom oborine u određenom vremenskom razdoblju. 6.9.3. Kontekst
Meteorološka suša se može naglo razviti i naglo prestati. Sušu primarno uzrokuje deficit oborine u odnosu na
Agronomska suša predstavlja kratkoročan manjak vode u prosječne oborinske prilike kroz kraće ili dulje vremensko
razdoblju od nekoliko tjedana u površinskom sloju tla, koji se razdoblje. Za prikaz godišnjeg hoda broja dana bez oborine na
događa u kritično vrijeme za razvoj biljaka, može uzrokovati području Grada Mursko Središće, analizirani su podaci s glavne
agronomsku sušu. Početak agronomske suše može zaostajati za meteorološke postaje u Čakovcu.
meteorološkom sušom, ovisno o stanju površinskog sloja tla. Srednji mjesečni i godišnji broj dana bez oborine s
Visoke temperature, niska relativna vlažnost zraka i vjetar pripadnim standardnim devijacijama, te maksimalni i minimalni
pojačavaju negativne posljedice agronomske suše. mjesečni i godišnji broj dana bez oborine u razdoblju 1993.–
Hidrološka suša, točnije deficit oborina u duljem 2000. na meteorološkoj postaju Čakovec prikazani su u
vremenskom razdoblju utječe na površinske i podzemne zalihe sljedećoj tablici.
Tablica 111. Prikaz broja dana bez oborina
MJESECI 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 GOD
BROJ DANA BEZ OBORINE
SRED 24.2 21.4 22.1 18.4 18.9 16.7 21.3 22.4 19.6 21.8 19.6 21.6 212
STD 3.0 3.1 3.5 3.1 3.0 3.6 3.6 4.2 4.8 3.8 5.1 3.9 13
MIN 19 15 13 13 14 10 13 16 9 14 11 16 195
MAKS 28 27 26 24 23 21 31 31 26 28 28 31 230
Izvor: Meteorološka postaja Čakovec, 1993.- 2000.
Kritični mjeseci za pojavu suše su srpanj i kolovoz što Tablica 113. Posljedice na gospodarstvo − najvjerojatniji
potvrđuju i podaci za proteklo desetljeće. Broj sušnih dana neželjeni događaj − suša
varira i isti uvjetuje duljinu sušnog perioda, a njihovo prosječno
trajanje je oko 40 dana. Gospodarstvo
6.9.4. Opis događaja

Kriterij
Meteorološka suša (najvjerojatniji mogući događaj) može -kn-
uzrokovati ozbiljne štete u poljoprivredi, vodoprivredi te u
drugim gospodarskim djelatnostima. Suša je često posljedica 143.505,00-
1 Neznatne
nailaska i duljeg zadržavanja anticiklone nad nekim područjem, 287.010,00
kada uslijedi veća potražnja za pitkom vodom od opskrbe.
Nedostatak oborina u duljem vremensko razdoblju može, s 287.010,00-
2 Malene
određenim faznim pomakom, uzrokovati i hidrološku sušu koja 1.435.050,00
se očituje smanjenjem površinskih i dubinskih zaliha vode
(najgori mogući događaj). 1.435.050,00-
3 Umjerene X
4.305.150,00
Kao najvjerojatniji mogući događaj na području Grada 4.305.150,00-
4 Značajne
7.175.250,00
Murskog Središća predviđa se pojava meteorološke suše.
Meteorološka suša uzrokovana je smanjenom količinom
oborine u odnosu na višegodišnji prosjek ili potpunim 5 Katastrofalne >7.175.250,00
izostankom oborine u određenom vremenskom razdoblju.
Meteorološka suša se može naglo razviti i naglo prestati. 6.9.4.1.3 Posljedice na društvenu stabilnost i politiku
6.9.4.1.1 Procjena posljedica na život i zdravlje ljudi Posljedice za društvenu stabilnost i politiku iskazuju se u
materijalnoj šteti i to za štetu na kritičnoj infrastrukturi i štetu
Posljedice na život i zdravlje ljudi prikazuju se ukupnim na građevinama društvenog značaja u odnosu na proračun
Grada Mursko Središće.
scenarijem – poginuli, ozlijeđeni, oboljeli, evakuirani i Suša bi neminovno utjecala na vodostaje rijeka,
sklonjeni. vodocrpilišta i druge izvore vode za piće (bunari) što bi otežalo
Suša rijetko izaziva brze i dramatične gubitke u ljudskim distribuciju iste korisnicima.
životima, ali zahvaća biljni i životinjski svijet te može imati
značajan utjecaj na ekosustav. Tablica 114. Posljedice na kritičnu infrastrukturu −
najvjerojatniji neželjeni događaj − suša
Tablica 112. Posljedice na život i zdravlje ljudi −
najvjerojatniji neželjeni događaj − suša Društvena stabilnost i politika
Život i zdravlje ljudi značaja
Kriteriji
Kriterij Kategorija Posljedice Odabrano
Kategorija Posljedice Odabrano - kn-
-st-
143.505,00-
1 Neznatne
1 Neznatne *<0,063 X 287.010,00
287.010,00- X
2 Malene 0,063-0,290 2 Malene
1.435.050,00
3 Umjerene 0,296-0,694 1.435.050,00-

3 Umjerene
4.305.150,00
4 Značajne 0,757-2,207 4.305.150,00-
4 Značajne
7.175.250,00
6.9.4.1.2 Posljedice na gospodarstvo U uvjetima pojave meteorološke suše štete, odnosno gubici
na ustanovama/građevinama od javnog društvenog značaja se
Posljedice na gospodarstvo odnose se na ukupnu materijalnu ne očekuju te se neće prikazati tablično i putem matrice.
(izravne) i indirektne (neizravne) gubitke, a prikazuju se u S obzirom na klimatske promjene koje su nastupile
odnosu na proračun. Suša uzrokuje štete na ratarskim i posljednjih godina, a koje karakteriziraju dugi ljetni sušni
povrtlarskim kulturama, krmnom bilju, vinogradima i period te zbog promjene vodnog režima u budućnosti se mogu
voćnjacima. očekivati još veće i češće suše.
Tablica 115. Vjerojatnost/frekvencija − najvjerojatniji odnosu na proračun Grada. Pojava suše ima značajan utjecaj na
neželjeni događaj − suša poljoprivrednu proizvodnju. Suša može nanijeti štetu od 50 –
80% na poljoprivrednim kulturama, a nerijetko se dogodi da
VJEROJATNOST/FREKVENCIJA nastane i 100%-tna šteta.
KATEGORIJA
VJEROJATNOST
KVALITATIVNO
FREKVENCIJA
ODABRANO
mogućim posljedicama − suša
Gospodarstvo
Kriterij
-kn-
1 događaj u 143.505,00-
Iznimno 1 Neznatne
1 <1% 100 godina i 287.010,00
mala
rjeđe
287.010,00-
1 događaj u 20 2 Malene
2 Mala 1 – 5% 1.435.050,00
do 100 godina
1.435.050,00-
1 događaj u 2 3 Umjerene
3 Umjerena 5 – 50% X 4.305.150,00
do 20 godina
4.305.150,00-
1 događaj 1 do 4 Značajne X
4 Velika 51 – 98% 7.175.250,00
2 godine
1 događaj
Iznimno
velika 6.9.4.2.3 Posljedice na društvenu stabilnost i politiku
češće
Posljedice društvene stabilnosti i politike iskazuju se u
6.9.4.2. Događaj s najgorim mogućim posljedicama materijalnoj šteti i to za štetu na kritičnoj infrastrukturi i šteti na
građevinama od javnog i društvenog značaja.
Deficit oborina u duljem vremenskom razdoblju utječe na
površinske i podzemne zalihe vode: na protok vode u rijekama Posljedice suše mogu se negativno odraziti na opskrbu
i potocima, na razinu vode u jezerima i na razinu podzemnih stanovništva hranom i vodom. Suša bi neminovno utjecala na
voda. Kada se protoci i razine smanje govori se o hidrološkoj vodostaje rijeka, vodocrpilišta i druge izvore vode za piće
suši. Početak hidrološke suše može zaostajati nekoliko mjeseci (bunari), jer bi se razina istih snizila u ovisnosti od vremenskog
za početkom meteorološke suše, no i trajati i nakon završetka trajanja suše. Smanjenjem nivoa i količine vode u vodnim
meteorološke suše. objektima, otežala bi se i distribucija iste korisnicima.
6.9.4.2.1 Posljedice na život i zdravlje ljudi Tablica 118. Posljedice na kritičnu infrastrukturu − događaj s
Posljedice na život i zdravlje ljudi prikazuju se ukupnim najgorim mogućim posljedicama − suša
scenarijem – poginuli, ozlijeđeni, oboljeli, evakuirani i Štete/gubici na kritičnoj infrastrukturi
sklonjeni. Kriterij
Smanjenjem nivoa i količine vode u vodnim objektima, -kn-
otežala bi se i distribucija iste korisnicima, a mogućnosti pojave 143.505,00-
1 Neznatne
zaraze (hidrične epidemija-trbušni tifus, dizenterija, hepatitis) 287.010,00
su veće.
287.010,00-
2 Malene X
Tablica 116. Posljedice na život i zdravlje ljudi − događaj s 1.435.050,00
najgorim mogućim posljedicama − suša
1.435.050,00-
3 Umjerene
Život i zdravlje ljudi 4.305.150,00
Kriterij 4.305.150,00-
Kategorija Posljedice Odabrano 4 Značajne
-st- 7.175.250,00
1 Neznatne *<0,063
2 Malene 0,063-0,290 5 Katastrofalne >7.175.250,00
3 Umjerene 0,296-0,694 U uvjetima pojave hidrološke suše, štete odnosno gubici na
4 Značajne 0,757-2,207 X građevinama od javnog društvenog značaja se ne očekuju te se
5 Katastrofalne 2,270> neće prikazati tablično i putem matrice.
6.9.4.2.2 Posljedice na gospodarstvo 6.9.4.2.4 Vjerojatnost događaja

Posljedice na gospodarstvo odnose se na ukupnu materijalnu Pojava hidrološke suše na području Grada okarakterizirana
i financijsku štetu u gospodarstvu nastalu utjecajem prijetnje u je kao mala.
Tablica 119. Vjerojatnost/frekvencija − događaj s najgorim 6.9.6. Matrice rizika

mogućim posljedicama − suša
VRSTA RIZIKA OPIS RIZIKA
VJEROJATNOST/FREKVENCIJA Dodatne mjere nisu potrebne, osim
Nizak rizik
uobičajenih.
KATEGORIJA
VJEROJATNOST
KVALITATIVNO
FREKVENCIJA
Rizik se može prihvatiti ukoliko
ODABRANO
Umjeren rizik
Visok rizik smanjenje nepraktično ili troškovi
1 događaj u Vrlo visok rizik
Iznimno iznimnim situacijama.
1 <1% 100 godina i
mala
rjeđe
1 događaj u 20
2 Mala 1 – 5% X
do 100 godina
1 događaj u 2
do 20 godina
1 događaj 1 do
4 Velika 51 – 98%
2 godine
1 događaj
Iznimno
velika
češće
6.9.5. Podaci, izvori i metode proračuna

− Državni hidrometeorološki zavod, Služba meteoroloških
istraživanja i razvoja,
studeni 2019. godina, RIZIK: Suša
− Popis stanovništva za 2011. godinu, Državni zavod za NAZIV SCENARIJA: Pojava suše na području Grada
statistiku, Mursko Središće
− Smjernice za izradu Procjene rizika od velikih nesreća na
7. MATRICE RIZIKA S USPOREĐENIM RIZICIMA 3. Odluka o donošenju Plana djelovanja civilne zaštite
Grada Mursko Središće, KLASA: 021-05/19-01/1093,
Analizirani rizici (scenariji) za područje Grada Mursko
URBROJ: 2109/11-19-01/1-1, od dana 17. listopada
Središće prikazani u odvojenim matricama uspoređuju se u 2019. godine,
zajedničkoj matrici, koja se kasnije koristi tijekom vrednovanja
4. Odluka o izmjenama i dopunama Plana djelovanja
i prioritizacije rizika.
civilne zaštite Grada Mursko Središće, KLASA: 810-
09/20-09/01, URBROJ: 2109/11-20-01/1-1, od dana
01. listopada 2020. godine,
5. Odluka o osnivanju Stožera civilne zaštite Grada
Mursko Središće, KLASA: 021-05/17-01/1887,
URBROJ: 2109/11-17-01/1-1, od dana 22. kolovoza
2017. godine,
6. Odluka o izmjeni Odluke o osnivanju i imenovanju
Stožera civilne zaštite Grada Mursko Središće,
KLASA: 021-05/18-01/1294, URBROJ: 2109/11-18-
01/1-1, od dana 10. rujna 2018. godine,
7. Odluka o II. izmjenama Odluke o osnivanju i
imenovanju Stožera civilne zaštite Grada Mursko
Središće, KLASA: 021-05/19-01/1057, od dana 01.
listopada 2019. godine;
8. Poslovnik o rada Stožera civilne zaštite Grada Mursko
Središće, KLASA: 021-05/16-01/2020-2, URBROJ:
2109/11-16-01/1-1, od dana 22. kolovoza 2016. godine,
9. Shema mobilizacije Stožera civilne zaštite Grada
Mursko Središće, KLASA: 021-05/18-01/1239,
URBROJ: 2109/11-18-01/1-1, od dana 09. rujna 2018.
godine,
10. Odluka o osnivanju postrojbe civilne zaštite opće
namjene Grada Mursko Središće, KLASA: 021-05/18-
01/317, URBROJ: 2109/11-1-01/1-18-1, od dana 09.
ožujka 2018. godine,
11. Rješenje o rasporedu na funkciju u postrojbi civilne
zaštite opće namjene Grada Mursko Središće, KLASA:
021-05/19-01/146, URBROJ: 2109/11-19-01/1-1, od
dana 01. veljače 2019. godine,
12. Rješenje o izmjeni Rješenja o rasporedu na funkciju u
postrojbi civilne zaštite opće namjene Grada Mursko
Središće, KLASA: 021-05/19-01/1058, URBROJ:
2109/11-19-01/1-1, od dana 01. listopada 2019. godine,
13. Operativni postupovnik postrojbe civilne zaštite opće
namjene, KLASA: 021-05/19-01/921, URBROJ:
8. ANALIZA SUSTAVA CIVILNE ZAŠTITE 2109/11-19-01/1-1, od dana 23- kolovoza 2019. godine,
Za potrebe analize sustava civilne zaštite potrebno je 14. Odluka o određivanju pravnih osoba od interesa za
izraditi analizu na području preventive i reagiranja. sustav civilne zaštite Grada Mursko Središće, KLASA:
021-05/18-01/316, URBROJ: 2109/11-1-01/1-18-1, od
8.1. ANALIZA NA PODRUČJU PREVENTIVE dana 09. ožujka 2018. godine,
15. Odluka o imenovanju povjerenika civilne zaštite Grada
8.1.1. Usvojenost strategija, normativne uređenosti te Mursko Središće, KLASA: 021-05/18-01/291,
izrađenost procjena i planova od značaja za sustav civilne URBROJ: 2109/11-18-01/1-1, od dana 08. ožujka
zaštite 2018. godine,
16. Odluka o izmjeni Odluke o imenovanju povjerenika
Grad Mursko Središće posjeduje sljedeće akte propisane
civilne zaštite Grada Mursko Središće, KLASA: 021-
Zakonom o sustavu civilne („Narodne novine“, broj 82/15, 05/19-01/1059, URBROJ: 2109/11-19-01/1-1, od dana
118/18, 31/20, 20/21): 01. listopada 2019. godine,
1. Procjena rizika od velikih nesreća za Grad Mursko 17. Odluka o imenovanju koordinatora na lokaciji Grada
Središće, KLASA: 021-05/17-01/2569, URBROJ: Mursko Središće, KLASA: 021-05/19-01/1060,
2109/11-1-01/1-17-1, od dana 28. studenog 2017. URBROJ: 2109/11-19-01/1-1, od dana 01. listopada
godine, 2019. godine,
2. Odluka o izmjenama i dopunama Procjene rizika od 18. Rješenje o imenovanju teklića za područje Grada
velikih nesreća za Grad Mursko Središće, KLASA: Mursko Središće, KLASA: 021-05/19-01/1056,
021-05/19-01/140, URBROJ: 2109/11-1-01/1-19-1, od URBROJ: 2109/11-19-01/1-1, od dana 01. listopada
dana 31. siječnja 2019. godine, 2019. godine;
19. Smjernice za organizaciju i razvoj sustava civilne 8.1.3. Stanje svijesti pojedinaca, pripadnika ranjivih
zaštite Grada Mursko Središće za razdoblje od 2020. do skupina, upravljačkih i odgovornih tijela
2023. godine, KLASA: 021-05/19-01/1298, URBROJ: Građanima je Zakonom o sustavu civilne zaštite („Narodne
2109/11-1-01/1-19-1, od dana 18. prosinca 2019. novine“ broj 82/15, 118/18, 31/20, 20/21) utvrđena opća
godine, obveza, osim u slučaju zakonskih izuzeća, sudjelovanja u
20. Analiza stanja sustava civilne zaštite na području Grada provođenju mjera i aktivnosti sustava civilne zaštite. Člankom
Mursko Središće za 2020. godinu, KLASA: 021-05/20- 43. Zakona propisano je da je svaki građanin dužan brinuti se za
05/35, URBROJ: 2109/11-1-01/1-20-1, od dana 30. svoju osobnu sigurnost i zaštitu te provoditi mjere osobne i
studenog 2020. godine, uzajamne zaštite i sudjelovati u aktivnostima sustava civilne
21. Plan razvoja sustava civilne zaštite na području Grada zaštite. Pod mjerama osobne i uzajamne zaštite podrazumijevaju
se samopomoć i prva pomoć, premještanje osoba, zbrinjavanje
Mursko Središće za 2021. godinu s trogodišnjim
djece, bolesnih i nemoćnih osoba i pripadnika drugih ranjivih
financijskim učincima, KLASA: 021-05/20-05/36,
skupina, kao i druge mjere koje ne trpe odgodu, a koje se
URBROJ: 2109/11-1-01/1-20-1, od dana 30. studenog
provode po nalogu Stožera civilne zaštite Grada Mursko
2020. godine,
Središće i povjerenika civilne zaštite i njihovih zamjenika,
22. Plan vježbi civilne zaštite Grada Mursko Središće za uključujući i prisilnu evakuaciju kao preventivnu mjeru koja se
2021. godinu, KLASA: 810-09/21, URBROJ: 2109/1- poduzima radi umanjivanja mogućih posljedica velike nesreće.
21-01/1-1, od dana 03. veljače 2021. godine. Građani predstavljaju najširu operativnu bazu sustava
Uzimajući u obzir sve izrađene dokumente od značaja za civilne zaštite koja je dužna provoditi preventivne mjere prije
sustav civilne zaštite, njihovu međusobnu povezanost i nastanka te mjere osobne i uzajamne zaštite kada nastane
usklađenost, razina spremnosti po ovom operativno važnom katastrofa. Također, dužni su se odazvati pozivu gradonačelnika
elementu procijenjena je vrlo visokom. po prethodno zaprimljenoj obavijesti ranog upozoravanja, kao i
pomagati u zbrinjavanju evakuiranih osoba te izvršavati druge
8.1.2. Sustavi ranog upozoravanja i suradnja sa susjednim jednostavne poslove u provođenju mjera zaštite i spašavanja u
jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave mjestu stanovanja. Temeljem članka 65. Zakona o sustavu
civilne zaštite je propisano da se za potrebe sustava civilne
Sve organizacije, kao što su Državni hidrometeorološki zaštite, uz općinske načelnike, gradonačelnike, župane, članove
zavod, inspekcije, operateri, središnja tijela državne uprave stožera civilne zaštite na svim razinama ustrojavanja, pripadnika
nadležna za obranu i unutarnje poslove, sigurnosno-obavještajna postrojbi civilne zaštite, povjerenika civilne zaštite i njihovih
zajednica, druge organizacije kojima su prikupljanje i obrada zamjenika, tijela državne uprave koja obavljaju upravne,
informacija od značaja za civilnu zaštitu dio redovne djelatnosti stručne i druge poslove od interesa za sustav civilne zaštite,
kao i ostali sudionici sustava civilne zaštite, dužni su informacije službi i postrojbi pravnih osoba kojima je zaštita i spašavanje
o prijetnjama do kojih su došli iz vlastitih izvora ili putem redovna djelatnost, po prethodno pribavljanom mišljenju ili na
međunarodnog sustava razmjene, a koje mogu izazvati zahtjev nadležnih tijela provodi osposobljavanje i za građane.
katastrofu i veliku nesreću, odmah po saznanju dostaviti Službi Obzirom na nedovoljno razvijeno stanje svijesti: pojedinaca,
civilne zaštite Čakovec, a koja ih dalje koristi za poduzimanje pripadnika ranjivih skupina, upravljačkih i odgovornih tijela o
mjera iz svoje nadležnosti te provođenje operativnih postupaka. rizicima, posebnu pozornost treba posvetiti razvoju
Iste podatke Služba civilne zaštite Čakovec, dostavlja komunikacijskih i operativnih rješenja usklađenih s potrebama
gradonačelniku koji nalaže pripravnost operativnih snaga i građana iz svih ranjivih skupina, posebno skupinama s
poduzima druge odgovarajuće mjere. problemima sluha i vida, kako bi se i oni pripremili za
U slučaju bilo koje vrste ugroza Državni hidrometeorološki provođenje mjera po informacijama ranog upozoravanja te
zavod, Hrvatske vode, Vatrogasna zajednica, Zavod za javno pripremili za postupanje u realnom vremenu uz primjerenu
zdravstvo, Veterinarska stanica te operateri koji prevoze opasne asistenciju organiziranih dijelova operativnih kapaciteta sustava
tvari dužni su o tome dostaviti podatke Županijskom centru civilne zaštite. Stanje svijesti pojedinaca, pripadnika ranjivih
112. skupina, upravljačkih i odgovornih tijela procjenjuje se sa
niskom razinom spremnosti.
Informacije kojima je cilj upozoravanje stanovništva,
operativnih snaga i drugih pravnih osoba s obzirom na moguće 8.1.4. Ocjena stanja prostornog planiranja, izrade
prijetnje, gradonačelnik će dostaviti: prostornih i urbanističkih planova razvoja, planskog
− operativnim snagama civilne zaštite koje djeluju na korištenja zemljišta
području Grada;
Procjena spremnosti sustava civilne zaštite provedena je na
− pravnim osobama koje će poradi nekog interesa dobiti temelju ocjene stanja prostornog planiranja, izrade prostornih i
zadaće u zaštiti i spašavanju stanovništva, materijalnih urbanističkih planova razvoja, provođenja legalizacije te
i kulturnih dobara na području Grada; planskog korištenja zemljišta.
− pravnim osobama od interesa za sustav civilne zaštite Grad Mursko Središće raspolaže sa sljedećim dokumentima
koje postupaju prema vlastitim operativnim planovima. prostornog planiranja:
U slučaju neposredne prijetnje od nastanka velike nesreće − PPUG Mursko Središće („Službeni glasnik Međimurske
ili katastrofe na području Grada, gradoonačelnik obavještava županije“, broj 10/04, 15/15, 14/16, 13/17, 10/20),
župana Međimurske županije i sve čelnike susjednih jedinica − DPU dijela Nove ulice u naselju Križovec (“Službeni
lokalne samouprave o nadolazećoj ugrozi. glasnik Međimurske županije”, broj 4/07),
Sustavi ranog upozoravanja i suradnja sa susjednim − DPU gospodarske zone Brezje – Mursko Središće
jedinicama lokalne samouprave procjenjuju se visokom (“Službeni glasnik Međimurske županije”, broj 27/10,
razinom spremnosti. 16/14),
− DPU gospodarske zone istočno od D 209 – Mursko Za područja u kojima se planira intenzivnija izgradnja
Središće (“Službeni glasnik Međimurske županije”, (veće građevine s više etaža) potrebno je izvršiti pravovremeno
broj 7/12), detaljnije specifično ispitivanje terena kako bi se postigla
− DPU gospodarske zone Peklenica (“Službeni glasnik maksimalna sigurnost konstrukcija i racionalnost građenja.
Međimurske županije”, broj 20/08), Ograničiti individualnu stambenu izgradnju na kosinama
− DPU poslovne zone zapadno od državne ceste D 209 u brda, potencijalnih klizišta.
Murskom Središću (“Službeni glasnik Međimurske Prometnice unutar novih dijelova naselja i gospodarske
županije”, broj 10/04), zone moraju se projektirati na način da razmak građevina od
− DPU Ulice Sitnice – Mursko Središće (“Službeni prometnice omogućuje da eventualno rušenje građevine ne
glasnik Međimurske županije”, broj 5/06), zapriječi istu, radi omogućavanja nesmetane evakuacije ljudi i
pristupa interventnim vozilima.
− UPU Grada Mursko Središće (“Službeni glasnik
Međimurske županije”, broj 2/07, 3/12, 1/16, 14/16). Kod projektiranja građevina mora se koristiti tzv. projektna
seizmičnost (ili protupotresno inženjerstvo) sukladno
U postupcima izdavanja lokacijskih i građevinskih dozvola utvrđenom stupnju potresa po MCS ljestvici za područje Grada
prvenstveno se primjenjuju: i Međimurske županije.
– Zakon o prostornom uređenju (“Narodne novine”, broj Prilikom rekonstrukcija starih građevina koje nisu izgrađene
153/13, 65/17, 114/18, 39/19, 98/19), po protupotresnim propisima, statičkim proračunom analizirati
– Zakon o gradnji (“Narodne novine”, broj 153/13, 20/17, i dokazati otpornost tih građevina na rušenje uslijed potresa ili
39/19, 125/19), drugih uzroka, te predvidjeti detaljnije mjere zaštite ljudi od
– te drugi zakoni, posebni propisi i tehnički normativi, rušenja.
ovisno o vrsti zahvata u prostoru. Zemljišta i objekti na područjima III i IV kategorije
U cilju rješavanja problema koji su izravno povezani sa stabilnosti tla, mogu se koristiti samo tako da se korištenjem ne
stanjem u prostoru, pokrenut je postupak legalizacije nezakonito ugrožava stabilnost tla (šumsko zemljište se ne smije pretvarati
izgrađenih građevina čijom se provedbom rješavaju u voćnjake, vinograde, povrtnjake, oranice, livade ili u
višedesetljetni problemi bespravno izgrađenih građevina. Svi građevinsko zemljište, a sječa šume može se dozvoliti samo
vlasnici bespravno izgrađenih građevina do 30. lipnja 2013. ako se time ne ugrožava opstanak i šumsko raslinstvo).
godine mogli su predati zahtjev za legalizaciju. Izmjenama i
dopunama Zakona o postupanju s nezakonito izrađenim • Poplave izazvane izlijevanjem kopnenih vodenih tijela
zgradama („Narodne novine“, broj 65/17) ponovno se otvorio U inundacijama rijeka ne mogu se utvrditi uvjeti uređenja
rok za podnošenje zahtjeva za legalizaciju do 30. lipnja 2018. prostora za podizanje stambenih objekata.
godine. Uvjeti ozakonjenja ostali su isti kakvi su bili do 30.
Područja koja su navedena kao poplavna treba predvidjeti
lipnja 2013. godine, odnosno može se legalizirati samo ona
za namjene koje nisu osjetljive na plavljenje, pa neće trpjeti
zgrada koja je nastala do 21. lipnja 2011. godine, tj. zgrada koja
velike štete zbog velikih voda.
je vidljiva na digitalnoj ortofoto karti Državne geodetske
uprave izraženoj na temelju snimanja iz zraka započetog 21. U područjima gdje je prisutna opasnost od poplava, a
lipnja 2011. godine ili na drugoj državnoj digitalnoj ortofoto prostorno planskom dokumentacijom je dozvoljena gradnja,
karti ili katastarskom planu ili drugoj službenoj kartografskoj objekti se moraju graditi od čvrstog materijala na način da dio
podlozi nastaloj do 21. lipnja 2011. godine. Bitno je napomenuti objekta ostane nepoplavljen i za najveće vode.
da zgrade koje su izgrađene nakon 21. lipnja 2011. godine neće Površine iznad natkritih vodotoka ne smiju se izgrađivati,
se moći ozakoniti temeljem Zakona o postupanju s nezakonito već ih je potrebno uređivati kao ulice, trgove, zelene i druge
izgrađenim zgradama niti uz novi zahtjev. slobodne površine, na način da u iznimnim uvjetima voda može
proteći i površinski bez značajnijih posljedica.
8.1.4.1. Zahtjevi sustava civilne zaštite u području U suradnji sa Hrvatskim vodama potrebno je planirati
prostornog planiranja daljnje uređenje brežuljkastih dijelova vodotoka i bolju
odvodnju s terena, te izgradnju potrebitih retencija ili vodenih
Zahtjevi sustava civilne zaštite u području prostornog
stepenica.
uređenja znače preventivne aktivnosti i mjere koje moraju
sadržavati dokumenti prostornog uređenja jedinica lokalne i
područne (regionalne) samouprave, a čijom će se • Ekstremne temperature
implementacijom umanjiti posljedice i učinci djelovanja Kod razvoja javne vodovodne mreže (vodovodnih
prirodnih i tehničko – tehnoloških katastrofa i velikih nesreća, ogranaka) u svim ruralnim sredinama potrebno je izgraditi
te povećati stupanj sigurnosti stanovništva, materijalnih dobara hidrantsku mrežu. Prostornim planovima, zahvatima u prostoru,
i okoliša. uvjetima građenja obavezati sve investitore na priključenje na
Zahtjevi sustava civilne zaštite u području prostornog sustav javne vodovodne mreže.
planiranja odnose se na ugroze koji predstavljaju potencijalnu
ugrozu za život i zdravlje ljudi, gospodarstvo te društvenu • Snježni režim
stabilnost i politiku na području Grada: U izgradnji infrastrukture i definiranju njezinih svojstava
treba uvažavati pojavnost i intenzitet snijega i statističke
• Potresi pokazatelje, na kritičnoj infrastrukturi kartografski prikazati
Od urbanističkih mjera u svrhu efikasne zaštite od potresa iskustvene podatke o visokim nanosima snijega i prekidu
neophodno je konstrukcije svih građevina planiranih za funkcionalnosti.
izgradnju na području Grada uskladiti sa zakonskim i Krovne konstrukcije trebaju biti projektirane prema
podzakonskim propisima za predmetnu seizmičku zonu. normama za opterećenje snijegom karakteristično za različita
područja, a određeno na temelju meteoroloških podataka iz kako bi se potencijalne industrijske (tehničko-tehnološke)

višegodišnjeg razdoblja motrenja. nesreće prostorno ograničile. Značajnu ulogu ima i ograničenje
Uz kritične dijelove prometnica izloženih nanosima snijega dopuštene izgrađenosti čestica te dostupnost vatrogasnog
planirati i izgraditi snjegobrane ili zaštitne pojaseve od drveća i pristupa.
grmlja.
• Nesreće u prometu s opasnim tvarima (cestovnom,
• Kišne oborine željezničkom)
Održavanje oborinske kanalizacije, jaraka, postavljanje Potrebno je definirati prometnice kojima se i u koje vrijeme,
adekvatno dimenzioniranih proticajnih profila cijevi. mogu prevoziti opasne tvari, uz maksimalno izbjegavanje
naseljenih mjesta i zona zaštite voda. U prostornom planu
• Tuča i olujno i orkansko nevrijeme posebno kartografski prikazati prometnice kojima se obavlja
prijevoz opasnih tvari, prikazati područja izvorišta, sanitarne
Prilikom projektiranja objekata voditi računa da isti izdrže zaštite i poznatih podzemnih tokova, s iskazom zone ugroze
opterećenja navedenih vrijednosti koje podrazumijevaju olujno stanovništva, kritične infrastrukture, vode, tla i zraka.
i orkansko nevrijeme.
Radi zaštite stanovništva koje živi uz prometnice ograničiti
Uz prometnice koje prolaze kroz šumsko područje održavati razvoj naselja uz državne i županijske ceste po kojima se
svijetle pruge bez vegetacije i sastojina kako uslijed olujnog i prevoze opasne tvari, a napose izgradnju objekata u kojima se
orkanskog nevremena ne bi došlo do ugrožavanja prometa i
okuplja veći broj ljudi (domova, škola, vrtića, sportskih
njegovih sudionika.
objekata i sl.).
Izbor građevnog materijala, a posebno za izgradnju krovišta
Definirati razvoj naselja kao i zelenih zona između istih
i nadstrešnica, treba prilagoditi jačini vjetra.
poradi očuvanja evakuacijskih putova ili protuepidemijskih
Kod planiranja i gradnje prometnica potrebno je voditi koridora.
računa o vjetru i pojavi ekstremnih zračnih turbulencija.
Ocjena stanja prostornog planiranja, izrade prostornih
Na prometnicama se, na mjestima gdje postoji opasnost od planova te planskog korištenja zemljišta procijenjena je
udara vjetra olujne jačine, trebaju postavljati posebni zaštitni visokom razinom spremnosti.
vjetrobrani (kameni i/ili betonski zidovi te perforirane stijene i/
ili segmentni vjetrobrani) i posebni znakovi upozorenja. 8.1.5. Ocjena fiskalne situacije i njezine perspektive
• Suše Sukladno Zakonu o sustavu civilne zaštite, izvršno tijelo

jedinice lokalne samouprave je odgovorno za osnivanje, razvoj
Od urbanističkih mjera u svrhu efikasne zaštite od suše i i financiranje, opremanje, osposobljavanje i uvježbavanje
smanjenju eventualnih šteta potrebno je sagledati mogućnost operativnih snaga sustava civilne zaštite.
korištenja raspoloživih kapaciteta vode rijeke Mure te izgraditi
sustav navodnjavanja okolnih poljoprivrednih površina. Stoga je Grad Mursko Središće, sukladno zakonskim
obvezama i mogućnostima, osigurala sredstva za financiranje
• Epidemije i pandemije sustava civilne zaštite kako slijedi:
Obzirom na mogućnost pojave zaraznih bolesti životinja i Tablica 120. Financijska sredstva predviđena za sudionike
ptica na području Grada, a u cilju sprječavanja njihovog sustava civilne zaštite u 2021. godini
daljnjeg širenja na ostale životinje i ljude, u prostorne planove
ugraditi zakonske propise koji utvrđuju granice i udaljenosti IZNOS
farmi za intenzivni uzgoj životinja u odnosu na naselje i u NAMJENA SREDSTVA
-kn-
odnosu na druge farme u blizini. Isto tako potrebno je oko
objekta farme ostaviti dovoljno prostora za stvaranje Vatrogastvo 400.000,00
dezinfekcionih barijera u slučaju potrebe. GDCK Čakovec 107.000,00
HGSS – Stanica Čakovec 5.000,00
• Klizišta
Udruge 1.305.000,00
U svrhu efikasne zaštite od klizišta na području potencijalnih
klizišta u slučaju gradnje propisati obavezu geološkog Civilna zaštita 18.000,00
ispitivanja tla te zabraniti izgradnju stambenih, poslovnih i
UKUPNO 1.835.000,00
drugih građevina na područjima bilo potencijalnih ili postojećih
klizišta. Izvor: Plan razvoja sustava civilne zaštite na području Grada
Mursko Središće za 2021. godinu
• Industrijske nesreće
U blizini lokacija gdje se proizvode, skladište, prerađuju, 8.1.6. Baza podataka
prevoze, sakupljaju ili obavljaju druge radnje s opasnim tvarima Bazu podataka označava skup međusobno povezanih
ne preporuča se gradnja objekata u kojem boravi veći broj podataka koji omogućavaju pregled sposobnosti operativnih
osoba (dječji vrtići, škole, sportske dvorane, stambene snaga sustava civilne zaštite, a koji se na odgovarajući način i
građevine i sl.). pod određenim uvjetima koristi za potrebe sustava civilne
Nove objekte koji se planiraju graditi u kojima se pojavljuju zaštite, odnosno za provođenje mjera i aktivnosti sustava
opasne tvari potrebno je locirati na način da u slučaju nesreće civilne zaštite u velikim nesrećama i katastrofama kao i za
ne ugrožavaju stanovništvo (rubni dijelovi poslovnih zona). potrebe provođenja osposobljavanja.
Princip zoniranja naselja, između ostalog treba primjenjivati Grad Mursko Središće vodi „Evidenciju o pripadnicima
i radi izdvajanja industrijskih pogona od stambenih područja, operativnih snaga sustava civilne zaštite“ za članove Stožera
civilne zaštite, pripadnike postrojbi civilne zaštite, povjerenike Karakteristični problemi koje se javljaju u evidenciji
i zamjenike povjerenika civilne zaštite te za pravne osobe od pripadnika operativnih snaga sustava civilne zaštite su
interesa za sustav civilne zaštite. nepotpunost bitnih podataka za sustav civilne zaštite.
Tablica 121. Analiza sustava civilne zaštite − područje preventive
Vrlo niska Niska Visoka Vrlo visoka

PODRUČJE PREVENTIVE
spremnost spremnost spremnost spremnost
4 3 2 1
Usvojenost strategija, normativne uređenosti te izrađenost
X
procjena i planova od značaja za sustav civilne zaštite
Sustavi ranog upozoravanja i suradnja sa susjednim
X
jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave
Stanje svijesti pojedinaca, pripadnika ranjivih skupina,
X
upravljačkih i odgovornih tijela
Ocjena stanja prostornog planiranja, izrade prostornih i
X
urbanističkih planova razvoja, planskog korištenja zemljišta
Ocjena fiskalne situacije i njezine perspektive X
Baze podataka X
ZBIRNO X
8.2. ANALIZA NA PODRUČJU REAGIRANJA

021-05/17-01/1887, URBROJ: 2109/11-17-01/1-1, od dana 22.
kolovoza 2017. godine.
8.2.1. Spremnost odgovornih i upravljačkih kapaciteta
Sastoji se od načelnika Stožera, zamjenika načelnika
Procjena spremnosti sustava civilne zaštite provedena je na Stožera te 12 članova.
temelju spremnosti odgovornih i upravljačkih kapaciteta Odlukom o izmjeni Odluke o osnivanju i imenovanju
sustava civilne zaštite, analizom podataka o razini odgovornosti, Stožera civilne zaštite Grada Mursko Središće (KLASA: 021-
osposobljenosti i uvježbanosti: čelnih osoba Grada Mursko 05/18-01/1294, URBROJ: 2109/11-18-01/1-1, od dana 10.
Središće koji su nadležni za provođenje zakonom utvrđenih rujna 2018. godine) te Odlukom o II. izmjenama Odluke o
operativnih obaveza u fazi reagiranja sustava civilne zaštite, osnivanju i imenovanju Stožera civilne zaštite Grada Mursko
spremnost Stožera civilne zaštite Grada Mursko Središće te Središće (KLASA: 021-05/19-01/1057, URBROJ: 2109/11-19-
spremnost koordinatora na mjestu izvanrednog događaja. 01/1-1 od dana 01. listopada 2019. godine), došlo je do izmjena
Razina odgovornosti je procijenjena obzirom na analizu članova Stožera civilne zaštite Grada Mursko Središće.
provođenja formalnih obaveza propisanih Zakonom o sustavu Stožer civilne zaštite obavlja zadaće koje se odnose na
civilne zaštite i provedbenih propisa, izrade i usvojenosti prikupljanje i obradu informacija ranog upozoravanja o
procjena, planova i drugih dokumenata na području civilne mogućnosti nastanka velike nesreće i katastrofe, razvija plan
zaštite, stanja svijesti tih sustava te analize rezultata njihovog djelovanja sustava civilne zaštite na svom području, upravlja
rada i doprinosa u provođenju mjera i aktivnosti sustava civilne reagiranjem sustava civilne zaštite, obavlja poslove informiranja
zaštite na njihovim razinama u stvarnim situacijama. javnosti i predlaže donošenje odluke o prestanku provođenja
Razina osposobljenosti je procijenjena na temelju podataka mjera i aktivnosti u sustavu civilne zaštite.
o polaženju formalnih programa i neformalnog obrazovanja za Radom stožera civilne zaštite Grada Mursko Središće
izvršavanje zakonskih obaveza u sustavu civilne zaštite te rukovodi načelnik Stožera, a kada se proglasi velika nesreća,
stvarnog rada u realnim situacijama. rukovođenje preuzima gradonačelnik.
Razina uvježbanosti je procijenjena na temelju podataka o Stožer civilne zaštite Grada Mursko Središće upoznat je sa
sudjelovanju u organizaciji i provođenju svih vrsta vježbi Zakonom o sustavu civilne zaštite („Narodne novine“, broj
civilne zaštite u određenim vremenskim razdobljima. 82/15, 118/18, 31/20, 20/21), podzakonskim aktima, načinom
djelovanja sustava civilne zaštite, načelima sustava civilne
8.2.1.1. Čelne osobe zaštite i sl.
Razina odgovornosti gradonačelnika i načelnika Stožera Stožer civilne zaštite Grada Mursko Središće je osposobljen
civilne zaštite procjenjuje se sa visokom spremnošću. Što se za provođenje mjera i aktivnosti u sustavu civilne zaštite.
razine osposobljenosti tiče, ona je procijenjena niskom Način rada Stožera civilne zaštite uređen je Poslovnikom o
spremnošću iz razloga što su čelne osobe završile samo rada stožera civilne zaštite Grada Mursko Središće, KLASA:
osposobljavanje u sustavu civilne zaštite koje provodi 021-05/16-01/2020-2, URBROJ: 2109/11-16-01/1-1, od dana
Ministarstvo unutarnjih poslova – Ravnateljstvo civilne zaštite. 22. kolovoza 2016. godine.
Razina uvježbanosti je procijenjena niskom, zbog nedovoljnog Mobilizacija Stožera civilne zaštite vrši se sukladno Shemi
broja provođenih vježbi evakuacije i spašavanja na godišnjoj mobilizacije Stožera civilne zaštite Grada Mursko Središće,
razini. KLASA: 021-05/18-01/1239, URBROJ: 2109/11-18-01/1-1,
od dana 09. rujna 2018. godine.
8.2.1.2. Stožer civilne zaštite
Stožer civilne zaštite Grada Mursko Središće tijekom 2020.
Stožer civilne zaštite Grada Mursko Središće osnovan je godine održao je 6 sjednice na kojima je razmatrana
Odlukom gradonačelnika Grada Mursko Središće, KLASA: epidemiološka situacija na području Grada.
8.2.1.3. Koordinator na lokaciji – nosila – 7 kom,

Koordinatora na lokaciji, sukladno specifičnostima – torbica prve pomoći sa zavojnim materijalom – 50
izvanrednog događaja, određuje načelnik Stožera civilne zaštite kom,
iz redova operativnih snaga sustava civilne zaštite. – kombi vozilo – 2 kom,
Odlukom načelnika Stožera civilne zaštite o imenovanju – teretno vozilo – 2 kom,
koordinatora na lokaciji Grada Mursko Središće (KLASA: 021-
05/19-01/1060, URBROJ: 2109/11-19-01/1-1, od dana 01. – osobno vozilo – 1 kom,
listopada 2019. godine), imenovani su koordinatori na lokaciji – kamion – 1 kom,
koji će u slučaju velike nesreće i katastrofe koordinirati – autoprikolice Neptun – 2 kom,
aktivnostima operativnih snaga sustava civilne zaštite na mjestu
intervencije. – čamac i pripadajuća prikolica – 1 kom,
Načelnik nadležnog Stožera civilne zaštite koordinatora – oprema interventnog tima – 80 kom,
određuje i upućuje na lokaciju sa zadaćom koordiniranja – isušivači vlage – 20 kom,
djelovanja različitih operativnih snaga sustava civilne zaštite i
– potopne pumpe – 4 kom,
komuniciranja sa stožerom tijekom trajanja poduzimanja mjera
i aktivnosti na otklanjanju posljedica izvanrednog događaja. – set posuđa – za 100 osoba,
– poljski krevet – 40 kom,
8.2.2. Spremnost operativnih kapaciteta
– agregat za struju – 1 kom,
Procjena spremnosti sustava civilne zaštite provedena je na – peći na kruta goriva – 5 kom,
temelju operativnih kapaciteta sustava civilne zaštite za
provođenje svih mjera i aktivnosti sustava civilne zaštite. – Masters top za grijanje – 1 kom,
Spremnost operativnih kapaciteta analizirana je po sljedećim – motorna pila – 1 kom,
parametrima: popunjenost ljudstvom, spremnost – sjekire – 4 kom,
zapovjedništva, osposobljenosti i uvježbanosti ljudstva i
zapovjednog osoblja, opremljenosti materijalno-tehničkim – kanistri za vodu – 3x10 l, 3x20 l,
sredstvima, vremenu mobilizacijske spremnosti, – oprema za spašavanje na vodi i iz vode za dvije osobe
samodostatnosti te logističkoj potpori. (suha odijela, kacige, rukavice, prsluci, uže za
Prema načelu samodostatnosti operativni kapaciteti sustava spašavanje, neupijajuće cipele, potkapa..)
civilne zaštite na području Grada Mursko Središće, odnosno – prsluci za vodu – 15 kom,
operativne snage Crvenog križa, operativne snage Hrvatske
gorske službe za spašavanje, operativne snage vatrogastva, – radioveza – 24 kom,
pravne osobe od interesa za sustav civilne zaštite, postrojba – STIHL motorna prskalica – 1 kom,
civilne zaštite, povjerenici civilne zaštite te udruge u mogućnosti – prskalica tlačna SANI 10 – 1 kom,
su intervenirati, provesti aktivnosti unutar sustava civilne
zaštite te provesti sanaciju štete. – beskontaktni toplomjer – 3 kom.
Tijekom 2020. godine, Gradsko društvo Crvenog križa
8.2.2.1. Operativne snage Hrvatskog crvenog križa Čakovec sudjelovalo je u sljedećim aktivnostima:
Sukladno Zakonu o Hrvatskom Crvenom križu („Narodne − postavljanje medicinskih šatora s pripadajućom
novine“, broj 71/10), a u dijelu poslova zaštite i spašavanja, opremom za potrebe trijaže u Županijskoj bolnici
Hrvatski Crveni križ ima sljedeće javne ovlasti: Čakovec i Doma zdravlja,
− organizira i vodi Službu traženja, te aktivnosti − opskrba graničnih prijelaza Trnovec i Mursko Središće
obnavljanja obiteljskih veza članova obitelji s hranom i pićem za djelatnike granične policije,
razdvojenih uslijed katastrofa, migracija i drugih
situacija koje zahtijevaju humanitarno djelovanje; − podjela sapuna u svih 12 romskih naselja osiguranih od
strane Međimurske županije i letaka HCK s uputama o
− traži, prima i raspoređuje humanitarnu pomoć u
pravilnom pranju ruku,
izvanrednim situacijama;
− ustrojava, obučava i oprema ekipe za akcije pomoći u − osiguravanje djelatnika i volontera za dostavu lijekova
zemlji i inozemstvu u slučaju nesreća, sukoba, situacija i namirnica za osobe u samoizolaciji i starije i nemoćne
nasilja itd. osobe,
Gradsko društvo Crvenog križa Čakovec popunjeno je s 22 − podjela paketa (prehrambene i higijenske potrepštine)
djelatnika i 74 volontera. za ranjive skupine,
U slučaju velikih nesreća i katastrofa, Gradsko društvo − podjela paketa hrane „Vaš dar za pravu stvar“ – pomoć
Crvenog križa Čakovec raspolaže sljedećim materijalno- osobama koje su ostale bez posla zbog krize izazvane
tehničkim sredstvima: pandemijom koronavirusa,
– šator dimenzija 5x5 – 14 kom, − prijevoz zaštitne opreme za Stožer civilne zaštite
– šator dimenzija 3x3 i 3x2 – 1+1 kom, Međimurske županije,
– madraci – 5 kom, − osiguravanje psihosocijalne podrške putem telefonske
– stol + klupe – 12+24 kom, linije za osobe koje su u potrebi od 0 do 24 sata,
– vreće za spavanje – 75 kom, − edukacija ITLS međunarodna licenca za djelatnike i
– pokrivači – 250 kom, članove Interventnog tima.
8.2.2.2. Operativne snage Hrvatske gorske službe za − obuka: 27 provedenih vježbi, 9 provedenih tečaja, 2
spašavanje provedena predavanja,
Operativne snage Hrvatske gorske službe spašavanja − preventiva: 11 dežurstva, 4 pokazne vježbe, 3 provedene
demonstracije, 22 ostale aktivnosti,
temeljna su operativna snaga sustava civilne zaštite u velikim
nesrećama i katastrofama i izvršavaju obveze u sustavu civilne − COVID-19 aktivnosti: 66 dežurstva, 6 pripreme
zaštite sukladno posebnim propisima kojima se uređuje opreme, 9 podjele zaštitne opreme, 8 sastanaka stožera
područje njihovog djelovanja. civilne zaštite, 24 ophodnje.
Ugovorom o davanju objekta u vlasništvu Međimurske
Hrvatska gorska služba spašavanja je dobrovoljna i
županije, Stanica Čakovec je na korištenje dobila građevinu u
neprofitna humanitarna služba javnog karaktera. Specijalizirana
kompleksu bivše vojarne koju je potrebno obnoviti tijekom
je za spašavanje na planinama, stijenama, speleološkim
sljedeće 3 godine, a čime je riješena njihova dugogodišnju
objektima i drugim nepristupačnim mjestima kada pri
potrebna za prostorom. Sredstva za uređenje građevine planiraju
spašavanju treba primijeniti posebno stručno znanje i
se osigurati iz različitih izvora, kroz različite programe i
upotrijebiti opremu za spašavanje u planinama. Rad Hrvatske
projekte, a jednim djelom i iz vlastitog proračuna. U 2019./2020.
gorske službe spašavanja definiran je Zakonom o Hrvatskoj
godini Stanici Čakovec su iz proračuna za infrastrukturu
gorskoj službi spašavanja („Narodne novine“, broj 79/06 i HGSS-a dodijeljena sredstva u ukupnom iznosu od 565.000,00
110/15). kuna, kojima je Stanica realizirala: idejni projekt, glavni
Hrvatska gorska služba spašavanja – Stanica Čakovec projekt, izvedbeni projekt, troškovnik, priključak za struju i
osnovana je u srpnju 2014. godine za potrebe provođenja akcija vodu.
zaštite i spašavanja na području Međimurske županije, a po
potrebi sudjeluju u akcijama na području Republike Hrvatske. 8.2.2.3. Operativne snage vatrogastva
U Stanici Čakovec volontiraju 5 gorskih spašavatelja, 14 Operativne snage vatrogastva temeljna su operativna snaga
spašavatelja, a na raspolaganju su 3 vodiča s 3 potražna psa i 1 sustava civilne zaštite koje djeluju u sustavu civilne zaštite u
vodič s potražnim psom pred polaganje licence. skladu s odredbama posebnih propisa kojima se uređuje
Hrvatska gorska služba spašavanja − Stanica Čakovec područje vatrogastva.
raspolaže sa sljedećom opremom za djelovanje u slučaju velikih Na području Grada Mursko Središće djeluju dobrovoljna
nesreća i katastrofa: vatrogasna društva Mursko Središće, Križovec i Peklenica koja
− nosila UT 2000 za spašavanje izvan urbanih područja, se nalaze u Vatrogasnoj zajednicu Grada Mursko Središće i
− mariner nosila, općina Selnica – Sveti Martin na Muri – Vratišinec.
− korito nosila, Kadrovska popunjenost dobrovoljnih vatrogasnih društava
− vakuum nosila, koje djeluju na području Grada Mursko Središće prikazana je u
− akja, sljedećoj tablici:
− rasklopna nosila – 2 kom,
Tablica 122. Kadrovska popunjenost operativnih snaga
− daska za transport,
vatrogastva
− speleo nosila,
BROJ OPERATIVNIH
− tehnička oprema – 5 kompleta, DVD
VATROGASACA
− užad − 800 m,
Mursko Središće 26
− gumeni čamac s prikolicom,
Križovec 15
− aluminijski čamac s prikolicom,
Peklenica 9
− radio veza Motorola – 4 kom,
− radio veza Tetra – 10 kom, Izvor: DVD Mursko Središće, DVD Križovec, DVD Peklenica
− GPS uređaji Garmin – 8 kom, Dobrovoljna vatrogasna društva s područja Grada Mursko
− pojasevi – 8 kompleta, Središće raspolažu sa sljedećom materijalno-tehničkom
− gurtne za sidrišta – 10 kom, opremom za sudjelovanje u velikim nesrećama i katastrofama:
− dron za potrage,
− terensko vozilo Defender, Tablica 123. Materijalno-tehnička sredstva operativnih snaga
vatrogastva
− kombi vozilo – Mercedes Sprinter,
− terensko vozilo Dacia Duster, MATERIJALNO-TEHNIČKA
− osobno vozilo – Seat Cordoba karavan, DVD
SREDSTVA
− medicinski ruksak – 2 kom, vozilo za prijevoz vatrogasaca Renault 1.6
− AVD, DCI CONFORT
− boca s kisikom – 3 kom, vatrogasno vozilo za gašenje požara Scania,
Mursko
hidraulični alat (škare, cilindri, razupore),
− suha odjela za spašavanje na vodama – 9 kom, Središće
agregat za struju, motorne pile, potopne i
− vursak – 4 kom, motorne pumpe, izolacioni aparat, detektor
− turno skije – 5 kom, plinova
− SUK rescu. Križovec malo navalno vozilo, muljna pumpa
Hrvatska gorska služba spašavanja – Stanica Čakovec navalno vozilo, kombi vozilo, pumpa,
tijekom 2020. godine provela je sljedeće aktivnosti: Peklenica agregat za struju, dišni aparat (2), ljestve,
− vježbe: 4 pokazne vježbe, zaštitna oprema
− akcije: 2 intervencije, 16 potražnih akcija, Izvor: DVD Mursko Središće, DVD Križovec, DVD Peklenica
Dobrovoljna vatrogasna društva s područja Grada Mursko Središće (KLASA: 021-05/19-01/1058, URBROJ: 2109/11-19-
Središće u 2020. godini uz redovnu djelatnost provodili su i 01/1-1).
dodatne djelatnosti uzrokovane pandemijom COVID-19, kao Postrojba civilne zaštite opće namjene Grada Mursko
što su preventivne ophodnje naseljima, nadzor i kontrola Središće postupa sukladno Operativnom postupovniku,
provođenja propisanih mjera. KLASA: 021-05/19-01/921, URBROJ: 2109/11-19-01/1-1, od
dana 23. kolovoza 2019. godine. Operativnim postupovnikom
8.2.2.4. Pravne osobe u sustavu civilne zaštite definiraju se sve pojedinosti od značaja za pripravnost,
Odlukom o određivanju pravnih osoba od interesa za sustav mobilizaciju, operativno djelovanje, demobilizaciju i završetak
civilne zaštite Grada Mursko Središće (KLASA: 021-05/18- djelovanja postrojbe civilne zaštite. Operativni postupovnik
01/316, URBROJ:2109/11-1-01/1-18-1, od dana 09. ožujka donosi načelnik Stožera.
2018. godine), određene su sljedeće pravne osobe s ciljem Pozivanje i aktiviranje postrojbe civilne zaštite opće
priprema i sudjelovanja u otklanjanju posljedica katastrofa i namjene nalaže gradonačelnik putem teklićkog sustava, putem
velikih nesreća: sredstva javnog priopćavanja ili Jedinstvenog upravnog odjela
− MURS -EKOM d.o.o., Frankopanska 8, Mursko Grada Mursko Središće.
Središće; Gradonačelnik Grada Mursko Središće je dana 01. listopada
− AUTOPRIJEVOZ - NISKOGRADNJA, vl. Branko 2019. godine donio Rješenje o imenovanju teklića za područje
Žganec, Trg braće Radić 2; Grada Mursko Središće (KLASA: 021-05/19-01/1056,
− QUADRO d.o.o., Križovec 139 D, Križovec, Mursko URBROJ: 2109/11-19-01/1-1). Teklići se imenuju za obavljanje
Središće; poslova mobilizacije snaga civilne zaštite kako bi se ovisno o
potrebama i mogućnostima mobilizacija mogla provesti na
− BLAŽON usluge građevinskom mehanizacijom, najbrži način. Postupak pozivanja korištenjem vlastitog
Martinska 106, Mursko Središće; teklićkog sustava primjenjuje se u situacijama kada telefonske
− TEKELI PROJEKT inženjering d.o.o., Marka Kovača veze nisu u funkciji.
72, Mursko Središće;
− MILENA GRADNJA d.o.o., Hlapičina 205, Mursko 8.2.2.6. Povjerenici civilne zaštite i njihovi zamjenici
Središće;
Odlukom o imenovanju povjerenika civilne zaštite Grada
− Sportska dvorana – za smještajne kapacitete. Mursko Središće, KLASA: 021-05/18-01/291, URBROJ:
Pravne osobe od interesa za sustav civilne zaštite Grada 2109/11-18-01/1-1, od 08. ožujka 2018. godine, imenovano je:
Mursko Središće raspolažu sa svim potrebnim materijalno – − za naselje Hlapičina: 3 povjerenika i 3 zamjenika
tehničkim sredstvima za sudjelovanje u mjerama i aktivnostima povjerenika,
otklanjanja posljedica velikih nesreća i katastrofa te sa
− za naselja Križovec i Peklenica: 7 povjerenika i 7
smještajnim kapacitetima za privremeno zbrinjavanje
zamjenika povjerenika,
ugroženog stanovništva.
− za naselja Mursko Središće i Štrukovec: 13 povjerenika
8.2.2.5. Postrojba civilne zaštite opće namjene i 13 zamjenika povjerenika.
Povjerenici civilne zaštite i njihovi zamjenici:
Postrojba civilne zaštite osnova je Odlukom Gradskog
vijeća o osnivanju Postrojbe civilne zaštite opće namjene Grada − sudjeluju u pripremanju građana za osobnu i uzajamnu
Mursko Središće, KLASA: 021-05/18-01/317, URBROJ: zaštitu te usklađuju provođenje mjera osobne i
2109/11-1-01/1-18-1, od dana 09. ožujka 2018. godine. uzajamne zaštite,
Postrojba civilne zaštite opće namjene Grada Mursko − daju obavijesti građanima o pravodobnom poduzimanju
Središće prema strukturi dijeli se na upravljačku skupinu i mjera civilne zaštite te javne mobilizacije radi
operativne skupine. Upravljačka skupina sastoji se od sudjelovanja u sustavu civilne zaštite,
zapovjednika i zamjenika zapovjednika. Operativna skupina − sudjeluju u organiziranju i provođenju evakuacije,
sastoji se od 8 članova. Postrojba se sastoji od 3 operativne sklanjanja, zbrinjavanja i drugih mjera civilne zaštite,
skupine. − organiziraju zaštitu i spašavanje pripadnika ranjivih
Postrojba civilne zaštite opće namjene Grada Mursko skupina,
Središće popunjena je odabirom najboljih kandidata iz − provjeravaju postavljanje obavijesti o znakovima za
kategorije građana koje su Zakonom o sustavu civilne zaštite uzbunjivanje u stambenim zgradama na području svoje
(„Narodne novine“, broj 82/15, 118/18, 31/20, 20/21) utvrđene nadležnosti i o propustima obavješćuju inspekciju
kao potencijalne baze obveznika za popunu snaga civilne civilne zaštite.
zaštite. Grad Mursko Središće je prema članku 18. Pravilnika o
mobilizaciji, uvjetima i načinu rada operativnih snaga sustava Gradonačelnik Grada Mursko Središće je dana 01. listopada
civilne zaštite („Narodne novine“, broj 69/16) u postrojbu 2019. godine donio Odluku o izmjeni Odluke o imenovanju
civilne zaštite opće namjene rasporedio 10% više pripadnika od povjerenika civilne zaštite Grada Mursko Središće (KLASA:
broja utvrđenog planom popune postrojbe. 021-05/19-01/1059, URBROJ: 2109/11-19-01/1-1).
Gradonačelnik Grada Mursko Središće je dana 01. veljače
8.2.2.7. Udruge
2019. godine donio Rješenje o rasporedu na funkciju u postrojbi
civilne zaštite opće namjene Grada Mursko Središće (KLASA: Udruge koje nemaju javne ovlasti, a od interesa su za sustav
021-05/19-01/146, URBROJ: 2109/11-19-01/1-1) kojim su civilne zaštite (npr. kinološke djelatnosti, podvodne djelatnosti,
imenovani pripadnici upravljačke i operativnih skupina. radio-komunikacijske, zrakoplovne i druge tehničke
Gradonačelnik Grada Mursko Središće je dana 01. listopada djelatnosti), pričuvni su dio operativnih snaga sustava civilne
2019. godine donio Rješenje o izmjeni Rješenja o rasporedu na zaštite koji je osposobljen za provođenje pojedinih mjera i
funkciju u postrojbi civilne zaštite opće namjene Grada Mursko aktivnosti sustava civilne zaštite, svojim sposobnostima
nadopunjuju sposobnosti temeljnih operativnih snaga te se snaga te komunikacijskih kapaciteta pripadnika, odnosno
uključuju u provođenje mjera i aktivnosti sustava civilne zaštite članova operativnih kapaciteta sustava civilne zaštite Grada
sukladno odredbama Zakona o sustavu civilne zaštite („Narodne Mursko Središće.
novine“, broj 82/15, 118/18, 21/20, 20/21) i Planu djelovanja Procjena stanja mobilnosti operativnih kapaciteta sustava
civilne zaštite jedinice lokalne samouprave.
civilne zaštite i stanje komunikacijskih kapaciteta procijenjena
Na području Grada Mursko Središće djeluju udruge građana je visokom i to posebno zbog spremnosti najvažnijih operativnih
koje su sa svojim snagama i opremom kojom raspolažu od kapaciteta od značaja za sustav civilne zaštite u cjelini.
značaja za sustav civilne zaštite. Popis udruga sadržan je u
Planu djelovanja civilne zaštite Grada Mursko Središće. 8.2.4. Analiza sustava na području reagiranja
Udruge samostalno provode osposobljavanje svojih
članova i sudjeluju u osposobljavanju i vježbama s drugim Analiza sustava na području reagiranja izradit će se za
operativnim snagama sustava civilne zaštite. svaki rizik obrađen u Procjeni rizika od velikih nesreća za
područje Grada Mursko Središće.
8.2.3. Stanje mobilnosti operativnih kapaciteta sustava
civilne zaštite i stanja komunikacijskih kapaciteta 8.2.4.1. Analiza stanja sustava civilne zaštite – potres
Procjena stanja mobilnosti operativnih kapaciteta sustava Ukupna spremnost sustava civilne zaštite Grada Mursko
civilne zaštite i stanje komunikacijskih kapaciteta procijenjeno Središće u području reagiranja u slučaju potresa prikazana je u
je na temelju postojećeg stanja transportne potpore operativnih sljedećoj tablici.
Tablica 124. Analiza sustava civilne zaštite – potres

PODRUČJE REAGIRANJA spremnost spremnost spremnost spremnost
4 3 2 1
Spremnost odgovornih i upravljačkih kapaciteta
ČELNE OSOBE
Stupanj odgovornosti x
Stupanj osposobljenosti x
Stupanj uvježbanosti x
STOŽER
KOORDINATORI NA LOKACIJI
Spremnost operativnih kapaciteta
OPERATIVNE SNAGE CRVENOG KRIŽA
Stupanj popunjenosti ljudstvom x
Stupanj spremnosti zapovjednog osoblja x
Stupanj osposobljenosti ljudstva i zapovjednog osoblja x
Stupanj opremljenosti materijalnim sredstvima i opremom x
Vrijeme mobilizacijske spremnosti/operativne gotovosti x
Samodostatnost i logistička potpora x
OPERATIVNE SNAGE HRVATSKE GORSKE SLUŽBE ZA SPAŠAVANJE
OPERATIVNE SNAGE VATROGASTVA

4 3 2 1
PRAVNE OSOBE OD INTERESA ZA SUSTAV CIVILNE ZAŠTITE
POSTROJBA CIVILNE ZAŠTITE OPĆE NAMJENE
POVJERENICI CIVILNE ZAŠTITE I NJIHOVI ZAMJENICI
UDRUGE
Stanje mobilnosti operativnih kapaciteta sustava civilne zaštite i stanja komunikacijskih kapaciteta
Transportna potpora x
Komunikacijski kapaciteti x

4 3 2 1
UDRUGE
ZBIRNO x
Za djelotvorniju provedbu mjera civilne zaštite potrebno je: kontinuirano osposobljavanje snaga civilne zaštite, opremiti vatrogasne
postrojbe sa potrebnim materijalno-tehničkim sredstvima za spašavanje u slučaju potresa, educirati stanovništvo o mogućim
opasnostima od potresa, prilikom izgradnje stambenih i poslovnih objekata poštivati mjere koje omogućavaju lokalizaciju i
ograničavanje posljedica potresa (protupotresno projektiranje).
8.2.4.2. Analiza sustava civilne zaštite – poplave

Ukupna spremnost sustava civilne zaštite u području reagiranja u slučaju poplava izazvanih izlijevanjem kopnenih vodenih tijela
na području Grada prikazana je u sljedećoj tablici.
Tablica 125. Analiza sustava civilne zaštite – poplave

4 3 2 1
ČELNE OSOBE
STOŽER

4 3 2 1
UDRUGE

4 3 2 1
UDRUGE
ZBIRNO x
Za djelotvornije provođenje mjera civilne zaštite u slučaju poplave izazvane izlijevanjem kopnenih vodenih tijela potrebno je:
osigurati pravovremeno uzbunjivanje stanovništva, provoditi edukaciju stanovništva u provođenju samozaštite i uzajamne zaštite,
opremati kadrovski i materijalno dobrovoljna vatrogasna društva, snage civilne zaštite upoznati sa njihovim zadaćama u provođenju
mjera zaštite i spašavanja, redovito ažurirati snage civilne zaštite s podacima o ljudskim i materijalnim sredstvima.
8.2.4.3. Analiza sustava civilne zaštite – epidemije i pandemije

Ukupna spremnost sustava civilne zaštite Grada u području reagiranja u slučaju epidemije i pandemija prikazana je u sljedećoj
tablici.
Tablica 126. Analiza sustava civilne zaštite – epidemije i pandemije

4 3 2 1
ČELNE OSOBE
STOŽER

4 3 2 1
UDRUGE

4 3 2 1
UDRUGE
ZBIRNO x
8.2.4.4. Analiza sustava civilne zaštite – ekstremne temperature

Ukupna spremnost sustava civilne zaštite Grada u području reagiranja u slučaju ekstremnih temperatura prikazana je u sljedećoj
tablici.
Tablica 127. Analiza sustava civilne zaštite – ekstremne temperature
4 3 2 1
ČELNE OSOBE
STOŽER
ZBIRNO x
8.2.4.5. Analiza sustava civilne zaštite – tuča

Ukupna spremnost sustava civilne zaštite Grada u području reagiranja u slučaju pojave tuče prikazana je u sljedećoj tablici.
Tablica 128. Analiza sustava civilne zaštite – tuča
4 3 2 1
ČELNE OSOBE
STOŽER
ZBIRNO x
8.2.4.6. Analiza sustava civilne zaštite – mraz

Ukupna spremnost sustava civilne zaštite Grada u području reagiranja u slučaju pojave mraza prikazana je u sljedećoj tablici.
Tablica 129. Analiza sustava civilne zaštite – mraz

4 3 2 1

4 3 2 1
ČELNE OSOBE
STOŽER
ZBIRNO x
8.2.4.7. Analiza sustava civilne zaštite – industrijske nesreće

Ukupna spremnost sustava civilne zaštite Grada u području reagiranja u slučaju industrijskih nesreća prikazana je u sljedećoj
tablici.
Tablica 130. Analiza sustava civilne zaštite – industrijske nesreće

4 3 2 1
ČELNE OSOBE

4 3 2 1
STOŽER

4 3 2 1
UDRUGE
UDRUGE
ZBIRNO x
8.2.4.8. Analiza sustava civilne zaštite – klizišta

Ukupna spremnost sustava civilne zaštite Grada u području reagiranja u slučaju pojave klizišta prikazana je u sljedećoj tablici.
Tablica 131. Analiza sustava civilne zaštite – klizišta

4 3 2 1
ČELNE OSOBE

4 3 2 1
STOŽER

4 3 2 1
UDRUGE
UDRUGE
ZBIRNO x
8.2.4.9. Analiza sustava civilne zaštite – suša
Ukupna spremnost sustava civilne zaštite Grada u području reagiranja u slučaju pojave suše prikazana je u sljedećoj tablici.
Tablica 132. Analiza sustava civilne zaštite – suša

4 3 2 1

4 3 2 1
ČELNE OSOBE
STOŽER
ZBIRNO x
8.2.5. Zaključak
Procjena ukupne spremnosti sustava civilne zaštite na području Grada Mursko Središće u području reagiranja i aktivnosti koje su
usmjerene na zaštitu svih kategorija društvene vrijednosti (život i zdravlje ljudi, gospodarstvo, društvena stabilnost i politika) koje su
potencijalno izložene velikoj nesreći, ocjenjuje se s visokom spremnošću.
Tablica 133. Analiza sustava civilne zaštite − ukupno
Vrlo niska Vrlo visoka

Niska spremnost Visoka spremnost
SUSTAV CIVILNE ZAŠTITE spremnost spremnost
4 3 2 1
PODRUČJE PREVENTIVE x
PODRUČJE REAGIRANJA x
ZBIRNo x
9. VREdNoVANJE RIZIKA Tablica 134. Vrednovanje rizika

Vrednovanje rizika posljednji je od koraka u procesu
NAJVJERoJATNIJI
procjene rizika te predstavlja osnovu za odabir mjera obrade
PoSLJEdICAMA
VREdNoVANJE
dogAĐAJ S
rizika odnosno vodi prema izradi javnih politika za smanjenje
NEŽELJENI
NAJgoRIM
MogUćIM
dogAĐAJ
rizika od velikih nesreća.
SCENARIJ
Potres 3 2 3
Poplave izazvane
izlijevanjem kopnenih 3 4 4
vodenih tijela
Epidemije i pandemije 3 4 4
Ekstremne temperature 4 4 4
Tuča 2 3 3
Mraz 1 3 2
Klizišta 2 3 3
Industrijske nesreće 2 2 2
Suša 2 3 3
Tolerirani rizici: potres, tuča, mraz, industrijske nesreće,
klizišta, suša.
Neprihvatljivi rizici: poplave izazvane izlijevanjem
Slika 15. Vrednovanje rizika - ALARP načela
kopnenih vodenih tijela, epidemije i pandemije, ekstremne
Izvor: Kriteriji za izradu smjernica koje donose čelnici temperature.
područne (regionalne) samouprave za potrebe izrade procjena
rizika od velikih nesreća na razinama jedinica lokalnih i 10. PoPIS SUdIoNIKA IZRAdE PRoCJENE RIZIKA
područnih (regionalnih) samouprava ZA PoJEdINE RIZIKE
Vrednovanje rizika je proces uspoređivanja rezultata Popis sudionika prikazuje se za svaki od identificiranih
analize rizika s kriterijima i provodi se uz primjenu ALARP rizika zasebno.
načela (As Low As Reasonably Practicable – što niže, a da je
RIZIK: Potres
razumno moguće). Rizici se razvrstavaju u tri razreda:
Koordinator: Nositelj:
1. Prihvatljive: Prihvatljivi su svi niski, za koje uz
Načelnik Stožera civilne zaštite Grada
uobičajene nije potrebno planirati poduzimanje Miljenko Štefanić
Mursko Središće
dodatnih mjera. Izvršitelji:
2. Tolerirane: Tolerirani rizici su svi: Miljenko Štefanić
a) Umjereni koji se mogu prihvatiti iz razloga što troškovi
smanjenja rizika premašuju korist/dobit; RIZIK: Poplave izazvane izlijevanjem kopnenih vodenih
tijela
b) Visoki koji se mogu prihvatiti iz razloga što je njihovo
umanjivanje nepraktično ili troškovi uvelike premašuju
korist/dobit. Siniša Tropša
Mursko Središće
3. Neprihvatljive: Neprihvatljivi rizici su svi vrlo visoki Izvršitelji:
koji se ne mogu prihvatiti, izuzev u iznimnim Siniša Tropša
situacijama.
Vrednovanje rizika se provodi u svrhu pripreme podloga za RIZIK: Epidemije i pandemije
odlučivanje o važnosti pojedinih rizika, odnosno da li će se Koordinator: Nositelj:
rizik prihvatiti ili će trebati poduzeti određene mjere kako bi se Načelnik Stožera civilne zaštite Grada
Slobodan Oluić
Mursko Središće
rizik sukcesivno umanjio. U procesu odlučivanja o daljnjim
Izvršitelji:
aktivnostima po specifičnim rizicima koriste se analize rizika i
scenariji koji su sastavni dio Procjene rizika. Slobodan Oluić
RIZIK: Ekstremne temperature RIZIK: Suša

Koordinator: Nositelj: Koordinator: Nositelj:
Načelnik Stožera civilne zaštite Grada Načelnik Stožera civilne zaštite Grada
Dolores Vrtarić Alen Šopar
Mursko Središće Mursko Središće
Izvršitelji: Izvršitelji:
Dolores Vrtarić Alen Šopar
RIZIK: Tuča 11. KARTOGRAFSKI PRIKAZ PRIJETNJI I RIZIKA

11.1. KARTE PRIJETNJI
Dolores Vrtarić
Mursko Središće 11.1.1. Poplave
Izvršitelji:
Karte prijetnji od poplava izrađene su u mjerilu 1: 50 000, a
Dolores Vrtarić ukazuju na moguće obuhvate tri specifična poplavna scenarija
na području Grada Mursko Središće:
RIZIK: Mraz – poplave male vjerojatnosti pojavljivanja,
Koordinator: Nositelj: – poplave srednje vjerojatnosti pojavljivanja,
Načelnik Stožera civilne zaštite Grada – poplave male vjerojatnosti pojavljivanja uključujući
Dolores Vrtarić
Mursko Središće poplave uslijed mogućih rušenja nasipa na većim
Izvršitelji: vodotocima te rušenje visokih brana (umjetne poplave).
Dolores Vrtarić Za izradu karata opasnosti od poplava korištene su
topografske podloge Državne geodetske uprave,
hidrometeorološke podloge Državnog hidrometeorološkog
RIZIK: Klizišta zavoda i mareografske podloge Hrvatskog hidrografskog
Koordinator: Nositelj: instituta.
Danijel Levačić 11.1.2. Klizišta
Mursko Središće
Izvršitelji: Karta prijetnji prikazuje ucrtane lokacije nekadašnjih
Danijel Levačić ugljenokopa na području svih naselja u sastavu Grada Mursko
Središće.
RIZIK: Industrijske nesreće 11.1.3. Industrijske nesreće

Karte prijetnji u slučaju industrijskih nesreća prikazuju:
Zlatko Rajf − grafički prikaz zona ugroženosti za kasnu eksploziju
Mursko Središće
najgoreg mogućeg slučaja,
Izvršitelji:
− grafički prikaz zona ugroženosti za kasnu eksploziju
Zlatko Rajf najgoreg mogućeg slučaja.
općina DONJA DUBRAVA

pojavljuju u radu tijela Općine Donja Dubrava (u daljnjem
6. tekstu: Općina).
Na temelju članka 25. stavka 1. Uredbe o uredskom Članak 2.

poslovanju („Narodne novine“ broj 75/21) i članka 45. Statuta Planom se utvrđuju klasifikacije po sadržaju i broju dosjea,
Općine Donja Dubrava („Službeni glasnik Međimurske koji proizlaze iz djelokruga rada tijela Općine, a koristit će se u
županije“ broj 9/18, 4/20 i 4/21), općinski načelnik Općine određivanju klasifikacijske oznake predmeta na pojedinim
Donja Dubrava donosi vlastitim i primljenim pismenima, kako slijedi:
Klasifikacijska
Broj dosjea
PLAN
klasifikacijskih oznaka u radu tijela Općine Donja Opis djelatnosti unutar podgrupe
oznaka
Dubrava
Članak 1. 0 DRŽAVA I DRUŠTVO, USTROJSTVO DRŽAVNE

Ovim Planom klasifikacijskih oznaka (u daljnjem tekstu: VLASTI I UPRAVA
Plan) utvrđuju se klasifikacijske oznake predmeta koji se 00 DRŽAVA I DRUŠTVO
003 DRŽAVNA IMOVINA 029-02 01 Imenovanje unutarnjih i vanjskih stručnjaka

Upravljanje i raspolaganje državnom Imenovanja i razrješenja članova radnih
003-01 01 029-03 01
imovinom skupina
LJUDSKA PRAVA I TEMELJNE 029-04 01 Ostalo
004
SLOBODE 03 UPRAVNO POSLOVANJE
004-01 01 Općenito ORGANIZACIJA, METODE I
030
006 POLITIČKE STRANKE TEHNIKE RADA
006-01 01 Političke stranke (općenito) 030-01 01 Organizacija rada i radni procesi
007 USTANOVE (OPĆENITO) 030-02 01 Telekomunikacijska oprema
007-01 01 Osnivanje, ustroj i djelatnosti ustanova 030-03 01 Uredska pomagala i strojevi
Imenovanje i razrješenje članova upravnih 030-04 01 Ostalo
007-02 01
vijeća ustanova PRIJAMNE SLUŽBE, SLUŽBE
Davanje suglasnosti na imenovanje i TJELESNE ZAŠTITE I DRUGE
007-03 01 031
razrješenje ravnatelja ustanova USLUGE, TEHNIČKI I POMOĆNI
POSLOVI, OZNAKE I OBAVIJESTI
008 INFORMIRANJE
031-01 01 Natpisne i oglasne ploče
008-01 01 Pristup informacijama
031-02 01 Usluge čišćenja i održavanja
009 ZAŠTITA OSOBNIH PODATAKA
INFORMACIJSKO-
Praćenje i provedba propisa o zaštiti 032
009-01 01 DOKUMENTACIJSKO POSLOVANJE
osobnih podataka
Dokumentacijski i informacijski poslovi i
01 DRŽAVNO UREĐENJE 032-01 01
usluge
010 GRB, ZASTAVA I HIMNA 032-02 01 Stručni časopisi
010-01 01 Grb, zastava i himna UPRAVNI POSTUPAK I UPRAVNI
034
011 USTAV, ZAKONI I DRUGI PROPISI SPOR
011-01 01 Ustav, zakoni i drugi propise 034-01 01 Opći upravni postupak
012 IZBORNI SUSTAV 035 UREDSKO POSLOVANJE
012-01 01 Provedba izbora Donošenje plana klasifikacijskih oznaka i
035-01 01
plana brojčanih oznaka
012-02 01 Financiranje političkih aktivnosti
035-02 01 Postupanje s pismenima
REFERENDUM I DRUGI OBLICI
SUDJELOVANJA GRAĐANA U 035-03 01 Evidencije i obrasci
013 OBAVLJANJU DRŽAVNE VLASTI UPRAVLJANJE DOKUMENTARNIM
036
I LOKALNE I PODRUČNE GRADIVOM
(REGIONALNE) SAMOUPRAVE Čuvanje, zaštita, obrada, vrednovanje,
Referendum i drugi oblici osobnog 036-01 01 odabiranje, pretvorba, korištenje
013-01 01
sudjelovanja građana dokumentarnog gradiva
013-02 01 Savjetovanje sa zainteresiranom javnošću 036-02 01 Izlučivanje dokumentarnog gradiva
013-03 01 Ostalo Predaja arhivskog gradiva nadležnom
036-03 01
016 NACIONALNE MANJINE arhivu
036-04 01 Ostalo
016-01 01 Prava nacionalnih manjina
038 PEČATI, ŽIGOVI I ŠTAMBILJI
02 TIJELA DRŽAVNE VLASTI I DRUGA
JAVNOPRAVNA TIJELA Odobrenja za izradu pečata i žigova s
038-01 01
grbom Republike Hrvatske
022 VLADA REPUBLIKE HRVATSKE
038-02 01 Upotreba, čuvanje i uništavanje
022-01 01 Poslovi i ovlasti Vlade Republike Hrvatske
038-03 01 Izrada štambilja
023 TIJELA DRŽAVNE UPRAVE
04 UPRAVNI, INSPEKCIJSKI I DRUGI NADZORI U
Ustrojavanje, utvrđivanje djelokruga tijela JAVNOPRAVNIM TIJELIMA
023-01 01
državne uprave
NADZOR NAD ZAKONITOŠĆU
JEDINICE LOKALNE I PODRUČNE 040
024 AKATA
(REGIONALNE) SAMOUPRAVE
Nadzor zakonitosti općih i pojedinačnih
024-01 01 Poslovi županije 040-01 01
akata
024-02 01 Poslovi općinskog načelnika 041 NADZOR NAD ZAKONITOŠĆU RADA
024-03 01 Poslovi Jedinstvenog upravnog odjela Nadzor zakonitosti i načina rada tijela
041-01 01
024-04 01 Poslovi Općinskog vijeća općine
RADNA TIJELA U SASTAVU UNUTARNJE KONTROLE U JAVNOM
029 042
JAVNOPRAVNIH TIJELA SEKTORU I REVIZIJA
Osnivanje povjerenstava, radnih skupina i Sustav unutarnjih kontrola u javnom
029-01 01 042-01 01
drugih radnih tijela sektoru
042-02 01 Unutarnja revizija 119-02 01 Ocjenjivanje

042-03 01 Revizija (općenito) 12 PLAĆE
042-04 01 Ostalo 120 STJECANJE PLAĆE
043 UPRAVNA INSPEKCIJA Utvrđivanje plaće, raspoređivanje i
120-01 01
043-01 01 Poslovi inspekcijskog nadzora raspodjela plaća
05 PREDSTAVKE, MOLBE, PRIJEDLOZI I PRITUŽBE 120-02 01 Dodaci na plaću
PREDSTAVKE I PRITUŽBE NA RAD OSTALA PRIMANJA PO OSNOVI
050 121
JAVNOPRAVNIH TIJELA RADA
050-01 01 Predstavke i pritužbe 121-01 01 Dnevnica
06 ODLIKOVANJA, JAVNE NAGRADE I PRIZNANJA 121-02 01 Naknada za prijevoz na posao i s posla
061 JAVNE NAGRADE I PRIZNANJA 121-03 01 Naknada za topli obrok
061-01 01 Javne nagrade i priznanja 121-04 01 Regres za godišnji odmor
07 VJERSKE ZAJEDNICE 121-05 01 Pomoć u slučaju smrti
ODNOS DRŽAVE I VJERSKIH 121-06 01 Jubilarne nagrade
070
ZAJEDNICA 121-07 01 Otpremnina
070-01 Vjerske zajednice (općenito) 13 STRUČNO USAVRŠAVANJE I OSPOSOBLJAVANJE
08 DUŽNOSNICI 130 TEČAJEVI, SAVJETOVANJA I
DUŽNOSNICI U JEDINICAMA STRUČNA PUTOVANJA
081 LOKALNE I PODRUČNE 130-01 01 Tečajevi, savjetovanja i stručna putovanja
(REGIONALNE) SAMOUPRAVE
132 VJEŽBENICI, PRIPRAVNICI I
Prava i obveze dužnosnika u jedinicama STRUČNA PRAKSA
081-01 01
lokalne i područne (regionalne) samouprave
132-01 01 Vježbenici
1 RAD I RADNI ODNOSI
132-02 01 Stručno osposobljavanje
10 ZAPOŠLJAVANJE
103 USMJERAVANJE U ZANIMANJA 132-03 01 Stručna praksa
103-01 01 Profesionalna orijentacija 133 DRŽAVNI, STRUČNI I PRAVOSUDNI
ISPITI
11 RADNI ODNOSI
133-01 01 Državni ispit
110 ZAPOSLENI U JAVNOM SEKTORU
14 MIROVINSKO I INVALIDSKO OSIGURANJE
Prava i obaveze zaposlenih u javnom
110-01 01 140 MIROVINSKO OSIGURANJE
sektoru (općenito)
ZASNIVANJE I PRESTANAK 140-01 Općenito (rješenje o mirovini, podaci o
01
RADNOG ODNOSA, PRIJAM U MIO)
112 SLUŽBU I PRESTANAK SLUŽBE, 143 DOPLATAK ZA DJECU
UGOVOR O DJELU, DOPUNSKI RAD 143-01 01 Priznavanje prava na doplatak
I OSTALO
15 SINDIKATI, UDRUGE POSLODAVACA I
112-01 01 Općenito KOLEKTIVNI UGOVORI
RADNO VRIJEME, ODMORI, 150 SINDIKATI
113 DOPUSTI I BOLOVANJA,
OBUSTAVE RADA 150-01 01 Ostalo
113-01 01 Radno vrijeme 2 UNUTARNJI POSLOVI
20 NACIONALNA SIGURNOST
113-02 01 Godišnji odmori
200 NACIONALNA SIGURNOST
113-03 01 Bolovanja
200-01 01 Poslovi sigurnosti
RADNI SPOROVI, MATERIJALNA I
114 21 JAVNA SIGURNOST
DISCIPLINSKA ODGOVORNOST
114-01 01 Radni sporovi 210 UPRAVA POLICIJE
114-02 01 Disciplinska odgovornost i postupak 210-01 01 Javna okupljanja
114-03 01 Materijalna odgovornost 23 OSTALI UNUTARNJI POSLOVI
115 ZAŠTITA NA RADU 230 ORGANIZACIJE CIVILNOG
DRUŠTVA
115-01 01 Zaštita na radu
230-01 01 Udruge (općenito)
117 RADNI STAŽ
231 JAVNA OKUPLJANJA
117-01 01 Minuli rad
231-01 01 Najava okupljanja, osiguranja i ostalo
117-02 01 Evidencije o radnom stažu
24 SUSTAV CIVILNE ZAŠTITE
UPRAVLJANJE LJUDSKIM
119 POTENCIJALIMA, OCJENJIVANJE I 240
CIVILNA ZAŠTITA
OSTALO
119-01 01 Upravljanje ljudskim potencijalima 240-01 01 Mjere i aktivnosti u sustavu civilne zaštite
240-02 01 Stožeri civilne zaštite 330-01 01 Trgovina na veliko i malo

240-03 01 Operativne snage sustava civilne zaštite 333 OPSKRBA
240-04 01 Obuka i vježbe 333-01 01 Robne zalihe
INSPEKCIJSKI NADZOR U 334 TURIZAM
242
PODRUČJU CIVILNE ZAŠTITE
334-01 01 Razvoj i investicije
242-01 01 Nadzori
334-02 01 Turistička djelatnost
242-02 01 Inspekcijski poslovi
335 UGOSTITELJSTVO
242-03 01 Ostalo
335-01 01 Ugostiteljska djelatnost
246 ZAŠTITA I SPAŠAVANJE
337 ZAŠTITA POTROŠAČA
246-01 01
Sustav zaštite i spašavanja građana
337-01 01 Poslovi vezani uz zaštitu potrošača
Osposobljavanje i usavršavanje sudionika
246-02 01 zaštite i 34 PROMET I KOMUNIKACIJE
spašavanja 340 CESTOVNI PROMET
25 VATROGASTVO Izgradnja i održavanje cestovne
340-01 01
USTROJAVANJE, OSNIVANJE I infrastrukture
250 RAD VATROGASNIH POSTROJBI I 340-02 01 Sigurnost u cestovnom prometu
VATROGASNIH ORGANIZACIJA
340-03 01 Prijevoznička djelatnost
250-01 01 Način ustrojavanja
ELEKTRONIČKE KOMUNIKACIJE I
Obveze i osnivanje vatrogasnih postrojbi i 344
250-02 01 POŠTANSKE USLUGE
organizacija
344-01 01 Poštanske usluge
250-03 01 Suglasnost za imenovanje zapovjednika
345 RIJEČNI PROMET
INSPEKCIJSKI NADZOR U SUSTAVU
254 345-01 01 Promet u unutarnjim vodama
VATROGARSTVA
254-01 01 Inspekcijski nadzori 35 PROSTORNO UREĐENJE, ZAŠTITA OKOLIŠA I
3 GOSPODARSTVO PRIRODE
30 GOSPODARSKI SUSTAV I EKONOMSKA POLITIKA 350 PROSTORNO UREĐENJE
302 GOSPODARSKI RAZVOJ 350-01 01 Prostorni planovi
302-01 01 Programi razvoja 351 ZAŠTITA OKOLIŠA
31 INDUSTRIJA, RUDARSTVO I PODUZETNIŠTVO 351-01 01 Mjere zaštite okoliša i održivi razvitak
310 INDUSTRIJA I RUDARSTVO 351-02 01 Studije utjecaja na okoliš
310-01 01 Industrija 351-03 01 Gospodarenje otpadom
310-02 01 Elektroprivreda 351-04 01 Poslovi inspekcije zaštite okoliša
310-03 01 Ostalo 352 ZAŠTITA PRIRODE
32 POLJOPRIVREDA, ŠUMARSTVO, 352-01 01 Mjere zaštite i očuvanja prirode
VETERINARSTVO, LOVSTVO, RIBARSTVO, VODNO
GOSPODARSTVO I ZAŠTITA MORA TE STOČARSTVO 352-02 01 Studije utjecaja na ekološku mrežu
320 POLJOPRIVREDA 352-03 01 Poslovi inspekcije zaštite prirode
320-01 01 Poljoprivredno zemljište 36 GRADITELJSTVO, KOMUNALNI POSLOVI,
PROCJENA VRIJEDNOSTI NEKRETNINA I
320-02 01 Potpore u poljoprivredi
ENERGETSKA UČINKOVITOST U ZGRADARSTVU
321 ŠUMARSTVO
360 POSLOVI U GRADITELJSTVU
321-01 01 Šume i šumsko zemljište
360-01 01 Mjere gospodarske politike
VETERINARSTVO I ZAŠTITA
322 361 GRADNJA GRAĐEVINA I OBNOVA
ŽIVOTINJA
322-01 01 Zdravlje životinja 361-01 01 Gradnja građevina
323 LOVSTVO 361-02 01 Građevinska dozvola
323-01 01 Lovišta i lovna područja 361-03 01 Uporabna dozvola
324 RIBARSTVO 361-04 01 Legalizacija
324-01 01 Slatkovodno ribarstvo 362 GRAĐEVINSKA INSPEKCIJA
VODNO GOSPODARSTVO I ZAŠTITA 362-01 01 Poslovi građevinske inspekcije
325
MORA 363 KOMUNALNI POSLOVI
325-01 01 Zaštita od štetnog djelovanja voda
363-01 01 Komunalne djelatnosti
Doprinosi i naknade u vodnom
325-02 01 363-02 01 Komunalna naknada
gospodarstvu
363-03 01 Komunalno redarstvo
33 TRGOVINA, UGOSTITELJSTVO I TURIZAM 363-04 01 Komunalni doprinos
330 UNUTARNJA TRGOVINA 363-05 01 Komunalna inspekcija
PROCJENA VRIJEDNOSTI 43 DOHOCI KORISNIKA PRORAČUNSKIH

364
NEKRETNINA SREDSTAVA
364-01 01 Procjena tržišne vrijednosti nekretnina POSLOVANJE KORISNIKA
432
37 STAMBENO GOSPODARSTVO, STAMBENO PRORAČUNA
ZBRINJAVANJE I STAMBENI ODNOSI 432-01 01 Procedure o blagajničkom poslovanju
370 STAMBENA POLITIKA 45 NOVČANI I KREDITNI SUSTAV
Stanovi za službene potrebe, stanovi na 450 BANKARSTVO
370-01 01
korištenju 450-01 01 Banke
372 POSLOVNI PROSTOR 450-02 01 Zajmovi i krediti
372-01 01 Prostori koje koriste javnopravna tijela 453 POSLOVI OSIGURANJA
38 GOSPODARSKA DOGAĐANJA, PROMIDŽBA I 453-01 01 Osiguranje i reosiguranje
MARKETING
47 KONTROLA FINANCIJSKOG POSLOVANJA
380 GOSPODARSKA DOGAĐANJA
470 FINANCIJSKI NADZOR
380-01 01 Domaća gospodarska događanja
470-01 01 Financijska revizija
39 ENERGETIKA 470-02 01 Proračunski nadzor
ISTRAŽIVANJA U PODRUČJU 470-03 01 Fiskalna odgovornost
390
ENERGETIKE
470-04 01 Financijska inspekcija
390-01 01 Istraživanja iz područja električne energije
5 ZDRAVSTVO, SOCIJALNA ZAŠTITA, BRANITELJI,
4 FINANCIJE DEMOGRAFIJA I OBITELJ
40 FINANCIJE (OPĆENITO) 50 ZDRAVSTVENA ZAŠTITA I ZDRAVSTVENO
FINANCIJSKO – PLANSKI OSIGURANJE
400
DOKUMENTI ZDRAVSTVENA ZAŠTITA
500
400-01 01 Proračun (OPĆENITO)
400-02 01 Financijski planovi 500-01 01 Sustav zdravstvene zaštite
400-03 01 Periodični obračuni 51 ZDRAVSTVENE USTANOVE
400-04 01 Financijski izvještaji 510 ZDRAVSTVENE USTANOVE
400-05 01 Planovi nabave 510-01 01 Domovi zdravlja
KNJIGOVODSTVENO – 55 SOCIJALNA SKRB
401
RAČUNOVODSTVENO POSLOVANJE 550 SOCIJALNA SKRB (OPĆENITO)
401-01 01 Računi 550-01 01 Potrebe u socijalnoj skrbi
402 FINANCIRANJE 550-02 01 Hrvatski crveni križ
402-01 01 Financiranje gospodarskih djelatnosti 56 ZAŠTITA HRVATSKIH BRANITELJA, VOJNIH
402-02 01 Financiranje iz proračuna INVALIDA I ŽRTAVA RATA
402-03 01 Fondovi 560 EVIDENCIJE KORISNIKA
403 KREDITIRANJE 560-01 01 Evidencija hrvatskih branitelja
403-01 01 Krediti 564 SPOMEN-OBILJEŽJA
403-02 01 Jamstva 564-01 01 Spomen obilježja
UPRAVLJANJE IMOVINOM I 6 OBRAZOVANJE, ZNANOST, KULTURA, SPORT I
406 RAZVOJ DIGITALNOG DRUŠTVA
NABAVLJANJE IMOVINE
60 OBRAZOVANJE
406-01 01 Javna nabava
601 PREDŠKOLSKI ODGOJ
406-02 01 Inventure
Osnivanje i rad ustanova predškolskog
406-03 01 Upravljanje nekretninama i pokretninama 601-01 01
odgoja
41 JAVNE FINANCIJE OSNOVNO, SREDNJE I VISOKO
602
410 POREZI I TROŠARINE ŠKOLSTVO
410-01 01 Porez na potrošnju 602-01 01 Osnovno obrazovanje
410-02 01 Porez na korištenje javnih površina 602-02 01 Srednje obrazovanje
NAPLAĆIVANJE POREZA, 604 STIPENDIRANJE
415
DOPRINOSA I DRUGIH OBVEZA 604-01 01 Dodjela stipendija i kredita
415-01 01 Naplaćivanje poreza, doprinosa, pristojbi 61 KULTURA
415-02 01 Ovrhe 610 MANIFESTACIJE I KOMEMORACIJE
42 JAVNI RASHODI
610-01 01 Kulturne manifestacije
DONACIJE, SUBVENCIJE I
421 HUMANITARNA POMOĆ KULTURNO I UMJETNIČKO
611
421-01 01 Donacije STVARALAŠTVO
611-01 01 Glazbena i glazbeno-scenska djelatnost IMOVINSKO-PRAVNI POSLOVI

612 ZAŠTITA KULTURNE BAŠTINE 945 U VEZI S POLJOPRIVREDNIM
ZEMLJIŠTEM
Zaštita kulturnih dobara i spomenika
612-01 01 945-01 01 Prijenos u državno vlasništvo
kulture
945-02 01 Prenamjena poljoprivrednog zemljišta
62 SPORT
95 STATISTIKA
620 SPORT (OPĆENITO)
950 ORGANIZACIJA I METODE
620-01 01 Sport (općenito)
950-01 01 Statistička istraživanja
620-02 01 Sportske organizacije
958 OSTALE STATISTIKE
64 ZNANOST
958-01 01 Ostale statistike
644 ISTRAŽIVAČKO-RAZVOJNI RAD
98 FONDOVI EUROPSKE UNIJE
644-01 01 Istraživačko – razvojni projekti
DODJELA BESPOVRATNIH
65 INFORMATIKA I DIGITALNO DRUŠTVO 983
SREDSTAVA
650 INFORMATIKA Sklapanje ugovora o dodjeli za dodjelu
983-01 01
650-01 01 Informatička oprema bespovratnih sredstava
7 PRAVOSUĐE
Članak 3.
74 OSTALO IZ PRAVOSUDNOG SUSTAVA
740 PRAVOSUDNI SUSTAV-OPĆENITO Općina će u uredskom poslovanju iz svog djelokruga
koristiti brojčanu oznaku: 2109-5, sukladno obavijesti o
740-01 01 Parnični postupak
brojčanoj oznaci Ministarstva pravosuđa i uprave s Popisom
740-02 01 Nasljeđivanje brojčanih oznaka.
740-03 01 Uknjižba nekretnina u državnom vlasništvu
740-04 01 Upis u sudski registar Članak 4.
9 VANJSKI I EUROPSKI POSLOVI, REGIONALNI Ovaj Plan stupa na snagu 1. siječnja 2023. godine, a objavit
RAZVOJ, GEODETSKI I KATASTARSKI POSLOVI, će se u “Službenom glasniku Međimurske županije”.
FONDOVI EUROPSKE UNIJE I OSTALO POSLOVI Danom stupanja na snagu Plana, prestaje važiti Plan
90 EUROPSKI POSLOVI klasifikacijskih oznaka i brojčanih oznaka stvaratelja i
KORIŠTENJE SREDSTAVA primalaca akata Općine Donja Dubrava za 2022. godinu
901
EUROPSKE UNIJE (KLASA: 022-05/21-01/01, URBROJ: 2109/05-21-70) od
Strateški i operativni dokumenti i programi 31.12.2021.
901-01 01
za korištenje sredstava EU
92 GEOFIZIKA NAČELNIK OPĆINE DONJA DUBRAVA
HIDROMETEOROLOŠKA KLASA: 024-02/22-01/01

920 URBROJ: 2109-5-22-37
DJELATNOST
920-01 01 Hidrologija Donja Dubrava, 26. rujna 2022.
921 SEIZMOLOŠKA DJELATNOST
921-01 01 Potresi NAČELNIK
Marijan Varga, v.r.
93 GEODETSKO – KATASTARSKI POSLOVI
KATASTAR ZEMLJIŠTA I KATASTAR
932
NEKRETNINA
Praćenje i utvrđivanje promjena te 7.
932-01 01
rješavanje o promjenama na zemljištu
Na temelju članka 27. stavka 5. Uredbe o uredskom
932-02 01 Katastarska izmjera poslovanju („Narodne novine“ broj 75/21) te članka 45. Statuta
932-03 01 Izrada geodetskih elaborata Općine Donja Dubrava („Službeni glasnik Međimurske
94 IMOVINSKO - PRAVNI ODNOSI županije“ broj 9/18, 4/20 i 4/21) općinski načelnik Općine
Donja Dubrava, dana 26.09.2022. godine, donosi
IMOVINA U DRŽAVNOM
VLASNIŠTVU I VLASNIŠTVU
940
JEDINICA LOKALNE I PODRUČNE PLAN
(REGIONALNE) SAMOUPRAVE brojčanih oznaka ustrojstvenih jedinica i službenih osoba
940-01 01 Rješavanje imovinskopravnih odnosa Općine Donja Dubrava
940-02 01 Uknjižba prava vlasništva
944 GRAĐEVINSKO ZEMLJIŠTE
Članak 1.
944-01 01 Prodaja, zakup i pravo građenja
Planom brojčanih oznaka ustrojstvenih jedinica i službenih
Dobrovoljna predaja u posjed jedinicama osoba Općine Donja Dubrava (u daljnjem tekstu: Plan) utvrđuju
944-02 01 se brojčane oznake po ustrojstvenim jedinicama i po službenim
lokalne i područne (regionalne) samouprave
osobama u Općini Donja Dubrava.
Članak 2. Odbor za poljoprivredu 2109-5-03/7

Riječi i pojmovi koji imaju rodno značenje, a korišteni su u (i Povjerenstvo za
Planu u muškom rodu, uporabljeni su neutralno i odnose se procjenu od elementarnih
jednako na muški i ženski rod. nepogoda)
Odbor za zaštitu okoliša, 2109-5-03/8
Članak 3. uređenje mjesta i groblja
Općina Donja Dubrava u uredskom poslovanju iz Odbor za kulturu, sport 2109-5-03/9
samoupravnog djelokruga koristit će brojčanu oznaku 2109-5, i udruge
dodijeljenu u skladu s odredbom članka 66. Uredbe o uredskom Odbor za informiranje i 2109-5-03/10
poslovanju. obrazovanje
Odbor za općinsko 2109-5-03/11
Članak 4. poslovanje, popis birača
Brojčane oznake ustrojstvenih jedinica i službenih osoba u i dodjelu priznanja
Općini Donja Dubrava određuju se kako slijedi: Odbor za provedbu 2109-5-03/12
natječaja
Brojčana Brojčana
Naziv ustrojstvene oznaka oznaka Odbor za socijalna 2109-5-03/13
Red. pitanja i zdravstvo
jedinice/službenih ustro- ustrojstvene
broj
osoba jstvene jedinice i Odbor za turizam, 2109-5-03/14
jedinice službenika prekograničnu suradnju i
1. Izvršno tijelo 01 2109-5-01 fondove EU
2. Jedinstveni upravni 2109-5-02
Članak 5.
odjel općine Donja 02
Dubrava Ovaj Plan brojčanih oznaka stupa na snagu danom
3. Predstavničko tijelo 2109-5-03 donošenja, a objavit će se na Internet stranicama Općine Donja
općine Donja Dubrava Dubrava.
Predsjednik općinskog 2109-5-03/1 Danom stupanja na snagu Plana prestaje važiti Rješenje o
vijeća brojčanom označavanju ustrojstvenih cjelina u Općini Donja
Dubrava (KLASA: 022-05/18-01/01, URBROJ: 2109/05-18-
Zamjenik predsjednika 2109-5-03/2
01/07) od 08. veljače 2018. godine.
Općinskog vijeća
03
Mandatna komisija 2109-5-03/3 NAČELNIK OPĆINE DONJA DUBRAVA
Komisija za izbor i 2109-5-03/4
KLASA: 024-02/22-01/01
imenovanja
URBROJ: 2109-5-22-38
Komisija za statut, 2109-5-03/5 Donja Dubrava, 07. listopada 2022.
Poslovnik i propise
Odbor za gospodarstvo 2109-5-03/6
NAČELNIK
Marijan Varga, v.r.
općina MALA SUBOTICA

AKTI OPĆINSKOG NAČELNIKA Članak 1.
Ovom Odlukom određuje se visina osnovice za obračun
6. plaće službenika i namještenika u Jedinstvenom upravnom
Na temelju članka 9. Zakona o plaćama u lokalnoj i odjelu Općine Mala Subotica u visini od 5.141,00 kn koji se
područnoj (regionalnoj) samoupravi („Narodne novine“ broj primjenjuje od 01.11.2022. godine za obračun plaća za listopad
28/10), članka 43. Statuta Općine Mala Subotica („Službeni 2022. godine.
glasnik Međimurske županije“ broj 12/15, 2/18, 3/20, 5/21,
8/22) te članka 34. stavka 2. i 6. Pravilnika o unutarnjem redu Članak 2.
Jedinstvenog upravnog odjela Općine Mala Subotica („Službeni Ova Odluka stupa na snagu dan nakon objave u „Službenom
glasnik Međimurske županije“ broj 16/19, 5/20, 1/22, 6/22), glasniku Međimurske županije“.
općinski načelnik Općine Mala Subotica dana 28.10.2022.
godine, donio je NAČELNIK OPĆINE MALA SUBOTICA
KLASA: 024-02/22-01/10
ODLUKU URBROJ: 2109-10-02-22-1
o osnovici za obračun plaća službenika Mala Subotica, 28. listopada 2022. godine
i namještenika u Jedinstvenom upravnom odjelu Općine NAČELNIK
Mala Subotica Valentino Škvorc, dipl.ing.geoteh., v.r.
općina PODTUREN
AKTI OPĆINSKOG NAČELNIKA NAČELNIK
Perica Hajdarović, mag.ing.mech., v.r.
3.
Na temelju članka 9. stavka 2. Zakona o plaćama u lokalnoj
i područnoj (regionalnoj) samoupravi („Narodne novine“ broj 4.
28/10) i članka 44. Statuta Općine Podturen („Službeni glasnik
međimurske županije“ broj 8/21), općinski načelnik Općine Na temelju članka 4. stavak 3. Zakona o službenicima i
Podturen dana 31.10.2022. godine donosi namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi
(„Narodne novine“ br. 86/08, 66/11, 4/18 i 112/19) i članka 52.
Statuta Općine Podturen („Službeni glasnik Međimurske
ODLUKU županije“, br. 8/21), općinski načelnik Općine Podturen dana
o osnovici za obračun plaće službenika i namještenika u 31.10.2022. godine donosi
Jedinstvenom upravnom odjelu Općine Podturen
ODLUKU
Članak 1. o II. izmjeni i dopuni Pravilnika o unutarnjem redu

Jedinstvenog upravnog odjela Općine Podturen
Odlukom o osnovici za obračun plaće službenika i
namještenika u Jedinstvenom upravnom odjelu Općine
Podturen (u daljnjem tekstu: Odluka) određuje se osnovica za Članak 1.
obračun plaće službenika i namještenika u Jedinstvenom
upravnom odjelu Općine Podturen (u daljnjem tekstu: U Pravilniku o unutarnjem redu Jedinstvenog upravnog
Jedinstveni upravni odjel). odjela Općine Podturen („Službeni glasnik Međimurske
županije“ br. 10/19) u članku 39. dodaje se stavak 2. koji glasi:
Članak 2. „Službeniku i namješteniku zaposlenom u Jedinstvenom
upravnom odjelu utvrđuje se pravo na isplatu novčane paušalne
Osnovica za obračun plaće službenika i namještenika u naknade za podmirenje troškova prehrane u iznosu od 400,00
Jedinstvenom upravnom odjelu Općine Podturen utvrđuje se u kuna mjesečno.“
iznosu od 6.663,47 kuna.
Članak 2.
Članak 3.
U ostalim dijelovima Pravilnik ostaje nepromijenjen.
Stupanjem na snagu ove Odluke prestaje važiti Odluka o
osnovici za obračun plaće službenika i namještenika u
Članak 3.
Jedinstvenom upravnom odjelu Općine Podturen objavljene u
„Službenom glasniku Međimurske županije“ br. 7/22. Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u
„Službenom glasniku Međimurske županije“.
Članak 4.
NAČELNIK OPĆINE PODTUREN
Ova Odluka stupa na snagu prvog dana od dana objave u
„Službenom glasniku Međimurske županije“. KLASA: 022-05/19-01/11
URBROJ: 2109-13-02-22-3
NAČELNIK OPĆINE PODTUREN Podturen, 31. listopada 2022.
KLASA: 120-01/22-01/03
URBROJ: 2109/13-02-22-01 NAČELNIK
Podturen, 31. listopada 2022. Perica Hajdarović, mag.ing.mech., v.r.

AKTI SKUPŠTINE DRUŠTVA
Društva MEĐIMURSKE VODE d.o.o. na svojoj sjednici
održanoj dana 27.10.2022. godine donosi sljedeću
2.
Na temelju čl. 23. Zakona o vodnim uslugama (NN
66/2019) te čl. 25. Društvenog ugovora za Međimurske vode ODLUKU
d.o.o. za javnu vodoopskrbu i javnu odvodnju, Skupština o cijeni vodnih usluga
I. Sivica), Općina Selnica (naselja Bukovec, Donji Koncovčak,

Donji Zebanec, Gornji Zebanec, Merhatovec, Plešivica,
Ovom se Odlukom određuju vrste vodnih usluga koje se
pružaju na vodoopskrbnom području i području aglomeracije, Praporčan, Selnica, Zavešćak, Zebanec Selo), Općina Sveta
visina cijene (tarifa vodne usluge), način obračuna i plaćanje Marija (naselja Donji Mihaljevec i Sveta Marija), Općina Sveti
usluge i iskaz javnih davanja koja se obračunavaju i plaćaju uz Juraj na Bregu (naselja Dragoslavec, Frkanovec, Okrugli Vrh,
cijenu vodnih usluga. Pleškovec dio, Vučetinec dio i Zasadbreg dio), Općina Sveti
Martin na Muri (Brezovec, Čestijanec, Gornji Koncovčak,
Uslužno područje javnog isporučitelja vodnih usluga
Međimurske vode d.o.o. Čakovec je područje Međimurske Gradišćak, Grkavešćak, Jurovčak, Jurovec, Kaplešćak, Lapšina,
županije. Marof, Sveti Martin na Muri, Toplice Sveti Martin, Vrhovljan i
Žabnik), Općina Štrigova (Banfi, Grabrovnik, Jalšovec,
II. Leskovec, Prekopa, Robadje, Stanetinec, Sveti Urban, Štrigova
i Železna Gora) i Općina Vratišinec (naselja Gornji Kraljevec i
Vodna usluga javne vodoopskrbe pruža se korisnicima Vratišinec).
vodnih usluga u sljedećim jedinicama lokalne samouprave:
U razdoblju valjanosti ove Odluke, a po završetku izgradnje
Grad Čakovec, Grad Prelog, Grad Mursko Središće, Općina
aglomeracija Mursko Središće i Donja Dubrava u naseljima
Kotoriba, Općina Donji Kraljevec, Općina Donji Vidovec,
pripadnih aglomeracija, pružat će se usluga javne odvodnje s
Općina Donja Dubrava, Općina Goričan, Općina Sveta Marija,
uslugom pročišćavanja otpadnih voda.
Općina Orehovica, Općina Mala Subotica, Općina Šenkovec,
Općina Vratišinec, Općina Pribislavec, Općina Belica, Općina
Domašinec, Općina Dekanovec, Općina Podturen, Općina V.
Strahoninec, Općina Nedelišće, Općina Selnica, Općina Sveti Tarifa vodnih usluga za korisnike: domaćinstva, ustanove i
Juraj na Bregu, Općina Štrigova, Općina Gornji Mihaljevec, udruge, kao i za druge korisnike vodnih usluga koji nisu
Općina Sveti Martin na Muri. korisnici iz točke VI. ove Odluke, određuje se kako slijedi:
III. Fiksni dio osnovne cijene vodnih usluga:

1.1. usluge javne vodoopskrbe, skupljanja i
Vodna usluga javne odvodnje sa pročišćavanjem otpadnih pročišćavanja 31,57 kn/mjesečno
voda, pruža se korisnicima vodnih usluga na područjima 1.2. usluge javne vodoopskrbe i skupljanja
aglomeracija Čakovec, Donji Kraljevec te Podturen i to u otpadnih voda 26,00 kn/mjesečno
sljedećim jedinicama lokalne samouprave:
1.3. usluga javne vodoopskrbe 16,55 kn/mjesečno
Grad Čakovec, Grad Prelog (za naselje Čehovec), Općina 1.4. usluge skupljanja otpadnih voda i
Nedelišće, Općina Strahoninec, Općina Šenkovec, Općina pročišćavanja 15,02 kn/mjesečno
Pribislavec, Općina Sveti Juraj na Bregu, Općina Donji 1.5. usluga skupljanja otpadnih voda 9,45 kn/mjesečno
Kraljevec i Općina Podturen (za naselje Podturen). Varijabilni dio osnovne cijene vodnih usluga:
Vodna usluga javne odvodnje bez pročišćavanja otpadnih 1. osnovna cijena vodne usluge javne
voda pruža se korisnicima vodnih usluga u sljedećim naseljima: vodoopskrbe 5,56 kn/m3
Mursko Središće, Kotoriba i Vratišinec. 2. osnovna cijena vodne usluge skupljanja
U razdoblju valjanosti ove Odluke, a po završetku izgradnje otpadnih voda 1,59 kn/m3
aglomeracija Mursko Središće i Donja Dubrava usluga javne 3. osnovna cijena vodne usluge pročišćavanja otpadnih
odvodnje s uslugom pročišćavanja otpadnih voda će se pružati voda 1,77 kn/m3
i u sljedećim jedinicama lokalne samouprave: 4. cijena vodne usluge javne vodoopskrbe koju plaćaju
Grad Mursko Središće, Općina Vratišinec, Općina Sveti socijalno ugroženi građani za količinu isporučene vode
Martin na Muri, Općina Selnica (dio) te Grad Prelog, Općina nužne za osnovne potrebe kućanstva 3,34 kn/m3
Donja Dubrava, Općina Donji Vidovec, Općina Sveta Marija i Količina vode nužne za osnovne potrebe domaćinstva
Općina Kotoriba. iznosi 5 m3/mjesečno, po domaćinstvu.
Za količinu vode iz prethodnog stavka, socijalno ugroženim
IV. građanima, određuje se:
Usluga pražnjenja i odvoza komunalnih otpadnih voda iz - osnovna cijena vodne usluge skupljanja
individualnih sustava odvodnje pruža se na području sljedećih otpadnih voda 0,95 kn/m3
jedinica lokalne samouprave: Grad Mursko Središće (naselja - osnovna cijena vodne usluge pročišćavanja
Hlapičina, Križovec, Peklenica i Štrukovec), Grad Prelog otpadnih voda 1,06 kn/m3
(naselja Cirkovljan, Čukovec, Draškovec, Hemuševec, Za socijalno ugrožene građane fiksni dio osnovne cijene
Oporovec, Otok), Općina Belica (naselja Belica i Gardinovec), vodnih usluga iznosi 60% fiksnog iznosa iz ove točke, podtočka
Općina Dekanovec (naselje Dekanovec), Općina Domašinec 1., ovisno o pruženoj usluzi.
(naselja Domašinec i Turčišće), Općina Donja Dubrava (naselje
Socijalno ugroženi stanovnik je osoba koja sukladno
Donja Dubrava), Općina Donji Vidovec (naselje Donji
Vidovec), Općina Goričan (naselje Goričan), Općina Gornji propisima kojima se uređuje socijalna skrb ima pravo na
Mihaljevec (naselja Badličan, Bogdanovec, Dragoslavec Breg, naknadu za troškove stanovanja, a njihov popis, jedinica
Dragoslavec Selo, Gornja Dubrava, Gornji Mihaljevec, lokalne samouprave dostavlja javnom isporučitelju vodnih
Martinuševec, Preseka, Prhovec, Tupkovec, Vugrišinec i usluga najkasnije do 10. prosinca tekuće godine za iduću
Vukanovec), Općina Mala Subotica (naselja Držimurec, Mala godinu. Popis se redovito mijenja i dopunjuje, prema vremenu
Subotica, Palovec, Piškorovec, Strelec i Sveti Križ), Općina stjecanja statusa socijalno ugroženih stanovnika i dostavlja
Orehovica (naselja Orehovica, Podbrest i Vularija), Općina javnom isporučitelju vodnih usluga do 15-tog dana u tekućem
Podturen (naselja Celine, Ferketinec, Miklavec, Novakovec i mjesecu za idući mjesec.
VI. VIII.
Tarifa vodnih usluga za korisnike: trgovačka društva, Korisnicima vodnih usluga javne vodoopskrbe, cijena
obrtnici i slobodna zanimanja, određuje se kako slijedi: vodne usluge javne vodoopskrbe obračunava se prema
Fiksni dio osnovne cijene vodnih usluga: isporučenoj količini vode očitanoj vodomjerom.
1.1. usluge javne vodoopskrbe, skupljanja i Količina vode izražava se u jediničnom iznosu m3 (prostorni
pročišćavanja 81,20 kn/mjesečno metar).
1.2. usluge javne vodoopskrbe i skupljanja Količina isporučene vode obračunava se na osnovi razlike
otpadnih voda 75,63 kn/mjesečno između očitanog stanja na vodomjeru i stanja prethodnog
1.3. usluga javne vodoopskrbe 42,29 kn/mjesečno očitanja.
1.4. usluge skupljanja otpadnih voda i Očitanje vodomjera obavlja se u skladu s posebnom
pročišćavanja 38,91 kn/mjesečno odlukom Uprave, a vodne usluge plaćaju se temeljem očitanja
1.5. usluga skupljanja otpadnih voda 33,34 kn/mjesečno stvarne potrošnje korisniku vodnih usluga i dostavlja im se
Varijabilni dio osnovne cijene vodnih usluga: račun za pruženu uslugu.
1. osnovna cijena vodne usluge javne vodoopskrbe
(varijabilna) 7,67 kn/m3 IX.
2. osnovna cijena vodne usluge skupljanja otpadnih voda
U stambenim zgradama u kojima svi korisnici imaju
(varijabilna) 2,87 kn/m3 ugrađene interne vodomjere, obračun potrošnje vode za svakog
3. osnovna cijena vodne usluge pročišćavanja otpadnih korisnika obavlja se putem internih vodomjera.
voda (varijabilna) 3,54 kn/m3
Ukoliko se zbroj stanja očitanih internih vodomjera
razlikuje od očitanog glavnog vodomjera, tako utvrđena razlika
VII.
obračunava se na sve korisnike razmjerno potrošnji pojedinog
Korisnicima vodnih usluga javne odvodnje koji imaju i korisnika vodne usluge ili se ta razlika fakturira na teret
koriste ispravan mjerač protoka ispuštene vode, neovisno o zajedničke pričuve zgrade, ako je tako regulirano
tome jesu li ili nisu priključeni na komunalne vodne građevine međuvlasničkim ugovorom.
javne vodoopskrbe, cijena vodne usluge skupljanja otpadnih Ako u stambenoj zgradi interne vodomjere nemaju svi
voda, kao i cijena vodne usluge pročišćavanja otpadnih voda, korisnici, količina potrošene vode za obračun utvrđuje se tako,
gdje se ta usluga pruža, obračunava se prema količini da se od očitane količine prema glavnom vodomjeru najprije
(prostornom metru) ispuštene otpadne vode izmjerenoj na odbije zbroj količina očitanih prema internim vodomjerima, a
mjeraču protoka. ostatak se dijeli prema broju članova domaćinstva stanova koji
Korisnicima vodnih usluga javne odvodnje koji nemaju ili nemaju interne vodomjere.
ne koriste ispravan mjerač protoka ispuštene otpadne vode, a Ako u stambenoj zgradi interni vodomjer nema ugrađen niti
priključeni su na komunalne vodne građevine javne jedan korisnik, količina potrošene vode utvrđuje se tako da se
vodoopskrbe, cijena vodne usluge skupljanja otpadnih voda, ukupna količina utrošene vode u m3 podijeli s ukupnim brojem
kao i cijena vodne usluge pročišćavanja otpadnih voda, gdje se članova domaćinstva u svim stanovima u zgradi, te tako
ta usluga pruža, obračunava se prema količini isporučene vode dobiveni količnik pomnoži s brojem članova domaćinstva
i cijenama iz točke V. odnosno VI. ove Odluke. pojedinog stana.
Korisnicima vodne usluge javne odvodnje u kategoriji X.

domaćinstva koji nemaju ili ne koriste ispravan mjerač protoka
ispuštene otpadne vode, niti su priključeni na komunalne vodne Uz cijenu vodnih usluga, sukladno posebnim propisima i
građevine javne vodoopskrbe – cijena vodne usluge skupljanja odlukama jedinica lokalnih samouprava i Međimurske županije,
otpadnih voda, kao i cijena vodne usluge pročišćavanja iskazuje se zasebno:
otpadnih voda, gdje se ta usluga pruža, obračunava se prema - porez na dodanu vrijednost,
broju članova domaćinstva i određuje se kako slijedi: - naknada za korištenje voda,
1. cijena vodne usluge skupljanja otpadnih voda - naknada za zaštitu voda,
(varijabilna) 7,95 kn/po članu - naknada za razvoj na uslužnom području (zajednički
2. cijena vodne usluge pročišćavanja otpadnih voda dio naknade za razvoj) i naknada za razvoj na području
(varijabilna) 8,85 kn/po članu jedinice lokalne samouprave (posebni dio naknade za
Svi ostali korisnici (osim korisnika iz kategorije razvoj).
domaćinstva) koji crpe vodu iz vlastitih zdenaca, bez obzira da
XI.
li su priključeni na komunalne vodne građevine javne
vodoopskrbe, dužni su na zdenac ugraditi ispravan mjerač Isporučitelj vodnih usluga izrađuje tabelu cijena vodnih
protoka vode, a vodna usluga skupljanja otpadnih voda, kao i usluga sukladno ovoj Odluci, zajedno s vodnim naknadama iz
usluga pročišćavanja otpadnih voda, obračunava se prema prethodne točke ove Odluke, po pojedinim jedinicama lokalne
očitanju mjerača protoka vode iz zdenca i cijenama iz točke VI. samouprave, a koju zajedno s ovom Odlukom objavljuje na
ove Odluke. svojoj mrežnoj stranici.
Cijena pročišćavanja cisternom dovožene otpadne vode na
XII.
pročistače otpadnih voda kod obavljanja usluge pražnjenja i
odvoza komunalnih otpadnih voda iz individualnih sustava Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja od strane
odvodnje iznosi 13,00 kn/m³. Na istu se obračunava PDV. Skupštine Međimurskih voda.
Ova Odluka objavljuje se u “Službenom glasniku o cijeni vodnih usluga br. SPO-PKO-327/2017 od 01.06.2017.
Međimurske županije”, na mrežnoj stranici javnog isporučitelja Odluka o izmjeni i dopuni Odluke o cijeni vodnih usluga br.
vodnih usluga koji ju je dužan putem mrežne stranice držati POP-825/2017 od 28.12.2017., Odluka o izmjeni i dopuni
dostupnom javnosti za cjelokupno vrijeme njezina važenja te u Odluke o cijeni vodnih usluga br. POP-214/2020 od 26.05.2020.
jednom lokalnom mediju. Ova Odluka se dostavlja Vijeću za te Odluka o izmjeni i dopuni Odluke o cijeni vodnih usluga br.
vodne usluge u roku do 5 dana po objavi u “Službenom glasniku POP-196/2022 od 27.07.2022.
Međimurske županije”. Prethodno javno savjetovanje
provedeno je od 23.09.2022. – 24.10.2022. SKUPŠTINA DRUŠTVA
XIII.
Br. POP-316/2022
Ova se Odluka primjenjuje na vodne usluge pružene od
01.10.2022. godine.
Primjenom ove Odluke prestaju važiti Odluka o cijeni
vodnih usluga br. SPO-PKO-70/11-2 od 08.04.2011., Odluka o PREDSJEDNICA
izmjeni i dopuni Odluke o cijeni vodnih usluga, br. SPO- Skupštine Međimurskih voda
PKO-46/13, od 22.01.2013, Odluka o izmjeni i dopuni Odluke Ljerka Cividini, v.r.
“SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” službeno je glasilo Međimurske županije, gradova

Mursko Središće i Prelog, općina: Belica, Dekanovec, Domašinec, Donja Dubrava, Donji Kraljevec,
Donji Vidovec, Goričan, Gornji Mihaljevec, Kotoriba, Mala Subotica, Nedelišće, Orehovica, Podturen,
Pribislavec, Selnica, Strahoninec, Sveta Marija, Sveti Juraj na Bregu, Sveti Martin na Muri, Šenkovec,
Štrigova i Vratišinec.
IZDAJE: Međimurska županija, 40000 Čakovec, R. Boškovića 2, tel. (040) 374-201 - Odgovorni
urednik: Alan Resman, struč. spec. ing. admin. chris. - Priprema i tisak: Graphprint d.o.o., 40000 Čakovec,
Bana Josipa Jelačića 21, tel. (040) 630-340, fax. (040) 630-341, info@graphprint.hr
Godišnja pretplata za 2022. godinu iznosi 330,00 kn, a uplaćuje se na poslovni račun broj 2392007-
1800020004 (poziv na broj 21-7404 - matični broj). “Službeni glasnik” objavljuje se i na WEB stranici
Međimurske županije na adresi www.medjimurska-zupanija.hr

Službeni Glasnik Međimurske Županije Broj 17. Iz 2022. Godine

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Službeni Glasnik Međimurske Županije Broj 17. Iz 2022. Godine

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

issn 1332-7097

“Službeni glasnik Međimurske

AKTI ŽUPANA AKTI GRADONAČELNIKA

7. Plan djelovanja civilne zaštite Grada Mursko

201. Odluka za dodjelu bespovratnih potpora te-

dodjele, potrebni dokumenti, način prijave i način obavještavanja ŽUPAN

Rang/bod Prijavitelj Naziv projekta Traženo Odobreno Namjena sredstava

VJERAN MESARIĆ, ing.građ., predstavnik Hrvatskog ŽUPAN MEĐIMURSKE ŽUPANIJE

206. 1. Tehničkoj školi Čakovec, Športska 5, daje se prethodna

208. - ukoliko nije u mogućnosti osigurati osobu koja će

Član Stožera ima sljedeća prava i obveze: Članak 9.

grad mursko središće

5. Pravilnik o standardnim operativnim postupcima za

3. oPćI dIo 3.1.1.2. Rijeke i jezera

3.1.1.3. ostale geografsko−klimatološke karakteristike

3.1.1.3.2. Hidrološki pokazatelji

3.1.1.3.3. geološki i pedološki pokazatelji

Područje Grada pretežito je smješteno u središnjem dijelu

3.1.1.5. Karta potresnih područja na području 3.1.2. Stanovništvo

BRoJ STANoVNIKA PoVRšINA gUSToćA

VRSTA UKUPNA MAKSIMALNA KOLIČINA

3.1.3.6. Stambeni, poslovni, sportski, vjerski i kulturni

NAZIV GRAĐEVINE LOKACIJA 3.1.3.9. Zdravstveni kapaciteti (javni i privatni)

Mursko Središće (DC209) – 3.1.4.3. Riječni promet

28. T834 SLATINE 2 Mursko Središće DTS 1.000 10(20)10.4

Tablica 13. Popis 10(20)kV zračnih vodova

R. DUŽINA STUP STUP TOČKA

Tablica 14. Popis 35kV zračnih vodova

R. DUŽINA STUP STUP TOČKA

Tablica 15. Popis 10(20)kV kabelskih vodova

Tablica 16. Popis 35kV kabelskih vodova

Ukupan broj potrošača u sustavu elektroopskrbe na

3.1.4.7. Telekomunikacijski sustavi 40. UPOZORAVANJE

IZVANREDNI IZVOR KORISNICI MJERE, SNAGE I

IZVANREDNI IZVOR KORISNICI MJERE, SNAGE I

Po prestanku opasnosti za stanovništvo, donositelj odluke

• Postrojba civilne zaštite opće namjene (PRILOG 6.) 4. Ekstremne temperature

Tablica 19. Vrijeme pripravnosti i mobilizacije u slučaju ugroze poplavom

Tablica 20. Vrijeme pripravnosti i mobilizacije u slučaju pandemije i epidemije

Tablica 22. Vrijeme pripravnosti i mobilizacije u slučaju klizišta

Tablica 23. Vrijeme pripravnosti i mobilizacije u slučaju industrijskih nesreća

R. ZADAĆA OPERATIVNI POSTUPCI, KAPACITETI I

R. ZADAĆA OPERATIVNI POSTUPCI, KAPACITETI I

Sukladno Planu zaštite od požara, Stožer prikuplja

Za ocjenu stanja i funkcionalnosti prometa i

Osiguranje telekomunikacijskih veza korisnika s

Stožer prikuplja informacije o stanju objekata za

Stožer prikuplja informacije o stoci i domaćim

R. ZADAĆA OPERATIVNI POSTUPCI, KAPACITETI I

U zbrinjavanju ugroženog i stradalog stanovništva

R. ZADAĆA OPERATIVNI POSTUPCI, KAPACITETI I

Udruge pomažu u zadovoljavanju potreba osoba na

R. ZADAĆA OPERATIVNI POSTUPCI, KAPACITETI I

Stožer započinje prikupljanje podataka o stanju

Osiguranje ljudstva i materijalnih sredstava - Grad Mursko Središće (PRILOG 10.)

5.2. MJERE CIVILNE ZAŠTITE OD POPLAVA

R. OPERATIVNI POSTUPCI, KAPACITETI I

- Centar za socijalnu skrb Čakovec

R. OPERATIVNI POSTUPCI, KAPACITETI I

R. OPERATIVNI POSTUPCI, KAPACITETI I

Za ocjenu stanja i funkcionalnosti prometa i

R. OPERATIVNI POSTUPCI, KAPACITETI I

5.3. MJERE CIVILNE ZAŠTITE OD EPIDEMIJA I − osiguravanje sanitarno-tehničkih i higijenskih uvjeta