issn 1332-7097
“Službeni glasnik Međimurske
Broj 19 - 2022. - Godina XXX. Čakovec, 16. studenoga 2022.
sadržaj
MEĐIMURSKA ŽUPANIJA
AKTI ŽUPANA
217. Odluka o darovanju nekretnine Općini Sveti
Martin na Muri (zk.č.br. 1666/1, k.o. Sveti
Martin na Muri) 4672
218. Odluka o dodjeli potpore male vrijednosti za
kontrolu plodnosti tla 4672
219. Odluka o dodjeli potpora male vrijednosti za
ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedi-
ca prirodnih nepogoda na području
Međimurske županije u 2022. godini 4673
220. Rješenje o imenovanju predstavnika
Međimurske županije u Predsjedništvu
Vatrogasne zajednice Međimurske županije 4676
221. Rješenje o razrješenju i imenovanju člana
Školskog odbora Osnovne škole Hodošan 4676
222. Zaključak o davanju suglasnosti na Odluku
Upravnog vijeća Zavoda za hitnu medicinu
Međimurske županije Čakovec o pokretanju
postupka javne nabave i sklapanje Ugovora o
javnoj nabavi vozila za djelatnost izvanbol-
ničke hitne medicine 4677
223. Zaključak o davanju prethodne suglasnosti
Osnovnoj školi Mursko Središće o sklapanju
Ugovora o neposrednom sufinanciranju pro-
jekta korištenja obnovljivih izvora energije 4677
općina KOTORIBA
AKTI OPĆINSKOG VIJEĆA
36. Odluka o dodjeli pomoći redovnim studenti-
ma s područja Općine Kotoriba 4677
37. Odluka o mjerama poticaja za uređenje ne-
kretnina na području Općine Kotoriba 4678
38. Odluka o uvjetima, načinu i kriterijima sufi-
nanciranja obnove fasada u Općini Kotoriba 4680
županije“ izlazi po potrebi
39. Odluka o davanju prethodne suglasnosti na
Statut Dječjeg vrtića Kotoriba 4681
- Prijedlog Statuta Dječjeg vrtića Kotoriba 4681
40. Odluka o davanju prethodne suglasnosti na
Pravilnik o unutarnjem ustrojstvu i načinu
rada Dječjeg vrtića Kotoriba 4690
- Pravilnik o unutarnjem ustrojstvu i načinu
rada Dječjeg vrtića Kotoriba 4690
41. Odluka o izboru i imenovanju predsjednika i
članova Socijalnog vijeća Općine Kotoriba 4693
42. Odluka o naknadi za rad Socijalnog vijeća
Općine Kotoriba 4694
43. Odluka o suglasnosti za posudbu financijskih
sredstava Knjižnici i čitaonici Kotoriba za
provedbu projekta 4694
44. Odluka o donošenju Plana djelovanja Općine
Kotoriba u području prirodnih nepogoda za
2023. godinu 4694
45. Odluka o davanju suglasnosti na Opće uvjete
isporuke usluge obavljanja dimnjačarskih po-
slova 4695
- Opći uvjeti isporuke komunalne usluge
obavljanje dimnjačarskih poslova 4695
46. Odluka o davanju suglasnosti na Opće uvjete
isporuke usluge ukopa 4697
Opći uvjeti isporuke komunalne usluge
ukopa pokojnika 4697
47. Odluka o povjeravanju obavljanja komunal-
nih djelatnosti 4698
48. Odluka o prihvaćanju Zaključka o procjeni
vrijednosti nerazvstanih cesta u vlasništvu
Općine Kotoriba 4699
49. Odluka o donošenju Urbanističkog plana ure-
đenja prostora istočno od osnovne škole u
Kotoribi 4699
Stranica 4672 - Broj 19 “S L U Ž BE N I G L ASN IK M EĐ IM U R SK E ŽU PA N IJ E” 16. studenoga 2022.
50. Zaključak o prihvaćanju Plana upravljanja
imovinom Općine Kotoriba za 2023. godinu 4719
- Plan upravljanja imovinom Općine Kotoriba
za 2023. godinu 4720
MEĐIMURSKA ŽUPANIJA
AKTI ŽUPANA
217.
Na temelju članka 48. Zakona o lokalnoj i područnoj
(regionalnoj) samoupravi („Narodne novine“ broj 33/01, 60/01
– vjerodostojno tumačenje, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09,
150/11, 144/12, 19/13 – pročišćeni tekst, 137/15 – ispravak,
123/17, 98/19 i 144/20), članka 391. stavka 2. Zakona o
vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj
91/96, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08,
38/09, 153/09, 90/10, 143/12 i 152/14) i članka 37. Statuta
Međimurske županije („Službeni glasnik Međimurske
županije“ broj 26/10, 3/13, 6/13 – pročišćeni tekst 8/13, 6/14,
2/18, 10/18 – pročišćeni tekst, 2/20, 3/21 i 2/22 – pročišćeni
tekst), župan Međimurske županije donosi
ODLUKU
o darovanju nekretnine Općini Sveti Martin na Muri
(zk.č.br. 1666/1, k.o. Sveti Martin na Muri)
I.
Međimurska županija, kao vlasnik, daruje Općini Sveti
Martin na Muri bez naknade nekretninu označenu kao zk.č.br.
1666/1, pašnjak Martin, površine 1351 m², upisane u zk.ul.
br.1545, k.o. Sveti Martin na Muri kod Općinskog suda u
Čakovcu, Zemljišno knjižnog odjela Čakovec.
II.
Utvrđuje se da je darovanje nekretnine iz točke I. ove
Odluke u interesu i cilju općeg, gospodarskog i socijalnog
napretka građana Općine Sveti Martin na Muri, a osobito za
sportsko rekreacijske aktivnosti te izgradnju Sportskog parka.
III.
Tržišna vrijednost nekretnine iz točke I. ove Odluke iznosi
76.300,00 kn prema procjembenom elaboratu broj 322/22
izrađenom od strane stalnog sudskog vještaka za graditeljstvo i
procjenu nekretnina Ratka Matoteka, dipl.ing.građ.
IV.
Općina Sveti Martin na Muri se obvezuje preuzeti sve
obveze koje bi eventualno proizašle iz potraživanja i prava
trećih osoba na nekretnini iz točke I. ove Odluke.
V.
Međimurska županija i Općina Sveti Martin na Muri sklopit
će Ugovor o darovanju nekretnine iz točke I. ove Odluke, kojim
će regulirati međusobna prava i obveze.
općina Sveta Marija
AKTI OPĆINSKE NAČELNICE
4. Pravilnik o unutarnjem redu Jedinstvenog
upravnog odjela Općine Sveta Marija 4721
VI.
Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja, a objavit će
se u „Službenom glasniku Međimurske županije“.
ŽUPAN MEĐIMURSKE ŽUPANIJE
KLASA: 940-01/22-02/8
URBROJ: 2109-01-22-02
Čakovec, 11. studenoga 2022.
ŽUPAN
Matija Posavec, mag.ing., v.r.
218.
Na temelju članka 37. Statuta Međimurske županije
(„Službeni glasnik Međimurske županije“ broj 26/10., 4/13.,
6/13., 2/18., i 10/18. – pročišćeni tekst) i članka 11. stavka 3.
Programa potpora poljoprivredi Međimurske županije za
razdoblje 2021. – 2027. godine („Službeni glasnik Međimurske
županije“ broj 2/21. i 1/22.) župan Međimurske županije donosi
ODLUKU
o dodjeli potpore male vrijednosti za kontrolu plodnosti tla
Članak 1.
Temeljem članka 6. Sporazuma o provedbi Projekta
„Kontrola plodnosti tla Međimurske županije“ sklopljenog s
općinama: Belica KLASA: 320-01/22-02/1 URBROJ: 2109-
01-22-1, Podturen KLASA: 320-01/22-02/6 URBROJ: 2109-
01-22-1, Donji Vidovec KLASA: 320-01/22-02/2 URBROJ:
2109-01-22-1-1, Domašinec KLASA: 320-01/22-02/3
URBROJ: 2109-01-22-1, Kotoriba KLASA: 320-01/22-02/7
URBROJ: 2109-01-22-1, Mala Subotica Klasa: 320-01/21-
02/10, URBROJ:2109/1-01-21-1, Nedelišće KLASA: 320-
01/22-02/4 2109-01-22-1, Dekanovec KLASA: 320-01/22-
02/8 URBROJ: 2109-01-22-1, Gornji Mihaljevec KLASA:
320-01/22-02/9 URBROJ: 2109-01-22-1 i Orehovica KLASA:
320-01/22-02/5 URBROJ: 2109-01-22-1, a u skladu s
osiguranim sredstvima u Proračunu Međimurske županije za
2022. godinu, razdjel 004 Upravni odjel za gospodarstvo,
poljoprivredu i turizam glava 00402 Odsjek za poljoprivredu,
pravo na potporu male vrijednosti za kontrolu plodnosti tla
ostvarili su:
RBR NAZIV PG JLS IZNOS
1. Braniša Tomislav Belica 1.540,00
2. Dodlek - Agro d.o.o. Belica 1.540,00
16. studenoga 2022. “S L U Ž BE N I G L ASN IK M EĐ IM U R SK E ŽU PA N IJ E” Broj 19 - Stranica 4673

3. Herman Andrej Belica 1.540,00 OPG Zadravec Gornji

49. 462,00
4. Kolarić Božidar Belica 1.540,00 Nikola Mihaljevec
5. Krnjak Anđelko Belica 1.078,00 OPG Zadravec Gornji
50. 462,00
Tomica Mihaljevec
6. Lešnjak Darko Belica 1.386,00
Gadanec trgovina
7. Lovrenčić Mladen Belica 1.232,00 51. Kotoriba 2.002,00
d.o.o.
8. Mikula Josip Belica 308,00 52. OPG Fundak Željko Kotoriba 1.078,00
9. OPG Čeh Belica 1.540,00 53. OPG Gregurec Josip Kotoriba 616,00
10. OPG Čeh Mladen Belica 1.540,00 OPG Šebastijan
54. Kotoriba 154,00
11. OPG Dodlek Mirjan Belica 1.540,00 Petar
12. OPG Drk Matija Belica 924,00 55. PP Nađ Dragutin Kotoriba 154,00
13. OPG Kos Dejan Belica 1.540,00 56. OPG Cirkvenčić Mala Subotica 770,00
14. OPG Krnjak Miran Belica 1.540,00 OPG Gregorinčić
57. Mala Subotica 770,00
OPG Mesarić Željka
15. Belica 1.540,00
Dalibor 58. OPG Janković Mala Subotica 770,00
16. OPG Mesarić Damir Belica 924,00 OPG Janković
59. Mala Subotica 462,00
PO “Drk” vl. Drk Mladen
17. Belica 1.078,00
Marija OPG Janković
60. Mala Subotica 462,00
18. Premuš Božo Belica 1.540,00 Tomica
19. Premuš Daniel Belica 1.540,00 61. OPG Juras Marjan Mala Subotica 770,00
20. Premuš Zlatko Belica 1.540,00 OPG Magdalenić
62. Mala Subotica 770,00
Dragutin
21. Sklepić Franjo Belica 924,00
63. OPG Oreški Mala Subotica 462,00
22. Šafarić Milan Belica 1.540,00
OPG Pokrivač
23. Šestak Damir Belica 616,00 64. Mala Subotica 770,00
Stjepan
24. Vinković Zlatko Belica 1.540,00 65. OPG Puklek Josip Mala Subotica 770,00
25. OPG Đurkin Ilija Dekanovec 616,00 66. PG Novak Stjepan Mala Subotica 770,00
26. OPG Kovačić Đuro Dekanovec 308,00 67. PP Horvat Dejan Mala Subotica 770,00
27. OPG Kovačić Ivana Dekanovec 308,00 68. PP Oreški Mala Subotica 770,00
OPG Stočarstvo 69. SOPG Glad Željko Mala Subotica 770,00
28. Dekanovec 924,00
Molnar
SOPG Železnjak
29. PP Novak Ivan Dekanovec 924,00 70. Mala Subotica 770,00
Melita
30. OPG Kovač Cecilija Domašinec 924,00 71. Farm BD d.o.o. Nedelišće 1.540,00
31. OPG Kovač Dražen Domašinec 3.080,00 OPG Heđa
32. OPG Peras Kristina Domašinec 1.540,00 72. Nedelišće 924,00
Dubravko
33. OPG Vrzan Nikola Domašinec 1.386,00 73. OPG Krznar Mario Nedelišće 770,00
34. PP Kolarić Bojan Domašinec 2.618,00 OPG Logožar
74. Nedelišće 1.078,00
35. PP Pintar Željko Domašinec 770,00 Krešimir
36. PP Vrzan Zlatko Domašinec 2.618,00 OPG Cirkvenčić
75. Orehovica 616,00
Vesna
37. PP Kopasić Ivan Donji Vidovec 308,00
76. OPG Horvat Ratko Orehovica 616,00
Gornji
38. OPG Jaklin Zvonko 462,00 OPG Krčmar
Mihaljevec 77. Orehovica 462,00
Mladen
Gornji
39. OPG Lovrec 462,00 OPG Lovrenčić
Mihaljevec 78. Orehovica 616,00
Božidar
Gornji
40. OPG Lovrec Darko 462,00 79. OPG Martinec Josip Orehovica 616,00
Mihaljevec
Gornji OPG Martinec
41. OPG Miklin Davor 462,00 80. Orehovica 616,00
Mihaljevec Nikola
Gornji 81. OPG Panić Josip Orehovica 616,00
42. OPG Moharić Milan 462,00
Mihaljevec OPG Plaftak
82. Orehovica 616,00
OPG Posedi Gornji Dragutin
44. 462,00
Zdravko Mihaljevec 83. OPG Radović Antun Orehovica 616,00
OPG Preložnjak Gornji 84. OPG Radović Darko Orehovica 616,00
47. 154,00
Tatjana Mihaljevec 85. OPG Sabol Vlado Orehovica 616,00
OPG Zadravec Gornji OPG Skupnjak
48. 462,00 86. Orehovica 462,00
Krešo Mihaljevec Zlatko
Stranica 4674 - Broj 19 “S L U Ž BE N I G L ASN IK M EĐ IM U R SK E ŽU PA N IJ E” 16. studenoga 2022.

87. OPG Štefičar Dijana Orehovica 616,00 ŽUPAN MEĐIMURSKE ŽUPANIJE

88. PG Patarčec Danijel Orehovica 616,00 Klasa: 320-01/22-03/23
89. STUK j.d.o.o. Orehovica 616,00 Urbroj: 2109-01-22-10
OPG Andrašec Čakovec, 14. studenoga 2022.
90. Podturen 154,00
Dragutin
OPG Bobičanec ŽUPAN
91. Podturen 770,00
Sanja Matija Posavec, mag.ing., v.r.
92. OPG Brisar Neven Podturen 770,00
OPG Mutvar
93. Podturen 770,00
Dragutin
OPG Novak 219.
94. Podturen 770,00
Dragutin Na temelju članka 37. Statuta Međimurske županije
95. OPG Varga Ivica Podturen 770,00 („Službeni glasnik Međimurske županije“ broj 2/22. –
96. OPG Varga Predrag Podturen 770,00 pročišćeni tekst), Sporazuma o pomoći za ublažavanje i
97. OPG Vrtarić Nadica Podturen 770,00 djelomično uklanjanje posljedica prirodne nepogode tuče na
poljoprivredi Međimurske županije, sklopljenog između
UKUPNO 85.624,00
Ministarstva poljoprivrede i Međimurske županije, KLASA:
920-09/22-02/3, URBROJ: 2109-01-22-6 od 8. studenog 2022.
Članak 2.
godine i članka 6. stavak 4. Programa potpore male vrijednosti
Dodijeljene potpore usklađene su s Uredbom Komisije poljoprivrednicima za ublažavanje i djelomično uklanjanje
(EU) br. 1408/2013 od 18. prosinca 2013. o primjeni članaka posljedica prirodnih nepogoda na području Međimurske
107. i 108. Ugovora o funkcioniranju Europske unije na de županije u 2022. godini („Službeni glasnik Međimurske
minimis potpore i Uredbe Komisije (EU) 2019/316 o izmjeni županije“ broj 10/22.), župan Međimurske županije donosi
Uredbe (EU) br. 1408/2013 o primjeni članaka 107. i 108.
Ugovora o funkcioniranju Europske unije na potpore de
minimis u poljoprivrednom sektoru (Službeni list Europske ODLUKU
unije L 352/9). o dodjeli potpora male vrijednosti za ublažavanje i
djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda na
Članak 3. području Međimurske županije u 2022. godini
Isplata sredstava iz članka 1. ove Odluke izvršit će se na
žiro račun Labosan d.o.o. Zagreb, sukladno članku 10.
Sporazuma o provedbi Projekta, nakon dostavljenog obračuna i Članak 1.
izvješća o provedbi Projekta. Na temelju provedenog Javnog poziva za dodjelu potpora
male vrijednosti poljoprivrednicima za ublažavanje i djelomično
Članak 4. uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda na području
Za isplatu sredstava zadužuje se Upravni odjel za proračun Međimurske županije u 2022. godini, KLASA: 402-06/22-
i javnu nabavu, Odsjek za proračun i financije Međimurske 03/34, URBROJ: 2109-01-22-1 od 22.07.2022. godine i u
županije. skladu s sredstvima pomoći osiguranim u Državnom proračunu
Potpora se smatra dodijeljenom datumom donošenja Republike Hrvatske za 2022. godinu u okviru proračunske
Odluke, neovisno o datumu isplate potpore korisniku. glave Ministarstva poljoprivrede, na poziciji K821074 –
Programi državnih i de minimis potpora i sufinanciranje
Članak 5. infrastrukture za razvoj poljoprivrede u iznosu od 1.172.500,00
kuna, a koja će se uplatiti u Proračun Međimurske županije za
Sukladno stavku 9. članka 7. Pravilnika o državnim 2022. godinu, razdjel 004 Upravni odjel za gospodarstvo,
potporama u sektoru poljoprivrede i ruralnom razvoju poljoprivredu i turizam, glava 00402 Odsjek za poljoprivredu,
(„Narodne novine“ broj 7/21.) Upravni odjel za gospodarstvo, program 1006 Poljoprivreda, aktivnost A100605 Program
poljoprivredu i turizam, korisnicima potpore iz članka 1. ove potpora u poljoprivredi, stavka 3523101 Potpora male
Odluke, dostavit će obavijest o dodijeli potpore male vrijednosti. vrijednosti za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica
prirodnih nepogoda, pravo na potporu male vrijednosti za
Članak 6.
ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih
Odluka stupa na snagu danom donošenja i objavit će se u nepogoda na području Međimurske županije u 2022. godini
“Službenom glasniku Međimurske županije”. ostvarili su:

IZNOS EUR
RBR. POLJOPRIVREDNO GOSPODARSTVO MJESTO IZNOS KN
(1€ =7,53450)
1. OPG Židov Zvonko Cirkovljan 63.744,20 8.460,31
2. PG Hižman Josip Cirkovljan 17.616,59 2.338,12
3. OPG Stričak Vjeran Čakovec 42.771,72 5.676,78
4. OPG Voćarstvo Zadravec Mladen Donji Mihaljevec 43.529,54 5.777,36
16. studenoga 2022. “S L U Ž BE N I G L ASN IK M EĐ IM U R SK E ŽU PA N IJ E” Broj 19 - Stranica 4675

IZNOS EUR
RBR. POLJOPRIVREDNO GOSPODARSTVO MJESTO IZNOS KN
(1€ =7,53450)
5. OPG Ivančok Đuro Draškovec 2.217,83 294,36
6. OPG Magdalenić Dragutin Mala Subotica 19.535,59 2.592,82
7. OPG Obadić David Mala Subotica 6.576,15 872,81
8. PG Horvat Mladen Mala Subotica 4.542,82 602,94
9. OPG Zebec Zdravko Oporovec 5.847,37 776,08
10. SOPG Sokač Stjepan Oporovec 11.451,17 1.519,83
11. J.D.O.O. Štuk Orehovica 11.762,67 1.561,17
12. OPG Branović Katarina i Zdravko Orehovica 5.891,38 781,92
13. OPG Držanić Franjo Orehovica 12.222,68 1.622,23
14. OPG Horvat Katarina Orehovica 7.612,06 1.010,29
15. OPG Ivanušić Darko Orehovica 57.023,59 7.568,33
16. OPG Jambrović Sandra Orehovica 11.438,18 1.518,11
17. OPG Kocijan Zoran Orehovica 1.946,93 258,4
18. OPG Novak Stjepan Orehovica 10.528,39 1.397,36
19. OPG Obadić Mario Orehovica 28.746,36 3.815,30
20. OPG Požgaj Danijel Orehovica 6.234,76 827,49
21. OPG Radović Darko Orehovica 64.694,28 8.586,41
22. OPG Vrbanec Zvonimir Orehovica 1.219,69 161,88
23. OPG Vurušić Ivan Orehovica 19.957,56 2.648,82
24. OPG Vurušić Josip Orehovica 11.311,03 1.501,23
25. PG Bratuša Danijel Orehovica 8.798,57 1.167,77
26. PP Cirkvenčić Vesna Orehovica 13.222,85 1.754,97
27. PP Višnjić Božidar Orehovica 9.288,45 1.232,79
28. OPG Rojko Dejan Otok 32.357,76 4.294,61
29. OG Vađunec Stjepan Podbrest 2.567,66 340,79
30. OPG Husić Branko Podbrest 20.199,43 2.680,93
31. OPG Maček Ivan Podbrest 9.377,82 1.244,65
32. OPG Radović Antun Podbrest 53.107,09 7.048,52
33. OPG Sabol Vlado Podbrest 13.466,22 1.787,27
34. OPG Sinković Vjeran Podbrest 24.064,46 3.193,90
35. PG Lastavec Stjepan Podbrest 17.538,82 2.327,80
36. OPG Bermanec Antun Prelog 22.091,58 2.932,06
37. OPG Lilek Ivan Prelog 29.558,17 3.923,04
38. OPG Mlinarić Đurđica Prelog 6.888,67 914,28
39. OPG Novak Željko Prelog 78.720,42 10.448,00
40. OPG Obadić Dušan Prelog 16.520,58 2.192,66
41. OPG Pavčec Vera Prelog 73.296,67 9.728,14
42. OPG Perko Ivan Prelog 63.159,66 8.382,73
43. OPG Perko Luka Prelog 20.007,26 2.655,42
44. OPG Pintarić Matija Prelog 48.658,55 6.458,10
45. OPG Slaviček Goran Prelog 65.646,11 8.712,74
46. PP Žeželj Vladimir Prelog 11.812,35 1.567,77
47. SOPG Kolar Mihael Prelog 2.719,94 361
48. SOPG Ladika Željko Prelog 4.693,53 622,94
49. OPG Jalšovec Jakob Sveti Križ 8.803,12 1.168,38
50. OPG Kodba Sveti Križ 19.304,83 2.562,19
51. SOPG Železnjak Melita Sveti Križ 13.333,69 1.769,69
52. OPG Krčmar Mladen Vularija 14.871,78 1.973,82
1.172.498,61 155.617,31
Stranica 4676 - Broj 19 “S L U Ž BE N I G L ASN IK M EĐ IM U R SK E ŽU PA N IJ E” 16. studenoga 2022.
Članak 2.
Odobrena sredstva iz članka 1. ove Odluke doznačit će se
na račun poljoprivrednog gospodarstva koji je naveden u
zahtjevu za dodjelu potpore male vrijednosti.
Članak 3.
Za isplatu sredstava zadužuje se Upravni odjel za proračun
i javnu nabavu, Odsjek za proračun i financije Međimurske
županije.
Članak 4.
Sukladno članku 7. stavak 9. Pravilnika o državnim
potporama sektoru poljoprivrede i ruralnom razvoju („Narodne
novine“ broj 7/21.), Upravni odjel za gospodarstvo,
poljoprivredu i turizam Međimurske županije dostavit će
korisnicima iz članka 1. ove Odluke obavijest o dodjeli potpore
male vrijednosti sukladno Uredbi de minimis.
Članak 5.
U slučaju da je ukupni dodijeljeni iznos potpora male
vrijednosti poljoprivrednom gospodarstvu u zadnje tri fiskalne
godine veći od maksimalnog iznosa utvrđenog propisima,
poljoprivredno gospodarstvo je dužno vratiti u proračun
Međimurske županije razliku više primljenih sredstava.
Članak 6.
Dodijeljene potpore usklađene su s Uredbom Komisije
(EU) br. 1408/2013 od 18.12.2013. o primjeni članka 107. i
108. Ugovora o funkcioniranju Europske unije na de minimis
potpore i Uredbe Komisije (EU) o izmjeni Uredbe Komisije
(EU) br. 1408/2013 o primjeni članka 107. i 108. Ugovora o
funkcioniranju Europske unije na potpore de minimis u
poljoprivrednom sektoru (Službeni list Europske unije L
352/9).
Članak 7.
Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja i objavit će se
u „Službenom glasniku Međimurske županije“.
ŽUPAN MEĐIMURSKE ŽUPANIJE
KLASA: 406-06/22-02/50
URBROJ: 2109-01-22-01
Čakovec, 15. studenoga 2022.
ŽUPAN
Matija Posavec, mag.ing., v.r.
220.
Na temelju članka 20. Zakona o vatrogastvu („Narodne
novine“ broj 125/19 i 114/22), članka 37. Statuta Međimurske
županije („Službeni glasnik Međimurske županije“ broj 26/10,
4/13, 6/13 – pročišćeni tekst, 8/13, 6/14, 2/18, 10/18 – pročišćeni
tekst, 2/20, 3/21 i 2/22 – pročišćeni tekst) i članka 35. Statuta
Vatrogasne zajednice Međimurske županije (od 2. 12. 2021.
godine), župan Međimurske županije je dana 15. 11. 2022.
godine donio
RJEŠENJE
o imenovanju predstavnika Međimurske županije u
Predsjedništvu Vatrogasne zajednice Međimurske
županije
I. Gospodin ZLATKO ORSAG iz Vularije imenuje se
predstavnikom Međimurske županije u Predsjedništvu
Vatrogasne zajednice Međimurske županije.
II. Mandat novoimenovanom predstavniku Međimurske
županije u Predsjedništvu Vatrogasne zajednice
Međimurske županije traje do isteka mandata ostalih
članova Predsjedništva Vatrogasne zajednice.
III. Ovo Rješenje objavit će se u „Službenom glasniku
Međimurske županije“.
ŽUPAN MEĐIMURSKE ŽUPANIJE
KLASA: 214-01/21-02/5
URBROJ: 2109-01-22-2
Čakovec, 15. studenoga 2022.
ŽUPAN
Matija Posavec, mag.ing., v.r.
221.
Temeljem članka 119. Zakona o odgoju i obrazovanju u
osnovnoj i srednjoj školi («Narodne novine» broj 87/08, 86/09,
92/10, 105/10, 90/11, 5/12, 16/12, 86/12, 126/12, 94/13, 152/14,
7/17, 68/18, 98/19, 64/20), članka 37. Statuta Međimurske
županije („Službeni glasnik Međimurske županije“ broj 26/10,
4/13, 6/13, 8/13, 6/14, 2/18, 10/18-pročišćeni tekst, 2/20, 3/21 i
2/22-pročišćeni tekst) i članka 3. Poslovnika o načinu rada
župana („Službeni glasnik Međimurske županije“ broj 27/10),
župan Međimurske županije je dana 16. studenog 2022. godine
donio
RJEŠENJE
o razrješenju i imenovanju člana Školskog odbora
Osnovne škole Hodošan
I
MANUELA ŠMIT VUK iz Donjeg Hrašćana, imenuje se
za članicu Školskog odbora Osnovne škole Hodošan, kao
predstavnik osnivača, umjesto dosadašnjeg člana Zlatka
Horvata.
II
Članica Školskog odbora imenuju se na vrijeme od četiri
godine.
Mandat članice teče od dana konstituiranja Školskog
odbora.
III
Ovo Rješenje objavit će se u „Službenom glasniku
Međimurske županije“.
ŽUPAN MEĐIMURSKE ŽUPANIJE
16. studenoga 2022. “S L U Ž BE N I G L ASN IK M EĐ IM U R SK E ŽU PA N IJ E” Broj 19 - Stranica 4677
KLASA: 602-02/21-02/10
URBROJ: 2109-01-22-02
Čakovec, 16. studenoga 2022.
ŽUPAN
Matija Posavec, mag.ing., v.r.
222.
Temeljem članka 37. Statuta Međimurske županije
(„Službeni glasnik Međimurske županije“ broj 26/10, 4/13,
6/13, 8/13, 6/14, 2/18 i 10/18 – pročišćeni tekst, 2/20, 3/21 i
2/22), članka 3. točke 18. Poslovnika o načinu rada župana
Međimurske županije (“Službeni glasnik Međimurske
županije“ broj 27/10), župan Međimurske županije je 11.
studenog 2022. godine donio
ZAKLJUČAK
o davanju suglasnosti na Odluku Upravnog vijeća Zavoda
za hitnu medicinu Međimurske županije Čakovec o
pokretanju postupka javne nabave i sklapanje Ugovora
o javnoj nabavi vozila za djelatnost izvanbolničke hitne
medicine
1. Daje se suglasnost na Odluku Upravnog vijeća Zavoda za
hitnu medicinu Međimurske županije, o pokretanju
postupka javne nabave i sklapanje Ugovora o javnoj
nabavi vozila za djelatnost izvanbolničke hitne medicine
za potrebe Zavoda za hitnu medicinu Međimurske
županije, a koja Odluka je donijeta na 21. sjednici održanoj
dana 09. studenog 2022. godine.
2. Odluka Upravnog vijeća Zavoda za hitnu medicinu
Međimurske županije o pokretanju postupka javne nabave
i sklapanje Ugovora o javnoj nabavi vozila za djelatnost
izvanbolničke hitne medicine, (KLASA: 023-01/22-01/21,
URBROJ: 2109-105-01-22-3, od 09. studenog 2022.
godine), čini sastavni dio ovog Zaključka.
3. Ovaj Zaključak objavit će se u „Službenom glasniku
Međimurske županije“.
ŽUPAN MEĐIMURSKE ŽUPANIJE
KLASA: 510-09/22-03/14
URBROJ: 2109-01-22-2
Čakovec, 11. studenoga 2022.
općina KOTORIBA
AKTI OPĆINSKOG VIJEĆA
36.
Na temelju članka 29. Statuta Općine Kotoriba (“Službeni
glasnik Međimurske županije”, br. 5/21), Općinsko vijeće
Općine Kotoriba na 9. sjednici održanoj dana 15. studenog
2022. godine, donijelo je
ODLUKU
o dodjeli pomoći redovnim studentima s područja Općine
Kotoriba
ŽUPAN
Matija Posavec, mag.ing., v.r.
223.
Temeljem članka 37. Statuta Međimurske županije
(„Službeni glasnik Međimurske županije“ broj 26/10, 4/13,
6/13, 6/14, 2/18 10/18-pročišćeni tekst, 2/20, 3/21 i
2/22-pročišćeni tekst) i članka 3. točke 18. Poslovnika o načinu
rada župana Međimurske županije (“Službeni glasnik
Međimurske županije“ broj 27/10), župan Međimurske
županije je dana 14. studenoga 2022. godine, donio
ZAKLJUČAK
o davanju prethodne suglasnosti Osnovnoj školi
Mursko Središće o sklapanju Ugovora o neposrednom
sufinanciranju projekta korištenja obnovljivih izvora
energije
1. Daje se prethodna suglasnost Osnovnoj školi Mursko
Središće o sklapanju Ugovora o neposrednom
sufinanciranju projekta korištenja obnovljivih izvora
energije, ukupne procijenjene vrijednosti projekta
893.069,81 kn / 118.530,73 EUR, pri čemu Fond za zaštitu
okoliša i energetske učinkovitosti sudjeluje u sredstvima
pomoći najviše u iznosu do 357.227,92 kn / 47.412,29
EUR.
2. Odluka o odabiru korisnika i dodjeli sredstava Fonda za
neposredno sufinanciranje projekta korištenja obnovljivih
izvora energije (KLASA: 310-34/22-50/194, URBROJ:
563-02-2/444-22-6, od 13. listopada 2022. godine), čini
sastavni dio ovog Zaključka.
3. Ovaj Zaključak objavit će se u „Službenom glasniku
Međimurske županije“.
ŽUPAN MEĐIMURSKE ŽUPANIJE
KLASA: 602-02/22-03/84
URBROJ: 2109-01-22-2
Čakovec, 14. studenoga 2022.
ŽUPAN
Matija Posavec, mag.ing., v.r.
Članak 1.
Ovom se Odlukom odobrava izdvajanje financijskih
sredstava iz Proračuna Općine Kotoriba za akademsku godinu
2022./ 2023. za svakog studenta koji ima pravo na pomoć po
kriterijima koji su definirani u ovoj Odluci.
Članak 2.
Sredstva za dodjelu pomoći redovnim studentima po ovoj
Odluci osiguravaju se u proračunu Općine Kotoriba.
Stranica 4678 - Broj 19 “S L U Ž BE N I G L ASN IK M EĐ IM U R SK E ŽU PA N IJ E” 16. studenoga 2022.
Godišnja visina pomoći prema mjestu studiranja iznosi:
- 270 eura za studij na području Međimurske i susjednih
županija, (2.034,32 kuna, fiksni tečaj konverzije 1 euro
= 7,53450 kuna)
- 540 eura za studij u ostalim županijama i u inozemstvu
(4.068,63 kuna, fiksni tečaj konverzije 1 euro = 7,53450
kuna).
Članak 3.
Pravo na pomoć imaju:
- redovni studenti koji su prvi put upisali 2. (drugu)
godinu studija i redovni studenti koji su upisali višu
godinu studija u odnosu na prošlu godinu, s hrvatskim
državljanstvom i prebivalištem na području Općine
Kotoriba (u daljnjem tekstu: Općina), da nisu stariji od
27 godina, te da im roditelji ili skrbnici imaju
prebivalište na području Općine,
- da roditelji studenata koji su podnijeli zahtjev za pomoć
nemaju dugovanja prema Općini na ime komunalne
naknade, godišnje naknade za grobna mjesta i drugo, do
dana podnošenja zahtjeva, a prema evidencijama u
poslovnim knjigama Općine.
- da redoviti student ne koristi stipendiju za školovanje
od druge fizičke ili pravne osobe.
Studenti koji su „zamrznuli“ akademsku godinu, apsolventi,
kao i studenti koji su upisali pad (ponavljanje) godine nemaju
pravo na pomoć.
Pomoć se odobrava za jednu akademsku godinu i to od 1.
listopada 2022. godine do 31. srpnja 2023. godine.
Pomoć se isplaćuje u 2 (dva) obroka tijekom akademske
godine, do završetka akademske godine.
Članak 4.
Redoviti studenti iz članka 2. ove Odluke uz Zahtjev trebaju
priložiti:
- uvjerenje o redovnom upisu u višu studijsku godinu u
akademskoj godini 2022./2023. u odnosu na prošlu
godinu kao redovni student (od druge godine studiranja
pa nadalje),
- potvrda o prebivalištu za studenta,
- potvrda o prebivalištu za roditelja ili skrbnika,
- izjava studenta da ne koristi stipendiju od druge fizičke
ili pravne osobe,
- presliku IBAN računa ili potvrdu banke o broju IBAN
računa.
Članak 5.
Zahtjevi s dokumentacijom se predaju Jedinstvenom
upravnom odjelu Općine zaključno s danom 16. siječnja 2023.
godine.
Istekom roka za podnošenje zahtjeva, općinski načelnik će
utvrditi popis studenata koji ostvaruju pravo na pomoć iz članka
2. ove Odluke, temeljem čega će se izvršiti isplate.
Isplata pomoći studentima koji donesu svu potrebnu
dokumentaciju, izvršavat će se na žiro-račun ili tekući račun
studenta.
Naknadni zahtjevi, te zahtjevi bez priložene tražene
dokumentacije neće se uvažavati.
Financijska sredstva iz čl. 1. ove Odluke isplatit će se iz
Proračuna Općine Kotoriba na teret konta 37215 - Stipendije i
školarine.
Članak 6.
Student je dužan svaku promjenu adrese i prebivališta
tokom tekuće akademske godine izvijestiti Jedinstveni upravni
odjel Općine, u roku od 15 (petnaest) dana od promjene adrese,
odnosno prebivališta.
Ako studentu naknadno bude odobrena stipendija od druge
fizičke ili pravne osobe, dužan je o tome obavijestiti Jedinstveni
upravni odjel Općine Kotoriba te je dužan dobivenu pomoć u
cijelosti vratiti na račun Općine.
Članak 7.
Promjena prebivališta izvan područja Općine uvjetuje
gubitak prava na daljnju isplatu naknade.
Članak 8.
Pomoć se dodjeljuje na osnovi Javnog poziva koji raspisuje
Jedinstveni upravni odjel, a koji će biti objavljen u glasilu
„Kotoripski vjesnik“ i na službenim mrežnim stranicama
Općine Kotoriba. U Javnom pozivu se navodi rok za prijavu
koji ne može biti kraći od 15 dana od dana objave poziva, visina
pomoći, uvjeti dodjele, potrebni dokumenti, način prijave i
način obavještavanja o dodijeljenim pomoćima te način njihove
isplate.
Članak 9.
Ova Odluka stupa na snagu osmoga dana od dana objave u
„Službenom glasniku Međimurske županije“.
OPĆINSKO VIJEĆE
OPĆINE KOTORIBA
KLASA: 604-01/22-01/02
URBROJ: 2109-9-3-22-1
Kotoriba, 15. studenoga 2022.
PREDSJEDNIK
Općinskog vijeća
Hinko Virgej, v.r.
37.
Na temelju članka 29. Statuta Općine Kotoriba (“Službeni
glasnik Međimurske županije”, br. 5/21), Općinsko vijeće
Općine Kotoriba na 9. sjednici održanoj 15.studenog 2022.
godine, donijelo je
ODLUKU
o mjerama poticaja za uređenje nekretnina na području
Općine Kotoriba
Članak 1.
Ovom Odlukom uređuju se opći uvjeti, mjere i postupak za
dodjelu bespovratnih novčanih sredstava (u daljnjem tekstu:
poticaj) samcima i obiteljima (u daljnjem tekstu: korisnici
poticaja) za uređenje nekretnina koje su stečene kupnjom i na
16. studenoga 2022. “S L U Ž BE N I G L ASN IK M EĐ IM U R SK E ŽU PA N IJ E” Broj 19 - Stranica 4679
kojima je bio stambeni objekt ili se nalazi stambeni objekt te se
uređuju prava i obveze korisnika poticaja na području Općine
Kotoriba (u daljnjem tekstu: Općina).
Članak 2.
Općina će korisnicima poticaja koji su tijekom tekuće
kalendarske godine kupili nekretninu na području Općine u 1/1
dijelu čestice u svojem vlasništvu na kojoj je izgrađen stambeni
objekt kojeg namjeravaju urediti za stanovanje ili se nalazi
stambeni objekt u ruševnom stanju kojeg namjeravaju ukloniti
ili je isti uklonjen, a na istoj parceli namjeravaju izgraditi novi
stambeni objekt, dodijeliti poticaj u obliku financijskog iznosa.
Za kupljene nekretnine iz stavka 1. ovog članka, za koje je
temeljem kupoprodajnog ugovora, plaćen iznos od 120.000,00
kuna i više odnosno 15.926,74 eura i više, dodjeljuje se poticaj
od 30.138,00 kuna odnosno 4.000,00 eura. (fiksni tečaj
konverzije 1 euro = 7,53450 kuna)
Za kupljene nekretnine iz stavka 1. ovog članka, za koje je
temeljem kupoprodajnog ugovora, plaćen iznos manji od
120.000,00 kuna odnosno 15.926,74 eura i manje, dodjeljuje se
poticaj u visini od 10% iznosa sklopljenog kupoprodajnog
ugovora.
Odobrena sredstva poticaja doznačuju se na račun
podnositelja prijave korisnika poticaja (u daljnjem tekstu:
Prijavitelj).
Poticaj po ovoj Odluci se može ostvariti samo jedanput.
Članak 3.
Pravo na ostvarivanje poticaja iz članka 2. ove Odluke
imaju korisnici poticaja uz uvjet da Prijavitelj mora imati radni
staž ostvaren iz radnog odnosa neprekinuto najmanje tri godine
ili pet godina ukupno sa prekidima, do dana isteka roka za
dostavu prijava na Natječaj, za dodjelu poticaja iz članka 2. ove
Odluke, te prijavitelj i bračni ili izvanbračni partner prijavitelja
ne smiju imati u vlasništvu stan, kuću, kuću za odmor ili sličan
objekt pogodan za stanovanje.
Članak 4.
Korisnici poticaja iz ove Odluke imaju sljedeće obveze:
- svi članovi uže obitelji prijavitelja moraju u roku od 2
godine nakon odobrenja poticaja, prijaviti prebivalište
na adresi nekretnine za koju je odobren poticaj te
moraju zadržati prebivalište neprekinuto sljedećih 10
godina bez promjene,
- ukoliko se korisnik poticaja odluči za novogradnju,
onda mora u roku od 2 godine nakon odobrenja poticaja
ishoditi akt o građenju i započeti građenje, a 6 godina
nakon odobrenja poticaja završiti građevinu i svi
članovi uže obitelji prijavitelja moraju prijaviti
prebivalište na adresi nekretnine za koju je odobren
poticaj te moraju zadržati prebivalište neprekinuto
sljedećih 10 godina bez promjene.
Članak 5.
Poticaji po ovoj Odluci dodjeljuju se na temelju javnog
natječaja koji raspisuje općinski načelnik u pravilu jednom
godišnje na kraju kalendarske godine za tekuću kalendarsku
godinu.
Natječaj za dodjelu poticaja objavljuje se u lokalnom ili
informativnom listu Općine i traje najmanje 15 dana od dana
objave.
Natječaj za dodjelu poticaja sadrži:
- opće uvjete i kriterije za dodjelu poticaja,
- visinu poticaja,
- naziv dokumentacije koju treba dostaviti,
- naziv tijela kome se prijave podnose,
- rok za dostavu prijava,
- rok u kojem će biti objavljeni rezultati natječaja,
- napomena da se nepotpune i nepravodobno podnesene
prijave neće razmatrati.
Za sudjelovanje u natječaju uz prijavu treba dostaviti
sljedeću dokumentaciju:
- presliku kupoprodajnog ugovora koji je ovjeren kod
javnog bilježnika,
- zemljišno-knjižni izvadak za kupljenu nekretninu,
- kopiju katastarskog plana za kupljenu nekretninu,
- izjavu da prijavitelj i bračni ili izvanbračni partner
prijavitelja nemaju stan, kuću ili kuću za odmor
pogodnu za stanovanje,
- potvrdu kojom se dokazuje da je prijavitelj zaposlena
osoba najmanje tri godine neprekinuto li pet godina
ukupno sa prekidima, do dana isteka roka za dostavu
prijave na Natječaj za dodjelu poticaja ili dokaz o
statusu umirovljenika
- rješenje porezne uprave o utvrđivanju poreza na promet
nekretnina za traženu nekretninu i dokaz da je iznos
naveden u rješenju plaćen u cijelosti
- podatke o bankovnom računu prijavitelja.
Članak 6.
Nakon provedenog natječaja, Povjerenstvo za dodjelu
poticaja (u daljnjem tekstu: Povjerenstvo) koje se sastoji od tri
člana (predsjednika i 2 člana) i koje imenuje Općinsko vijeće,
razmatra prijave na natječaj za dodjelu poticaja u skladu s
kriterijima utvrđenim u ovoj Odluci i predlaže općinskom
načelniku listu korisnika poticaja.
Na temelju prijedloga Povjerenstva, općinski načelnik
donosi Odluku o dodjeli poticaja.
Članak 7.
Nakon donošenja Odluke o dodjeli poticaja, korisnik
poticaja i Općina zaključuju ugovor koji najmanje sadrži:
- podatke o ugovornim stranama,
- podaci o nekretnini,
- iznos poticaja,
- prava i obveze ugovornih strana,
- način vraćanja poticaja u slučaju nepoštivanja
ugovornih obveza,
- privolu prijavitelja da se njegovi podaci (ime i prezime
i adresa nekretnine za koju je dobiven poticaj objave u
medijima javnog priopćavanja u svrhu informiranja
javnosti o trošenju proračunskih sredstava),
- ostale kriterije, prava i obveze ugovornih strana.
Članak 8.
Kao garanciju za ispunjenje uvjeta iz ove Odluke, prijavitelj
prije zaključenja ugovora iz članka 7. ove Odluke, mora
dostaviti Općini bjanko zadužnicu najmanje u vrijednosti
dodijeljenog poticaja ovjerenu kod javnog bilježnika.
Stranica 4680 - Broj 19 “S L U Ž BE N I G L ASN IK M EĐ IM U R SK E ŽU PA N IJ E” 16. studenoga 2022.
Prijavitelj je dužan na zahtjev Općine dostaviti dokaze o
ispunjavanju uvjeta koje proizlaze iz ove Odluke.
U slučaju da Prijavitelj ne ispuni neki uvjet iz ove Odluke
dužan je Općini vratiti dobivena sredstva uvećano za zatezne
kamate najkasnije 60 dana nakon što nastane neispunjenje
nekog od uvjeta.
Članak 9.
Jedinstveni Upravni odjel Općine dužan je voditi evidenciju
o dodijeljenim poticajima.
Članak 10.
Stupanjem na snagu ove Odluke prestaje važiti Odluka o
mjerama poticanja za uređenje nekretnina na području Općine
Kotoriba („Službeni glasnik Međimurske županije“, br.19/21).
Članak 11.
Ova Odluka stupa na snagu osmoga dana od dana objave u
«Službenom glasniku Međimurske županije».
OPĆINSKO VIJEĆE
OPĆINE KOTORIBA
KLASA: 370-02/22-01/08
URBROJ: 2109-9-3-22-1
Kotoriba, 15. studenoga 2022.
PREDSJEDNIK
Općinskog vijeća
Hinko Virgej, v.r.
38.
Na temelju članka 19. i 35. Zakona o lokalnoj i područnoj
(regionalnoj) samoupravi (»Narodne novine«, broj 33/ 01,
60/01, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 150/11, 144/12, 19/13,
137/15, 123/17, 98/19 i 144/20) i čl. 29. Statuta Općine Kotoriba
(„Službeni glasnik Međimurske županije“ br. 5/21) Općinsko
vijeće Općine Kotoriba na 9. sjednici održanoj dana 15.
studenog 2022., donijelo je
ODLUKU
o uvjetima, načinu i kriterijima sufinanciranja obnove
fasada u Općini Kotoriba
Članak 1.
Ovom se Odlukom propisuju uvjeti, način i kriteriji prema
kojem će Općina Kotoriba (u daljnjem tekstu: Općina)
nepovratnim sredstvima sufinancirati obnove fasada bojanjem
(u daljnjem tekstu: Obnova fasada) na području Općine
Kotoriba.
Članak 2.
Radi poticanja očuvanja i obnove što većeg broja fasada,
Općina sufinancira obnovu fasada prema priloženim plaćenim
računima za stavku boja/bojanje fasade do iznosa 3.013,80
kuna odnosno 400,00 eura za obiteljske kuće i do iznosa 15
069,00 kuna odnosno 2.000,00 eura za stambene zgrade (u
daljnjem tekstu: Stambeni objekti) na području Općine
Kotoriba, a sredstva će se osigurati u proračunu. Za navedene
iznose primjenjuje se srednji tečaj konverzije 1 euro = 7,53450
kuna.
Pravo na korištenje sredstava mogu ostvariti fizičke osobe
i/ili Upravitelji zgrada (u daljnjem tekstu Prijavitelji):
1. koje su vlasnici/suvlasnici legalnog stambenog objekta
koji se nalazi u Kotoribi i imaju prebivalište na adresi
na kojoj se objekt nalazi.
2. koje nemaju nepodmirenih dugovanja prema Općini.
Članak 3.
Obnova fasada za koje se traži sufinanciranje sukladno
odredbama ove Odluke izvodi se cjelovito – bojanje svih strana
Stambenog objekta.
Povjerenstvo za provedbu sufinanciranja obnove fasada (u
daljnjem tekstu: Povjerenstvo) imenuje općinski načelnik i ima
tri člana.
Nakon provedenih radova Prijavitelj je dužan dostaviti
Zahtjev za sufinanciranje obnove fasada (u daljnjem tekstu:
Zahtjev) koji sadrži plaćeni račun s naznakom stavke za boju/
bojanje fasade, fotografiju prije i fotografiju nakon izvedenih
radova. Dokaz o provedenim radovima ocjenjuje Povjerenstvo
i daje prijedlog iznosa sufinanciranja, sukladno članku 2. ove
Odluke, općinskom načelniku.
Ukoliko se utvrdi da stvarno stanje ne odgovara zahtjevu za
isplatu sufinanciranja i računu, Općina zadržava pravo
neisplaćivanja istih.
Zahtjev iz stavka 3. ovog članka mora biti podnijet
najkasnije do 15. prosinca tekuće godine.
Isplata dodijeljenih sredstava iz prethodnog stavka ovog
člana izvršit će se na račun prijavitelja, nakon što Povjerenstvo
utvrdi valjanost zahtjeva.
Odluku o sufinanciranju donosi općinski načelnik na
prijedlog Povjerenstva, a nakon provedenih radova.
Članak 4.
Općina sufinancira obnovu fasada stambenih objekata iz
obuhvata iz ove Odluke (su)vlasnicima koji su samostalno ili
preko upravitelja zgrada podnijeli Zahtjev i kojima su sredstva
odobrena na temelju Odluke Općinskog načelnika.
Predmet ove Odluke nisu Stambeni objekti:
- čija je izgradnja u tijeku i
- za koje je pokrenut postupak legalizacije sukladno
odredbama Zakona o postupanju s nezakonito
izgrađenim zgradama (»Narodne novine« br. 86/12,
143/13, 65/17 i 14/ 19) - sve do okončanja postupka
odnosno podmirenja obveza naknade za nezakonitu
zgradu i komunalnog doprinosa.
Članak 5.
Za provedbu mjera iz ove odluke općinski načelnik
raspisuje javni poziv.
Javni poziv se objavljuje na službenoj mrežnoj stranici
Općine Kotoriba i na oglasnoj ploči Općine Kotoriba.
Zahtjev se podnosi na posebnom obrascu koji se podiže u
Jedinstvenom upravnom odjelu Općine ili na službenoj mrežnoj
stranici www.kotoriba.hr, nakon objavljenog javnog poziva.
Zahtjevi se rješavaju prema redoslijedu zaprimanja,
odnosno do utroška planiranih sredstava za proračunsku
godinu.
16. studenoga 2022. “S L U Ž BE N I G L ASN IK M EĐ IM U R SK E ŽU PA N IJ E” Broj 19 - Stranica 4681
Prijavitelj uz Zahtjev obvezno prilaže sljedeće dokaze u
izvorniku ili kopiji:
- presliku osobne iskaznice (obostrano) ili uvjerenje o
prebivalištu prijavitelja
- fotografije prethodnog stanja fasade
- fotografije stanja fasade nakon obnove
- zemljišnoknjižni izvadak (vlasnički list) ne stariji od 30
dana
- dokaz o legalnosti zgrade (građevinska dozvola,
uporabna dozvola, završno izvješće nadzornog
inženjera, rješenje o izvedenom stanju, potvrda da je
građevina izgrađena prije 15. veljače 1968. godine ili
drugi odgovarajući dokaz)
- suglasnost ostalih suvlasnika za podnošenje zahtjeva za
sufinanciranje obnove fasada ukoliko prijavitelj nije
jedini vlasnik.
- račun za boju/bojanje kojim dokazuje izvršene radove.
Članak 6.
Po zaprimanju zahtjeva i dokumentacije iz članka 5. ove
Odluke, Povjerenstvo će obaviti pregled podnesenog zahtjeva i
traženih dokaza.
Ako je dostavljena dokumentacija nepotpuna, Povjerenstvo
će zatražiti dopunu dokumentacije koju je prijavitelj dužan
dostaviti u roku od 10 dana od dana primitka poziva za dopunu
dokumentacije.
Ako prijavitelj u roku iz stavka 2. ovoga članka ne dopuni
dokumentaciju, smatrat će se da je odustao od sufinanciranja
obnove fasade postojećeg stambenog objekta.
Članak 7.
Obnova fasade mora biti okončana najkasnije do 14.
prosinca tekuće godine.
Članak 8.
Obnova fasada stambenih objekata izvodi se sukladno
osiguranim proračunskim sredstvima Općine za proračunsku
godinu, dok se raspoloživi namjenski iznos ne iskoristi u
cijelosti.
Članak 9.
Riječi i pojmovi u ovoj Odluci koji imaju rodno značenje
odnose se jednako na muški i ženski rod, bez obzira u kojem su
rodu navedeni.
Članak 10.
Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u
»Službenom glasniku Međimurske županije«. Stupanjem na
snagu ove Odluke prestaje važiti Odluka o uvjetima, načinu i
kriterijima sufinanciranja obnove fasada u Općini Kotoriba
(“Službeni glasnik Međimurske županije” br.19/21).
OPĆINSKO VIJEĆE
OPĆINE KOTORIBA
KLASA: 370-02/22-01/09
URBROJ: 2109-9-3-22-1
Kotoriba, 15. studenoga 2022.
PREDSJEDNIK
Općinskog vijeća
Hinko Virgej, v.r.
39.
Na temelju članka 41. stavka 1. Zakona o predškolskom
odgoju i obrazovanju („Narodne novine“ br. 10/97, 107/07,
94/13, 98/19 i 57/22) i članka 29. Statuta Općine Kotoriba
(„Službeni glasnik Međimurske županije“, br. 5/21), Općinsko
vijeće Općine Kotoriba na 9. sjednici održanoj 15.studenog
2022. godine donijelo je
ODLUKU
o davanju prethodne suglasnosti na Statut Dječjeg vrtića
Kotoriba
I.
Daje se suglasnost na prijedlog Statuta Dječjeg vrtića
Kotoriba, koji je utvrdilo Upravno vijeće Dječjeg vrtića
Kotoriba na svojoj 36. sjednici održanoj 10. studenog 2022.
godine, uz amandman prema Zapisniku sa 9. sjednice
Općinskog vijeća Općine Kotoriba.
II.
Statut Dječjeg vrtića Kotoriba sastavni je dio ove Odluke.
Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u
„Službenom glasniku Međimurske županije“.
OPĆINSKO VIJEĆE
OPĆINE KOTORIBA
KLASA: 601-01/22-01/05
URBROJ: 2109-9-3-22-1
Kotoriba, 15. studenoga 2022.
PREDSJEDNIK
Općinskog vijeća
Hinko Virgej, v.r.
Na temelju članka 41. stavka 1. Zakona o predškolskom
odgoju i obrazovanju („Narodne novine“, 10/97, 107/07,94/13,
98/19 i 57/22), uz prethodnu suglasnost Općinskog vijeća
Općine Kotoriba __________Upravno vijeće Dječjeg Kotoriba,
na _ sjednici održanoj __________ donijelo je
PRIJEDLOG STATUTA
Dječjeg vrtića Kotoriba
I. OPĆE ODREDBE
Članak 1.
Ovim se Statutom uređuje ustrojstvo Dječjeg vrtića
Kotoriba (u daljnjem tekstu Dječji vrtić), status, naziv i sjedište
Dječjeg vrtića, zastupanje i predstavljanje, odgovornost za
obaveze, djelatnost Dječjeg vrtića, vrste i trajanje pojedinih
programa, uvjeti i način davanja usluga, radno vrijeme Dječjeg
Stranica 4682 - Broj 19 “S L U Ž BE N I G L ASN IK M EĐ IM U R SK E ŽU PA N IJ E” 16. studenoga 2022.
vrtića, ovlasti i način odlučivanja pojedinih tijela u upravljanju
Dječjim vrtićem, djelokrug i način rada stručnih tijela, način
donošenja općih akata, javnost rada te druga pitanja važna za
obavljanje djelatnosti i poslovanje Dječjeg vrtića.
Izrazi koji se u ovom Statutu koriste za osobe u muškom
rodu su neutralni i odnose se na muške i na ženske osobe.
Članak 2.
Dječji vrtić je javna ustanova koja u okviru djelatnosti
predškolskog odgoja i obrazovanja te skrbi o djeci predškolske
dobi (u daljnjem tekstu: predškolski odgoj) ostvaruje programe
njege, odgoja, obrazovanja, zdravstvene zaštite i i unaprjeđenja
zdravlja djece i socijalne skrbi djece predškolske koji su
prilagođeni razvojnim potrebama djece te njihovim
mogućnostima i sposobnostima.
Kao javne ovlasti Dječji vrtić obavlja sljedeće poslove:
- Upise djece u dječji vrtić i ispise djece iz dječjeg vrtića
s vođenjem odgovarajuće dokumentacije
- Izdavanje potvrda i mišljenja
- Upisivanje podatka o dječjem vrtiću u zajednički
elektronički upisnik.
Članak 3.
Osnivač i vlasnik Dječjeg vrtića je Općina Kotoriba (u
daljnjem tekstu: Osnivač).
Prava i dužnosti osnivača Općina Kotoriba stekla je na
temelju rješenja Ministarstva prosvjete i športa KLASA: UP/I-
601-01/98-0120, URBROJ: 532-07/6-98-4 od 6. ožujka 1998.
godine.
II. NAZIV I SJEDIŠTE
Članak 4.
Dječji vrtić obavlja svoju djelatnost, posluje i sudjeluje u
pravnom prometu pod nazivom: Dječji vrtić Kotoriba.
Sjedište Dječjeg vrtića je u Kotoribi, Ulica Ignaca
Svetomartinskog 1.
Dječji vrtić je pravna osoba upisana u sudski registar.
Članak 5.
Dječji vrtić može promijeniti naziv i sjedište samo odlukom
Osnivača.
Članak 6.
Naziv Dječjeg vrtića mora biti istaknut na zgradi u kojoj je
njegovo sjedište i na objektima u kojim obavlja svoju djelatnost.
III. ZASTUPANJE I PREDSTAVLJANJE
Članak 7.
Dječji vrtić predstavlja i zastupa Ravnatelj.
Ravnatelj organizira i vodi rad i poslovanje Dječjeg vrtića,
predstavlja i zastupa Dječji vrtić, te poduzima sve pravne radnje
u ime i za račun Dječjeg vrtića sukladno zakonu i ovom Statutu.
Ravnatelj vodi stručni rad Dječjeg vrtića i odgovoran je za
obavljanje stručnog rada.
Ravnatelj Dječjeg vrtića ima sve ovlasti u pravnom prometu
u sklopu djelatnosti upisanih u sudski registar, osim:
- nastupati kao druga ugovorna strana i sa Dječjim
vrtićem zaključivati ugovore, u svoje ime i za svoj
račun, u svoje ime, a za račun druge osobe ili u u ime i
za račun drugih osoba,
- zaključivati ugovore o izvođenju investicijskih radova i
nabavi opreme, te nabavi osnovnih sredstava i ostale
imovine čija vrijednost prelazi 20.000,00 kuna.
Za zaključivanje ugovora navedenih u stavku 4., alineji 1.
ovog članka ravnatelju je potrebna posebna ovlast Upravnog
vijeća ili Osnivača.
Za iznose veće od iznosa navedenog u stavku 4., alineji 2.
ovog članka ravnatelj je ovlašten zaključivati ugovor ako je
prethodno odluku o tome donijelo Upravno vijeće.
Članak 8.
Ravnatelj može dati punomoć drugoj osobi da zastupa
Dječji vrtić u pravnom prometu u granicama svojih ovlasti,
sukladno odredbama zakona kojim se uređuju obvezni odnosi.
Članak 9.
Dječji vrtić u svom poslovanju koristi:
- jedan ili više pečata s grbom Republike Hrvatske,
okruglog oblika, promjera 38mm, koji sadrži naziv i
grb Republike Hrvatske te naziv i sjedište Dječjeg
vrtića.
- jedan ili više pečata okruglog oblika, promjera 25mm,
na kojem je uz rub kružno ispisan tekst: Dječji vrtić
Kotoriba, Kotoriba, a u sredini Čakovec i broj pečata
- jedan ili više štambilja četvrtastog oblika, širine 15 mm
i dužne 46 mm i u njemu je upisan tekst: Dječji vrtić
Kotoriba, Kotoriba, Ignaca Svetomartinskog 1.
Ako ima više pečata i štambilja, svaki pečat i štambilj ima
svoj broj. O broju uporabi i čuvanju pečata i štambilja odlučuje
ravnatelj.
Članak 10.
Pečatom se ovjeravaju isprave i akti u pravnom prometu i u
odnosu prema tijelima državne uprave i jedinica lokalne
samouprave.
Štambilj se upotrebljava za odgovarajuće administrativno-
financijsko poslovanja Dječjeg vrtića.
Način uporabe i čuvanja pečata i štambilja svojim aktom
uređuje ravnatelj Dječjeg vrtića.
IV. IMOVINA DJEČJEG VRTIĆA I ODGOVORNOST
ZA NJEGOVE OBVEZE
Članak 11.
Imovinu Dječjeg vrtića čine stvari, prava i novčana
sredstva.
Imovinom raspolaže Dječji vrtić pod uvjetima i na način
propisan zakonom, drugim propisima donesenim na temelju
zakona i ovim Statutom.
Imovinu Dječjeg vrtića čine sredstva za rad koja su
pribavljena od osnivača, stečena pružanjem usluga i prodajom
proizvoda ili pribavljena iz drugih izvora.
Članak 12.
Ako Dječji vrtić u obavljanju svoje djelatnosti ostvaruje
dobit, dužan je upotrebljavati tu dobit za obavljanje i razvoj
16. studenoga 2022. “S L U Ž BE N I G L ASN IK M EĐ IM U R SK E ŽU PA N IJ E” Broj 19 - Stranica 4683
svoje djelatnosti, sukladno Odluci o osnivanju Dječjeg vrtića i
ovom Statutu.
O raspodjeli dobiti Dječjeg vrtića može odlučivati i Osnivač
sukladno zakonu i Odluci o osnivanju Dječjeg vrtića.
Članak 13.
Za obveze u pravnom prometu Dječji vrtić odgovara
cjelokupnom svojom imovinom. Osnivač solidarno i
neograničeno odgovara za obveze Dječjeg vrtića.
Članak 14.
Dječji vrtić ne može bez suglasnosti Osnivača:
- steći, opteretiti ili otuđiti nekretninu,
- steći, opteretiti ili otuđiti pokretnu imovinu pojedinačne
vrijednosti preko 70.000,00 kn,
- odlučiti o raspodjeli dobiti,
- dati u zakup objekte i prostore Dječjeg vrtića,
- mijenjati namjenu objekta i prostora,
- promijeniti djelatnost i
- osnivati drugu pravnu osobu.
V. KURIKULUM, PROGRAM I DJELATNOST
DJEČJEG VRTIĆA
Članak 15.
Odgoj i obrazovanje djece rane i predškolske dobi ostvaruje
se na temelju nacionalnog kurikuluma za rani i predškolski
odgoj i obrazovanje i kurikuluma Dječjeg vrtića.
Nacionalni kurikulum i okvirni nacionalni kurikularni
dokument donosi ministar nadležan za obrazovanje odlukom.
Upravno vijeće dječjeg vrtića donosi kurikulum dječjeg
vrtića u pravilu svakih pet godina, a u skladu s potrebama
moguće se njegove dopune i izmjene.
Članak 16.
Djelatnost Dječjeg vrtića je predškolski odgoj i obrazovanje
te skrb o djeci predškolske dobi od navršenih 6 mjeseci do
polaska u osnovnu školu, koja se ostvaruje po određenom
programu.
U okviru svoje djelatnosti Dječji vrtić organizira i provodi:
- redovite programe njege, odgoja, obrazovanja,
zdravstvene zaštite i unapređenja zdravlja djece i
socijalne skrbi djece rane i predškolske dobi, koji su
prilagođeni razvojnim potrebama djece te njihovim
mogućnostima i sposobnostima,
- programe za djecu rane i predškolske dobi s teškoćama
u razvoju,
- programe za darovitu djecu rane i predškolske dobi,
- programe za djecu na jeziku i pismu nacionalnih
manjina,
- programe predškole,
- drugi odgojno-obrazovni programi.
Ovisno o potrebama djece i zahtjevima roditelja, dječji vrtić
može izvoditi programe sukladne odredbama Državnog
pedagoškog standarda predškolskog odgoja i naobrazbe.
Na programe iz stavka 2. i 3. ovog članka suglasnost daje
ministarstvo nadležno za obrazovanje.
Članak 17.
Dječji vrtić obavlja djelatnost predškolskog odgoja kao
javnu službu.
Članak 18.
Dječji vrtić može mijenjati djelatnost samo uz prethodnu
suglasnost Osnivača.
Članak 19.
Dječji vrtić obavlja djelatnost na temelju godišnjeg plana i
programa rada koji se donosi za pedagošku godinu koja traje od
1. rujna tekuće do 31. kolovoza sljedeće godine.
Godišnji plan i program rada za pedagošku godinu donosi
Upravno vijeće Dječjeg vrtića do 30. rujna.
Godišnji plan i program rada obuhvaća programe odgojno-
obrazovnog rada, programe zdravstvene zaštite i unaprjeđenja
zdravlja kao i druge programe koje Dječji vrtić ostvaruje u
dogovoru s roditeljima djece.
Članak 20.
Godišnji plan i program rada donosi Upravno vijeće
Dječjeg vrtića, najkasnije do 30.rujna tekuće godine.
Dječji vrtić dužan je Osnivaču dostaviti Godišnji plan i
program rada te izvješće o njegovu ostvarivanju.
Članak 21.
Prednost pri upisu djece u Dječji vrtić određena je sukladno
Zakonu o predškolskom odgoju i obrazovanju.
Članak 22.
Dječji vrtić dužan je ustrojiti pedagošku i zdravstvenu
dokumentaciju te drugu evidenciju u skladu sa zakonom.
VI. UNUTARNJE USTROJSTVO I NAČIN RADA
DJEČJEG VRTIĆA
Članak 23.
Pravilnikom o unutarnjem ustrojstvu i načinu rada Dječjeg
vrtića pobliže se uređuje ustrojstvo, te način obavljanja
djelatnosti Dječjeg vrtića kao javne službe.
Članak 24.
U Dječjem vrtiću ustrojava se i provodi odgojno-obrazovni
rad s djecom raspoređenom u skupine cjelodnevnog,
poludnevnog boravka, višednevnog ili kraćeg dnevnog boravka.
Programi iz stavka 1. ovog članka ustrojavaju se i provode
sukladno Državnom pedagoškom standardu predškolskog
odgoja i obrazovanja.
Članak 25.
U Dječjem vrtiću rad s djecom organizira se u jasličkim i
vrtićkim odgojnim skupinama.
Članak 26.
Broj djece u odgojnim skupinama i dob djece u pojedinim
odgojnim skupinama te normativi neposrednog rada odgojitelja
u skupini, određuju se sukladno odlukama ministra nadležnim
za obrazovanje.
Stranica 4684 - Broj 19 “S L U Ž BE N I G L ASN IK M EĐ IM U R SK E ŽU PA N IJ E” 16. studenoga 2022.
Članak 27.
Programi zdravstvene zaštite djece, higijene i pravilne
prehrane djece i programi socijalne skrbi ostvaruju se u Dječjem
vrtiću sukladno odlukama nadležnih ministarstva.
Članak 28.
Stručno pedagoški poslovi ostvaruju se u svezi s odgojno-
obrazovnim, zdravstvenim i socijalnim radom s djecom u
odgojnim skupinama i na razini Dječjeg vrtića, radi
zadovoljavanja potreba i interesa djece, te stvaranja primjerenih
uvjeta za rast i razvoj svakog djeteta u dopunjavanju obiteljskog
odgoja u suradnji s roditeljima i neposrednim dječjim
okruženjem.
Članak 29.
Pravni, administrativni i računovodstveno-financijski
poslovi ustrojavaju se radi ostvarivanja djelatnosti Dječjeg
vrtića i njegova poslovanja kao javne službe, vođenja propisane
dokumentacije i evidencije, ostvarivanja prava djece i roditelja,
javnosti rada Dječjeg vrtića, obavljanja računovodstveno-
financijskih i drugih administrativno-stručnih polova potrebnih
za rad i poslovanje Dječjeg vrtića i ostvarivanje prava i obveza
radnika Dječjeg vrtića.
Članak 30.
Pomoćno-tehničkim poslovima osiguravaju se primjereni
tehnički i drugi uvjeti za ostvarivanje plana i programa, te drugi
potrebiti uvjeti za rad i poslovanje Dječjeg vrtića prema
propisanim standardima predškolskog odgoja.
Članak 31.
Tjedno radno vrijeme Dječjeg vrtića raspoređuje se prema
potrebama ostvarivanja djelatnosti predškolskog odgoja te
zadovoljavanje potreba djece i njihovih roditelja, građana i
drugih pravnih osoba, u pravilu u pet radnih dana. Rad subotom
organizira se prema potrebama korisnika, a u skladu s odlukom
Osnivača.
Radno vrijeme Dječjeg vrtića za djecu koja ostvaruju
programe određuje se sukladno vrsti, sadržaju i trajanju
programa.
Dnevni odmor radnika Dječjeg vrtića organizira se tako da
se osigura kontinuirano ostvarivanje programa, nadzor nad
djecom i kontakt sa strankama.
Članak 32.
Tjedni i dnevni raspored radnog vremena, dnevni odmor,
uredovno vrijeme za rad sa strankama, roditeljima odnosno
skrbnicima djece te drugim građanima, utvrđuje se Godišnjim
planom i programom rada u skladu s odlukama Osnivača i
općim aktima Dječjeg vrtića.
Dječji vrtić dužan je putem sredstava javnog priopćavanja,
na oglasnoj ploči Dječjeg vrtića i na drugi prikladan način
obavijestiti javnost o radnom vremenu i uredovnom vremenu
za rad sa građanima, roditeljima odnosno skrbnicima te drugim
strankama.
VII. UPRAVLJANJE DJEČJIM VRTIĆEM
Članak 33.
Dječjim vrtićem upravlja Upravno vijeće.
Upravno vijeće ima pet članova:
- tri člana imenuje Osnivač. Član Upravnog vijeća kojeg
imenuje osnivač treba imati završen najmanje
preddiplomski sveučilišni studij ili stručni studij na
kojem se stječe najmanje 180 ECTS bodova i ne može
biti radnik dječjeg vrtića u kojem se upravno vijeće
imenuje
- jednog člana Upravnog vijeća biraju roditelji djece
korisnika usluga Dječjeg vrtića,
- jedan član Upravnog vijeća bira se tajnim glasovanjem
iz reda odgojitelja i stručnih suradnika Dječjeg vrtića.
Mandat Članova Upravnog vijeća traje četiri godine.
Članak 34.
Članove Upravnog vijeća-predstavnike Osnivača imenuje
Osnivač na način propisan svojim općim aktom.
Članak 35.
Člana Upravnog vijeća-predstavnika roditelja djece
korisnika usluga Dječjeg vrtića biraju roditelji na sastanku koji
u tu svrhu saziva predsjednik Upravnog vijeća ili osoba koju on
ovlasti.
Svaki roditelj može predlagati ili biti predložen za člana
Upravnog vijeća.
Glasovanje se obavlja javno dizanjem ruku.
Za člana Upravnog vijeća izabran je onaj kandidat koji
dobije najveći broj glasova nazočnih roditelja.
Izbori su pravovaljani ako je sastanku nazočno najmanje
10% roditelja.
Članak 36.
Odgojitelji i stručni suradnici biraju jednog člana Upravnog
vijeća na sjednici Odgojiteljskog vijeća tajnim glasovanjem.
Svaki član Odgojiteljskog vijeća može predlagati ili biti
predložen za člana Upravnog vijeća.
Glasovanje radi utvrđivanja liste kandidata obavlja se
javno, dizanjem ruku.
Kao kandidat za člana Upravnog vijeća, utvrđen je svaki
odgojitelj ili stručni suradnik za kojeg se izjasni natpolovična
većina nazočnih članova Odgojiteljskog vijeća, ako je sjednici
nazočan natpolovični broj članova Odgojiteljskog vijeća.
Na temelju rezultata glasovanja utvrđuje se lista kandidata
za Upravno vijeće, u koju se kandidati unose abecednim redom.
Članak 37.
Za provedbu izbora Odgojiteljsko vijeće osniva Izbornu
komisiju koja ima predsjednika i dva člana.
Izborna komisija:
- potvrđuje listu kandidata,
- izrađuje glasački listić koji obavezno sadrži naznaku da
se vrši izbor članova Upravnog vijeća, broj članova koji
se bira, te imena i prezimena kandidata prema utvrđenoj
listi,
- izrađuje popis članova Odgojiteljskog vijeća koji imaju
pravo glasovati,
- osigurava tajnost i zakonitost glasovanja,
- utvrđuje rezultate glasovanja i podnosi izvješće
Odgojiteljskom vijeću.
16. studenoga 2022. “S L U Ž BE N I G L ASN IK M EĐ IM U R SK E ŽU PA N IJ E” Broj 19 - Stranica 4685
Članak 38.
Za člana Upravnog vijeća izabran je onaj kandidat koji
dobije najveći broj glasova.
Ako dva ili više kandidata imaju isti broj glasova, glasovanje
će se za te kandidate ponoviti. Ako i u ponovljenom glasovanju
dva ili više kandidata imaju isti broj glasova, cijeli se postupak
izbora ponavlja.
Izbori su pravovaljani ako je glasovanju pristupio
natpolovični broj članova Odgojiteljskog vijeća.
Članak 39.
O rezultatima glasovanja izborna komisija podnosi izvješće
Odgojiteljskom vijeću, uz priloženi zapisnik i kompletan
izborni materijal.
Odgojiteljsko vijeće objavljuje rezultate izbora na sjednici i
na oglasnoj ploči Dječjeg vrtića, a izabranom članu izdaje
potvrdu o izboru.
Članak 40.
Nakon određivanja predstavnika Osnivača i roditelja djece
korisnika usluga Dječjeg vrtića te izbora člana Upravnog vijeća
iz redova odgojitelja i stručnih suradnika Dječjeg vrtića, saziva
se prva sjednica Upravnog vijeća.
Prvu sjednicu Upravnog vijeća saziva predsjednik
dosadašnjeg Upravnog vijeća, odnosno ravnatelj ako je
predsjednik Upravnog vijeća spriječen ili odsutan.
Na prvoj sjednici verificiraju se mandati imenovanih
odnosno izabranih članova Upravnog vijeća.
Na prvoj sjednici Upravnog vijeća bira se predsjednik
Upravnog vijeća.
Članak 41.
Predsjednika Upravnog vijeća biraju članovi javnim
glasovanjem na vrijeme od četiri godine. Za predsjednika može
biti ponovno imenovana ista osoba.
Predsjednik Upravnog vijeća može se birati i tajnim
glasovanjem o čemu, na prijedlog člana Upravnog vijeća,
odlučuje Upravno vijeće natpolovičnom većinom glasova.
Članak 42.
Predsjednik Upravnog vijeća priprema, saziva i vodi
sjednice vijeća.
U slučaju spriječenosti predsjednika Upravnog vijeća,
pripremu i vođenje sjednice obavlja član vijeća kojeg je
pismeno ovlastio predsjednik.
Predsjednik je dužan sazvati sjednicu Upravnog vijeća i na
pismeni zahtjev ravnatelj ili jedne trećine članova vijeća.
Članak 43.
Upravno vijeće obavlja sljedeće poslove:
a) uz suglasnost Općinskog vijeća Općine Kotoriba:
- donosi Statut,
- odlučuje o promjeni djelatnosti Dječjeg vrtića,
- odlučuje o osnivanju druge pravne osobe,
- odlučuje u udruživanju u zajednicu ustanova,
- odlučuje o dugoročnom zaduživanju i davanju jamstva
za kreditno zaduživanje,
- odlučuje o stjecanju, opterećivanju ili otuđivanju
nekretnina pojedinačna vrijednost kojih prelazi
1.000.000,00 kuna,
- donosi Pravilnik o unutarnjem ustrojstvu i načinu rada
Dječjeg vrtića,
b) uz suglasnost općinskog načelnika Općine Kotoriba:
- odlučuje o stjecanju, opterećivanju ili otuđivanju
nekretnina pojedinačna vrijednost kojih ne prelazi
1.000.000,00 kuna,
- odlučuje o investicijskim radovima, stjecanju,
opterećivanju ili otuđivanju pokretne imovine
pojedinačna vrijednost koje prelazi 70.000,00 kuna,
- odlučuje o načinu raspolaganja dobiti,
- odlučuje o pokriću gubitka,
- odlučuje o promjeni namjene objekata i prostora
Dječjeg vrtića,
- odlučuje o upisu djece i o mjerilima upisa,
- odlučuje o davanju u zakup prostora i opreme Dječjeg
vrtića,
c) predlaže Općinskom vijeću Općine Kotoriba:
- promjene naziva i sjedišta Dječjeg vrtića,
- statusne promjene Dječjeg vrtića,
d) samostalno donosi odluke i obavlja sljedeće poslove:
- određuje osobu iz reda članova odgojiteljskog vijeća
koja će zamjenjivati ravnatelja Dječjeg vrtića u slučaju
privremene spriječenosti u obavljanju ravnateljskih
poslova,
- donosi kurikulum Dječjeg vrtića,
- donosi godišnji plan i program rada Dječjeg vrtića, te
nadzire njihovo provođenje,
- donosi financijski plan i polugodišnji i godišnji izvještaj
o izvršenju financijskog plana, na prijedlog ravnateljice,
- odlučuje o provedbi knjigovodstvenih evidencija
kojima se utječe na rezultat poslovanja u pojedinačnim
iznosima većima od 20.000,00 kuna
- odlučuje o zasnivanju radnog odnosa radnika, osim o
zasnivanju radnog odnosa na određeno vrijeme do 60
dana,
- odlučuje o prestanku radnog odnosa radnika na
prijedlog ravnatelja,
- odlučuje o pojedinačnim pravima radnika u drugom
stupnju, ako zakonom ili drugim propisom nije
drugačije propisano,
- odlučuje o žalbama roditelja odnosno skrbnika djece
- odlučuje o investicijskim radovima i nabavi opreme te
nabavi osnovnih sredstava i ostale pokretne imovine
čija je pojedinačna vrijednost u iznosu od 20.000,00 do
70.000,00 kuna,
- odlučuje o opterećivanju ili otuđivanju pokretne
imovine Dječjeg vrtića čija je vrijednost u iznosu od
20.000,00 do70.000,00 kuna,
- razmatra predstavke i prijedloge građana od interesa za
rad Dječjeg vrtića,
- razmatra rezultate odgojno-obrazovnog rada u Dječjem
vrtiću,
- odlučuje o izvješćima ravnatelja o radu Dječjeg vrtića i
podnosi izvješća o radu Vrtića Osnivaču,
Stranica 4686 - Broj 19 “S L U Ž BE N I G L ASN IK M EĐ IM U R SK E ŽU PA N IJ E” 16. studenoga 2022.
- predlaže ravnatelju mjere u cilju ostvarivanja politike
poslovanja Dječjeg vrtića, te osnovne smjernice za rad
i poslovanje Dječjeg vrtića,
- razmatra i odlučuje o drugim pitanjima u skladu sa
zakonom, odlukom o osnivanju Dječjeg vrtića,
Statutom i drugim općim aktima Dječjeg vrtića.
Članak 44.
Upravno vijeće može pravovaljano odlučivati ako je na
sjednici nazočna najmanje polovica članova Upravnog vijeća.
Upravno vijeće odluke donosi natpolovičnom većinom
glasova svih članova Upravnog vijeća.
Odluke Upravnog vijeća potpisuje predsjednik.
Članak 45.
U radu Upravnog vijeća sudjeluje, bez prava odlučivanja,
ravnatelj Dječjeg vrtića.
Sjednicama Upravnog vijeća mogu biti nazočne i druge
osobe koje pozovu predsjednik vijeća i ravnatelj Dječjeg vrtića
ili se pozovu zaključkom Upravnog vijeća.
Članak 46.
Članu Upravnog vijeća prestaje dužnost ako:
- sam zatraži razrješenje,
- ne ispunjava dužnosti člana odnosno predsjednika,
- svojim ponašanjem povrijedi ugled i dužnost koju
obnaša, i
- izgubi pravo na obavljanje dužnosti.
Postupak za utvrđivanje prijedloga za razrješenje dužnosti
člana Upravnog vijeća pokreće Upravno vijeće ili tijelo koje ga
je imenovalo.
Odluku o razrješenju donosi tijelo koje je izabralo odnosno
imenovalo člana Upravnog vijeća.
U slučaju razrješenja člana Upravnog vijeća novi član
imenuje se u roku od 30 dana na vremensko razdoblje koje je
preostalo u mandatu članu Upravnog vijeća koji je razriješen.
Članak 47.
Sazivanje sjednica, utvrđivanje dnevnog reda, način rada i
odlučivanja Upravnog vijeća pobliže se određuje poslovnikom.
VIII. RAVNATELJ DJEČJEG VRTIĆA
Članak 48.
Ravnatelj je poslovodni i stručni voditelj Dječjeg vrtića.
Ravnatelj:
- organizira i vodi rad i poslovanje Dječjeg vrtića,
- predstavlja i zastupa Dječji vrtić, poduzima sve pravne
radnje u ime i za račun Dječjeg vrtića i odgovara za
zakonitost rada Dječjeg vrtića,
- predlaže godišnji plan i program rada Dječjeg vrtića,
- brine se za provođenje odluka upravnog vijeća,
odgojiteljskog vijeća i drugih tijela
- donosi samostalno odluke u svezi s radom i poslovanjem
Dječjeg vrtića iz svog djelokruga
- donosi odluke o zasnivanju radnog odnosa radnika na
određeno vrijeme do 60 dana
- potpisuje ugovore o radu i druge akte Dječjeg vrtića,
- odlučuje o provedbi knjigovodstvenih evidencija
kojima se utječe na rezultat poslovanja u pojedinačnim
iznosima do 20.000,00 kuna
- podnosi izvješće Upravnom vijeću i drugim nadležnim
tijelima o radu i poslovanju Dječjeg vrtića,
- organizira rad i obavlja raspored radnika,
- odobrava službena putovanja i druga izbivanja s rada
radnika Dječjeg vrtića,
- osniva stručne skupine kao pomoćna tijela u radu
Dječjeg vrtića,
- obavlja i druge poslove utvrđene zakonom, Statutom i
drugim općim aktima Dječjeg vrtića.
Članak 49.
Ravnatelja Dječjeg vrtića, u slučaju privremene
spriječenosti u obavljanju ravnateljskih poslova, zamjenjuje
osoba iz reda članova odgojiteljskog vijeća.
Osobu koja zamjenjuje ravnatelja određuje Upravno vijeće.
Osoba koja zamjenjuje ravnatelja ima prava i dužnosti
obavljati one poslove ravnatelja čije se izvršenje ne može
odgađati do ravnatelja povratka.
Ravnatelj, u sklopu svojih ovlaštenja, može drugoj osobi
dati specijalnu ili generalnu punomoć za zastupanje u pravnom
prometu.
Sadržaj i trajanje punomoći određuje ravnatelj pri njenom
izdavanju.
O izdavanju generalne punomoći ravnatelj je dužan
izvijestiti Upravno vijeće.
Članak 50.
Za ravnatelja Dječjeg vrtića može biti imenovana osoba
koja ispunjava sljedeće uvjete:
- Završen studij odgovarajuće vrste za rad na radnom
mjestu odgojitelja ili stručnog suradnika u dječjem
vrtiću, a koji može biti:
a) sveučilišni diplomski studij ili
b) integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni
studij ili
c) specijalistički diplomski stručni studij ili
d) preddiplomski sveučilšni studij za odgojitelja ili
e) stručni studij odgovarajuće vrste, odnosno studij
odgovarajuće vrste kojim je stečena viša stručna
sprema odgojitelja u skladu s ranijim propisima
- Položen stručni ispit za odgojitelja ili stručnog
suradnika, osim ako nemaju obvezu polagati stručni
ispit u skladu sa člankom 56. Zakona o predškolskom
odgoju („Narodne novine“, 10/97, 107/07,94/13, 98/19
i 57/22)
- Najmanje pet godina radnog iskustva u predškolskoj
ustanovi na radnome mjestu odgojitelja ili stručnog
suradnika.
Za ravnatelja Dječjeg vrtića ne može biti imenovana osoba
za čiji rad u dječjem vrtiću postoje zapreke iz članka 25. Zakona
o predškolskom odgoju („Narodne novine“, 10/97, 107/07,
94/13, 98/19 i 57/22).
Ravnatelja imenuje i razrješava Osnivač na prijedlog
Upravnog vijeća.
Ravnatelj se imenuje na vrijeme od pet godina, a ista osoba
može biti ponovno imenovana.
16. studenoga 2022. “S L U Ž BE N I G L ASN IK M EĐ IM U R SK E ŽU PA N IJ E” Broj 19 - Stranica 4687
S osobom imenovanom za ravnatelja dječjeg vrtića sklapa
se ugovor o radu na rok od pet godina u punom radnom
vremenu.
Članak 51.
Ravnatelj se imenuje na temelju javnog natječaja koji
raspisuje Upravno vijeće Dječjeg vrtića u skladu sa zakonom i
statutom.
Natječaj za imenovanje ravnatelja raspisuje se najkasnije tri
mjeseca prije isteka vremena na koje je ravnatelj imenovan.
Natječaj za ravnatelja traje 15 dana, a objavljuje se u
javnom glasilu.
U natječaju se objavljuju uvjeti koje mora ispunjavati
kandidat, vrijeme za koje se imenuje, rok do kojeg se primaju
prijave kandidata i rok u kojem će prijavljeni kandidati biti
obaviješteni o izboru.
Kandidati se obavještavaju o izboru u roku od 45 dana od
dana isteka roka za podnošenje prijava.
Članak 52.
Po isteku roka za podnošenje prijava Upravno vijeće otvara
i razmatra sve pristigle prijave s priloženom dokumentacijom,
utvrđuje da li su prijave potpune i dostavljene u roku te
ispunjavaju li kandidati sve propisane uvjete.
Upravno vijeće utvrđuje prijedlog za imenovanje ravnatelja
i dostavlja ga Osnivaču zajedno s cjelokupnom natječajnom
dokumentacijom, u roku od 15 dana od dana isteka roka za
podnošenje prijava.
Članak 53.
Osnivač dostavlja svim prijavljenim kandidatima obavijest
o izboru s poukom o pravu pregleda natječajnog materijala i
prava na sudsku zaštitu.
Osoba koja je podnijela prijavu na natječaj može tužbom
pobijati odluku o imenovanju zbog bitne povrede postupka ili
zbog toga što izabrani kandidat ne ispunjava uvjete koji su
objavljeni u natječaju.
Članak 54.
Ako se na raspisani natječaj nitko ne prijavi ili nitko od
prijavljenih kandidata ne bude izabran, natječaj se ponavlja.
Do imenovanja ravnatelja, na temelju ponovljenog
natječaja, imenovat će se vršitelj dužnosti ravnatelja, ali
najdulje na vrijeme od godinu dana.
Za vršitelja dužnosti ravnatelja može biti imenovana osoba
koja ispunjava uvjete sukladno Zakonu o predškolskom odgoju
i obrazovanju.
Članak 55.
Ravnatelj Dječjeg vrtića može biti razriješen prije isteka
vremena na koje je imenovan ako:
- sam zatraži razrješenje
- nastanu razlozi koji, po posebnim propisima ili
propisima kojima se uređuju radni odnosi, dovode do
prestanka ugovora o radu,
- ne ispunjava zakonom i drugim propisima ili općim
aktima Dječjeg vrtića utvrđene obveze.
Prije donošenja odluke o razrješenju ravnatelju se mora dati
mogućnost da se izjasni o razlozima za razrješenje.
U slučaju razrješenja ravnatelja imenovat će se vršitelj
dužnosti ravnatelja.
Članak 56.
Upravno vijeće utvrđuje prijedlog za razrješenje ravnatelja
i prijedlog za imenovanje vršitelja dužnosti ravnatelja i
dostavlja ih osnivaču.
U slučaju razrješenja ravnatelja i imenovanja vršitelja
dužnosti ravnatelja, Upravno vijeće Dječjeg vrtića dužno je
raspisati natječaj za izbor ravnatelja u roku od 30 dana od dana
imenovanja vršitelja dužnosti.
Članak 57.
Protiv odluke o razrješenju ravnatelj ima pravo tužbom
tražiti sudsku zaštitu prava, ako smatra da je bio povrijeđen
propisani postupak i da je povreda mogla bitno utjecati na
odluku ili da nisu postojali razlozi za razrješenje propisani
zakonom.
Tužba se podnosi nadležnom sudu u roku od 30 dana od
primitka odluke o razrješenju.
IX. STRUČNA TIJELA DJEČJEG VRTIĆA
Članak 58.
Odgojitelji, stručni suradnici i zdravstveni djelatnici koji
ostvaruju programe predškolskog odgoja u Dječjem vrtiću čine
Odgojiteljsko vijeće.
Odgojiteljsko vijeće sudjeluje u utvrđivanju Plana i
programa rada Dječjeg vrtića, prati njegovo ostvarivanje,
raspravlja i odlučuje o stručnim pitanjima rada, potiče i promiče
stručni rad te obavlja i druge stručne poslove utvrđene zakonom,
Odlukom o osnivanju Dječjeg vrtića, Statutom i općim aktima
Dječjeg vrtića.
Članak 59.
Odgojiteljskom vijeću predsjedava ravnatelj ili druga osoba
koju on ovlasti.
Odgojiteljsko vijeće radi na sjednicama.
Sjednica Odgojiteljskog vijeća može se održati ako je
nazočna natpolovična većina članova vijeća.
Na sjednici Odgojiteljskog vijeća odluke se donose
većinom glasova od ukupnog broja članova vijeća.
Sjednice Odgojiteljskog vijeća obvezne su za sve
odgojitelje, stručne suradnike i zdravstvene djelatnike.
Sjednice se održavaju prema potrebi, a najmanje četiri puta
tijekom pedagoške godine.
Na sjednicama se vodi zapisnik kojeg potpisuju
predsjedavajući i zapisničar kojeg određuje Odgojiteljsko
vijeće na početku sjednice.
X. RODITELJI ODNOSNO SKRBNICI DJECE
Članak 60.
Radi što uspješnijeg ostvarivanja ciljeva predškolskog
odgoja Dječji vrtić surađuje s roditeljima odnosno skrbnicima
djece korisnika usluga.
Suradnja Dječjeg vrtića s roditeljima odnosno skrbnicima
djece ostvaruje se putem individualnih razgovora, sastanaka
skupine roditelja i na drugi način.
Stranica 4688 - Broj 19 “S L U Ž BE N I G L ASN IK M EĐ IM U R SK E ŽU PA N IJ E” 16. studenoga 2022.
Roditelji odnosno skrbnici djece sudjeluju u upravljanju
Dječjim vrtićem na način utvrđen zakonom i ovim Statutom.
Članak 61.
Roditelji odnosno skrbnici dužni su pratiti rad i napredovanje
djece, odazvati se pozivima Dječjeg vrtića i s njim surađivati.
Članak 62.
Ostvarivanje prava i obveza roditelja odnosno skrbnika
djece, te suradnja između roditelja odnosno skrbnika i Dječjeg
vrtića pobliže se uređuje posebnim pravilnikom.
XI. FINANCIJSKO POSLOVANJE
Članak 63.
Financijsko poslovanje Dječjeg vrtića obavlja se u skladu
sa zakonom i drugim propisima.
Članak 64.
Dječji vrtić ostvaruje prihode iz sredstava Osnivača,
prodajom usluga na tržištu, kao i drugih izvora u skladu sa
zakonom.
Dječji vrtić naplaćuje usluge od roditelja odnosno skrbnika
za djecu koja pohađaju Dječji vrtić sukladno mjerilima koje
utvrđuje Osnivač.
Članak 65.
Vođenje računovodstvenog i knjigovodstvenog poslovanja,
evidencija financijskog poslovanja i sredstava obavlja se u
skladu sa zakonom i propisima donesenim na temelju zakona.
Članak 66.
Dječji vrtić za svaku godinu donosi Financijski plan i
financijska izvješća.
Dječji vrtić je dužan dostaviti Upravnom vijeću na usvajanje
prijedlog financijskog plana koji sadrži plan za proračunsku
godinu i projekcije za sljedeće dvije godine na razini skupine
ekonomske klasifikacije.
Dječji vrtić je dužan dostaviti Upravnom vijeću na usvajanje
prijedlog polugodišnjeg izvještaja o izvršenju financijskog
plana za proteklo razdoblje, do 31. srpnja tekuće godine.
Dječji vrtić je dužan dostaviti Upravnom vijeću prijedlog
godišnjeg izvještaja o izvršenju financijskog plana za proteklo
razdoblje na usvajanje do 31. ožujka tekuće proračune godine.
Dječji vrtić je dužan dostaviti Osnivaču prijedlog
financijskog plana, godišnjeg i polugodišnjeg izvještaja o
izvršenju financijskog plana u skladu s Uputama Osnivača.
Članak 67.
Nalogodavac za izvršenje Financijskog plana je ravnatelj
Dječjeg vrtića.
Računovodstvenu i knjigovodstvenu dokumentaciju,
sukladno ovlasti ravnatelja, potpisuje voditelj računovodstva.
XII. OPĆI AKTI DJEČJEG VRTIĆA
Članak 68.
Dječji vrtić ima sljedeće opće akte:
- Statut
- Pravilnik o unutarnjem ustrojstvu i načinu rada Dječjeg
vrtića,
- Pravilnik o radu
- Pravilnik o upisima i mjerilima upisa djece u Dječji
vrtić Kotoriba
- Pravilnik o zaštiti od požara,
- Poslovnik o radu Upravnog vijeća,
- druge opće akte koje donosi Upravno vijeće sukladno
zakonu, propisu donesenom na temelju zakona i ovom
Statutu.
Članak 69.
Opći akti Dječjeg vrtića stupaju na snagu osmoga dana od
dana objave na oglasnoj ploči Dječjeg vrtića, a iznimno ako je
to propisano općim aktom i ako postoje za to opravdani razlozi,
dan nakon objave na oglasnoj ploči.
XIII. RADNI ODNOSI
Članak 70.
Radni odnosi u Dječjem vrtiću uređuju se sukladno
propisima koji uređuju područje predškolskog odgoja, općim
propisima o radu i kolektivnom ugovorom.
Radni odnosi u Dječjem vrtiću uređuju se Pravilnikom o
Radu.
XIV. SURADNJA SA SINDIKATOM
Članak 71.
Sindikalno organiziranje u Dječjem vrtiću je slobodno.
Dječji vrtić je dužan osigurati uvjete za rad sindikalnog
povjerenika, te ostvarivanje njegovih prava u skladu sa
zakonom i kolektivnim ugovorom.
Ravnatelj i Upravno vijeće dužni su osigurati potrebitu
pomoć za rad sindikalne podružnice i pravodobno joj davati
potrebne podatke i obavijesti, u skladu sa zakonom i kolektivnim
ugovorom.
Članak 72.
Sindikalna podružnica može podnositi ravnatelju ili
Upravnom vijeću prijedloge, mišljenja i primjedbe glede
ostvarivanja prava radnika i zaštite tih prava.
Ravnatelj i Upravno vijeće dužni su se očitovati o
navedenim podnescima i izvijestiti sindikalnu podružnicu o
svom stajalištu, te poduzimati druge mjere sukladno zakonu i
kolektivnom ugovoru.
Članak 73.
Upravno vijeće, kad rješava i odlučuje o ostvarivanju prava
radnika i njegovim zahtjevima, poziva na sjednicu ovlaštenog
predstavnika sindikata, koji ima pravo iznositi stajališta te
predlagati odluke i zaključke radi zaštite člana sindikata.
XV. JAVNOST RADA
Članak 74.
Rad Dječjeg vrtića je javan.
Objavljivanjem Statuta i općih akata o uvjetima i načinu
rada Dječjeg vrtića kao javne službe na oglasnoj ploči Dječjeg
16. studenoga 2022. “S L U Ž BE N I G L ASN IK M EĐ IM U R SK E ŽU PA N IJ E” Broj 19 - Stranica 4689
vrtića, kao i davanjem informacija u sredstvima javnog
priopćavanja, upoznaje se javnost odnosno roditelji, skrbnici,
građani i druge pravne osobe s organizacijom rada Dječjeg
vrtića, uvjetima i načinom ostvarivanja programa rada Dječjeg
vrtića, cijenama usluga Dječjeg vrtića te radom Dječjeg vrtića
kao javne ustanove.
Članak 75.
Dječji vrtić je dužan u zakonom propisanom roku dati svom
korisniku na njegov zahtjev informaciju o uvjetima i načinu
pružanja svojih usluga i obavljanju poslova iz svoje djelatnosti,
te potrebne podatke i upute za ostvarivanje prava i obveza
korisnika.
Dječji vrtić je dužan u zakonom propisanom roku osigurati
svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj ili pravnoj osobi, na njihov
zahtjev, pristup informacijama o obavljanju svoje djelatnosti i
omogućiti im uvid u odgovarajuću dokumentaciju.
Dječji vrtić će uskratiti davanje informacija odnosno uvid u
dokumentaciju, ako je ona zakonom ili na osnovi kriterija
utvrđenih zakonom proglašena kao državna, vojna, službena,
poslovna ili profesionalna tajna, te kad se odnosi na osobne
podatke fizičkih osoba zaštićene zakonom.
Članak 76.
Informacije i podatke o obavljanju djelatnosti ili uvid u
dokumentaciju Dječjeg vrtića sredstvima javnog priopćavanja i
drugim pravnim osobama može dati samo ravnatelj ili radnik
Dječjeg vrtića kojeg ravnatelj za to ovlasti.
XVI. POSLOVNA I PROFESIONALNA TAJNA
Članak 77.
Poslovnom tajnom smatraju se: dokumenti koje ravnatelj
proglasi poslovnom tajnom, podaci koje nadležno tijelo kao
povjerljive priopći Dječjem vrtiću, mjere i način postupanja u
slučaju nastanka izvanrednih okolnosti, dokumenti koji se
odnose na obranu, plan fizičke i tehničke zaštite radnika i
imovine Dječjeg vrtića i druge isprave i podaci čije bi
priopćavanje neovlaštenoj osobi bilo protivno interesima
Dječjeg vrtića i njegovog osnivača.
Članak 78.
Podatke i isprave koji se smatraju poslovnom tajnom dužni
su čuvati svi radnici Dječjeg vrtića bez obzira na koji su način
saznali za te podatke i isprave.
Obveza čuvanja poslovne tajne traje i nakon prestanka
radnog odnosa u Dječjem vrtiću.
Članak 79.
Podaci i isprave koji se smatraju poslovnom tajnom mogu
se dostaviti i dati na očevid tijelima ovlaštenim zakonom
odnosno tijelima i osobama kojima ovlaštenje proizlazi iz
dužnosti koju obavljaju.
Članak 80.
Profesionalnom tajnom se smatra: sve što odgojitelji,
stručni suradnici odgojno-obrazovni i drugi radnici Dječjeg
vrtića saznaju o djeci, njihovim roditeljima i skrbnicima, te čije
bi iznošenje u javnost moglo nanijeti štetu djeci, njihovim
roditeljima i skrbnicima.
Članak 81.
O čuvanju poslovne i profesionalne tajne neposredno skrbi
ravnatelj i druga ovlaštena osoba.
Povreda čuvanja poslovne i profesionalne tajne predstavlja
težu povredu radne obveze.
XVII. NADZOR
Članak 82.
Nadzor nad radom Dječjeg vrtića provode ovlaštena tijela
državne uprave i ovlaštene javne ustanove u skladu sa zakonom
i propisima donesenim na temelju zakona.
U provođenju nadzora ravnatelj, Upravno vijeće i drugi
radnici Dječjeg vrtića dužni su surađivati s ovlaštenim tijelima
i osobama koje provode nadzor.
XVIII. ZAŠTITA OKOLIŠA
Članak 83.
Radnici Dječjeg vrtića imaju pravo i dužnost da u sklopu
svojih poslova i zadaća poduzimaju mjere zaštite i unapređivanja
okoliša.
O djelatnostima koje ugrožavaju okoliš svaki radnik je
dužan upozoriti ravnatelja i Upravno vijeće.
Radnik može odbiti izvršenje poslova i zadaća kojima se
nanosi nenadoknadiva šteta okolišu.
Nepoduzimanje mjera zaštite okoliša čini težu povredu
radne obveze.
Članak 84.
Dječji vrtić izvođenjem odgojno-obrazovnog programa
naročitu pozornost posvećuje odgoju djece glede čuvanja i
zaštite čovjekova okoliša.
Članak 85.
Dječji vrtić samostalno ili zajedno s roditeljima odnosno
skrbnicima, tijelima državne uprave i lokalne uprave i
samouprave na svom području, te drugim pravnim osobama
djeluje u cilju oplemenjivanja radnog prostora i okoliša Dječjeg
vrtića.
XIX. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 86.
Stupanjem na snagu ovoga Statuta, prestaje važiti Statut
Dječjeg vrtića Kotoriba broj: 31/2013- od 27. studenog 2013.
godine.
Članak 87.
Ovaj Statut stupa na snagu danom objave na oglasnoj ploči
Dječjeg vrtića.
UPRAVNO VIJEĆE DJEČJEG VRTIĆA KOTORIBA
Stranica 4690 - Broj 19 “S L U Ž BE N I G L ASN IK M EĐ IM U R SK E ŽU PA N IJ E” 16. studenoga 2022.

PREDSJEDNIK Članak 1.
Upravnog vijeća
Ovim se Pravilnikom o unutarnjem ustrojstvu i načinu rada
Ivan Kos, mag.ing.
Dječjeg vrtića Kotoriba (u daljnjem tekstu: Pravilnik), pobliže
uređuje unutarnje ustrojstvo i način rada Dječjeg vrtića Kotoriba
(u daljnjem tekstu: Dječji vrtić), sistematizacija poslova, uvjete
RAVNATELJICA koje moraju ispunjavati djelatnici i broj djelatnika za obavljanje
pojedinih poslova, te druga pitanja od značenja za rad i
Žaklina Gregurec Kranjec
obavljanje poslova koji proizlaze iz djelatnosti Dječjeg vrtića.
Izrazi koji se u ovom Pravilniku koriste za osobe u muškom
radu su neutralni i odnose se na muške i na ženske osobe.
40.
Članak 2.
Na temelju članka 41. stavka 1. Zakona o predškolskom
odgoju i obrazovanju („Narodne novine“ br. 10/97, 107/07, Unutarnjim ustrojstvom Dječjeg vrtića osigurava se
94/13, 98/19 i 57/22) i članka 29. Statuta Općine Kotoriba racionalan i djelotvoran rad Dječjeg vrtića u cilju ostvarivanja
(„Službeni glasnik Međimurske županije“, br. 5/21), Općinsko djelatnosti predškolskog odgoja i obrazovanja.
vijeće Općine Kotoriba na 9. sjednici održanoj 15. studenog
2022. godine donijelo je Članak 3.
Dječji vrtić se ustrojava kao samostalna i jedinstvena
ustanova u kojoj se ostvaruje djelatnost njege, odgoja, zaštite i
ODLUKU
prehrane djece, stručno-pedagoški poslovi, pravni,
o davanju prethodne suglasnosti na Pravilnik o administrativni i računovodstveno-financijski poslovi, te
unutarnjem ustrojstvu i načinu rada Dječjeg vrtića pomoćno-tehnički poslovi.
Kotoriba
Članak 4.

I. Rad s djecom u Dječjem vrtiću provodi se u odgojnim

Daje se suglasnost na prijedlog Pravilnika o unutarnjem
ustrojstvu i načinu rada Dječjeg vrtića Kotoriba, koji je utvrdilo
Upravno vijeće Dječjeg vrtića Kotoriba na svojoj 36. sjednici
održanoj 10. studenog 2022. godine.
II.
Pravilnik o unutarnjem ustrojstvu i načinu rada Dječjeg
vrtića Kotoriba sastavni je dio ove Odluke. Odluka stupa na
snagu osmog dana od dana objave u „Službenom glasniku
Međimurske županije“.
OPĆINSKO VIJEĆE
OPĆINE KOTORIBA
KLASA: 601-01/22-01/06
URBROJ: 2109-9-3-22-1
Kotoriba, 15. studenoga 2022.
PREDSJEDNIK
Općinskog vijeća
Hinko Virgej, v.r.
Na temelju članka 41. stavka 1. Zakona o predškolskom
odgoju i obrazovanju (“Narodne novine”, br. 10/97, 107/07,
94/13 i 98/19), uz prethodnu suglasnost Općinskog vijeća
Općine Kotoriba (KLASA: 601-01/22-01/06, URBROJ: 2109-
9-3-22-1) Upravno vijeće Dječjeg vrtića Kotoriba na svojoj
________sjednici održanoj_________________. godine,
donijelo je
PRAVILNIK
o unutarnjem ustrojstvu i načinu rada Dječjeg vrtića
Kotoriba
skupinama.
Broj djece u odgojnim skupinama određuje se prema
Državnom pedagoškom standardu predškolskog odgoja i
obrazovanja, aktima osnivača i potrebama roditelja.
Članak 5.
U skladu s brojem odgojnih skupina i brojem djece u
skupinama, određuje se i broj odgojitelja u Dječjem vrtiću, kao
i broj drugih djelatnika vodeći računa o mjerilima utvrđenim
Državnim pedagoškim standardom i interesima Osnivača.
Članak 6.
Dječji vrtić u pravilu obavlja djelatnost u okviru
petodnevnog radnog tjedna.
Dječji vrtić može raditi i u subotu na zahtjev roditelja, a uz
odobrenje osnivača.
Članak 7.
Radno vrijeme odgojitelja je 40 sati tjedno, od kojih 27,5
sati provodi neposredno u odgojnoj skupini s djecom, a ostalo
radno vrijeme priprema se za rad, surađuje s roditeljima djece,
uključuje se u kulturnu i javnu djelatnost mjesta, usavršava se i
slično.
Polovica radnog vremena od 12,5 sati tjedno vezano uz
pripreme za rad s djecom i suradnju s roditeljima, provodi se u
Dječjem vrtiću.
Članak 8.
Radno vrijeme ostalih djelatnika je 40 sati tjedno.
Članak 9.
Unutarnji raspored radnog vremena odgojitelja i ostalih
djelatnika određuje Ravnatelj, vodeći računa o potrebama
Dječjeg vrtića.
16. studenoga 2022. “S L U Ž BE N I G L ASN IK M EĐ IM U R SK E ŽU PA N IJ E” Broj 19 - Stranica 4691
Ravnatelj je dužan voditi evidenciju nazočnosti na radu
djelatnika Dječjeg vrtića.
Dnevni odmor (pauzu) djelatnici Dječjeg vrtića koriste tako
da se osigura redovito ostvarivanje programa, nadzor nad
djecom i komuniciranje sa strankama.
Članak 10.
Ravnatelj je dužan voditi evidenciju nazočnosti djece u
Dječjem vrtiću po odgojnim skupinama, kao i sve druge
evidencije propisane Zakonom i Statutom.
Članak 11.
U obavljanju poslova, djelatnici Dječjeg vrtića imaju prava,
obveze i odgovornosti utvrđene Zakonom, propisima donesenim
na temelju Zakona i općima aktima Dječjeg vrtića.
U svom radu djelatnici Dječjeg vrtića dužni su pridržavati
se Zakona, Statuta, drugih općih akata Dječjeg vrtića,
kurikuluma, godišnjeg programa rada i naloga Ravnatelja.
Članak 12.
Djelatnici Dječjeg vrtića dužni su stručno, odgovorno i
pravovremeno izvršavati svoje poslove i zadaće radnog mjesta
na koje su raspoređeni prema godišnjem programu rada,
izvedbenim planovima, a na način utvrđen općim aktima
Dječjeg vrtića.
Članak 13.
Nestručnim, neurednim i nepravovremenim obavljanjem
poslova, djelatnik čini povredu radne obveze, zbog koje mu
može prestati radni odnos pod uvjetima i na način propisan
Zakonom i općim aktom Dječjeg vrtića.
Članak 14.
U izvršavanju svojih obveza, djelatnici Dječjeg vrtića dužni
su međusobno surađivati, razmjenjivati iskustva i mišljenja,
posebice kad se radi o ostvarivanju programa rada i zadaća
Dječjeg vrtića utvrđenih Statutom i ostalim općim aktima.
Članak 15.
Dužnost djelatnika Dječjeg vrtića je, da se skrbe o imovini
Dječjeg vrtića prema načelu dobrog gospodara.
Djelatnici Dječjeg vrtića moraju se racionalno koristiti
sredstvima Dječjeg vrtića koja su im stavljena na raspolaganje.
Djelatnici Dječjeg vrtića dužni su uljudno se odnositi prema
roditeljima ili skrbnicima i drugim osobama koje dolaze u
Dječji vrtić.
Članak 16.
Za ostvarivanje programa rada Dječjeg vrtića, kao i zadaća
utvrđenih Zakonom, u Dječjem vrtiću se uspostavljaju sljedeća
radna mjesta:
1. RAVNATELJ:
a) Popis i opis poslova:
- organizira i vodi rad i poslovanje Dječjeg vrtića,
- predstavlja i zastupa Dječji vrtić, poduzima sve pravne
radnje u ime i za račun Dječjeg vrtića i odgovara za
zakonitost rada Dječjeg vrtića,
- predlaže godišnji plan i program rada Dječjeg vrtića,
- brine se za provođenje odluka upravnog vijeća,
odgojiteljskog vijeća i drugih tijela
- donosi samostalno odluke u svezi s radom i poslovanjem
Dječjeg vrtića iz svog djelokruga
- donosi odluke o zasnivanju radnog odnosa radnika na
određeno vrijeme do 60 dana
- potpisuje ugovore o radu i druge akte Dječjeg vrtića,
- odlučuje o provedbi knjigovodstvenih evidencija
kojima se utječe na rezultat poslovanja u pojedinačnim
iznosima do 20.000,00 kuna
- podnosi izvješće Upravnom vijeću i drugim nadležnim
tijelima o radu i poslovanju Dječjeg vrtića,
- organizira rad i obavlja raspored radnika,
- odobrava službena putovanja i druga izbivanja s rada
radnika Dječjeg vrtića,
- osniva stručne skupine kao pomoćna tijela u radu
Dječjeg vrtića,
- obavlja i druge poslove utvrđene zakonom, Statutom i
drugim općim aktima Dječjeg vrtića.
b) Broj izvršitelja:
- 1 izvršitelj.
c) Uvjeti:
- prema Zakonu i Statutu.
2. RAVNATELJ-ODGOJITELJ:
a) Popis i opis poslova:
- organizira i vodi rad i poslovanje Dječjeg vrtića,
- predstavlja i zastupa Dječji vrtić, poduzima sve pravne
radnje u ime i za račun Dječjeg vrtića i odgovara za
zakonitost rada Dječjeg vrtića,
- predlaže godišnji plan i program rada Dječjeg vrtića,
- brine se za provođenje odluka upravnog vijeća,
odgojiteljskog vijeća i drugih tijela
- donosi samostalno odluke u svezi s radom i poslovanjem
Dječjeg vrtića iz svog djelokruga
- donosi odluke o zasnivanju radnog odnosa radnika na
određeno vrijeme do 60 dana
- potpisuje ugovore o radu i druge akte Dječjeg vrtića,
- odlučuje o provedbi knjigovodstvenih evidencija
kojima se utječe na rezultat poslovanja u pojedinačnim
iznosima do 20.000,00 kuna
- podnosi izvješće Upravnom vijeću i drugim nadležnim
tijelima o radu i poslovanju Dječjeg vrtića,
- organizira rad i obavlja raspored radnika,
- odobrava službena putovanja i druga izbivanja s rada
radnika Dječjeg vrtića,
- osniva stručne skupine kao pomoćna tijela u radu
Dječjeg vrtića,
- obavlja poslove odgojitelja utvrđene popisom i opisom
poslova odgojitelja,
- obavlja i druge poslove sukladno Zakonu, Statutu,
ovom Pravilniku i drugim općim aktima Dječjeg vrtića.
b) Broj izvršitelja:
- 0,5 izvršitelj.
c) Uvjeti:
- prema Zakonu i Statutu.
Stranica 4692 - Broj 19 “S L U Ž BE N I G L ASN IK M EĐ IM U R SK E ŽU PA N IJ E” 16. studenoga 2022.

3. ODGOJITELJ: b) Broj izvršitelja:

a) Popis i opis poslova: - 1 izvršitelj.
- predlaže godišnji program rada iz svojeg djelokruga i c) Uvjeti:
izrađuje izvješće o ostvarivanju programa rada, - KV kuhar s dvije godine radnog iskustava u struci,
- predlaže i izvršava mjesečni i dnevni plan ostvarivanja
d) Način provjere i rok:
programa njege i zaštite djece; programa odgojno-
obrazovnog rada; posebnih programa, sadržaja i - probni rad u trajanju 3 mjeseca.
aktivnosti iz oblasti kulture, fizičke i tehničke kulture,
športa i dr., 5. ČISTAČICA:
- osigurava potrebne uvjete, ustrojava rad i radi u a) Popis i opis poslova:
odgojnoj skupini, - održava čistoću dnevnih boravaka djece i pratećih
- sudjeluje u izradi i ostvarivanju izvedbenog odgojno- prostora kao što su sanitarije, predsoblja, garderobe,
obrazovnog programa i prati njegovo ostvarivanje, terase, kancelarije, unutarnjeg i vanjskog prostora
- vodi odgovarajuću pedagošku dokumentaciju te Osnivača,
izrađuje odgovarajuće evidencije, - postavlja i čisti ležaljke,
- brine o prostoru u kojem borave djeca, posebice s - obavlja i druge poslove po nalogu Ravnatelja.
obzirom na njegovu pedagošku i estetsku osmišljenost i b) Broj izvršitelja:
higijensko-zdravstvene uvjete,
- 3 izvršitelja
- brine o didaktičkim i drugim sredstvima Dječjeg vrtića
neophodnim u radu s djecom, te o ispravnosti tih c) Uvjeti:
sredstava, - PKV ili NKV radnik.
- sudjeluje u sastavljanju jelovnika, d) Način provjere i rok:
- surađuje s roditeljima i drugim djelatnicima Dječjeg - probni rad u trajanju 3 mjeseca.
vrtića,
- sudjeluje u radu stručnih tijela Dječjeg vrtića, prati 6. STRUČNI SURADNIK - LOGOPED
stručnu literaturu i dr., a) Popis i opis poslova:
- stručno se usavršava sukladno zakonu i aktu koji donosi - Procjenjuje sposobnost djece s teškoćama u razvoju,
nadležno ministarstvo, osmišljava i provodi primjerene programe s obzirom na
- obavlja i druge poslove po nalogu Ravnatelja. vrstu potreba djeteta, radi na prevenciji glasovno
b) Broj izvršitelja: govorno jezičnih poremećaja, obavlja terapeutski rad i
rehabilitaciju govora, suradnja s roditeljima, suradnja u
- prema Državno-pedagoškom standardu,
izgradi Godišnjeg plana i programa te Izvješća o
c) Uvjeti: ostvarenju Godišnjeg plana i programa
- prema Zakonu, b) Broj izvršitelja:
d) Način provjere i rok: - 0,5 izvršitelj
- probni rad u trajanju od 3 mjeseca.
c) Uvjeti:
4. KUHARICA - ČISTAČICA: - prema zakonu
a) Popis i opis poslova: d) Način provjere i rok
- organizira cjelokupan rad kuhinje, - probni rad u trajanju od 3 mjeseca
- izrađuje plan opskrbe kuhinje potrebnim prehrambenim
i drugim artiklima, 7. RAČUNOVODSTVENO – KNJIGOVODSTVENI
REFERENT
- preuzima prehrambene i druge artikle neophodne za
pripremanje hrane, a) Popis i opis poslova:
- održava kuhinju i provjerava količinu i kvalitetu - Vrši knjiženja knjigovodstvene i računovodstvene
prehrambenih artikala, dokumentacije, priprema financijska izvješća i
- samostalno priprema (kuha) i servira hranu, materijale za osnivača, ravnatelja i Upravno vijeće,
izrađuje periodične obračune i izvješća, završni obračun
- sudjeluje u sastavljanju jelovnika,
te financijske planove, obračun plaća i vođenje
- vodi evidenciju izdanih obroka, evidenciju o utrošku knjigovodstva plaća, obračun i isplata putnih troškova i
prehrambenih i drugih artikala, ostalih primanja radnika, obavlja poslove blagajne,
- brine o primjeni higijenskih mjera u kuhinji i prostoru u obavlja poslove inventure, zaprima i otprema poštu,
kojem se čuvaju prehrambeni artikli, obavlja i druge poslove po nalogu ravnatelja
- brine o čistoći kuhinje i drugih prostora u kojima se b) Broj izvršitelja:
čuva, priprema i servira hrana,
- 0,50 izvršitelj
- brine o čistoći odjeće i obuće te čistoći drugih sredstava
c) Uvjeti:
neophodnih za rad u kuhinji,
- brine o nabavi, rukovanju i održavanju posuđa i - prema zakonu
kuhinjske opreme, pere i dezinficira posuđe, d) Način provjere i rok
- obavlja i druge poslove po nalogu Ravnatelja. - probni rad u trajanju od 3 mjeseca
16. studenoga 2022. “S L U Ž BE N I G L ASN IK M EĐ IM U R SK E ŽU PA N IJ E” Broj 19 - Stranica 4693

8. ZDRAVSTVENI VODITELJ Članak 20.

a) Popis i opis poslova: Ovaj Pravilnik stupa na snagu danom objave na oglasnoj
Zdravstveni voditelj jest osoba sa završenim ploči Dječjeg vrtića.
preddiplomskim studijem sestrinstva koja radi na
osiguravanju i unapređenju zaštite zdravlja djece i u timu UPRAVNO VIJEĆE DJEČJEG VRTIĆA KOTORIBA
sa stručnim suradnicima, ravnateljem, odgajateljima,
roditeljima i ostalim čimbenicima sudjeluje u ostvarivanju KLASA:
tih zadataka. Provodi zdravstveno preventivne mjere za URBROJ:2109-98-22-
očuvanje psihičkog i fizičkog zdravlja djece. Koordinira Kotoriba,
odgojitelje u ostvarivanju zadataka zdravstvene zaštite
djece. Provodi zdravstveni odgoj djece i izobrazbu
PREDSJEDNIK
odgojitelja o raznovrsnim zdravstvenim temama.
Upravnog vijeća
U suradnji s liječnikom radi na ranom otkrivanju
Ivan Kos, mag.ing.
zdravstvenih problema djece.
Vodi zdravstvenu dokumentaciju te sastavlja potrebne
izvještaje i analize o zdravstvenom stanju djece. Planira
prehranu radi osiguravanja optimalnog rasta i razvoja sve
djece. RAVNATELJICA
Prati, nadzire i predlaže mjere za poboljšanje sanitarno- Žaklina Gregurec Kranjec
higijenskih uvjeta rada u dječjem vrtiću. Provodi nadzor
nad higijenskim uvjetima čistoće unutarnjeg i vanjskog
prostora gdje borave djeca. Surađuje s roditeljima vezano
uz zdravlje djece te brine o utvrđivanju razloga dječjeg 41.
izostanka.
Na temelju članka 29. Statuta Općine Kotoriba („Službeni
Djelokrug rada zdravstvenog voditelja obuhvaća sljedeće
glasnik Međimurske županije“ br. 5/21.), Općinsko vijeće
aktivnosti:
Općine Kotoriba na 9. sjednici održanoj dana 15. studenog
Brine o njezi i skrbi za tjelesni rast i zdravlje djeteta 2022. godine, donijelo je
Organizira i provodi zdravstveni odgoj i zdravstveno
prosvjećivanje u cilju stjecanja pravilnih higijenskih
navika i usvajanja zdravog načina življenja ODLUKU
Sudjeluje u organiziranju, stvaranju adekvatnih uvjeta i o izboru i imenovanju predsjednika i članova Socijalnog
osiguravanju pravilne prehrane u ustanovi za sve vrste vijeća Općine Kotoriba
programa prema HACCP sustavu
Brine o osiguranju i provedbi higijensko – sanitarnih
uvjeta u unutarnjim i vanjskim prostorima ustanove. I.
b) Broj izvršitelja: U Socijalno vijeće biraju se:
- 1 izvršitelj - za predsjednika:
c) Uvjeti: 1. Josip Forauer,Kotoriba, Matije Gupca 90,
- prema zakonu - za članove:
d) Način provjere i rok 2. Dana Nestić, Kotoriba, I.G.Kovačića 16
- probni rad u trajanju od 3 mjeseca. 3. Matea Friščić, Kotoriba, Dragutina Domjanića 3.

Članak 17.
II.
Način obavljanja administrativnih, financijsko-
Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u
računovodstvenih poslova i poslova tehničkog održavanja
uredit će Upravno vijeće svojom posebnom odlukom. „Službenom glasniku Međimurske županije“. Stupanjem na
snagu ove Odluke prestaje važiti Odluka o izboru i imenovanju
Članak 18. predsjednika i članova Socijalnog vijeća Općine Kotoriba
(„Službeni glasnik Međimurske županije“ br. 5/18) i Odluka o
Na sve što nije pobliže uređeno ovim Pravilnikom glede
Izmjenama odluke o izboru i imenovanju predsjednika i članova
prava i obveza i obveza odgojitelja i drugih djelatnika Dječjeg
Socijalnog vijeća Općine Kotoriba. („Službeni glasnik
vrtića, neposredno se primjenjuju propisi doneseni na temelju
Zakona. Međimurske županije“ br. 4/22).

Članak 19. OPĆINSKO VIJEĆE

OPĆINE KOTORIBA
Stupanjem na snagu ovog Pravilnika, prestaje važiti
Pravilnik o unutarnjem ustrojstvu i načinu rada Dječjeg vrtića KLASA: 550-01/22-01/13
Kotoriba od 21. veljače 2022. godine (KLASA: 601-02/21- URBROJ: 2109-9-3-22-1
02/04). Kotoriba, 15. studenoga 2022.
Stranica 4694 - Broj 19 “S L U Ž BE N I G L ASN IK M EĐ IM U R SK E ŽU PA N IJ E” 16. studenoga 2022.

PREDSJEDNIK ODLUKU
Općinskog vijeća o suglasnosti za posudbu financijskih sredstava Knjižnici i
Hinko Virgej, v.r. čitaonici Kotoriba za provedbu projekta

42.
Na temelju članka 29. Statuta Općine Kotoriba („Službeni
glasnik Međimurske županije“ br. 5/21.), Općinsko vijeće
Općine Kotoriba na 9. sjednici održanoj dana 15. studenog
2022. godine, donijelo je
ODLUKU
o naknadi za rad Socijalnog vijeća Općine Kotoriba
Članak 1.
Zbog provedbe zaključenog ugovora između Knjižnice i
čitaonice Kotoriba i izvođača radova na rekonstrukciji zgrade
Knjižnice i čitaonice Kotoriba, a koji su sukladno Ugovoru
br14-0111-22 o korištenju sredstava Ministarstva kulture i
medija Republike Hrvatske, financirani u iznosu od 400.000,00
kuna, potvrđuje se i daje suglasnost načelniku Općine Kotoriba
za sklapanje ugovora o pozajmici i pozajmljivanje financijskih
sredstava Knjižnici i čitaonici Kotoriba za podmirenje obveza
prema izvođaču, u iznosu od 400.000,00 kuna, bez kamata.

Članak 1.
Socijalno vijeće Općine Kotoriba za svoj rad prima godišnju
naknadu kako slijedi:
- Predsjednik Socijalnog vijeća iznos od 2. 034,32 kuna
odnosno 270,00 eura godišnje (fiksni tečaj konverzije 1
euro = 7,53450 kuna)
- Članovi Socijalnog vijeća iznos od 1.506,90 kuna
odnosno 200,00 eura godišnje (fiksni tečaj konverzije 1
euro = 7,53450 kuna).
Članak 2.
Posudba iznosa se daje zbog potrebe predfinanciranja
sredstava financiranih prema Ugovoru iz članka 1. ove Odluke.
Članak 3.
Pozajmljivanje financijskih sredstva izvršava se uplatom na
redovni poslovni račun primatelja iz članka I. ove Odluke.
Knjižnica i čitaonica Kotoriba kao jamstvo povrata posudbe
predat će Općini Kotoriba bjanko zadužnicu u iznosu posudbe
iz članka 1. ove Odluke, najkasnije s datumom potpisivanja
Ugovora o pozajmici.

Članak 2. Članak 4.
Iznos naknade iz članka 1. članovima Socijalnog vijeća Po uplati sredstava Knjižnici i čitaonici Kotoriba od strane
isplaćuje se na račun. Ukoliko predsjednik ili član socijalnog Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, ista će se
vijeća Općine Kotoriba na funkciji provedu manje od godinu vratiti u Proračun Općine Kotoriba, uplatom na poslovni račun
dana, isplaćuje im se razmjeran iznos za mjesece u godini Općine.
provedene na funkciji.
Članak 5.
Članak 3. Ova Odluka stupa na snagu osam dana od dana objave u
“Službenom glasniku Međimurske županije”.
Ova Odluka stupa na snagu 1.1.2023. godine, a objavit će
se u „Službenom glasniku Međimurske županije“. Stupanjem
OPĆINSKO VIJEĆE
na snagu ove Odluke prestaje važiti Odluka o naknadi OPĆINE KOTORIBA
predsjedniku i članovima Socijalnog vijeća („Službeni glasnik
Međimurske županije“ br. 13/18). KLASA: 402-01/22-01/08
URBROJ: 2109-9-3-22-1
OPĆINSKO VIJEĆE Kotoriba, 15. studenoga 2022.
OPĆINE KOTORIBA
PREDSJEDNIK
KLASA: 550-01/22-01/14
Općinskog vijeća
URBROJ: 2109-9-3-22-1
Hinko Virgej, v.r.
Kotoriba, 15. studenoga 2022.

PREDSJEDNIK
Općinskog vijeća 44.
Hinko Virgej, v.r. Na temelju članka 17. Zakona o ublažavanju i uklanjanju
posljedica nepogoda („Narodne novine“ broj 16/19) te članka
29. Statuta Općine Kotoriba („Službeni glasnik Međimurske
županije“ 5/21), Općinsko vijeće Općine Kotoriba na 9. sjednici
43. održanoj 15. studenog 2022. godine donijelo je
Na temelju članka 29. Statuta Općine Kotoriba (“Službeni
glasnik Međimurske županije” 5/21) Općinsko vijeće Općine ODLUKU
Kotoriba na 9. sjednici održanoj 15. studenog 2022. godine o donošenju Plana djelovanja Općine Kotoriba u području
donijelo je prirodnih nepogoda za 2023.godinu
16. studenoga 2022. “S L U Ž BE N I G L ASN IK M EĐ IM U R SK E ŽU PA N IJ E” Broj 19 - Stranica 4695

Članak 1. Temeljem čl. 30. Zakona o komunalnom gospodarstvu (NN

br. 68/18.) direktor GKP PRE-KOM d.o.o. Prelog Kralja
Donosi se Odluka o donošenju Plana djelovanja Općine
Zvonimira 9. Siniša Radiković, dipl.ing. (Isporučitelj
Kotoriba u području prirodnih nepogoda za 2023. godinu.
komunalne usluge) donosi
Plan djelovanja Općine Kotoriba u području prirodnih
nepogoda za 2023. godinu čini sastavni dio ove Odluke.
OPĆE UVJETE
Članak 2. isporuke komunalne usluge obavljanje dimnjačarskih
poslova
Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u
„Službenom glasniku Međimurske županije“.
UVJETI PRUŽANJA KOMUNALNE USLUGE
OPĆINSKO VIJEĆE
OPĆINE KOTORIBA
Članak 1.
KLASA: 246-01/22-01/03
URBROJ: 2109-9-3-22-1 Ovim Općim uvjetima isporuke komunalne usluge
Kotoriba, 15. studenoga 2022. obavljanja dimnjačarskih poslova uređuju se međusobni odnosi
između isporučitelja komunalne usluge i korisnika
dimnjačarskih usluga.
PREDSJEDNIK
Općinskog vijeća
Članak 2.
Hinko Virgej, v.r.
Određivanje pojmova
ISPORUČITELJ KOMUNALNE USLUGE
OBAVLJANJA DIMNJAČARSKIH POSLOVA
45. GKP PRE-KOM d.o.o. Prelog – trgovačko društvo
Temeljem članka 30. Zakona o komunalnom gospodarstvu KORISNIK USLUGA OBAVLJANJA
(NN br. 68/18., 110/18. i 32/20) i članka 29. Statuta Općine DIMNJAČARSKIH POSLOVA
Kotoriba (“Službeni glasnik Međimurske županije” br. 5/21)
Fizička ili pravna osoba, vlasnici stambenih objekata, ili
Općinsko vijeće Općine Kotoriba na svojoj 9.sjednici održanoj
poslovnih prostorija (u daljnjem tekstu Korisnik).
dana 15. studenog 2022. godine donijelo je sljedeću
DIMNJAČARSKI POSLOVI
Podrazumijevaju čišćenje dimnjaka, dimovodnih
ODLUKU
kanala,centralnih i običnih peći i cijevi, kontrola ispravnosti
o davanju suglasnosti na Opće uvjete isporuke usluge dimovodnih objekata.
obavljanja dimnjačarskih poslova
NAKNADA ZA DIMNJAČARSKE POSLOVE
Isporučitelj usluge ima pravo na naknadu za obavljanje
Članak 1. dimnjačarskih poslova
SEZONA GRIJANJA
Ovom Odlukom o davanju suglasnosti na opće uvjete
isporuke usluge obavljanja dimnjačarskih poslova (u daljnjem Vrijeme kada se svakodnevno koriste dimnjaci, a traje od 1.
tekstu Odluka) daje se prethodna suglasnost na Opće uvjete listopada do 31. svibnja.
isporuke komunalne usluge obavljanja dimnjačarskih poslova. U vrijeme od 1.6.- 30.9. Isporučitelj komunalne usluge
dužan je organizirati dežurstva za Korisnike koji koriste
Članak 2. dimnjake u ljetnom periodu ili za posebne intervencije.
Opći uvjeti isporuke komunalne usluge obavljanja
dimnjačarskih poslova nalaze se u privitku ove Odluke i čine Članak 3.
njezin sastavni dio. Nadzor nad obavljanjem dimnjačarskih poslova obavlja
komunalno redarstvo i Policijska uprava međimurska.
Članak 3.
Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u MEĐUSOBNA PRAVA I OBVEZE ISPORUČITELJ I
“Službenom glasniku Međimurske županije”. KORISNIKA KOMUNALNE USLUGE OBAVLJANJA
DIMNJAČARSKIH POSLOVA
OPĆINSKO VIJEĆE
OPĆINE KOTORIBA Članak 4.
KLASA: 363-02/22-01/09 Isporučitelj usluge je dužan:
URBROJ: 2109-9-3-22-2 - Redovito čistiti i vršiti kontrolu dimovodnih objekata u
Kotoriba, 15. studenoga 2022. stambenim objektima, poslovnim prostorima,
postrojenjima i drugim uređajima koji potpadaju pod
PREDSJEDNIK obavezni pregled i čišćenje
Općinskog vijeća - Očistiti sabiralište čađi u dimnjacima najmanje jedanput
Hinko Virgej, v.r. godišnje
Stranica 4696 - Broj 19 “S L U Ž BE N I G L ASN IK M EĐ IM U R SK E ŽU PA N IJ E” 16. studenoga 2022.
- U slučaju opasnosti od požara ili opasnosti pod zdravlje
ljudi ili imovine građana nastale od posljedice loženja,
obaviti dimnjačarske poslove i van radnog vremena, a
kada se za to ukaže potreba.
- Dimovodne objekte koje nije moguće valjano očistiti,
po potrebi i spaljivati
- Spaljivanje se ne smije vršiti za jakog vjetra, ili kada je
velika vrućina. Spaljivanje je potrebno prethodno
prijaviti DVD na čijem području se nalazi dimovodni
objekt koji se spaljuje.
- Pri spaljivanju dimovodnih objekata poduzeti sve mjere
opreznosti i o tom obavijestiti Korisnika dimovodnog
objekta, te pri spaljivanju moraju biti prisutna dva
dimnjačara.
- Nakon spaljivanja dimovodnog objekta dimnjačar je
dužan uvjeriti se da je uklonjena sva eventualna
opasnost od požara. Čađ koja izgara u spaljivanju ne
smije se ostaviti u dimovodnom kanalu, te se mora
očistiti, a Korisnik je dužan postaviti kod dimovodnog
objekta posudu za odlaganje čađi.
- Ostaviti službenu obavijest o posjetu objektu, ukoliko
Korisnika nije zatekao pri posjeti istoga.
Članak 5.
Ako Isporučitelj usluge ustanovi da na dimovodnim
objektima postoje nedostatci kao: ispucali zidovi dimnjaka,
istrošena vratašca, ugrađeni drveni elementi u zidove dimnjaka,
nedostaju dimovodna vratašca, dimnjaci u derutnom stanju, ako
su dimnjaci izrađeni od salonitnih cijevi ili je u blizini
dimovodnih objekata smješten zapaljiv materijal bilo koje
vrste, pozvat će Korisnika dimovodnih objekta da ukloni
nedostatke, zapis o nedostacima o stanju dimovodnih objekata
upisati u tablet aplikaciju i o tome obavijestiti protupožarnu
inspekciju Policijske uprave.
Članak 6.
Isporučitelj usluge je dužan u svom području izvršiti stručni
pregled dimovodnih objekata i za njih izraditi katastar dimnjaka.
Pri pregledu se mora ustanoviti da li dimovodni objekti
odgovaraju zahtjevima koji se odnose na mjere zaštite od
požara.
Članak 7.
Isporučitelj komunalne usluge dužan je u vremenu od 1.
listopada do 31. svibnja vršiti dimnjačarske poslove na sljedeći
način:
1. U sezoni grijanja Isporučitelj usluge dužan je Korisniku
usluge izvršiti ukupno 8 intervencija (čišćenja ili
kontrola).
2. Sabiralište čađi u dimnjacima čiste se prema potrebi, ali
najmanje jedanput godišnje.
3. Čišćenje peći od gline, štednjaci u domaćinstvu,
metalne peći svih vrsta u stanovima i priključne cijevi
tih peći obaveza je Korisnika usluge. Čišćenje tih
dimovodnih objekata može obavljati Isporučitelj usluge
na zahtjev Korisnika prema cjeniku dimnjačarskih
usluga.
Čišćenje dimovodnih objekata obavlja se na zahtjev
Korisnika i izvan rokova, uz posebnu naknadu.
Članak 8.
Isporučitelj usluge je dužan za sve radnje koje izvrši voditi
evidenciju na tablet računalima. Korisnik usluge je dužan
izvršenu uslugu ovjeriti kroz tablet aplikaciju.
Evidencija se sastoji od
- Ime i prezime Korisnika
- Datuma čišćenja
- Broj dimnjaka
- Imena i prezimena dimnjačara koji je izvršio uslugu
- Šifra usluge
- Opis vrste usluge
- Vrijeme izvršenja usluge
- Cijene
- Potpisa korisnika.
NAČIN OBRAČUNA I PLAĆANJA ISPORUČENE
KOMUNALNE USLUGE
Članak 9.
Isporučitelj usluge ima pravo na naknadu za obavljene
dimnjačarske poslove.
Isporučitelj usluge s Korisnikom usluge sklapa pojedinačne
Ugovore s Korisnikom usluge o obavljanju dimnjačarskih
poslova.
Obračun se vrši po paušalu svaka 3 mjeseca. Paušalom je u
sezoni grijanja obuhvaćeno ukupno 8 intervencija (čišćenje ili
kontrole).
Za dimnjačarske poslove obavljene na zahtjev Korisnika
izvan propisanog radnog vremena, izvan određenih rokova i
izvan sezone grijanja naknada se naplaćuje po cjeniku.
Isporučitelj usluge će Korisniku ispostaviti račun.
Članak 11.
Korisnici usluge plaćaju uslugu na temelju važećeg cjenika.
Isporučitelj komunalne usluge dužan je za cjenik
Dimnjačarskih poslova i za svaku njegovu izmjenu i dopunu
pribaviti prethodnu suglasnost gradonačelnika, odnosno
općinskog načelnika JLS na području na kojem se isporučuje
komunalna usluga.
Gradonačelnik, odnosno općinski načelnik jedinice lokalne
samouprave dužan se očitovati u roku od 60 dana od dana
zaprimanja prijedloga za pribavljanje prethodne suglasnosti.
Ako se gradonačelnik, odnosno općinski načelnik ne očituje u
roku od 60 dana smatra se da je suglasnost dana.
Članak 12.
Korisnik usluge ima mogućnost isporučitelju usluge
podnijeti prigovor za ne/izvršenu uslugu.
U slučaju da Korisnici usluga ne plaćaju izvršenu uslugu,
Isporučitelj usluge će pokrenuti postupak prisilne naplate svojih
potraživanja sukladno zakonskim propisima.
Članak 13.
Ovi Opći uvjeti objavit će se u Službenom glasilu JLS, na
njezinom mrežnim stranicama, te na oglasnoj ploči i mrežnim
stranicama Isporučitelja komunalne usluge.
16. studenoga 2022. “S L U Ž BE N I G L ASN IK M EĐ IM U R SK E ŽU PA N IJ E” Broj 19 - Stranica 4697

Članak 14. UVJETI PRUŽANJA KOMUNALNE USLUGE

Ovi Opći uvjeti stupaju na snagu dana 01. siječnja 2023.
godine.
Direktor:
Siniša Radiković, dipl.ing., v.r.
46.
Temeljem članka 30. Zakona o komunalnom gospodarstvu
(NN br. 68/18., 110/18. i 32/20) i članka 29. Statuta Općine
Kotoriba (“Službeni glasnik Međimurske županije” br. 5/21)
Općinsko vijeće Općine Kotoriba na svojoj 9. sjednici održanoj
dana 15. studenog 2022. godine donijelo je sljedeću
Članak 1.
Ovim se Općim uvjetima isporuke komunalne usluge ukopa
pokojnika uređuju međusobni odnosi između Isporučitelja
usluge i Korisnika usluge.
Članak 2.
Isporučitelj uslužne komunalne djelatnosti ukopa pokojnika
je GKP PRE-KOM d.o.o. Hrupine 7b iz Preloga,
OIB:15704341739 u daljnjem tekstu (Isporučitelj usluge).
Korisnici uslužne komunalne djelatnosti su pravne i fizičke
osobe koje trebaju uslugu ukopa.
Usluga ukopa obuhvaća poslove specificirane cjenikom od
preuzimanje umrle osobe do pokopa na groblju.
Uslugu kremiranja isporučitelj usluge izravno ne radi, ali je
dužan izvršiti uslugu ukopa urne.

ODLUKU MEĐUSOBNA PRAVA I OBVEZE ISPORUČITELJA

I KORISNIKA KOMUNALNE USLUGE UKOPA
o davanju suglasnosti na Opće uvjete isporuke usluge POKOJNIKA
ukopa
Članak 3.

Članak 1. Isporučitelj usluge vrši uslugu sukladno Pravilniku o

Ovom Odlukom o davanju suglasnosti na opće uvjete
isporuke usluge ukopa (u daljnjem tekstu Odluka) daje se
prethodna suglasnost na Opće uvjete isporuke komunalne
usluge ukopa.
Članak 2.
grobljima (NN br. 99/02), Pravilnik o uvjetima i načinu
obavljanja opremanja, prijenosa, prijevoza, kremiranja, pogreba
i iskopavanja umrlih osoba te o uvjetima glede prostora i
opreme pravnih i fizičkih osoba za obavljanje opremanja,
prijenosa, prijevoza, kremiranja, pogreba i iskopavanja umrlih
osoba (NN br. 116/18) i Zakon o pogrebničkoj djelatnosti (NN
br. 36/15, 98/19).

Opći uvjeti isporuke komunalne usluge ukopa nalaze se u Članak 4.

privitku ove Odluke i čine njezin sastavni dio. Korisnik usluge obvezan je koristiti usluge Isporučitelja
usluge na način i pod uvjetima utvrđenim ovim Općim uvjetima.
Članak 3. Korisnik usluge koji treba uslugu pokopa, dužan je donijeti
Odluku o davanju suglasnosti na Opće uvijete isporuke usluge
Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u
ukopa.
“Službenom glasniku Međimurske županije”.
Na temelju potpisane Odluke, korisnik usluge prihvaća
predočene uvjete i cjenik Isporučioca.
OPĆINSKO VIJEĆE
Nakon toga Isporučitelj usluge započet će s organizacijom
OPĆINE KOTORIBA
preuzimanja umrle osobe.
KLASA: 363-02/22-01/09 Prilikom preuzimanja umrle osobe, Korisnik usluge dužan
URBROJ: 2109-9-3-22-3 je Isporučitelju usluge predati Dozvolu za sahranu izdanu od
Kotoriba, 15. studenoga 2022. strane ovlaštenog mrtvozornika.
Korisnik usluge dužan je u svojoj JLS ishoditi dozvolu za
ukop, iz koje je vidljivo ime korisnika grobnog mjesta, lokacija
PREDSJEDNIK grobnog mjesta, te istu predati Isporučitelju usluge. Ujedno je
Općinskog vijeća dužan i osobno na terenu pokazati grobno mjesto. Ukoliko to
Hinko Virgej, v.r. nije u mogućnosti, lokaciju grobnog mjesta dužan je pokazati
predstavnik jedinice lokalne samouprave na čijem groblju će se
vršiti ukop. Uviđaj grobnog mjesta u pravilu se dogovara dan
prije pogreba. Iznimno, grobno mjesto može se utvrditi i na dan
Temeljem članka 30. Zakona o komunalnom gospodarstvu pogreba najkasnije do 8 sati.
(NN br. 68/18. 110/18, 32/20) direktor GKP PRE-KOM d.o.o. Vrijeme pogreba određuje se redoslijedom dolaska u
Prelog, Hrupine 7b. Siniša Radiković, dipl. ing. (Isporučitelj mrtvačnicu.
komunalne usluge) donosi Isporučitelj usluge dužan je pažljivo postupati s imovinom
korisnika. Prije početka radova (dizanja pokrovne ploče ili
iskopa) dužan je pregledati grobno mjesto i susjedne grobove i
OPĆE UVJETE
u slučaju oštećenja upozoriti korisnike, kako bi se spriječili
isporuke komunalne usluge ukopa pokojnika naknadni prigovori.
Stranica 4698 - Broj 19 “S L U Ž BE N I G L ASN IK M EĐ IM U R SK E ŽU PA N IJ E” 16. studenoga 2022.
Članak 5.
Isporučitelj usluge dužan je omogućiti redovito pružanje
usluge od 0-24 sata, sve dane u tjednu.
Za obavljanje usluge ukopa Isporučitelj usluge dužan je
imati radnike za pripremu groba za ukop i uređenje groba nakon
ukopa, radnike za spuštanje lijesa u grob.
Ako je smrt nastupila kao posljedica izvršenja kaznenog
dijela ili drugih neprirodnih okolnosti, preuzimanje umrle
osobe obavlja se sukladno posebnim propisima.
Ako umrlu osobu radi prijevoza do mjesta ukopa na groblje
izvan područja JLS gdje je nastupila smrt preuzme druga pravna
ili fizička osoba registrirana za djelatnosti prijevoza pokojnika
ista je dužna podmiriti troškove preuzimanja umrle osobe od
mjesta smrti do rashladnog uređaja i troškove smještaja umrlog
u rashladni uređaj do dana preuzimanja.
Navedene troškove može podmiriti i Korisnik usluge.
Ukop umrle osobe u pravilu se obavlja nakon 24 do 48 sati
od nastupa smrti.
U iznimnim situacijama ukop se može obaviti i nakon 48
sati (vikendom, praznicima, blagdanima ili na zahtjev
Korisnika), a tada se pokojnik obvezno smještava u komoru.
Članak 6.
Korisnik usluge može Isporučitelju usluge podnijeti pisani
prigovor sukladno Zakonu o zaštiti potrošača.
Isporučitelj usluge dužan je razmotriti pisani prigovor
korisnika o eventualno nastalim štetama, obračunatim a
neizvršenim radovima i sl. Ukoliko se utvrdi da je krivica
Isporučitelja usluge, isti će ispraviti grešku, a štetu na imovini
nadoknaditi izravno ili putem osiguranja.
NAČIN OBRAČUNA I PLAĆANJA ISPORUČENE
KOMUNALNE USLUGE
Članak 7.
Nakon ukopa Isporučitelj usluge dužan je obračunati
izvršenu uslugu na obrascu „Obračun za obavljanje pogrebnih
poslova“, a sve na temelju važećeg cjenika.
Korisnik usluge dužan je u roku od 15 dana platiti
isporučenu uslugu Isporučitelju usluge na osnovu obračuna i
računa na blagajni u sjedištu Isporučitelja usluge Hrupine 7b u
Prelogu.
Ukoliko korisnik usluge ne plati dužni iznos na kućnu
adresu isporučit će mu se račun s rokom plaćanja 15 dana. U
slučaju da Korisnik usluge ne plati izvršenu uslugu, Isporučitelj
usluge će pokrenuti postupak prisilne naplate svojih potraživanja
sukladno zakonskim propisima.
Članak 8.
Kod pogrešno obračunatih cijena za izvršenu uslugu,
Korisnik usluge je dužan o tome odmah, a najkasnije u roku od
8 dana od dostave računa, izvijestiti pisanim putem Isporučitelja
usluge.
Ako je Isporučitelj usluge uvažio prigovor, dužan je izvršiti
usklađenje obračuna u svojim poslovnim knjigama.
U slučaju da korisnici usluga ne plate uslugu dulje od 6
mjeseci Isporučitelj će pokrenuti postupak prisilne naplate
svojih potraživanja sukladno zakonskim propisima.
Članak 9.
Korisnici usluge plaćaju uslugu na temelju važećeg cjenika.
Isporučitelj komunalne usluge dužan je za cjenik usluga
ukopa pokojnika i za svaku njegovu izmjenu i dopunu pribaviti
prethodnu suglasnost općinskog načelnika JLS na području na
kojem se isporučuje komunalna usluga.
Općinski načelnik jedinice lokalne samouprave dužan se
očitovati u roku od 60 dana od dana zaprimanja prijedloga za
pribavljanje prethodne suglasnosti. Ako se općinski načelnik ne
očituje u roku od 60 dana smatra se da je suglasnost dana.
Članak 10.
Ovi Opći uvjeti objavit će se u “Službenom glasniku
Međimurske županije”, na njezinim mrežnim stranicama, te na
mrežnim stranicama Isporučitelja komunalne usluge.
Članak 11.
Ovi Opći uvjeti stupaju na snagu dana 02.01.2023. godine.
Direktor:
Siniša Radiković, dipl.ing., v.r.
47.
Temeljem članka 34. Zakona o komunalnom gospodarstvu
(NN br. 68/18., 110/18 i 32/20) i članka 29. Statuta Općine
Kotoriba (“Službeni glasnik Međimurske županije” 5/21)
Općinsko vijeće Općine Kotoriba na svojoj 9. sjednici održanoj
dana 15. studenog 2022. godine donijelo je sljedeću
ODLUKU
o povjeravanju obavljanja komunalnih djelatnosti
Članak 1.
Ovom Odlukom o povjeravanju obavljanja komunalnih
djelatnosti (u daljnjem tekstu Odluka) povjerava se obavljanje
komunalnih djelatnosti na području Općine Kotoriba.
Članak 2.
Gradskom komunalnom poduzeću PRE-KOM društvo s
ograničenom odgovornošću za obavljanje komunalnih
djelatnosti, Prelog, OIB 15704341739, povjerava se obavljanje
sljedećih komunalnih djelatnosti:
1. Usluge ukopa
2. Obavljanje dimnjačarskih poslova.
Članak 3.
Gradsko komunalno poduzeću PRE-KOM društvo s
ograničenom odgovornošću za obavljanje komunalnih
djelatnosti, Prelog dužno je povjerene komunalne djelatnosti
obavljati na načelima utvrđenim u Zakonu o komunalnom
gospodarstvu i u skladu s odredbama Zakona o komunalnom
gospodarstvu te drugih propisa.
Članak 4.
Obveze Gradskog komunalnog poduzeća PRE-KOM
društvo s ograničenom odgovornošću za obavljanje komunalnih
16. studenoga 2022. “S L U Ž BE N I G L ASN IK M EĐ IM U R SK E ŽU PA N IJ E” Broj 19 - Stranica 4699
djelatnosti, Prelog prema Općini Kotoriba za svaku pojedinu
komunalnu djelatnost iz članka 2. ove Odluke regulirat će se
posebnim ugovorom.
Ovlašćuje se načelnik na sklapanje ugovora iz stavka 1.
ovog članka.
Članak 5.
Obavljanje komunalnih djelatnosti iz članka 2. ove Odluke
povjerava se na rok od 4 (slovima: četiri) godine, sklapanjem
Ugovora iz članka 4. ove Odluke.
Članak 6.
Na dan stupanja na snagu ove Odluke prestaje važiti Odluka
o povjeravanju obavljanja komunalnih djelatnosti („Službeni
glasnik Međimurske županije“ br. 18/18).
Članak 7.
Ova Odluka stupa na snagu osam dana od dana objave u
„Službenom glasniku Međimurske županije“.
OPĆINSKO VIJEĆE
OPĆINE KOTORIBA
KLASA: 363-02/22-01/09
URBROJ: 2109-9-3-22-1
Kotoriba, 15. studenoga 2022.
PREDSJEDNIK
Općinskog vijeća
Hinko Virgej, v.r.
48.
Temeljem članka 29. Statuta Općine Kotoriba (“Službeni
glasnik Međimurske županije” br. 5/21) Općinsko vijeće
Općine Kotoriba na svojoj 9. sjednici održanoj dana 15.
studenog 2022. godine donijelo je sljedeću
ODLUKU
o prihvaćanju Zaključka o procjeni vrijednosti
nerazvstanih cesta u vlasništvu Općine Kotoriba
Članak 1.
Ovom Odlukom prihvaća se Zaključak o procjeni
nerazvrstanih cesta u vlasništvu Općine Kotoriba (u daljnjem
tekstu: Zaključak) (KLASA: 406-03/22-01/01, URBROJ:
2109-9-2-22-1) od 4. studenog 2022, a koji je donijelo
Povjerenstva za procjenu vrijednosti nekretnina za evidentiranje
u poslovne knjige.
Članak 2.
Zaključak iz članka 1. ove Odluke sastavni je dio Odluke.
Članak 3.
Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u
„Službenom glasniku Međimurske županije“.
OPĆINSKO VIJEĆE
OPĆINE KOTORIBA
KLASA: 406-03/22-01/01
URBROJ: 2109-9-3-22-2
Kotoriba, 15. studenoga 2022.
PREDSJEDNIK
Općinskog vijeća
Hinko Virgej, v.r.
49.
Na temelju članaka 109. stavka 6. Zakona o prostornom
uređenju („Narodne novine“ broj 153/13, 65/17, 114/18, 39/19,
98/19), članka 29. Statuta Općine Kotoriba („Službeni glasnik
Međimurske županije“, broj 5/21) i Odluke o izradi
Urbanističkog plana uređenja prostora istočno od osnovne
škole u Kotoribi („Službeni glasnik Međimurske županije“,
broj 4/22), Općinsko vijeće Općine Kotoriba na svojoj 9.
sjednici održanoj 15. studenog 2022. godine donijelo je
ODLUKU
o donošenju Urbanističkog plana uređenja prostora
istočno od osnovne škole u Kotoribi
I. OPĆE ODREDBE
Članak 1.
(1) Donosi se Odluka o donošenju Urbanističkog plana
uređenja prostora istočno od osnovne škole u Kotoribi (u
daljnjem tekstu: Odluka).
(2) Područje obuhvata Urbanističkog plana uređenja prostora
istočno od osnovne škole u Kotoribi (u daljnjem tekstu:
UPU) odnosi se na cca 7,75 ha zemljišta sukladno obuhvatu
obaveznog urbanističkog plana uređenja, prema
Prostornom planu uređenja Općine Kotoriba („Službeni
glasnik Međimurske županije“ broj 16/06, 9/12, 14/18,
18/18 – pročišćeni tekst, 7/21, 12/21 – pročišćeni tekst).
Članak 2.
(1) Sastavni dio ove Odluke je provedbeni dio elaborata:
„Urbanistički plan uređenja prostora istočno od osnovne
škole u Kotoribi“; (u daljnjem tekstu: Elaborat).
(2) Elaborat je izradila Urbia d.o.o. Čakovec.
Članak 3.
(1) Elaborat sadrži opće priloge, tekstualne i grafičke dijelove
za provedbu i obrazloženje.
(2) Opći prilozi sadrže obrazac prostornog plana s podacima o
nositelju izrade i podatke o izrađivaču.
(3) Tekstualni dio sadrži Odluku s odredbama za provedbu s
poglavljima:
1. Uvjeti određivanja i razgraničavanja površina javnih i
drugih namjena
2. Uvjeti smještaja građevina gospodarskih djelatnosti
3. Uvjeti smještaja građevina društvenih djelatnosti
4. Uvjeti i način gradnje stambenih građevina
Stranica 4700 - Broj 19 “S L U Ž BE N I G L ASN IK M EĐ IM U R SK E ŽU PA N IJ E” 16. studenoga 2022.
5. Uvjeti uređenja odnosno gradnje, rekonstrukcije i
opremanja prometne, komunalne i elektroničke
komunikacijske mreže s pripadajućim objektima i
površinama
6. Uvjeti uređenja javnih zelenih površina
7. Mjere zaštite prirodnih i kulturno – povijesnih
vrijednosti
8. Postupanje s otpadom
9. Mjere sprečavanja nepovoljna utjecaja na okoliš
10. Mjere provedbe plana
(4) Grafički dio sadrži kartografske prikaze u mjerilu 1:2000:
1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA
PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA
2.1. INFRASTRUKTURNA MREŽA – PLAN
PROMETA
PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA
2.2. INFRASTRUKTURNA MREŽA – MREŽE
VODOOPSKRBE, ODVODNJE I PLINOOPSKRBE
PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA
INFRASTRUKTURNA MREŽA – MREŽE
2.3.
ELEKTROOPSKRBE, ELEKTRONIČKIH
KOMUNIKACIJA I JAVNE RASVJETE
UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE
3.
POVRŠINA
4. NAČIN I UVJETI GRADNJE
(5) Obrazloženjem se daje prikaz planskog rješenja i evidencija
postupka izrade i donošenja UPU.
II. ODREDBE ZA PROVEDBU
Članak 4.
(1) Opći urbanistički pojmovi utemeljeni koji se koriste u ovoj
Odluci:
- Atika je zid u liniji vanjskog pročelja zgrade, koji se iz
tehničkih i/ili oblikovnih razloga gradi iznad vijenca
zgrade, a čija visina iznad vijenca ne može biti veća od
0,80 m.
- Biciklarnik je prostor za smještaj bicikala, obavezan u
svim novim stambenim i nestambenim zgradama,
prema europskoj Direktivi o energetskim svojstvima
zgrada (2021/2077(INI))
- Etaža je korisni prostor zgrade između (pripadajućeg)
poda i stropa, odnosno krova. Etažom se ne smatraju
zatvoreni dijelovi stubišnih vertikala u funkciji izlaza
na ravni krov te pripadajući konstruktivni dijelovi
zgrade za smještaj instalacijske opreme koja se
postavlja na krov. Tipovi etaža su podrum, suteren,
prizemlje, kat i potkrovlje.
- Podrum (Po) je dio zgrade koji je potpuno ukopan ili
je ukopan više od 50% svoga volumena u konačno
zaravnani teren i čiji se prostor nalazi ispod poda
prizemlja, odnosno suterena.
- Suteren (S) je dio zgrade čiji prostor se nalazi ispod
poda prizemlja i ukopan je do 50% svoga volumena
u konačno uređeni i zaravnati teren uz pročelje
građevine, odnosno s najmanje jednim svojim
pročeljem je izvan terena.
- Prizemlje (P) je dio zgrade čiji se prostor nalazi
neposredno na površini, odnosno najviše 1,50 m
iznad konačno uređenog i zaravnanog terena,
mjereno na najnižoj točki uz pročelje građevine ili
čiji se prostor nalazi iznad podruma ili suterena.
- Kat (K) je etaža iznad prizemlja čiji se korisni prostor
nalazi između dva poda ili etaža čiji nadozid na
uličnom pročelju ima visinu veću od dozvoljene za
nadozid potkrovlja.
- Potkrovlje (Pk) je za korištenje prikladan dio zgrade
smješten neposredno ispod kosog ili zaobljenog
krova, bez obzira da li se stvarno koristi.
- Građevina je građenjem nastao i s tlom povezan sklop,
izveden od svrhovito povezanih građevnih proizvoda sa
ili bez instalacija, sklop s ugrađenim postrojenjem,
samostalno postrojenje povezano s tlom ili sklop nastao
građenjem.
- Osnovna građevina (ili građevina osnovne namjene)
sadržaja je identičnog ili kompatibilnog s namjenom
čestice, ovisno o funkcionalnoj zoni unutar koje se
čestica nalazi.
- Prateća građevina (ili građevina prateće namjene) je
građevina koja se na građevnoj čestici gradi uz
građevinu osnovne namjene, a čija namjena i
površina su određene vrstom dozvoljenih pratećih
sadržaja, ovisno o namjeni čestice i funkcionalnoj
zoni unutar koje se čestica nalazi.
- Pomoćna građevina je građevina koja s osnovnom ili
pratećom građevinom na čestici čini funkcionalni
sklop.
- Građevinska bruto površina etaže je površina
obračunata za pojedinu etažu, primjenom posebnog
propisa za izračun građevinske bruto površine zgrade /
GBP/.
- Građevinska bruto površina zgrade /GBP/ je površina
obračunata prema posebnom propisu za izračun
građevinske bruto površine zgrade.
- Građevna čestica je zemljišna čestica namijenjena za
gradnju građevina, odgovarajućih dimenzija i površina
prema uvjetima ove Odluke.
- Građevni pravac je zamišljeni pravac na koji se
postavlja ulično pročelje osnovne građevine ili
arhitektonskog kompleksa.
- Koeficijent iskoristivosti građevne čestice /kis/ je omjer
zbroja građevinskih bruto površina (GBP) svih zgrada
na građevnoj čestici, obračunatih prema posebnom
propisu i površine građevne čestice.
- Koeficijent izgrađenosti građevne čestice /kig/ je omjer
zbroja tlocrtnih površina svih zgrada na građevnoj
čestici, obračunatih prema posebnom propisu i ukupne
površine građevne čestice. U obračunu kig-a se ne
uračunavaju tlocrt potpuno ukopane podzemne garaže,
tlocrt dijelom ukopane podzemne garaže sa „zelenim
krovom“ kao pokrovom u razini poda prizemlja, kao ni
tlocrti uređaja i građevina koje nisu zgrade.
- Krovni istak je građevni element krova koji izlazi izvan
vanjske linije pročelja.
- Krovna kućica je građevni element kosog krova koji
omogućava ugradnju vertikalnog građevnog elementa
unutar krova, kao što su prozor, vrata, ograda balkona i
slično.
- Linija regulacije razgraničava česticu uličnog koridora
i površina, odnosno čestica, drugih namjena.
16. studenoga 2022. “S L U Ž BE N I G L ASN IK M EĐ IM U R SK E ŽU PA N IJ E” Broj 19 - Stranica 4701
- Maksimalno dozvoljena etažnost građevine (E)
označava najveći dozvoljeni broj i tip etaža građevine
ili arhitektonskog kompleksa pri čemu:
- ukoliko se dozvoljena etažnost građevine definira na
način da završava s katom (npr. E=P+1K) iznad
stropne ploče najviše dozvoljene katne etaže moguće
je izvesti samo ravni krov ili kosi krov blagog nagiba
do najviše 15°, čiji prostor unutar krovišta radi visine
manje od 2,0 m, nije moguće koristiti kao etažu
- ukoliko se dozvoljena etažnost građevine definira na
način da završava s potkrovljem (npr. E=P+1K+Pk)
najviša dozvoljena etaža može biti potkrovlje (Pk) ili
nepotpuna etaža (NE).
- Nadozid potkrovlja je zid u liniji vanjskog pročelja
zgrade koji se gradi na konstrukciji poda prizemlja ili
zadnjeg kata, radi povećanja visine i volumena
potkrovlja, a na uličnom pročelju ne smije biti viši od
1,20 m.
- Nepotpuna etaža (NE) je najviši kat oblikovan ravnim
krovom čiji zatvoreni i natkriveni dio iznosi 75%
površine dobivene vertikalnom projekcijom svih
zatvorenih nadzemnih dijelova građevine, uvučena na
pročelju uz građevinski pravac najmanje za svoju
ukupnu visinu.
- Otvoreni dijelovi zgrade su natkrivene i nenatkrivene
terase, nadstrešnice, lođe, balkoni, strehe, vijenci i
drugi istaci, vanjska stubišta, vanjske rampe za ulaz u
zgradu, konstrukcije za zaštitu od sunca, rasvjetne,
dimne i ventilacijske kupole i slično.
- Stambena zgrada ili zgrada stambene namjene je zgrada
u potpunosti ili pretežito namijenjena stanovanju i
pomoćnim sadržajima u funkciji stanovanja kao što su
garaže, spremišta, kotlovnice i drugi instalacijski
prostori. Isključivo ukoliko je to predviđeno namjenom
zemljišta unutar kojeg se smješta, stambena zgrada
može sadržavati kompatibilne poslovne sadržaje.
- Stambeno – poslovna zgrada sadrži dvije ili više
zasebnih korisničkih jedinica stambene i poslovne
namjene, bez obzira na pretežitost namjene.
- Stan je zasebna korisnička jedinica stambene namjene,
koja može sadržavati fizički povezane i/ili odvojene
pomoćne prostorije smještene na istoj građevnoj čestici,
kao što su spremište, garažno mjesto i druge.
- Tipologija gradnje određuje svojstvo zgrade u odnosu
na broj zasebnih korisničkih jedinica, a za potrebe ove
Odluke razlikuju se:
- Individualna zgrada sadrži najviše 3 zasebne
korisničke jedinice ili manje ukoliko je to specifično
utvrđeno za pojedinu namjenu zemljišta unutar kojeg
se smješta
- Višejedinična zgrada sadrži više od 3 zasebne
korisničke jedinice, a ograničenje u broju i vrsti
pojedinačnih zasebnih korisničkih jedinca ovisi o
namjeni zemljišta unutar kojeg se smješta.
- Tlocrtna površina zgrade je površina dobivena iz
prikaza zgrade na katastarskom planu koji prikaz čini
vertikalna projekcija svih nadzemnih zatvorenih i
otvorenih (nenatkrivenih i natkrivenih) konstruktivnih
dijelova zgrade, osim balkona, uključivši i terase u
prizemlju zgrade kada su iste konstruktivni dio
podzemne etaže.
- Ukupna visina zgrade mjeri se od konačno zaravnanog
i uređenog terena na njegovom najnižem dijelu uz
pročelje građevine do najviše točke krova (sljemena
krova), a kod građevina s ravnim krovom ili kod
građevina s kosim krovom i atikom čija visina je veća
od visine sljemena, ukupna visina građevine se mjeri do
vrha atike.
- Ulično pročelje zgrade je pročelje zgrade orijentirano
na pristupnu ulicu.
- Vijenac zgrade je zamišljena linija prelomnice vanjske
ravnine pročelja i gornje ravnine krovne konstrukcije.
- Visina zgrade istovremeno je i visina vijenca i mjeri se
od konačno zaravnanog i uređenog terena uz pročelje
zgrade na njegovom najnižem dijelu, do gornjeg ruba
stropne konstrukcije najviše pune etaže, odnosno do
vrha nadozida potkrovlja. Visina zgrade se ne odnosi na
zatvorene dijelove stubišnih vertikala u funkciji izlaza
na ravni krov najviše pune etaže, niti na kućnu
instalacijsku opremu koja se postavlja na krov najviše
pune etaže. Izuzetno, visina (vijenca) zgrade s
dozvoljenom nepotpunom etažom mjeri se na gornjoj
koti podne konstrukcije (ploče) nepotpune etaže.
- Zabat je vanjski zid zgrade koji završava kosom ili
zaobljenom plohom u odnosu na horizontalu poda,
uobičajeno radi izvedbe kosog ili zaobljenog krova.
- Zahvat / zahvat u prostoru je svako građenje nove
građevine, rekonstrukcija postojeće građevine i svako
drugo privremeno ili trajno djelovanje ljudi u prostoru
kojim se uređuje ili mijenja stanje prostora.
- Zakon je Zakon o prostornom uređenju („Narodne
novine“ broj 153/13, 65/17, 114/18, 39/19, 98/19).
- Zasebna korisnička jedinica (ZKJ) je dio nekretnine
koji se može korisnički, odnosno vlasnički odijeliti
(etažirati) i koristiti zasebno (stan, poslovni prostor i
slično).
- Zatvoreni dijelovi zgrade su prostori unutar zgrade koje
pregradni građevni elementi (zidovi, vrata, prozori i
drugi) u cijelosti fizički odjeljuju od okoline neposredno
podložne utjecaju vremenskih nepogoda.
- Zeleni krov je tehnički sustav kojim se na građevinskoj
strukturi odvojenoj od tla, najčešće na krovu zgrade,
formiraju veće kontinuirane površine zasađene biljem.
- Ekstenzivni zeleni krov je sustav pogodan za manji
broj biljnih vrsta i natapan isključivo padalinama.
- Intenzivni zeleni krov je sustav pogodan za veći broj
biljnih vrsta i uz natapanje padalinama može
sadržavati i rješenje za umjetno natapanje.
- Zgrada je zatvorena i/ili natkrivena građevina
namijenjena boravku ljudi, odnosno smještaju životinja,
biljaka i stvari. Zgradom se ne smatra pojedinačna
građevina unutar sustava infrastrukture.
- Slobodnostojeća zgrada /SS/ je zgrada koja je sa svih
strana odmaknuta od međe građevne čestice i/ili od
drugih zgrada.
- Poluugrađena zgrada /PU/ je zgrada koja se jednom
svojom stranom prislanja na među susjedne građevne
čestice, a od suprotne susjedne međe je odmaknuta.
- Dvojna zgrada, dvojnik /D/ je vrsta poluugrađene
zgrade koja je s jedne strane prislonjena na susjednu
građevinu.
Stranica 4702 - Broj 19 “S L U Ž BE N I G L ASN IK M EĐ IM U R SK E ŽU PA N IJ E” 16. studenoga 2022.
- Ugrađena zgrada ili zgrada u nizu /N/ je zgrada koja
se s dvije bočne strane prislanja na međe susjedne
građevne čestice, odnosno uz susjedne građevine.
- Arhitektonski kompleks je funkcionalno i/ili
oblikovno jedinstveni kompleks zgrada i drugih
građevina smještenih na istoj građevnoj čestici,
međusobno povezanih zajedničkim otvorenim
(natkrivenim ili nenatkrivenim) ili zatvorenim
komunikacijskim površinama. Gradnja u formi
arhitektonskog kompleksa unutar obuhvata ovog
UPU dozvoljena je isključivo na građevnoj čestici
sportsko – rekreacijskih sadržaja.
(2) Urbanistički parametri: tlocrtna površina, visina i ukupna
visina, koji su prethodnim stavkom specifično utvrđeni za
zgrade, jednako se odnose i na druge građevine.
(3) Pojmovi iz područja komunalnog gospodarstva:
- Elektroenergetski distribucijski sustav je energetski
infrastrukturni sustav namijenjen distribuciji, odnosno
razvodu električne energije distribucijskim mrežama
visokog, srednjeg i niskog napona radi njezine isporuke
kupcima.
- Elektroenergetski prijenosni sustav je je energetski
infrastrukturni sustav Republike Hrvatske namijenjen
prijenosu električne energije i održavanju, razvoju i
izgradnji prijenosne elektroenergetske mreže
visokonaponskim vodovima.
- Elektronička komunikacijska infrastruktura (EKI) je
pripadajuća infrastruktura povezana s elektroničkom
komunikacijskom mrežom i/ili elektroničkom
komunikacijskom uslugom, koja omogućuje ili
podržava pružanje usluga putem te mreže i/ili usluge,
što osobito obuhvaća kabelsku kanalizaciju, antenske
stupove, zgrade i druge pripadajuće građevine i opremu,
te sustave uvjetovanog pristupa i elektroničke
programske vodiče.
- Elektronička komunikacijska kanalizacija (EKK) je
podzemni cijevni sustav koji omogućava smještaj
elektroničke komunikacijske infrastrukture i njen
razvod do korisnika.
- Javni isporučitelj vodnih usluga je pravna osoba koja
obavlja djelatnost javne vodoopskrbe i javne odvodnje,
te slijedom svojih ovlasti izdaje i uvjete priključenja na
sustave javne vodoopskrbe i javne odvodnje.
- Javna odvodnja obuhvaća djelatnosti skupljanja,
odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda, a može
obuhvaćati djelatnost pražnjenja, odvoza i zbrinjavanja
otpadnih voda iz septičkih i sabirnih jama na
odgovarajući uređaj za pročišćavanje.
- Javna rasvjeta je sustav odgovarajućih objekata i
uređaja napajanih električnom energijom (iz
elektroenergetskog distribucijskog sustava i/ili
neovisnim obnovljivim izvorima energije), kojima se
osigurava rasvjetljavanje javnih kolnih i pješačkih
površina, a u vlasništvu je ili pod upravljanjem jedinice
lokalne samouprave.
- Javna vodoopskrba obuhvaća djelatnosti zahvaćanja
podzemnih i površinskih voda namijenjenoj ljudskoj
potrošnji te isporuka do krajnjega korisnika.
- Komunalna infrastruktura su građevine namijenjene
opskrbi pitkom vodom, odvodnji i pročišćavanju
otpadnih voda, održavanju čistoće naselja, sakupljanju
i obradi komunalnog otpada, te ulična rasvjeta, tržnice
na malo, groblja, krematoriji i površine javne namjene
u naselju.
- Obnovljivi izvori energije (OIE) su obnovljivi nefosilni
izvori energije (aerotermalna, energija iz biomase,
energija iz biotekućine, hidroenergija, energija vjetra,
geotermalna i hidrotermalna energija, energija plina iz
deponija otpada, plina iz postrojenja za obradu otpadnih
voda i bioplina, sunčeva energija i biorazgradivi dio
certificiranog otpada za proizvodnju energije na
gospodarski primjeren način sukladno propisima iz
područja zaštite okoliša.
- Operator elektroenergetskog distribucijskog sustava je
pravna osoba koja obavlja djelatnost distribucije
električne energije, te slijedom svojih ovlasti izdaje
uvjete za priključenje na elektroenergetski distribucijski
sustav.
- Operator elektroenergetskog prijenosnog sustava je
pravna osoba nadležna za vođenje elektroenergetskog
sustava Republike Hrvatske, prijenos električne
energije te održavanje, razvoj i izgradnju prijenosne
elektroenergetske mreže.
- Operator plinskog distribucijskog sustava je pravna
osoba koja obavlja djelatnost distribucije plina, te
slijedom svojih ovlasti izdaje uvjete za priključenje na
plinski distribucijski sustav.
- Operator toplinskog distribucijskog sustava je pravna
osoba koja upravlja toplinskim distribucijskim
sustavom toplinske energije, te slijedom svojih ovlasti
izdaje energetske uvjete za priključenje na toplinski
distribucijski sustav.
- Osnovna infrastruktura je građevina za odvodnju
otpadnih voda prema mjesnim prilikama određenim
prostornim planom i prometna površina preko koje se
osigurava pristup do građevne čestice, odnosno zgrade.
- Otpadne vode su sve potencijalno onečišćene
tehnološke, sanitarne, oborinske i druge vode.
- Plinski distribucijski sustav je energetski infrastrukturni
sustav plinovoda i ostalih pripadajućih objekata i
opreme koji su u vlasništvu i/ili kojima upravlja
operator distribucijskog sustava, a koji se koristi za
distribuciju plina, nadzor i upravljanje, mjerenje i
prijenos podataka.
- Toplinski distribucijski sustav je energetski
infrastrukturni sustav koji obuhvaća cjevovode i drugu
potrebnu opremu u funkciji distribucije toplinske
energije toplom vodom i parom.
- Vodne usluge su usluge javne vodoopskrbe i javne
odvodnje.
- Vozila hitnih intervencija su vozila javnih službi u
funkciji zaštite i spašavanja stanovništva, odnosno
vozila hitne pomoći, vatrogasnih jedinica, jedinica
Hrvatske gorske službe spašavanja (HGSS), policijskih
jedinica i sličnih.
- Zaštitni pružni pojas je pojas koji čini zemljište s obje
strane željezničke pruge odnosno kolosijeka širine po
100 m, mjereno vodoravno od osi krajnjega kolosijeka,
kao i pripadajući zračni prostor. Zaštitni pružni pojas
uključuje i infrastrukturni pojas.
16. studenoga 2022. “S L U Ž BE N I G L ASN IK M EĐ IM U R SK E ŽU PA N IJ E” Broj 19 - Stranica 4703
1. UVJETI ODREĐIVANJA I RAZGRANIČAVANJA
POVRŠINA JAVNIH I DRUGIH NAMJENA
Članak 5.
(1) Unutar područja obuhvata UPU utvrđuju se:
- podjela područja na posebne prostorne cjeline s obzirom
na njihovu namjenu
- građevne čestice ili površine namijenjene za građenje,
odnosno uređenje površina javne namjene
- drugi detaljni uvjeti korištenja i uređenja prostora, te
građenja građevina.
Članak 6.
(1) Podjela područja na posebne prostorne cjeline s obzirom
na njihovu namjenu, kao i razgraničenje površina javne
namjene od ostalih površina, određene su grafički u
kartografskom prikazu broj 1. „Korištenje i namjena
površina“.
(2) U odnosu na namjenu razlikuju se površine:
- stambene namjene individualne gradnje /oznaka S1/
- mješovite namjene, stambeno - poslovne /oznaka M2/
- sportsko – rekreacijske namjene /oznaka R1/
- javne zelene površine - javni park /oznaka Z1/
- zaštitne zelene površine /oznaka Z/
- površina infrastrukturnih sustava – za trafostanicu /
oznaka IS1/
- prometne površine:
- ulični koridor /oznaka UK s dodatnom numeričkom
oznakom/
- površina za proširenje koridora Ulice Ignaca
Svetomartinskog /oznaka PK/.
(3) Namjene prikazane u kartografskom prikazu broj 1.
„Korištenje i namjena površina“ određuju obvezu uređenja
i korištenja predmetne površine u svrhu određenu
odredbama od članka 9. do članka 16.
(4) Linijskom grafičkom oznakom prikazane su ostale servisne
ili prateće površine u funkciji pojedine prometne površine,
kao što su zelene površine unutar uličnih koridora, pješačke
i biciklističke staze unutar uličnih koridora, parkirališta
unutar uličnog koridora i slično, te su u tom smislu
neodjeljive od osnovne namjene prometne površine.
Članak 7.
(1) Površinom javne namjene se, sukladno Zakonu, smatra
svaka površina čije je korištenje namijenjeno svima i pod
jednakim uvjetima, a u obuhvatu ovog UPU takve površine
su: prometne površine i javne zelene površine.
(2) Dodatno se površinom javne namjene smatraju i zaštitne
zelene površine ukoliko se oblikuju kao javni park.
(3) Za sve prometne površine, utvrđuje se obavezna parcelacija
prema grafičkim prikazima UPU, pri čemu je u odnosu na
duljinu pojedinog uličnog koridora, dozvoljeno:
- segmentno formiranje čestica prometnih površina u
odnosu na planiranu duljinu
- povećanje širine pojedine čestice prometne površine,
ali ne i suženje ispod planski utvrđene širine.
(4) Grafički utvrđenim javnim zelenim površinama – javni
park /oznaka Z1/ dozvoljeno je smanjiti površinu u odnosu
na površine namijenjene prometnim površinama.
(5) Za zelene površine koje se smatraju javnim površinama
preporuča se formiranje cjelovite zemljišne čestice za
cjelokupnu površinu iste namjene, ali je moguće i da se
unutar pojedine javne zelene površine formira i veći broj
zasebnih zemljišnih čestica.
Članak 8.
(1) Namjene koje su kartografskom prikazu br. 1 – “Korištenje
i namjena površina“ određene za pojedinu prostornu
cjelinu, određuju obvezu uređenja i korištenja zemljišta u
svrhu određenu namjenom.
(2) Izuzetno od stavka 1. ovog članka iz površina stambene,
mješovite i sportsko – rekreacijske namjene /oznaka S1,
M2 i R1/ mogu se dodatno izdvajati zasebne građevne
čestice za građevine i opremu komunalne infrastrukture
(trafostanica, TK stanica i slično), osim antenskih stupova
za radijsku i telekomunikacijsku opremu.
(3) Dimenzioniranje građevnih čestica prometnih površina,
kao i građevina i opreme komunalne infrastrukture provodi
se prema poglavlju 5. „Uvjeti uređenja odnosno gradnje,
rekonstrukcije i opremanja prometne, komunalne i
elektroničke komunikacijske mreže s pripadajućim
objektima i površinama.
1.1. Površine stambene namjene individualne gradnje
Članak 9.
(1) Površine stambene namjene individualne gradnje /oznaka
S1/ predviđene su za formiranje građevnih čestica i gradnju
osnovne građevine stambene namjene, s najmanje jednim
stanom.
(2) Dio osnovne građevine može se namijeniti poslovnoj
djelatnosti kompatibilnoj stanovanju i to:
- gospodarska:
- uredska djelatnost - financijskih, tehničkih i
poslovnih usluga, informacijskih djelatnosti i slično
- mala uslužna djelatnost koja ne utječe na povećanje
buke, niti uzrokuju značajnije povećanje kolnog
prometa (frizerske, krojačke, postolarske i slične
radionice)
- smještajna turistička djelatnosti koje se mogu
obavljati u sklopu domaćinstva i to isključivo
kategorije: soba za najam u turizmu i/ili apartman
- društvena:
- ambulanta opće medicine ili specijalistička
ambulanta (zubar, dermatolog i slično).
(3) Trgovačka i ugostiteljska djelatnost na česticama unutar
površina stambene namjene individualne gradnje, nisu
dozvoljene.
(4) Uz osnovnu građevinu na građevnoj čestici se može
smjestiti više pomoćnih građevina, a gradnja prateće
građevine nije dozvoljena.
(5) U pomoćnim građevinama se mogu smještati: sjenica ili
vrtni paviljon, priručno spremište, garaže za osobna i/ili
službena vozila, skladište isključivo za poslovnu djelatnost
koja se obavlja na čestici i druge vrste pomoćnih prostora
u funkciji stanovanja ili obavljanja djelatnosti predviđene
na građevnoj čestici.
(6) Najveći broj zasebnih korisničkih jedinica na pojedinačnoj
građevnoj čestici je 3 ZKJ, pri čemu se za smještajnu
Stranica 4704 - Broj 19 “S L U Ž BE N I G L ASN IK M EĐ IM U R SK E ŽU PA N IJ E” 16. studenoga 2022.
turističku djelatnost mogu predvidjeti najviše 2 ZKJ, a za
sve ostale poslovne djelatnosti najviše 1 ZKJ.
1.2. Površine mješovite namjene, stambeno – poslovne
Članak 10.
(1) Površine mješovite, stambene - poslovne namjene /oznaka
M2/ predviđene su za formiranje jedne ili dvije građevne
čestice za gradnju osnovne građevine pretežito
višestambene namjene, u čijem prizemlju se mogu smjestiti
sadržaji poslovnih djelatnosti.
(2) Poslovne djelatnosti smještene unutar građevne čestice
mješovite, stambeno - poslovne namjene trebaju biti
kompatibilne stanovanju, a mogu biti:
- gospodarske:
- uredske djelatnosti - financijskih, tehničkih i
poslovnih usluga, informacijskih djelatnosti i slično
- male uslužne djelatnosti koje ne utječu na povećanje
buke, niti uzrokuju značajnije povećanje kolnog
prometa (frizerske, krojačke, postolarske i slične
radionice, fotokopirnice, male pekare i slastičarske
radionice i slično)
- trgovačke djelatnosti s priručnim spremištem
proizvoda primjerene za manje prostore (prostori za
prodaju obuće, odjeće, hrane, pića, prehrambenih
pripravaka, lijekova i slično)
- ugostiteljskih djelatnosti bez bučnih sadržaja
(restoran, bar, bistro i slično)
- društvene:
- ambulanta opće medicine ili specijalistička
ambulanta (zubar, dermatolog i slično).
- građevine, odnosno prostori za socijalnu interakciju
(dječje igraonice, prostori za privremeni boravak
starijih ili drugih osjetljivih skupina, prostori
građanskih udruga i slično).
(3) Smještajni turistički sadržaji unutar građevne čestice
mješovite, stambeno - poslovne namjene nisu dozvoljeni.
(4) Svi sadržaji (stambeni i poslovni) smještaju se unutar
osnovne građevine, unutar koje se mogu smjestiti i
pomoćni prostori potrebni za funkcioniranje stambenih i
poslovnih prostora.
(5) Gradnja prateće građevine nije dozvoljena.
(6) Uz građevinu osnovne namjene se na građevnoj čestici
dodatno mogu smjestiti prizemne pomoćne građevine
isključivo u funkciji sadržaja osnovne građevine i to
spremište za skupljanje komunalnog otpada i biciklarnik
ako su oblikovani kao građevine, a garaže u pomoćnim
građevinama nisu dozvoljene.
(7) Ukupni broj zasebnih korisničkih jedinica na pojedinačnoj
građevnoj čestici ne može biti manji od ZKJ=4, a više od
toga se ne ispituje.
1.3. Površine sportsko – rekreacijske namjene
Članak 11.
(1) Površine sportsko – rekreacijske namjene /oznaka R1/
namijenjene su smještaju sportsko – rekreacijskih sadržaja
standardnih sportova (nogomet, rukomet, odbojka, tenis,
stolni tenis i slični sportovi).
(2) Unutar površina sportsko – rekreacijske namjene moguće
je smjestiti:
- zatvorene zgrade za sportska igrališta
- zgrade sa svlačionicama, sanitarijama, priručnim
spremištima za sportske rekvizite, pratećim
ugostiteljstvom i sličnim sadržajima
- otvorena sportska i rekreacijska igrališta
- dječja igrališta
- parkovne površine
- javni trg
- pješačke staze.
(3) Ukupni broj zasebnih korisničkih jedinica na pojedinačnoj
građevnoj čestici se ne ispituje.
1.4. Javne zelene površine – javni park
Članak 12.
(1) Javne zelene površine – javni park /oznaka Z1/ predviđene
su za formiranje zemljišnih čestica parkovno uređenih
površina namijenjenih javnom korištenju, a koje se u
pravilu uređuje sadnjom nasada, izvedbom parternog
opločenja u obliku šetnica i odmorišta, te postavom urbane
opreme.
(2) Na javnim zelenim površinama moguća je:
- postava urbane opreme
- gradnja javne ili sakralne plastike (umjetnička
skulptura, fontana, poklonac) ukupne tlocrtne površine
do 12,0 m2 i ukupne visine do 5,0 m
- gradnja dječjeg igrališta za djecu različitih dobnih
skupna
- gradnja neophodne infrastrukture.
(3) Izvedba komunalne infrastrukture koja nije neophodna za
uređenje parka unutar površina javnog parka nije
dozvoljena.
1.5. Zaštitne zelene površine
Članak 13.
(1) Zaštitne zelene površine /oznaka Z/ osiguravaju zaštitu
planiranog područja u odnosu na željezničku prugu M501
/(Središće) – Državna granica – Čakovec – Kotoriba –
Državna granica (Murakeresztur)/, za koju je predviđena
rekonstrukcija s ciljem njene modernizacije, uključujući i
izvedbu drugog kolosijeka.
(2) U cilju izvedbe drugog kolosijeka željezničke pruge M501,
zemljišna čestica željezničke pruge može se proširiti na
ovim UPU planiranu zaštitnu zelenu površinu, čime se ista
smanjuje u južnom dijelu u odnosu na grafički prikazanu
na kartografskim prikazima.
(3) Zaštitne zelene površine mogu se dijelom integrirati u
građevne čestice sportsko – rekreacijskog sadržaja, u kom
slučaju ih se treba oblikovati kao zelene površine u okviru
građevne čestice, te je unutar njih moguće smjestiti
otvorena sportska igrališta ili njihove dijelove, a nije
dozvoljeno graditi zgrade.
(4) Zaštitne zelene površine potrebno je urediti sadnjom
visokog raslinja, a preporuča ih se barem djelomično
urediti u formi javnog parka s pješačkom šetnicom koja bi
u kontinuitetu povezala Ilicu Ignaca Svetomartinskog i
Sajmišnu ulicu i bila smještena između zemljišne čestice
16. studenoga 2022. “S L U Ž BE N I G L ASN IK M EĐ IM U R SK E ŽU PA N IJ E” Broj 19 - Stranica 4705
željezničke pruge M501 i građevne čestice sportsko
rekreacijskog sadržaja ili više takvih građevnih čestica.
1.6. Površine infrastrukturnih sustava
Članak 14.
(1) Površina trafostanice /oznaka IS1/ je zemljište namijenjeno
za formiranje građevne čestice i gradnju trafostanice – TS
10(20)/0,4 kV, kao tipske građevine sustava javne
elektroopskrbe.
(2) Građevnu česticu je potrebno formirati prema parcelaciji
danoj grafički ili kao manju uz osiguranje tehnički
potrebnog minimuma za njeno funkcioniranje.
1.7. Prometne površine
Članak 15.
(1) Površine uličnih koridora /oznaka UK s odgovarajućom
numeričkom oznakom/ formiraju se radi:
- izgradnje cestovnih prometnica kao dio ulične mreže
- izgradnje pješačkih i/ili biciklističkih staza
- trasiranja komunalnih infrastrukturnih mreža
- izgradnje javne rasvjete
- izvedbe javnih parkirališta
- izvedbe zelenih površina unutar ulica.
Članak 16.
(1) Površina za proširenje koridora Ulice Ignaca
Svetomartinskog /oznaka PK/ utvrđuje se kao površina
kojom se unutar obuhvata UPU osigurava dostatna širina
koridora Ulice Ignaca Svetomartinskog za izvedbu
pješačke staze uz istočnu liniju regulacije predmetne ulice
i smještaj linijske komunalne infrastrukture.
2. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA
GOSPODARSKIH DJELATNOSTI
Članak 17.
(1) Uvjeti smještaja za gospodarske djelatnosti odnose se na
sve djelatnosti koje su prema ovoj Odluci utvrđene kao
poslovna djelatnost, a utvrđuju se ovisno o namjeni
površina unutar koje se pojedina građevna čestica formira.
(2) Poslovne djelatnosti unutar građevnih čestica u obuhvatu
UPU nisu obavezne.
(3) Ukoliko se predviđaju, poslovne djelatnosti mogu se
smještati:
- unutar osnovne građevine na građevnoj čestici
formiranoj unutar površine stambene namjene
individualne gradnje /oznaka S1/
- unutar prizemlja osnovne građevine na građevnoj
čestici formiranoj unutar površine mješovite, stambeno
– poslovne namjene /oznake M2/
- unutar površine sporta i rekreacije /oznaka R1/, u
okviru građevne čestice sportsko – rekreacijskog
sadržaja, u zasebnoj zgradi ili kao dio zgrade s drugim
sportsko – rekreacijskom sadržajima, moguće je
smjestiti ugostiteljski sadržaj kao prateći.
(4) Na drugim površinama u obuhvatu UPU osim navedenih
prethodnim stavkom, uključujući i površine javne namjene,
smještaj poslovnih djelatnosti nije dozvoljen.
(5) Preporuča se da prostori namijenjeni poslovnim
djelatnostima imaju zasebne ulaze u odnosu na stambeni
dio zgrade.
Članak 18.
(1) Svaka pojedina zasebna korisnička jedinica poslovne
namjene dimenzionira se prema posebnom sektorskom
propisu, ovisno o vrsti poslovne djelatnosti.
Članak 19.
(1) Turistički smještajni kapaciteti ograničavaju se na
kategorije utvrđene posebnim sektorskim propisom u
turizmu kao:
- soba za smještaj u turizmu
- apartman.
(2) Svaki pojedini oblik smještaja naveden u prethodnom
stavku, prema ovoj Odluci smatra se jednom zasebnom
korisničkom jedinicom.
Članak 20.
(1) U odnosu na mogućnost smještaja poslovnih djelatnosti
unutar građevnih čestica i broj zasebnih korisničkih
jedinica po pojedinoj građevnoj čestici:
- unutar površina stambene namjene individualne gradnje
/oznaka S1 / dozvoljeno je smjestiti za smještajnu
turističku djelatnost najviše dvije (2) ZKJ po pojedinoj
građevnoj čestici, a za sve ostale poslovne djelatnosti
najviše jednu (1) ZKJ po pojedinoj građevnoj čestici
- unutar površina mješovite, stambeno – poslovne
namjene /oznaka M2/ broj zasebnih korisničkih jedinica
poslovne namjene po građevnoj čestici nije ograničen,
ali je njihov smještaj ograničen na prizemlje osnovne
građevine
- unutar građevne čestice sportsko – rekreacijskog
sadržaja dozvoljena je najviše jedna zasebna korisnička
jedinica ugostiteljske namjene.
Članak 21.
(1) Skladišni prostori, garaže za vozila i spremište za
skupljanje otpada, sve u funkciji poslovnih djelatnosti,
mogu se predvidjeti u pomoćnim građevinama isključivo
unutar građevnih čestica formiranih unutar površina
stambene namjene individualne gradnje /oznaka S1/
(2) Svi prostori u funkciji poslovnih djelatnosti, uključujući
priručna skladišta, se unutar građevnih čestica mješovite,
stambeno – poslovne namjene /oznaka M2/, smještaju u
prizemlju građevine osnovne namjene.
(3) Smještaj zasebne korisničke jedinice ugostiteljske namjene
u okviru građevne čestice sportsko – rekreacijskog sadržaja
treba predvidjeti unutar površine sportsko – rekreacijske
namjene /oznaka R1/, a može je se predvidjeti u zasebnoj
zgradi ili kao dio zgrade s drugim sportsko – rekreacijskom
sadržajima.
Članak 22.
(1) Smještaj postaja za komercijalnu opskrbu vozila gorivom/
energijom unutar područja obuhvata UPU nije dozvoljen.
Stranica 4706 - Broj 19 “S L U Ž BE N I G L ASN IK M EĐ IM U R SK E ŽU PA N IJ E” 16. studenoga 2022.
(2) Tipske elektropunionice koje nisu zgrade, se u vidu
pomoćnog sadržaja na pojedinoj građevnoj čestici mogu
smještati na površinama stambenih i mješovitih namjena /
oznake S1 i M2/, na parkiralištima u okviru građevne
čestice sportsko – rekreacijske namjene i u okviru javnog
parkirališta unutar uličnog koridora UK3.
Članak 23.
(1) Obavezni utvrđeni minimalni broj parkirališnih, odnosno
garažnih mjesta za pojedinu gospodarsku djelatnost
potrebno je osigurati sukladno uvjetima iz poglavlja 5.1.2.
„Promet u mirovanju“.
Članak 24.
(1) Reklamni panoi i druge vrste reklamnih površina su unutar
obuhvata UPU dozvoljeni isključivo kao obješeni ili
naslikani na pročelja zgrada.
Članak 25.
(1) Ostali uvjeti gradnje i oblikovanja građevina i prostora u
funkciji poslovnih djelatnosti dozvoljenih unutar obuhvata
UPU utvrđuje se:
- ukoliko su smješteni unutar građevne čestice sportsko
– rekreacijskog sadržaja, prema poglavlju 3. „Uvjeti
smještaja građevina društvenih djelatnosti“
- ukoliko su smješteni unutar površina stambene ili
mješovite namjene, prema poglavlju 4. „Uvjeti i način
gradnje stambenih građevina“.
3. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA DRUŠTVENIH
DJELATNOSTI
3.1. Sportsko – rekreacijski sadržaji
Članak 26.
(1) Građevna čestica sportsko – rekreacijskog sadržaja formira
se na površini sportsko – rekreacijske namjene /oznaka
R1/, a dio građevne čestice se može formirati i unutar
planski predviđene zaštitne zelene površine /oznaka Z/,
ukoliko to posebnim uvjetima utvrdi kao moguće
javnopravno tijelo nadležno za željezničku infrastrukturu.
(2) Način gradnje na građevnoj čestici sportsko – rekreacijske
namjene može se odabrati između slobodnostojeće gradnje
ili gradnje u formi arhitektonskog kompleksa.
(3) Koeficijent izgrađenosti pojedine građevne čestice
sportsko – rekreacijskog sadržaja može najviše iznositi kig
= 0,4.
(4) Udio zelenih površina prirodnog terena pojedine građevne
čestice sportsko – rekreacijskog sadržaja ne može biti
manji od 30% površine te građevne čestice, pri čemu se u
obračun uzimaju zelene površine koje pojedinačno nisu
manje od 4,0 m2, te dodatno i sportski tereni izvedeni na
zatravnjenoj ili zemljanoj podlozi.
(5) Najmanje 10% površine pojedine građevne čestice treba
biti krajobrazno uređen sadnjom bjelogoričnih stabala
široke krošnje, odnosno na način kojim se postiže čim veća
ljetna zasjenjenost zgrada i vanjske opločene površine na
čestici.
Članak 27.
(1) Svakoj građevnoj čestici sportsko – rekreacijskog sadržaja
obavezno je osigurati najmanje jedan, a najviše 3 kolna
priključka na odgovarajuću pristupnu prometnicu, pri
čemu se najviše 2 kolna priključka mogu predvidjeti s
istog uličnog koridora.
(2) Točna pozicija kolnog priključka čestice na ulični koridor
rješava se projektom, a širina pojedinog kolnog priključka
ne može biti uža od 3,0 m.
Članak 28.
(1) Zgrade sportsko – rekreacijskog sadržaja:
- u cijelosti se smještaju unutar površine sportsko –
rekreacijske namjene /oznaka R1/
- visina (vijenca) sportske dvorane utvrđuje se s najviše
10,0 m
- visina (vijenca) zgrada za zasebne zgrade s drugim
sportskim ili pomoćnim sadržajima (svlačionice,
spremište rekvizita i slično) i ugostiteljstvo utvrđuje se
s najviše 3,5 m
- ukupna visina zgrada se ne ispituje
- najmanja udaljenost zgrada od linije regulacije ulice je
10,0 m
- najmanja udaljenost zgrada od bočne međe građevne
čestice, ako ta međa nije istovremeno i linija regulacije
ulice, je linije regulacije ulice je najmanje ½ vlastite
visine (vijenca) dijela zgrade orijentiranoga na tu bočnu
među
- najmanja udaljenost zgrada od željezničke pruge M501
utvrđuje se prema posebnim uvjetima upravitelja
željezničke infrastrukture, a ne može biti manja od 50,0
m.
(2) Etažnost zgrada može najviše iznositi:
- za sportsku dvoranu E=Po+P+2K
- za druge pojedinačne zgrade sportsko – rekreacijske
namjene E=Po+P+Pk.
(3) Međusobni odnos zgrada unutar čestice ovisi o
funkcionalnom rješenju, a međusobna udaljenost građevina
treba biti usklađena s propisima za zaštitu od elementarnih
nepogoda, zaštitu na radu i zaštitu od požara.
Članak 29.
(1) Otvorena sportska igrališta od linije regulacije ulice trebaju
biti odmaknuta najmanje 5,0 m.
(2) U slučaju formiranja više od jedne građevne čestice
sportsko – rekreacijskog sadržaja u okviru obuhvata UPU,
otvorena sportska igrališta mogu biti odmaknuta od bočne
međe građevne čestice ili smještena na t među.
(3) U odnosu na željezničku prugu M501 udaljenost otvorenih
sportskih igrališta ovisi o posebnim uvjetima upravitelja
željezničke infrastrukture.
Članak 30.
(1) Za svaki sadržaj predviđen unutar pojedinačne građevne
čestice sportsko – rekreacijskog sadržaja treba osigurati
dostatni parkirališni ili garažni prostor, a minimalni broj se
utvrđuje prema poglavlju 5.1.2. „Promet u mirovanju“.
(2) Parkirališna mjesta za potrebe sportsko – rekreacijskih i
njima pratećih sadržaja osiguravaju se na javnom
parkiralištu unutar južnog dijela uličnog koridora UK3.
16. studenoga 2022. “S L U Ž BE N I G L ASN IK M EĐ IM U R SK E ŽU PA N IJ E” Broj 19 - Stranica 4707
(3) Ukoliko se unutar građevne čestice sportsko – rekreacijskog
sadržaja planira gradnja dodatnih parkirališta, ona se
obavezno grade kao otvoreno parkiralište sa zajedničkim
priključkom na odgovarajući ulični koridor, pri čemu se
preporuča da se pojedinačna parkirna mjesta zasjene
stablima ili tipskom nadstrešnicom.
(4) Minimalni broj i oblikovanje parkirališnih i/ili garažnih
mjesta se, ovisno o predviđenom sadržaju, utvrđuje prema
poglavlju 5.1.2. „Promet u mirovanju“.
Članak 31.
(1) Otvoreni prostor za postavu spremnika za otpad
(kontejneri, kante, vreće i drugo) u funkciji sportsko –
rekreacijskih i njihovih pratećih sadržaja treba biti
najmanje 20,0 m udaljen od površina stambene i mješovite
namjene /oznaka S1 i M2/.
Članak 32.
(1) Ograđivanje građevnih čestica sportsko – rekreacijskih
sadržaja je dozvoljeno, ali nije obavezno.
(2) Obavezno je sigurnosno ograđivanje otvorenih sportskih
igrališta radi osiguranja od izlijetanja sportskih rekvizita
na okolne površine izvan građevne čestice.
(3) Ograde građevne čestice sportsko – rekreacijskih sadržaja
i sportskih igrališta se obavezno oblikuju kao prozračne
žičane ograde, pri čemu im visina na međi čestice može
iznositi najviše 2,0 m, a sigurnosne zaštitne ograde oko
sportskih igrališta mogu biti i više.
(4) Ukoliko se umjesto ulične ograde sadi živica, ona mora u
cijelosti biti unutar vlastite čestice.
Članak 33.
(1) Priključenje građevina na komunalnu infrastrukturu,
odnosno sustave, provodi se prema odredbama poglavlja
5. „Uvjeti uređenja odnosno gradnje, rekonstrukcije i
opremanja prometne, komunalne i elektroničke
komunikacijske mreže s pripadajućim objektima i
površinama“.
(2) Priključivanje građevina na javne komunalne sustave
obavlja se u skladu s posebnim propisima i uvjetima
nadležnih operatora, odnosno odgovarajućih javnopravnih
tijela.
(3) Priključenje korisnika na funkcionalne sustave javne
vodoopskrbe i javne odvodnje je obavezno.
(4) Na ostale infrastrukturne sustave priključenje građevina
nije obavezno, ali je u tom slučaju projektnim rješenjem
potrebno dokazati da građevina koja se projektira nema
potrebe za priključenjem na pojedini javni infrastrukturni
sustav ili iz funkcionalnih razloga ili radi predviđenih
alternativnih načina korištenja energije za grijanje,
hlađenje, ventilaciju i drugo.
Članak 34.
(1) Načini zbrinjavanja otpada za pojedinačne čestice i
korisnike provodi se prema odredbama poglavlja 8.
„Postupanje s otpadom“.
3.2. Ostale društvene djelatnosti
Članak 35.
(1) Društvene djelatnosti koje se prema uvjetima određivanja
namjene površina iz ove Odluke smatraju poslovnim
djelatnostima (ambulante i drugo) smještaju se i oblikuju
prema poglavlju 4. „Uvjeti i način gradnje stambenih
građevina“.
Članak 36.
(1) Društvene djelatnosti osim utvrđenih prema uvjetima
određivanja namjene površina iz ove Odluke, unutar
obuhvata UPU, ne mogu se smještati.
4. UVJETI I NAČIN GRADNJE STAMBENIH
GRAĐEVINA
4.1. Opći uvjeti i minimalni standardi prostora stambene
namjene
Članak 37.
(1) U obuhvatu UPU, stambeni sadržaj obavezan je za sve
građevne čestice formirane unutar površina stambene
namjene individualne gradnje /oznaka S1/ i unutar površina
mješovite stambeno - poslovne namjene /oznaka M2/.
(2) Stambene sadržaje nije dozvoljeno smještati unutar
površina drugih namjena u obuhvatu UPU.
Članak 38.
(1) Stanovi se mogu smjestiti isključivo unutar osnovne
građevine.
(2) Minimalna neto površina stambenog prostora utvrđuje se s
30,0 m2, u što se ne uračunavaju pomoćni sadržaji kao što
su garaža, parkirališno mjesto, spremište i slični sadržaji u
funkciji stanovanja.
(3) U podrumskim etažama nije dozvoljeno smještati
prostorije namijenjene stambenom boravku, već samo
pomoćne prostore kao što su spremišta i garaže.
(4) Stambeni prostori namijenjeni boravku obavezno trebaju
imati prozore.
(5) Parkirališna i garažna mjesta u funkciji pojedinog stana
obavezno je osigurati na istoj građevnoj čestici na kojoj je
i stan.
(6) Naknadna prenamjena parkirališnih, odnosno garažnih
mjesta i biciklarnika moguća je jedino ukoliko se ukinuto
uredi zamjenski na istoj građevnoj čestici, kroz izmjenu
akta za građenje, pri čemu je obavezno poštivanje
minimalnog udjela zelene površine prirodnog terena na
predmetnoj građevnoj čestici.
Članak 39.
(1) Ukoliko je na građevnoj čestici predviđeno više od 3 i
najviše 10 stanova:
- obavezno je za svaki stan predvidjeti izvedbu spremišta
neto površine poda najmanje 1,5 m2, koje treba biti
integrirano unutar volumena osnovne građevine.
- potrebno je unutar vlastite građevne čestice izvesti
biciklarnik, dimenzioniran prema posebnom propisu, a
može ga se oblikovati kao pomoćnu građevinu (zgradu
i/ili nadstrešnicu) ili drugačije (prostor unutar osnovne
Stranica 4708 - Broj 19 “S L U Ž BE N I G L ASN IK M EĐ IM U R SK E ŽU PA N IJ E” 16. studenoga 2022.

građevine, ograđeni prostor, tipski objekt – box i
slično).
(2) Ukoliko je na građevnoj čestici predviđeno više od 10
stanova:
- potrebno je osigurati sve uvjete iz prethodnog stavka
- obavezno je za najmanje 50% od ukupnog broja stanova
osigurati pojedinačna parkirališna mjesta unutar
gabarita građevine osnovne namjene i to u parkirališnom
(natkriveni otvoreni prostor) ili garažnom prostoru
(zatvoreni prostor) smještenom u prizemlju, suterenu i/
ili podrumu zgrade.
(3) Gabaritom građevine osnovne namjene smatra se potpuno
ili dijelom ukopana podrumska etaža s namjenom garaže i/
ili parkirališta, koja može u dijelu izlaziti izvan nadzemnog
tlocrtnog gabarita građevine osnovne namjene, uz uvjet da
površina ukopane etaže ne prelazi 50% površine građevne
čestice.
4.2. Veličina i oblik građevnih čestica
Članak 40.
(1) U kartografskom prikazu broj 3. „Uvjeti korištenja,
uređenja i zaštite površina“ dan je prijedlog parcelacije
građevnih čestica koji nije obvezujući.
(2) Formiranje novih građevnih čestica unutar površina
stambene i mješovite namjene provodi se uz osiguranje
sljedećih minimalnih uvjeta za najmanje dimenzije
pojedine građevne čestice:

NAMJENA NAČIN GRADNJE ETAŽNOST OSNOVNE NAJMANJE DIMENZIJE GRAĐEVNE ČESTICE

POVRŠINA OSNOVNE GRAĐEVINE GRAĐEVINE ŠIRINA /m/ DUBINA /m/
E=Po+P+Pk 16 25
SS
E=Po+P+1K+Pk 18 30
S1
E=Po+P+Pk 12 25
PU
E=Po+P+1K+Pk 14 35
širina površine oznake M2 iz
M2 VS E=Po+P+2K 30
kartografskog prikaza br. 1
Umjesto podruma (Po) može se graditi suteren (S)
Umjesto potkrovlja (Pk) može se graditi nepotpuna etaža (NE)

(3) Najmanja dimenzija građevnih čestica utvrđuje se na 4.3. Uvjeti gradnje

relevantnoj liniji regulacije ulice, osim za građevne čestice 4.3.1. Veličina i površina građevina
smještene uz raskrižja ulica, kojima se radi osiguranja
izvedbe cestovnog radijusa, najmanja širina utvrđuje 10,0
Članak 42.
m uvučeno od linije regulacije ulice.
(1) Najveći dozvoljeni koeficijenti izgrađenosti građevne
(4) Najveće dimenzije građevnih čestica utvrđuju se:
čestice utvrđuje se ovisno o namjeni površine unutar koje
- unutar površina stambene namjene individualne gradnje se građevna čestica formira i to:
/oznaka S1/ ukoliko su površine P=2.000,0 m2 - za građevnu česticu formiranu unutar površine
- unutar površina mješovite, stambeno – poslovne stambene namjene individualne gradnje /oznaka S1/
namjene /oznake M2/, kao ukupna planski predviđena kig= 0,4
površina mješovite, stambeno – poslovne namjene - za građevnu česticu formiranu unutar površine
označena u kartografskom prikazu br. 1 „Korištenje i mješovite, stambeno – poslovne namjene /oznaka M2/
namjena površina“. kig= 0,3.
(2) Koeficijent iskoristivosti /kis/ proizlazi iz broja dozvoljenih
Članak 41. etaža utvrđenih sljedećim člankom i ne ispituje se.
(1) Kod formiranja pojedinačnih novih građevnih čestica
Članak 43.
obavezno je poštivanje sljedećih parametara:
(1) Najveća dozvoljena visina (vijenca), najveća dozvoljena
- građevne čestice se formiraju nizanjem uz liniju
ukupna visina, kao i najmanja i najveća etažnost pojedine
regulacije ulice
građevine na građevnim česticama formiranim unutar
- granice susjednih građevnih čestica treba formirati na površina stambene i mješovite namjene /oznake S1 i M2/
način da čine njihovu međusobnu među. utvrđuje se prema sljedećoj tabeli:

NAČIN osnovna građevina pomoćne građevine

NAMJENA GRADNJE max visina max
POVRŠINE OSNOVNE max ukupna min etažnost / max visina
vijenca / max etažnost /Eos/ etažnost /
GRAĐEVINE visina Eos/ /Vpo/
Vos/ Epo/
E=4
E=1 E=1
S1 SS ili PU 7,0 m 10,5 /Po+P+1K+Pk (ili 3,5 m
/P/ /P/
NE)
E=2 E=4 E=1
M2 VS 11,0 m 15,0 3,5 m
/P+1K/ /Po+P+2K /P/
(2) Prateće građevine nisu dozvoljene.
16. studenoga 2022. “S L U Ž BE N I G L ASN IK M EĐ IM U R SK E ŽU PA N IJ E” Broj 19 - Stranica 4709
(3) Pomoćne građevine ne mogu imati ukupnu visinu veću od
4,5 m.
(4) Izuzetno od stavka 1. ovog članka:
- specifični dijelovi osnovnih građevina mogu imati veću
visinu (vijenca), pri čemu se:
- funkcionalni izlaz na krov posljednje pune etaže kod
višejediničnih zgrada bez predviđene nepotpune
etaže, može predvidjeti isključivo kao produženi dio
stubišne vertikale
- funkcionalni izlaz na krov posljednje pune etaže kod
zgrada individualne gradnje bez predviđene
nepotpune etaže, ne može biti veća od 30,0 m2
- kod svih zgrada, funkcionalni pristup krovu
nepotpune etaže može se predvidjeti samo ljestvama
s krova posljednje pune etaže
- visina (vijenca) natkrivenog ulaza u podzemnu garažu
može biti viša od 3,0 m, uz uvjet da njegova ukupna
visina nije viša od 4,5 m.
4.3.2. Smještaj građevina na građevnoj čestici
Članak 44.
(1) Osnovna građevina se na građevnoj čestici formiranoj
unutar površine stambene namjene individualne gradnje /
oznaka S1/, ukoliko se predviđa kao slobodnostojeća /
oznaka gradnje SS/ smješta:
- najmanje 5,0 m a najviše 7,0 m udaljeno od linije
regulacije ulice na kojoj se utvrđuje širina građevne
čestice
- najmanje 3,0 m udaljeno od linije regulacije ulice na
kojoj se utvrđuje dužina građevne čestice (samo za
uglovne građevne čestice)
- najmanje 1,0 m udaljeno od sjeverne međe vlastite
građevne čestice za čestice čija dužina je usmjerena u
pravcu istok – zapad, odnosno najmanje 1,0 m udaljeno
od istočne međe vlastite građevne čestice za čestice čija
dužina je usmjerena u pravcu sjever – jug
- najmanje 5,0 m udaljeno od južne međe vlastite
građevne čestice za čestice čija dužina je usmjerena u
pravcu istok – zapad, odnosno najmanje 5,0 m udaljeno
od zapadne međe vlastite građevne čestice za čestice
čija dužina je usmjerena u pravcu sjever – jug
- najmanje 8,0 m udaljeno od stražnje međe vlastite
građevne čestice.
(2) Ukoliko je garaža (ili drugi pomoćni prostor) predviđena
kao integralni dio osnovne građevine i oblikovana na način
da je ulično pročelje garaže najistureniji dio građevine u
odnosu na ulicu, ulično pročelje garaže se smatra uličnim
pročeljem cijele građevine.
(3) Pomoćne građevine se smještaju:
- u ravnini uličnog pročelja osnovne građevine ili iza
uličnog pročelja osnovne građevine ako su predviđene
kao prigrađene osnovnoj građevini
- najmanje 10,0 m uvučeno od linije regulacije ako su
predviđene kao slobodnostojeće
- u odnosu na ostale međe vlastite građevne čestice
udaljeno najmanje za 1,0 m, uz uvjet da su od građevine
osnovne namjene na susjednoj građevnoj čestici
udaljene najmanje 5,0 m.
Članak 45.
(1) Osnovna građevina se na građevnoj čestici formiranoj
unutar površine stambene namjene individualne gradnje /
oznaka S1/, ukoliko se predviđa kao poluugrađena /oznaka
gradnje PU/ smješta:
- najmanje 5,0 m a najviše 7,0 m udaljeno od linije
regulacije ulice na kojoj se utvrđuje širina građevne
čestice
- najmanje 3,0 m udaljeno od linije regulacije ulice na
kojoj se utvrđuje dužina građevne čestice (samo za
uglovne građevne čestice)
- na sjevernoj međi vlastite građevne čestice za čestice
čija dužina je usmjerena u pravcu istok – zapad, na
istočnoj međi vlastite građevne čestice za čestice čija
dužina je usmjerena u pravcu sjever – jug
- najmanje 5,0 m udaljeno od južne međe vlastite
građevne čestice za čestice čija dužina je usmjerena u
pravcu istok – zapad, odnosno najmanje 5,0 m udaljeno
od zapadne međe vlastite građevne čestice za čestice
čija dužina je usmjerena u pravcu sjever – jug
- najmanje 8,0 m udaljeno od stražnje međe vlastite
građevne čestice.
(2) Ukoliko je garaža (ili drugi pomoćni prostor) predviđena
kao integralni dio osnovne građevine i oblikovana na način
da je ulično pročelje garaže najistureniji dio građevine u
odnosu na ulicu, ulično pročelje garaže se smatra uličnim
pročeljem cijele građevine.
(3) Pomoćne građevine se smještaju:
- iza dvorišnog pročelja osnovne građevine
- u odnosu na među na koju je smještena osnovna
građevina, na toj međi ili odmaknuto od nje
- odnosu na ostale međe vlastite građevne čestice
udaljeno najmanje za 1,0 m.
Članak 46.
(1) Osnovna građevina se na građevnoj čestici formiranoj
unutar površine stambene namjene individualne gradnje /
oznaka S1/ ne može se oblikovati kao dvojna, kao stambeni
niz, niti u formi arhitektonskog kompleksa od više zgrada
osnovne namjene na jednoj građevnoj čestici.
Članak 47.
(1) Osnovna građevina se na građevnoj čestici formiranoj
unutar površine mješovite, stambeno – poslovne namjene /
oznaka M2/ obavezno oblikuje kao slobodnostojeća
višejedinična građevina /oznaka gradnje VS/.
(2) Osnovna građevina se smješta:
- najmanje 12,0 m udaljeno od linije regulacije ulice
- najmanje 5,0 m udaljeno od međe vlastite građevne
čestice orijentirane prema javnoj zelenoj površini /
oznaka Z1/
- najmanje 10,0 m od svih ostalih međa vlastite građevne
čestice.
(3) Pomoćne građevine se smještaju:
- u ravnini uličnog pročelja osnovne građevine ili iza
uličnog pročelja osnovne građevine
- najmanje za svoju visinu udaljeno od bočnih međa
građevne čestica
Stranica 4710 - Broj 19 “S L U Ž BE N I G L ASN IK M EĐ IM U R SK E ŽU PA N IJ E” 16. studenoga 2022.
- u odnosu na stražnju među građevne čestice na međi ili
odmaknuto od nje.
(4) Izuzetno, spremište za skupljanje otpada može se smjestiti
ispred ravnine uličnog pročelja osnovne građevine, do
najviše 2,0 m uz uličnu među, ukoliko je ograđeno i/ili
zaklonjeno zimzelenim raslinjem.
Članak 48.
(1) Međusobna udaljenost osnovnih građevina na susjednim
građevnim česticama proizlazi iz udaljenosti utvrđene za
osnovne građevine u odnosu na među vlastite građevne
čestice.
(2) Međusobna udaljenost osnovnih građevina na suprotnim
stranama iste ulice proizlazi iz posebnog propisa za
osiguranje evakuacijskog koridora prema poglavlju 9.7.
„Upravljanje rizicima“.
Članak 49.
(1) Međusobni odnos građevina unutar iste građevne čestice
ovisi o funkcionalnom rješenju i UPU-om se ne uvjetuje,
pri čemu međusobna udaljenost građevina treba biti
usklađena s propisima za zaštitu od elementarnih
nepogoda, zaštitu na radu i zaštitu od požara, na način da
se osigura:
- sigurnost od zatrpavanja prolaza dijelovima građevina
u slučaju urušavanja građevina
- dostupnost vatrogasnog vozila do svih građevina na
građevnoj čestici
- sigurnost od prenošenja požara s jedne građevine na
drugu – izvedbom protupožarnih barijera.
(2) Preporuča se da međusobna udaljenost pratećih i pomoćnih
građevina u stražnjim dijelovima građevnih čestica iznosi
najmanje ½ visine više građevine, ali može biti i manja,
ukoliko se tehničkih mjerama osigura zaštita od prijenosa
požara s jedne na drugu građevinu.
4.3.3. Oblikovanje građevina
Članak 50.
(1) Krovovi osnovnih građevina se, mogu oblikovati kao kosi,
ravni ili kompleksni, pri čemu se preferiraju oblikovno
„čista“ rješenja.
(2) Najveći dozvoljeni nagib krovnih ploha za uređena
potkrovlja je 40°.
(3) Najveća dozvoljena visina atike je 0,80 m iznad vijenca
zgrade.
(4) Odvodnja vode i snijega s krovnih ploha treba biti riješena
na način da se skupljaju unutar vlastite građevne čestice.
Članak 51.
(1) Ukoliko su od međe prema susjednoj građevnoj čestici
udaljene manje od 3,0 m, građevina na zidu orijentiranom
prema toj međi ne može imati predviđene otvore.
(2) Otvorima se u smislu stavka 1. ovoga članka ne smatraju:
- prozori ostakljeni neprozirnim ili slabo prozirnim
staklom (ornamentiranim, obojanim, staklom ili
staklom presvučenim odgovarajućom folijom),
dimenzije prozora do 60,0 cm x 120,0 cm (bez obzira
na orijentaciju), te s parapetom visine najmanje 120,0
cm iznad poda prostorije
- dijelovi zida od staklene opeke ili sličnog neprozirnog
monolitnog materijala, bez obzira na veličinu zida
- ventilacijski otvori najvećeg promjera 20 cm, odnosno
stranice 20 cm x 20 cm.
(3) Ukoliko se dio građevine oblikuje na način da joj se na
udaljenosti manjoj od 3,0 m od međe prema susjednoj
građevnoj čestici predviđa gradnja otvorenog korisnog
prostora (lođa, balkon, prohodna terasa, otvorena galerija,
otvoreno stubište i slično) takav otvoreni korisni prostor
treba na pročelju orijentiranom prema predmetnoj
susjednoj međi imati predviđen puni zid, ostakljenu
neprozirnu pregradu ili punu pregradu visine najmanje 2,0
m, odnosno drugi element koji će onemogućiti vizualni
kontakt među susjednim građevnim česticama.
(4) Stavci 1. i 3. ovog članka ne odnose se na građevine koje
su manje od 3,0 m udaljene od međe čestice koja graniči s
površinom koja nije predviđena za gradnju građevina
visokogradnje (ulica, javni park i slično).
Članak 52.
(1) Ako se građevine grade na međi sa susjednom građevnom
česticom, odnosno kao poluugrađene, trebaju biti
oblikovane na način:
- da je prema susjednoj čestici izgrađen vatrootporni zid,
odnosno da su zadovoljeni posebni uvjeti zaštite od
prijenosa požara s građevine na okolne građevine
- u zidu pomoćnih građevina prema susjednoj čestici nije
dozvoljeno izvoditi otvore
- u zidu osnovne građevine prema susjednoj čestici nije
dozvoljeno izvoditi otvore prvih 10,0 m od uličnog
pročelja, a nadalje je to dozvoljeno uz uvjet da građevni
element koji se ugrađuje u zid (prozor, vrata i drugo)
treba imati istu vatrootpornost kao i zid u koji je
ugrađen
- odvod krovne vode i snijega s građevine treba riješiti na
vlastitoj čestici.
4.4. Uređenje građevnih čestica
4.4.1. Osnovni uvjeti uređenja građevnih čestica
Članak 53.
(1) Graditi se može samo na uređenim građevnim česticama.
(2) Uređenje građevne čestice obuhvaća formiranje građevne
čestice, osiguranje pristupa na česticu s odgovarajućeg
uličnog koridora, te mogućnosti rješavanja otpadnih voda
sukladno ovoj Odluci i posebnim propisima.
4.4.2. Uvjeti kolnog priključenja građevne čestice na javnu
prometnu površinu
Članak 54.
(1) Svakoj građevnoj čestici obavezno je osigurati jedan kolni
priključak na odgovarajuću pristupnu prometnicu.
(2) Najviše dva kolna priključka dozvoljena su samo za
priključenje građevnim česticama formiranim unutar
površina mješovite, stambeno – poslovne namjene /oznaka
M2/.
16. studenoga 2022. “S L U Ž BE N I G L ASN IK M EĐ IM U R SK E ŽU PA N IJ E” Broj 19 - Stranica 4711
Članak 55.
(1) Točna pozicija kolnog priključka čestice na ulični koridor
rješava se projektom, za svaku česticu zasebno, prema
sljedećem:
- za građevne čestice do 3 ZKJ širina kolnog priključka
utvrđuje se s 3,0 m do 5,0 m
- za građevne čestice s više od 3 ZKJ širina kolnog
priključka utvrđuje se s 3,0 m do 7,0 m.
Članak 56.
(1) Zabranjena je izvedba kolnih priključaka na građevnu
česticu preko javne zelene površine – javnog parka /oznaka
Z1/ planirane nasuprot mjesnog groblja.
4.4.3. Uvjeti gradnje i uređenje kolnih manipulativnih
površina i površina parkirališta
Članak 57.
(1) Za svaki sadržaj predviđen unutar pojedinačne građevne
čestice treba osigurati dostatni parkirališni ili garažni
prostor unutar same građevne čestice.
(2) Minimalni broj i oblikovanje parkirališnih i/ili garažnih
mjesta se, ovisno o predviđenom sadržaju, utvrđuje prema
poglavlju 5.1.2. „Promet u mirovanju“.
Članak 58.
(1) Parkirališta smještena unutar građevnih čestica stambene i
stambeno – poslovne namjene ne mogu biti neposredno
priključena na ulicu.
(2) Na svim građevnim česticama s potrebnih više od 3
parkirališna mjesta, projektnim rješenjem je potrebno
omogućiti kružno okretanje, odnosno manevriranje vozila
unutar pojedine građevne čestice, na način da izlaz vozila
s čestice bude predviđen isključivo prednjom stranom.
4.4.4. Gradnja ograda
Članak 59.
(1) Ograđivanje građevnih čestica je dozvoljeno, ali nije
obavezno.
(2) Ograđivanje građevnih čestica s više od 4 ZKJ se ne
preporuča.
(3) Ukupna visina ulične ograde može biti najviše 1,5 m, a
puno podnožje najviše 0,5 m.
(4) Otvaranje ograda za kolne i pješačke ulaze na građevnu
česticu treba predvidjeti u smjeru unutrašnjosti čestice.
(5) Ograde na međi prema susjednim česticama mogu biti
najviše 1,8 m visine, mjereno od niže kote terena susjednih
građevnih čestica.
(6) Ukoliko se umjesto ograde sadi živica, ona mora u cijelosti
biti unutar vlastite čestice.
Članak 60.
(1) Teren oko građevine, potporni zidovi, terase, stube i druge
elemente uređenja okoliša građevina treba izvesti na način
da se ne narušava izgled okoliša, te da se onemogući
otjecanje vode na štetu susjednog zemljišta, odnosno
susjednih građevina.
4.4.5. Obveza uređenja zelenih površina na građevnim
česticama
Članak 61.
(1) Svaka građevna čestica formirana unutar površna stambene
i mješovite namjene /oznake S1 i M2/ treba imati najmanje
20% vlastite površine uređeno kao zelenu površinu,
odnosno uređeno u prirodnom terenu iznad kojeg se ne
mogu graditi građevine niti postavljati drugi objekti
(nadstrešnice, solarni kolektori, fotonaponski paneli i
slično).
(2) U obračun površine prirodnog terena uzimaju se:
- zelene površine dvorišta koje pojedinačno nisu manje
od 4,0 m2, a mogu se koristiti kao reprezentativni ili
ukrasni vrt, povrtnjak, voćnjak, vinograd, livada,
šumarak i slično, odnosno površina prirodnog terena
treba omogućiti prihvat oborinskih voda s vlastite
čestice i osigurati njihovo upuštanje u podzemlje
- krovovi podzemnih garaža u razini poda prizemlja
ukoliko su izvedeni tehničkim sustavom „zelenog
krova“.
(3) Preporuča se primjena pejsažnih rješenja uređenja zelenih
površina, koja će osigurati da dio čestice bude zasjenjen
krošnjama stabala, pri čemu se preferiraju rješenja kojima
se postiže čim veća ljetna zasjenjenost zgrada i vanjske
opločene površine.
(4) Površina podzemnih kućnih priključaka i pripadajućih
okna (cjevovodi vodovoda i kanalizacije, elektro i
priključci EKI, vodomjerno okno, revizija kućne
kanalizacije i slično) izvedenih ispod površine prirodnog
terena se prilikom obračuna ne oduzima od površine
prirodnog terena.
(5) Površine većih građevina i objekata izvedenih ispod
površine tla (podrumske prostorije iznad kojih nije izveden
„zeleni krov“, separatori, cisterne i slično) se prilikom
obračuna oduzimaju od površine prirodnog terena (ne
smatraju se prirodnim terenom).
(6) Ostatak građevne čestice koji nije zauzet visokogradnjom,
može se opločiti.
4.4.6. Priključenje na komunalnu infrastrukturu i
zbrinjavanje otpada
Članak 62.
(1) Priključenje građevina na komunalnu infrastrukturu,
odnosno sustave, provodi se prema odredbama poglavlja
5. „Uvjeti uređenja odnosno gradnje, rekonstrukcije i
opremanja prometne, komunalne i elektroničke
komunikacijske mreže s pripadajućim objektima i
površinama“.
(2) Priključivanje građevina na javne komunalne sustave
obavlja se u skladu s posebnim propisima i uvjetima
nadležnih operatora, odnosno odgovarajućih javnopravnih
tijela.
(3) Priključenje korisnika na funkcionalne sustave javne
vodoopskrbe i javne odvodnje je obavezno.
(4) Na ostale infrastrukturne sustave priključenje građevina
nije obavezno, ali je u tom slučaju projektnim rješenjem
potrebno dokazati da građevina koja se projektira nema
potrebe za priključenjem na pojedini javni infrastrukturni
sustav ili iz funkcionalnih razloga ili radi predviđenih
Stranica 4712 - Broj 19 “S L U Ž BE N I G L ASN IK M EĐ IM U R SK E ŽU PA N IJ E” 16. studenoga 2022.
alternativnih načina korištenja energije za grijanje,
hlađenje, ventilaciju i drugo.
Članak 63.
(1) Načini zbrinjavanja otpada za pojedinačne čestice i
korisnike provodi se prema odredbama poglavlja 8.
„Postupanje s otpadom“.
5. UVJETI UREĐENJA ODNOSNO GRADNJE,
REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA
PROMETNE, KOMUNALNE I ELEKTRONIČKE
KOMUNIKACIJSKE MREŽE S PRIPADAJUĆIM
OBJEKTIMA I POVRŠINAMA
Članak 64.
(1) Trase linijske komunalne infrastrukture i značajke
infrastrukturnih mreža prikazane su, ovisno o vrsti
infrastrukturnog sustava, na sljedećim kartografskim
prikazima:
- 2.1. „Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna
mreža - plan prometa“,
- 2.2. „Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna
mreža - mreže vodoopskrbe, odvodnje i plinoopskrbe“
- 2.3. „Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna
mreža - mreže elektroopskrbe, elektroničkih
komunikacija i javne rasvjete“.
(2) Ograničenja u prostoru, koja proizlaze iz potrebe zaštite
postojeće i planirane infrastrukture, prikazana su na
kartografskom prikazu broj 3. „Uvjeti korištenja, uređenja
i zaštite površina“.
Članak 65.
(1) Ovaj UPU kao konačno komunalno uređenje područja
obuhvata predviđa opremljenost područja ulicama s
asfaltiranom prometnicom, pješačkim i/ili pješačko -
biciklističkim stazama, mogućnost odvodnje oborinskih
voda s javnih prometnih površina, te mogućnost
priključenja pojedinačnih građevnih čestica na mreže
javne vodoopskrbe i javne odvodnje, elektroopskrbe,
plinoopskrbe i elektroničke komunikacijske infrastrukture.
(2) Unutar uličnih koridora predviđena je izvedba javne
rasvjete.
(3) Trasiranje komunalne infrastrukture predviđeno je unutar
javnih površina namijenjenih cestovnom prometu - uličnih
koridora.
(4) Građevine infrastrukturnih sustava grade se u skladu s
posebnim propisima – zakonima, pravilnicima i tehničkim
normativima.
5.1. UVJETI GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I
OPREMANJA CESTOVNE I ULIČNE MREŽE
5.1.1. Cestovna i ulična mreža
Članak 66.
(1) Sve elemente prometnih sustava potrebno je projektirati
sukladno posebnim propisima, prema pravilima struke, te
uz poštivanje posebnih uvjeta tijela nadležnih za
upravljanje cestama, posebno u odnosu na javne ceste.
Članak 67.
(1) Površine namijenjene formiranju čestica uličnih koridora /
oznaka UK s numeričkom oznakom/ formiraju se prema
grafičkoj parcelaciji, danoj u grafičkom dijelu UPU.
(2) Dozvoljena su odstupanja od grafički utvrđenih međa
čestica javnih prometnih površina, ali nije moguće
smanjivati širinu pojedinog uličnog koridora ispod
minimalne utvrđene grafički, odnosno:
- cestovni koridori UK1 i UK2 i UK3 ne smiju biti uži od
12,0 m
- cestovni koridor UK3 ne smije biti uži od 18,0 m.
(3) Ulični koridori se smatraju građevnim česticama prometne
infrastrukture.
Članak 68.
(1) Zemljišna čestica planirana za proširenje koridora Ulice
Ignaca Svetomartinskog /oznaka PK/ formira se točno
prema grafičkom dijelu UPU, a predviđa se spojiti s
postojećom zemljišnom česticom Ulice Ignaca
Svetomartinskog.
Članak 69.
(1) Prometna opremljenost uličnih koridora predviđa se
izvedbom kolnih, pješačkih, te moguće i biciklističkog
prometa.
(2) Trase za mala elektrovozila (skutere, elektrobicikle i
drugo), utvrđena prema posebnom propisu, mogu se
predvidjeti unutar površina biciklističkih staza.
(3) Obavezno je smjestiti zelenu površinu širine najmanje 3,0
m s drvoredom listopadnih vrsta stabala u uličnom
koridoru UK3 s južne strane koridora.
(4) Unutar zelenih površina ulica UK1 i UK2 moguće je, ali
nije obavezno saditi ulični drvored s jedne strane koridora.
Članak 70.
(1) Ulični koridori se mogu projektirati i izvoditi segmentno u
odnosu na utvrđenu dužinu i u odnosu na predviđeno
opremanje.
(2) Projektnim rješenjem je iz tehničkih razloga moguće
smanjiti širinu grafički predviđene zelene površine unutar
uličnog koridora, a izuzetno i ukinuti zelenu površinu,
ukoliko je to potrebno radi izvedbe autobusnog stajališta,
smještaja pješačkih i/ili biciklističkih staza obostrano ili iz
drugih, tehnički opravdanih razloga.
(3) Izuzetno od prethodnog stavka, ulični drvored u južnom
dijelu UK3 je obavezan.
(4) Kolnici u planiranim uličnim koridorima trebaju imati
najmanju kolovoznu širinu 5,5 m i svi trebaju biti
predviđeni za obostrani promet.
Članak 71.
(1) Prilaze i priključke na ceste potrebno je projektirati prema
Pravilniku o uvjetima za projektiranje i izgradnju
priključka i prilaza na javnu cestu („Narodne novine“ broj
95/14) i prema odgovarajućim normama.
(2) Spoj prometnica je potrebno prometno označiti prema
odgovarajućim posebnim propisima.
16. studenoga 2022. “S L U Ž BE N I G L ASN IK M EĐ IM U R SK E ŽU PA N IJ E” Broj 19 - Stranica 4713

Članak 72. (4) Izuzetno od stavka 1. ovoga članka, minimalni broj

(1) Pješačko - biciklistička staza obavezna je uličnom koridoru
UK3, s južne strane ulice.
(2) U ostalim uličnim koridorima biciklističke staze nisu
obavezne, ali se preporuča ulični koridor projektirati na
način da s jedne strane kolnika bude predviđena pješačko
– biciklistička staza.
(3) Minimalna širina pješačke staze u uličnim koridorima se
određuje s minimalno 1,6 m.
(4) U slučaju kada se pješačka staza kombinira s biciklističkom
stazom, ukupna širina im se utvrđuje s minimalno 2,5 m,
odnosno sukladno Pravilniku o biciklističkoj infrastrukturi
(„Narodne novine“ broj 28/16).
parkirališnih mjesta po pojedinoj građevnoj čestici za
poslovnu namjenu – urede, usluge, trgovine i ugostiteljstvo,
za građevine koje sadrže više sadržajnih jedinica (lokali),
manjih od 50,0 m2 korisne površine, utvrđuje se prema
broju jedinica unutar građevine na način da svaka sadržajna
jedinica treba imati osigurano najmanje jedno parkirališno
ili garažno mjesto:
(5) Dimenzioniranje parkirališta s obzirom na potreban broj
specijalnih vrsta parkirališnih mjesta (za invalide, autobuse
i slično) vrši se u skladu s posebnim propisima.
(6) Ukoliko rezultat dobiven izračunom potrebnog broja
parkirališnih i/ili garažnih mjesta nije cijeli broj, kao
relevantan se uzima sljedeći veći cijeli broj.

Članak 73. Članak 76.

(1) Unutar uličnih koridora nije dozvoljena postava reklamnih
panoa.
(2) Ne dozvoljava se izgradnja građevina, zidova i ograda, te
podizanje nasada koji zatvaraju vidno polje vozača.
(3) Sve prometne površine, a posebno one koje koriste pješaci,
trebaju biti izvedene bez arhitektonskih barijera.
5.1.2. Promet u mirovanju
Članak 74.
(1) U uličnom koridoru UK3 s južne strane obavezna je
izvedba javnog parkirališta za osobna vozila.
(2) Površine javnih parkirališta treba projektirati sukladno
posebnim propisima i mjerama zaštite voda iz poglavlja 8.
„Mjere sprečavanja nepovoljna utjecaja na okoliš“.
Članak 75.
(1) Parkirališne, odnosno garažne površine unutar pojedinačne
građevne čestice moguće je izvesti kao podzemne ili
prizemne garaže i kao otvorena ili natkrivena parkirališta u
razini terena.
(2) Smještaj i oblikovanje garažnih prostora utvrđuje se ovisno
o namjeni građevne čestice, prema uvjetima za smještaj i
oblikovanje građevina iz poglavlja 3. i 4. ove Odluke.
(3) Otvorena parkirališta na čestici moguće je smjestiti unutar
i/ili izvan područja predviđenog za gradnju građevina,
odnosno ispred građevinskog pravca i u prostoru između
zgrade i međa čestice.
Članak 77.
(1) Sve parkirališne i manipulativne površine (javnih i ostalih
parkirališta) potrebno je predvidjeti uz primjenu mjera
zaštite iz poglavlja 9.1. „Zaštita od onečišćenja okoliša
otpadnim vodama“.

(1) Minimalni broj parkirališnih i/ili garažnih mjesta utvrđuje 5.2. UVJETI GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I
se ovisno o namjeni, umnoškom koeficijenta broja OPREMANJA KOMUNALNE INFRASTRUKTURNE
potrebnih mjesta i jedinice projektirane korisne (neto) MREŽE I NAČIN PRIKLJUČIVANJA KUĆNIH
površine, odnosno drugog parametara utvrđenih prema INSTALACIJA
sljedećoj tabeli:
broj parkirališnih Članak 78.
namjena građevine koeficijent ili garažnih
(1) Linijsku infrastrukturu u pravilu je potrebno smještati
mjesta na
unutar uličnih koridora, a eventualni smještaj linijske
1 UREDSKI 2,00 100 m2 korisnog infrastrukture unutar površina drugih namjena je moguć
PROSTORI prostora izuzetno, ukoliko je to tehnički nužno.
2 TRGOVINE, 4,00 100 m2 korisnog (2) Radi racionalnijeg korištenja prostora, preporuča se
USLUGE I prostora jednostrani smještaj linijske infrastrukture unutar uličnih
UGOSTITELJSTVO koridora s istovremenim planiranjem izvoda za priključenje
3 SPORTSKE 0,15 1 gledatelja građevnih čestica s druge strane ulice.
GRAĐEVINE 4,00 1 sportskom (3) Ukoliko bi jednostrani smještaj linijske infrastrukture
igralištu unutar uličnog koridora prouzročilo nepotrebna kasnija
4 ZDRAVSTVENA 2,00 100 m2 korisnog prekapanja prometnice, linijska infrastruktura se može
NAMJENA prostora predvidjeti i obostrano.
5 STAMBENA 1,00 1 stan (4) Naknadnu rekonstrukciju i modernizaciju linijske
NAMJENA infrastrukture preferira se vršiti unutar istih koridora, osim
ukoliko izmještanje ne osigurava racionalnije korištenje
6 SMJEŠTAJNI 1 parkirališno ili garažno mjest
prostora ili bolje funkcioniranje infrastrukturnog sustava.
TURISTIČKI na 2 ležaja
SADRŽAJI (5) U svakom projektu rekonstrukcije postojeće ili gradnje
nove linijske infrastrukture koja se smješta unutar uličnog
(3) Za višejedinične zgrade (zgrade s više od 3 ZKJ) potrebno koridora, potrebno je prikazati poprečni presjek uličnog
je na vlastitoj građevnoj čestici, na svakih 4 parkirališnih koridora i osim za projektiranu, utvrditi poziciju i za sve
mjesta za stanove osigurati najmanje po jedno dodatno ostale postojeće i planirane linijske infrastrukturne
parkirališno mjesta za posjetitelje. građevine (cjevovode, kablove i drugo), kako bi se
Stranica 4714 - Broj 19 “S L U Ž BE N I G L ASN IK M EĐ IM U R SK E ŽU PA N IJ E” 16. studenoga 2022.
dokazala mogućnost smještaja sve postojeće i planirane
linijske infrastrukture na propisanim međusobnim
razmacima.
(6) Međusobni razmaci linijske komunalne infrastrukture
utvrđuju se prema uvjetima zaštite određene posebnim
propisima.
Članak 79.
(1) Sve mreže komunalne infrastrukture potrebno je
projektirati i izvesti na način da se njihovom upotrebom i
izvedbom pojedinačnih priključaka što manje oštećuju
javne površine kolnika, pješačkih i biciklističkih staza i
zasađenog raslinja.
(2) Idejne projekte mreža infrastrukture preporuča se izraditi
cjelovito područje obuhvata UPU.
(3) Projektima je moguće definirati fazno izvođenje pojedinih
dionica komunalne infrastrukture.
Članak 80.
(1) Za gradnju građevina infrastrukturnih sustava mogu se iz
površina drugih namjena utvrđenih ovim UPU-om, ovisno
o uvjetima za pojedinu namjenu, izdvajati zemljišta za
zasebne građevne čestice – prvenstveno se to odnosi na
trafostanice, plinske redukcijske stanice, precrpne stanice
sustava odvodnje i slično.
(2) Za sve građevne čestice koje se izdvajaju iz površina
drugih namjena u svrhu formiranja građevnih čestica za
potrebe gradnje građevina infrastrukture, uvjeti gradnje su
sljedeći:
- građevna čestica treba imati neposredni pristup s
uličnog koridora ili treba imati osiguranu služnost
pristupa preko čestice druge namjene
- dimenzije građevne čestice građevine infrastrukturnog
sustava prilagođava se veličini građevine
- udaljenost građevine infrastrukturnog sustava od linije
regulacije pojedinog uličnog koridora je je najmanje
5,0 m
- udaljenost građevine infrastrukturnog sustava od
ostalih međa čestice je najmanje 1,0 m
- udaljenost građevine od međa čestice treba dodatno
osigurati mogućnost manipulacije u svrhu korištenja i
održavanja građevine, te zadovoljiti propise za zaštitu
od požara u odnosu na predmetnu gradnju i sprečavanje
širenja požara na susjedne građevine i okolinu.
5.2.1. Javna vodoopskrba, javna odvodnja, plinoopskrba,
elektroopskrba i drugi energetski izvori
5.2.1.1. Javna vodoopskrba
Članak 81.
(1) U području obuhvata UPU predviđa se izvedba javne
vodoopskrbne mreže u trasama prema kartografskom
prikazu i sa spojem na postojeću mrežu javne vodoopskrbe
u kontaktnim ulicama.
(2) Napajanjem iz mreže javne vodoopskrbe potrebno je
predvidjeti i sustav za potrebe gašenja požara, sukladno
odredbama iz poglavlja 9.5. „Zaštita od požara“, ove
Odluke.
Članak 82.
(1) Priključenje građevnih čestica u obuhvatu UPU predviđa
se neposredno na prikladno smješteni opskrbni vodovod.
(2) Priključke građevina na sustav javne vodoopskrbe treba
projektirati i izvoditi kao pojedinačne, odnosno kao
najmanje jedan priključak po građevnoj čestici.
(3) Posebne uvjete za priključenje i smještaj vodomjera unutar
pojedinačne građevne čestice utvrđuje nadležni javni
isporučitelj vodnih usluga.
5.2.1.2. Javna odvodnja
Članak 83.
(1) Područje obuhvata UPU se ne nalazi unutar zona zaštite
izvorišta.
(2) U području obuhvata UPU predviđa se izvedba javne
mreže odvodnje u trasama prema kartografskom prikazu i
sa spojem na postojeću mrežu javne odvodnje u kontaktnim
ulicama.
(3) Odabir mješovitog ili razdjelnog sustava ovisi od tehničkih
uvjeta proširenja postojećeg sustava javne odvodnje koje
utvrđuje javni isporučitelj vodnih usluga.
(4) Unutar područja obuhvata UPU nije dozvoljeno ispuštanje
nepročišćenih otpadnih voda (sanitarnih, tehnoloških,
procjednih i oborinskih s prometnih površina) na tlo i u
podzemlje.
(5) Nove građevne čestice, sukladno zakonskim odredbama
ne mogu se uređivati, niti je moguće početi gradnju ukoliko
za svaki posebni slučaj nije riješen način zbrinjavanja
otpadnih voda, sukladno ovoj Odluci.
(6) Sve vode koje se ispuštaju u sustave javne odvodnje,
trebaju imati sastav i kakvoću koja odgovara uvjetima
posebnog propisa za granične vrijednosti emisije otpadnih
voda za pojedini sustav.
Članak 84.
(1) Priključke građevina na sustav javne odvodnje otpadnih
voda treba projektirati i izvoditi kao pojedinačne, odnosno
kao najmanje jedan priključak po građevnoj čestici, a
posebne uvjete za priključenje utvrđuje nadležno
javnopravno tijelo.
(2) Do dovršetka funkcionalnog sustava javne odvodnje
otpadnih voda u planiranim ulicama nije moguće izdavati
dozvole za uporabu građevina unutar obuhvata UPU.
Članak 85.
(1) Oborinske vode s javnih prometnih površina predviđaju se
ispuštati se u javni sustav oborinske odvodnje ili u
mješoviti sustav.
(2) Oborinski kanali unutar koridora planiranih prometnica
mogu se izvesti samo kao zacjevljeni.
(3) Oborinske vode s pojedinih građevnih čestica koje nisu
prometne namjene potrebno je zbrinjavati u okvirima
vlastite građevne čestice, a mogu se ispuštati u javni sustav
oborinske odvodnje samo ukoliko to posebnim uvjetima
utvrdi nadležno javnopravno tijelo – Hrvatske vode i uz
suglasnost istog.
16. studenoga 2022. “S L U Ž BE N I G L ASN IK M EĐ IM U R SK E ŽU PA N IJ E” Broj 19 - Stranica 4715
Članak 86.
(1) Potencijalno čiste oborinske vode s krovnih površina
građevina mogu se na zelene površine na vlastitoj čestici
upuštati direktno, bez posebnog predtretmana.
(2) Oborinske vode s parternih površina građevnih čestica se
mogu ispuštati na zelene površine na vlastitoj čestici ili u
podzemlje preko upojnih bunara, samo ukoliko prije
ispusta prolaze kroz slivnik s taložnicom, a oborinske vode
koje se skupljaju s površina parkirališta s brojem
parkirališnih mjesta 10 i više, dodatno i kroz separator ulja
i masti.
5.2.1.3. Plinoopskrba
Članak 87.
(1) Unutar područja obuhvata predviđa se trasa opskrbne
plinske mreže sa spojem postojeću mrežu javne
plinoopskrbe u kontaktnim ulicama.
(2) Mreža plinoopskrbe se preporuča smjestiti ispod pješačkih
i biciklističkih staza, a ne ispod kolnika.
Članak 88.
(1) Sve elemente plinskog distribucijskog sustava treba
projektirati prema Mrežnim pravilima plinskog
distribucijskog sustava („Narodne novine“ broj 50/18,
88/19, 36/20).
(2) Plinske redukcijske stanice, ukoliko će biti potrebno,
mogu se smještati na vlastitim građevnim česticama
korisnika ili na vlastitim česticama formiranim prema
članku 80.
Članak 89.
(1) Gradnja priključaka na plinski distribucijski sustav provodi
se temeljem posebnih propisa, tehničkih normi i posebnih
uvjeta nadležnog operatora plinskog distribucijskog
sustava.
(2) Plinski priključak se može smjestiti na pročelju osnovne
građevine, odnosno jedne od građevina unutar
arhitektonskog kompleksa ili se može izvesti postavom
tipiziranog samostojećeg plinskog ormara unutar građevne
čestice.
5.2.1.4. Toplovodi i drugi produktovodi
Članak 90.
(1) Toplovodni sustav unutar obuhvata UPU nije planiran,
međutim u slučaju potrebe toplovodi i drugi produktovodi,
u funkciji distribucije energije, mogu se smještati unutar
koridora ulica, te ih je potrebno projektirati u skladu s
posebnim propisima.
5.2.1.5. Elektroopskrba
Članak 91.
(1) Unutar obuhvata UPU planirana je jedna površina za
smještaj nove transformatorske stanice TS 10(20)/0,4 kV /
oznaka IS1/.
(2) Obzirom na nemogućnost preciznog planiranja potreba za
energijom pojedinačnih korisnika, izgradnja
transformatorskih stanica moguća je unutar pojedinih
građevnih čestica druge osnovne namjene ili na zasebnim
građevnim česticama formiranim izdvajanjem iz površina
stambene, mješovite i sportsko – rekreacijske namjene /
oznaka S1, M2 i R1/, prema uvjetima iz članka 80.
Članak 92.
(1) Unutar područja obuhvata UPU predviđaju se trase za
izvedbu mreže elektroopskrbe, prema kartografskom
prikazu.
(2) Osnovni srednjenaponski 10(20) kV rasplet predviđa se
izvesti podzemno, s vezom na postojeće i nove trafostanice
unutar područja obuhvat UPU i u neposrednoj blizini
područja obuhvata, radi čega se u koridorima ulica
rezervira prostor za polaganje vodova.
(3) Predviđa se vođenje podzemne niskonaponske mreže
unutar uličnih koridora unutar obuhvata UPU i u
kontaktnim ulicama.
(4) Dio zračne niskonaponske elektroenergetske mreže
izvedene u Ulici Alojzija Stepinca planira se zamijeniti
podzemnom.
(5) Sve elemente elektroenergetskog distribucijskog sustava
treba projektirati prema posebnim propisima.
Članak 93.
(1) Elektroenergetske priključke treba projektirati i izvesti
odgovarajućim spajanjem na niskonaponsku mrežu ili
srednjenaponskim vodom na transformatorsku stanicu,
prema pravilima i tipizaciji operatora elektroenergetskog
distribucijskog sustava.
(2) Za potrebe razvoda moguće je unutar zelenih i/ili pješačkih
površina u koridorima ulica ili na vlastitim građevnim
česticama, uz uvjet da ne smetaju prometu, smjestiti
kabelske razvodne ormare (KRO), u svrhu elektroopskrbe
pojedinačnih korisnika i/ili javne rasvjete.
Članak 94.
(1) Tipski priključni elektroormar može se smjestiti na
vanjskom zidu građevine, ili na drugi način, uz uvjet da
bude lako pristupačan za spajanje na vanjski priključak i
unutarnji razvod.
5.2.1.6. Energija iz obnovljivih izvora
Članak 95.
(1) Za sve građevine poželjna je primjena energije dobivene iz
obnovljivih izvora i kogeneracije i to prvenstveno energija
sunca i sustavi korištenja temperature zemlje.
(2) Posebni uvjet za smještaj sustava za proizvodnju energije
temeljen na korištenju obnovljivih izvora energije i
kogeneraciji, je da građevna čestica, na koju se navedeno
predviđa, zadrži ovom Odlukom minimalno propisani udio
vlastite površine u prirodnom terenu, na kojem i ispod
kojeg nije predviđena postava instalacija predmetnog
sustava proizvodnje energije.
(3) Sunčeve prijemnike (fotonaponski ili toplinski paneli) za
proizvodnju električne i toplinske energije moguće je
predvidjeti:
- na krovu građevina
- u obliku drugog elementa integriranog u zgradu, kao
što je obloga pročelja i slično
Stranica 4716 - Broj 19 “S L U Ž BE N I G L ASN IK M EĐ IM U R SK E ŽU PA N IJ E” 16. studenoga 2022.
- isključivo u okviru građevnih čestica sportsko –
rekreacijskog sadržaja, fotonaponske prijamnike
moguće je predvidjeti i na nadstrešnici parkirališta
smještenog unutar građevne čestice.
5.2.2. Javna rasvjeta
Članak 96.
(1) Mreža vodova javne rasvjete predviđa se izvesti
jednostrano unutar uličnih koridora kao podzemna.
(2) Svjetiljke javne rasvjete treba montirati na tipizirane
stupove.
(3) Prosječni razmak između stupova treba projektirati na
način da se osigura dobra osvijetljenost ulice.
(4) Kod odabira rasvjetnih tijela potrebno je voditi računa o
zaštiti od svjetlosnog onečišćenja.
5.3. Uvjeti gradnje elektroničke komunikacijske
infrastrukture
Članak 97.
(1) Unutar područja UPU, u uličnim koridorima su predviđene
trase elektroničke kabelske kanalizacije (EKK) za izvedbu
vodova elektroničke komunikacijske infrastrukture
(2) Elektronička kabelska kanalizacija treba biti
dimenzionirana za istovremeno vođenje vodova više
operatera elektroničke komunikacijske infrastrukture.
Članak 98.
(1) Zasebne građevne čestice za potrebe EKI formiraju se
prema članku 80.
(2) Instalacijski i građevinski objekti, koji se u svrhu
priključenja zgrada na EK kanalizaciju smještaju
podzemno unutar u uličnog koridora, ne smiju onemogućiti
smještaj i prolaz vodovima ostale planom predviđene
komunalne infrastrukture.
Članak 99.
(1) Kućne priključke na elektronički komunikacijsku
infrastrukturu potrebno je projektirati i izvesti sukladno
posebnim propisima i prema posebnim uvjetima nadležnog
pružatelja elektroničkih komunikacijskih usluga.
Članak 100.
(1) Unutar područja obuhvata UPU, nije dozvoljeno smještati
samostojeće antenske stupove za postavu elektroničke
komunikacijske infrastrukture za bežični prijenos
informacija, te pripadajuću poveznu opremu.
(2) Smještaj samostojećih antenskih stupova za EKI potrebno
je usmjeravati izvan građevinskih područja naselja ili
unutar gospodarskih, proizvodnih zona.
(3) Unutar područja obuhvata UPU je bazne stanice
elektroničke komunikacijske infrastrukture na tipskim
antenskim prihvatima moguće smještati na ravne krovove
zgrada s visinom (vijenca) 10,0 m i višim.
6. UVJETI UREĐENJA JAVNIH ZELENIH POVRŠINA
Članak 101.
(1) Zeleni pojas u sastavu pojedinih uličnih koridora oblikuje
se kao košeni travnjak.
(2) Obaveza sadnje drvoreda u uličnim koridorima utvrđena je
za ulicu UK3, a u ostalim ulicama je sadnja stabala
moguća, ali nije obavezna.
(3) Ulični drvoredi predviđaju se sadnjom listopadnih vrsta
bez alergenih svojstava.
(4) Kod sadnje bilja treba voditi računa o mjerama zaštite
infrastrukture koja prolazi uličnim koridorom ili
pojedinačnom građevnom česticom, od korijena biljaka.
Članak 102.
(1) Javne parkovne površine i parkovne površine unutar
građevnih čestica sportsko – rekreacijskih sadržaja uređuju
se primjenom visokog i niskog raslinja autohtonih ili
ukrasnih biljnih vrsta, koje nemaju izražena alergena
svojstva i vrsta koje se uobičajeno koriste, odnosno
primjerene području sjeverozapadne Hrvatske.
(2) Javne parkove nije dozvoljeno ograđivati.
(3) Unutar pojedinog parka moguće je ograditi dio površine iz
razloga zaštite, a što se posebno odnosi na igrališta za
djecu mlađih dobnih skupina.
Članak 103.
(1) Parkovnu površinu u sjeverozapadnom dijelu obuhvata
UPU potrebno je krajobrazno urediti na način da
korespondira uređenju vanjskog prostora crkve smještene
sa suprotne strane Ulice Ignaca Svetomartinskog.
(2) Dio predmetne parkovne površine potrebno je urediti kao
košeni travnjak, radi osiguranja mogućnosti održavanja
vjerskih manifestacija na otvorenom.
(3) Preporuča se unutar ovog parka smjestiti dječje igralište.
Članak 104.
(1) Javni park nasuprot mjesnog groblja potrebno je urediti na
način da se osigura čim veća vizualna odvojenost
stambenog dijela područja obuhvata UPU od groblja.
(2) Unutar parka obavezno je urediti manji trg s klupama za
sjedenje.
Članak 105.
(1) Unutar zaštitne zelene površine /oznaka Z/ obavezno je
predvidjeti izvedbu pješačke staze za pješačko povezivanje
ulica Ignaca Svetomartinskog i Sajmišne, te visoko raslinje
u funkciji smanjenja zaštite od buke.
(2) Svo visoko raslinje, a posebno stabla, unutar zaštitne
zelene površine treba planirati na način da se u slučaju
rušenja uslijed vjetra, osigura sigurnosni razmak između
biljke i osi najbližeg kolosijeka željezničke pruge M501,
koji se utvrđuje kao zbroj ukupne dosegnute visine u punoj
zrelosti biljke, uvećano za 3,0 m.
16. studenoga 2022. “S L U Ž BE N I G L ASN IK M EĐ IM U R SK E ŽU PA N IJ E” Broj 19 - Stranica 4717
7. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH I KULTURNO-
POVIJESNIH VRIJEDNOSTI
7.1. Mjere zaštite prirodnih vrijednosti
Članak 106.
(1) Područje obuhvata UPU nalazi se unutar obuhvata
Značajnog krajobraza Rijeka Mura.
(2) Zaštita područja provodi se neposrednom primjenom
Zakona o zaštiti prirode („Narodne novine“ br. 80/13,
15/18, 14/19, 127/19) i rješenja o zaštiti predmetnog
značajnog krajobraza, što ne isključuje mogućnost
provedbe zahvata planiranih ovim UPU.
(3) Područje obuhvata UPU ne nalazi se unutar područja
ekološke mreže, prema odredbama Uredbe o ekološkoj
mreži i nadležnostima javnih ustanova za upravljanje
područjima ekološke mreže („Narodne novine“ broj
80/19).
Članak 107.
(1) Unutar područja obuhvata i u blizini područja obuhvata
nema evidentiranih strogo zaštićenih vrsta, niti ugroženih
stanišnih tipova.
(2) Zaštita prirode se u širem smislu provodi primjenom
autohtonih vrsta kod ozelenjivanja vanjskih prostora i
obvezom zbrinjavanja otpadnih voda prema posebnom
propisu i ovoj Odluci.
7.2. Mjere zaštite kulturno-povijesnih vrijednosti
Članak 108.
(1) Unutar područja obuhvata UPU ne nalaze se zaštićena
kulturna dobra upisana u Registar kulturnih dobara RH,
niti evidentirana kulturna dobra s potencijalom lokalne
zaštite na razini Općine.
(2) U kontaktnom području sjeverozapadno od obuhvata UPU
nalaze se zaštićena kulturna dobra:
- Crkva Sedam žalosti Blažene Djevice Marije i sv.
Križa, Z-1116
- Kurija starog župnog dvora, Z 2621.
(3) Slobodnostojeće nadzemne građevine infrastrukturnih
sustava ne smiju se smjestiti na udaljenosti manjoj od 30,0
m od građevina iz prethodnog stavka.
Članak 109.
(1) Ne postoje podaci o postojanju arheoloških nalazišta
unutar područja obuhvata UPU-a.
(2) Ukoliko se pri izvođenju građevinskih zahvata ili bilo
kakvih drugih radova, unutar područja obuhvata UPU, u
zemlji naiđe na predmete ili nalaze za koje bi se moglo
pretpostaviti da imaju arheološki ili povijesni značaj,
potrebno je radove odmah obustaviti i obavijestiti o tome
javnopravno tijelo nadležno za zaštitu kulturnih dobara –
Konzervatorski odjel, koje će dati detaljne upute o daljnjem
postupku.
8. POSTUPANJE S OTPADOM
Članak 110.
(1) Unutar područja UPU nije moguće smjestiti djelatnosti
gospodarenja otpadom.
Članak 111.
(1) Za sve građevne čestice prilikom izrade glavnog projekta
potrebno je definirati mjesto za postavu spremnika za
skupljanje komunalnog otpada na građevnoj čestici i
navesti način zbrinjavanja, odnosno mjesto odlaganja
otpada, te tehnologiju skupljanja.
9. MJERE SPREČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA
NA OKOLIŠ
9.1. Zaštita od onečišćenja okoliša otpadnim vodama
Članak 112.
(1) Područje obuhvata UPU ne nalazi se unutar zona zaštita
izvorišta vodocrpilišta.
(2) Za sve čestice treba predvidjeti skupljanje i odvodnju voda
prema poglavlju 5.2.1.2. „Javna odvodnja“ i na način da
zadovoljavaju zakonom propisane standarde kvalitete
vode sukladno Pravilniku o graničnim vrijednostima
emisija otpadnih voda („Narodne novine“ br. 26/20), prije
ispuštanja u sustave javne odvodnje, odnosno u površinske
i podzemne vode i tlo.
9.2. Zaštita od onečišćenja zraka
Članak 113.
(1) Potrebno je primijeniti mjere zaštite i poboljšanja kakvoće
zraka prema Zakonu o zaštiti zraka („Narodne novine“
broj 127/19, 57/22), odgovarajućim podzakonskim aktima
i Programom zaštite zraka, ozonskog sloja, ublažavanja
klimatskih promjena i prilagodbe klimatskim promjenama
za područje Općine.“
9.3. Svjetlosno onečišćenje
Članak 114.
(1) Radi zaštite od svjetlosnog onečišćenja rasvjetna tijela
vanjske javne rasvjete trebaju imati zaslon izveden na
način da spriječe širenje svjetlosnog snopa u vis.
(2) Kod izbora svjetlosnog izvora rasvjetnog tijela javne
rasvjete, treba voditi računa o emisiji energije u okoliš.
(3) Ostale mjere zaštite utvrđuju se temeljem Zakona o zaštiti
od svjetlosnog onečišćenja („Narodne novine“ broj 14/19).
9.4. Zaštita od buke
Članak 115.
(1) Mjere zaštite od buke provode se prema Zakonu o zaštiti
od buke („Narodne novine“ broj 30/09, 55/13, 153/13,
41/16, 114/18, 14/21) i primjenom odgovarajućih
podzakonskih propisa.
(2) Potrebno je osigurati mogućnost postave fizičke barijere za
zaštitu od buke u odnosu na željezničku prugu smještenu
Stranica 4718 - Broj 19 “S L U Ž BE N I G L ASN IK M EĐ IM U R SK E ŽU PA N IJ E” 16. studenoga 2022.
neposredno južno od obuhvata UPU, a za što se može
iskoristiti i zemljište zaštitne zelene površine /oznaka Z/.
Članak 116.
(1) Najveća dopuštena ocjenska razina buke u unutarnjim
prostorima utvrđuje se ovisno o namjeni pojedine
građevine, a treba se primjenom tehničkih mjera ograničiti
Najviše dopuštene ocjenske razine buke u vanjskom prostoru /LR,Aeg /
ZONA BUKE NAMJENA POVRŠINA
2 S1
3 M2, Z1
4 R1, Z
(3) Na granicama pojedinih namjena potrebno je postići
ocjensku razinu buke za zonu s manjom dopuštenom
ocjenskom razinom buke.
(4) Za utvrđivanje zone buke, odnosno najviše dopuštene
ocjenske razine buke vanjskih prostora izvan građevinskih
područja, posebni propisi se primjenjuju neposredno.
9.5. Zaštita od požara
Članak 117.
(1) U svrhu sprečavanja širenja požara na susjedne građevine,
građevina mora biti udaljena od građevine na susjednoj
građevnoj čestici najmanje ½ ukupne visine više građevine.
(2) Izuzetno od stavka 1. ovog članka, udaljenost može biti i
manja, ako se dokaže, uzimajući u obzir požarno
opterećenje, brzinu širenja požara, požarne karakteristike
materijala građevina, veličinu otvora na vanjskim zidovima
građevina i drugo, da se požar neće prenijeti na susjedne
građevine ili građevina mora biti odvojena od susjednih
građevina požarnim zidom vatrootpornosti najmanje 90
minuta, koji u slučaju da građevina ima krovnu konstrukciju
(ne odnosi se na ravni krov vatrootpornosti najmanje 90
minuta) nadvisuje krov građevine najmanje 0,5 m ili
završava dvostranom konzolom iste vatrootpornosti dužine
najmanje 1,0 m ispod pokrova krovišta, koji mora biti od
negorivog materijala najmanje na dužini konzole.
(3) Za skladišta, u skladu s posebnim propisima, širina konzole
vatrootpornosti 90 minuta, koja se radi u slučajevima
predviđenim prethodnim stavkom, treba iznositi najmanje
1,60 m na svaku stranu od zida.
(4) Radi omogućavanja spašavanja osoba iz građevine i
gašenja požara na građevini i otvorenom prostoru,
građevina mora imati vatrogasni pristup određen prema
Pravilniku o uvjetima za vatrogasne pristupe („Narodne
novine“ broj 35/94, 55/94. i 142/03).
Članak 118.
(1) Radi osiguranja od požara, prilikom projektiranja ulične
mreže vodoopskrbe, potrebno je projektirati vanjsku
hidrantsku mrežu i odrediti lokacije vanjskih nadzemnih
hidranata, unutar uličnih koridora, sukladno Pravilniku o
hidrantskoj mreži za gašenje požara („Narodne novine“
broj 8/06).
(2) Osim unutar uličnih koridora, nadzemne hidrante za zaštitu
od požara moguće je locirati i na drugim površinama,
na dozvoljenu, s obzirom na vrstu izvora buke, vrijeme i
mjesto nastanka.
(2) Najveće dopuštene ocjenske razine buke u vanjskom
prostoru utvrđuju se prema Pravilniku o najvišim
dopuštenim razinama buke s obzirom na vrstu izvora buke,
vrijeme i mjesto nastanka („Narodne novine“ broj 143/21),
te ovisno o namjeni površine unutar koje se pojedina
građevna čestica nalazi, prema sljedećoj tabeli:
dB(A)
Lday Levening Lnight Lden
55 55 40 56
55 55 45 57
65 65 50 66
ukoliko je to predviđeno posebnim propisima, te ukoliko
za to postoji prostorna mogućnost.
(3) Vanjska hidrantska mreža poslovnih građevina, unutar
pojedinačnih građevnih čestica, treba također biti izvedena
nadzemnim hidrantima.
9.6. Osiguranje bitnih zahtjeva za građevine
Članak 119.
(1) Prema Karti potresnih područja Republike Hrvatske iz
2012.:
- za povratni period od 95 godina područje Općine spada
u područje s vršnim ubrzanjem od 0,09 g, što odgovara
potresu između VI. i VII. stupnja MCS ljestvice
- za povratni period od 475 godina, područje Općine
spada u područje s vršnim ubrzanjem od 0,19 g, što
odgovara potresu između VII. i VIII. stupnja MCS
ljestvice.
(2) Mjere kojima se osiguravaju bitni zahtjevi za građevinu,
definirani prema Zakonu o gradnji („Narodne novine“ broj
153/13, 20/17, 39/19 i 125/19), kao i drugi posebni uvjeti
gradnje, koji nisu sadržani u ovoj Odluci, određuju se na
temelju posebnih propisa i tehničkih normi.
9.7. Upravljanje rizicima
Članak 120.
(1) Mjere zaštite od opasnosti nastanka i posljedica velikih
nesreća i katastrofa utvrđene su dokumentom „Procjene
rizika od velikih nesreća za Općinu Kotoriba“ (Službeni
glasnik Međimurske županije 8/18).
(2) Primjena mjera zaštite od nesreća provodi se neposrednom
primjenom Zakona o sustavu civilne zaštite („Narodne
novine“ broj 82/15, 118/18, 31/20 i 20/21) i pripadajućih
podzakonskih akata.
(3) Površine za evakuaciju osoba u slučaju incidentne situacije
unutar građevina, potrebno je organizirati na svakoj
građevnoj čestici zasebno, a dodatno se koriste javne
zelene površine i otvorene površine unutar građevnih
čestica sportsko – rekreacijskog sadržaja.
(4) Planirani ulični koridori UK1 i UK3 se utvrđuju kao
prometni koridor za evakuaciju u slučaju elementarnih
nepogoda i ratnih opasnosti.
(5) Izgradnja javnih skloništa na području obuhvata UPU se,
sukladno Procjeni rizika od velikih nesreća za Općinu
16. studenoga 2022. “S L U Ž BE N I G L ASN IK M EĐ IM U R SK E ŽU PA N IJ E” Broj 19 - Stranica 4719
Kotoriba ne predviđa, ali se može utvrditi naknadno kroz
izmjenu odgovarajućih općinskih akata iz područja civilne
zaštite.
(6) Radi osiguranja protočnosti prometnih evakuacijskih
koridora u slučaju elementarnih nepogoda i ratnih
opasnosti, međusobna udaljenost osnovnih građevina na
suprotnim stranama iste ulice utvrđuje se s najmanje 5,0 m
+ ½ zbroja visina (vijenca) obaju građevina mjereno na
uličnom pročelju.
9.8. Ostale mjere sprečavanja nepovoljna utjecaja na
okoliš
Članak 121.
(1) Provedba postupka procjene utjecaja na okoliš za
pojedinačnu gradnju definira se sukladno Uredbi o procjeni
utjecaja zahvata na okoliš („Narodne novine“ broj 61/14,
3/17).
(2) Ostali uvjeti sprečavanja negativnih utjecaja na okoliš,
vezanih za obavljanje pojedine djelatnosti određuju se na
temelju posebnih propisa.
10. MJERE PROVEDBE PLANA
Članak 122.
(1) Uređenje sadržaja planiranih UPU-om predviđa se kroz
duži vremenski period.
(2) Dok se ne izgrade odgovarajući infrastrukturni i komunalni
vodovi unutar područja UPU, korisnike komunalnih
usluga smještene neposredno uz izvedene ulice i u njihovoj
blizini moguće je priključiti na postojeću infrastrukturu u
navedenim ulicama, sukladno posebnim uvjetima
odgovarajućih operatora i pružatelja komunalnih usluga.
Članak 123.
(1) U okviru ovim UPU-om rezervirane površine za proširenje
uličnog koridora Ulice Ignaca Svetomartinskog i
neposredno prema odredbama Prostornog plana uređenja
Općine Kotoriba („Službeni glasnik Međimurske županije“
broj 16/06, 9/12, 14/18, 18/18 – pročišćeni tekst i 7/21)
provodi se zahvat proširenja predmetne ulice.
Članak 124.
(1) U slučaju širenja zemljišne čestice željezničke pruge M501
na površine planirane UPU kao zaštitne zelene površine /
oznaka Z/, zahvati unutar proširenog dijela površine
željezničke infrastrukture provode se neposrednom
primjenom odgovarajućeg prostornog plana širega
područja, odnosno višega reda.
Članak 125.
(1) Iz tehničkih razloga je dozvoljeno trase linijske komunalne
infrastrukture (ne i prometne infrastrukture) predvidjeti
drugačije nego je to prikazano u kartografskim prikazima
UPU.
(2) U slučaju da trasa za pojedinu linijsku komunalnu
infrastrukturu nije utvrđena ovim UPU-om, linijska
infrastruktura se projektira neposredno prema odredbama
Prostornog plana uređenja Općine Kotoriba.
Članak 126.
(1) Uvjeti smještaja i oblikovanja jednostavnih građevina
određenih odgovarajućim podzakonskim propisom
(Pravilnik o jednostavnim i drugim građevinama i
radovima, „Narodne novine“ br. 112/17, 34/18, 36/19)
utvrđuju se ovisno o namjeni jednostavne građevine,
prema poglavlju II. „Odredbe za provedbu“ ove Odluke na
isti način kao i za građevine za koje je zakonskim
odredbama utvrđena obveza ishođenja građevinske
dozvole.
Članak 127.
(1) Postupanje prema nezakonito izgrađenim zgradama
utvrđeno je Zakonom o gradnji („Narodne novine“ broj
153/13, 20/17, 39/19 i 125/19) i Zakonom o postupanju s
nezakonito izgrađenim zgradama („Narodne novine“ broj
86/12, 143/13, 65/17 i 14/19), koji se primjenjuju
neposredno.
III. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 128.
(1) Svi propisi navedeni u ovoj Odluci kao osnova za
utvrđivanje uvjeta provedbe zahvata u prostoru, u
slučajevima izmjene i dopune odnosno supstitucije propisa
novim, u primjeni ove Odluke zamjenjuju se važećim
propisom.
(2) Svi obračuni se vrše prema važećoj zakonskoj regulativi.
(3) U slučaju da se numerički urbanističko – tehnički uvjeti iz
kartografskih prikaza ne podudaraju s uvjetima iz odredbi
za provedbu UPU, primjenjuju se odredbe za provedbu.
Članak 129.
(1) Elaborat izvornika Urbanističkog plana uređenja prostora
istočno od osnovne škole u Kotoribi ovjerava predsjednik
Općinskog vijeća.
(2) Izvornik je izrađen u 4 primjerka.
(3) Digitalni oblik Elaborata istovjetan izvorniku, kao i
digitalni oblik ove Odluke, dostupni su na mrežnim
stranicama Općine Kotoriba.
Članak 130.
(1) Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u
„Službenom glasniku Međimurske županije“.
OPĆINSKO VIJEĆE
OPĆINE KOTORIBA
KLASA: 350-01/22-01/06
URBROJ: 2109-9-3-22-1
Kotoriba, 15. studenoga 2022.
PREDSJEDNIK
Općinskog vijeća
Hinko Virgej, v.r.
50.
Na temelju članka 19. Zakona o upravljanju državnom
imovinom („Narodne novine“ broj 52/18) i članka 29. Statuta
Stranica 4720 - Broj 19 “S L U Ž BE N I G L ASN IK M EĐ IM U R SK E ŽU PA N IJ E” 16. studenoga 2022.

Općine Kotoriba („Službeni glasnik Međimurske županije“ br. Članak 2.

5/21), Općinsko vijeće Općine Kotoriba na 9. sjednici održanoj
Sredstva za upravljanje imovinom Općine Kotoriba za
15. studenog 2022. godine donijelo je 2023. godinu osigurana su u Proračunu Općine Kotoriba za
2023. godinu, a sastoje se od sljedećih stavki:
ZAKLJUČAK IMOVINA IZNOS/ IZVORI
o prihvaćanju Plana upravljanja imovinom Općine EURA SREDSTAVA
Kotoriba za 2023. godinu Uređenje prostorija u 10.000,00 7.400,00 vlastiti
vlasništvu Općine prihodi
2.600,00 kapitalna
I. donacija Euroland
Općinsko vijeće Općine Kotoriba prihvaća Plan upravljanja Sredstava zajedničke 3.400,00 3.400,00 prihodi od
imovinom Općine Kotoriba za 2023. godinu. pričuve prodaje i zamjene
nefinancijske imovine
II. Kupnja Građevinsko 50.000,00 10.000,00 donacija
zemljište Biskupija
Sastavni dio ove Odluke je Plan iz točke I. ovog Zaključka. 40.000,00 prihodi
od prodaje i zamjene
III. nefinancijske imovine
Ovaj Zaključak stupa na snagu osmoga dana od dana objave Kupnja Ostala 13.500,00 13.500,00 vlastiti
u «Službenom glasniku Međimurske županije». zemljišta prihodi
Rušenje građevine 4.000,00 4.000,00 vlastiti
OPĆINSKO VIJEĆE (ošasna) prihodi
OPĆINE KOTORIBA Reciklažno dvorište 800.000,00 800.000,00 EU
KLASA: 940-01/22-01/04 sredstva
URBROJ: 2109-9-1-22-2 Adaptacija krovišta i 26.600,00 20.000,00 Kapitalna
Kotoriba, 15. studenoga 2022. potkrovlja Knjižnice pomoć Županija
i čitaonice 6.600,00 Prihodi od
prodaje i zamjene
PREDSJEDNIK nefinancijske imovine
Općinskog vijeća
Obnova zgrade stare 5.000,00 5.000,00 Prihodi od
Hinko Virgej, v.r. škole prodaje i zamjene
nefinancijske imovine
UKUPNO: 912.500,00 912.500,00
Na temelju članka 19. Zakona o upravljanju državnom
imovinom („Narodne novine“ broj 52/18) i članka 44. Statuta Članak 3.
Općine Kotoriba („Službeni glasnik Međimurske županije“ Općina Kotoriba ima udjele u vlasništvu sljedećih
broj 5/21) općinski načelnik donio je trgovačkih društava:
- „ Međimurske vode“ 3,27%,
PLAN - „ Međimurje plin“ 2,9%,
upravljanja imovinom Općine Kotoriba za 2023. godinu - „GKP PRE-KOM“ 2,00%.

Članak 1.
Strategija upravljanja imovinom Općine Kotoriba za
razdoblje 2019. – 2025. (u daljnjem tekstu: Strategija) donesena
je 2019. godine i objavljena na mrežnim stranicama Općine
Kotoriba.
Strategija određuje dugoročne ciljeve i smjernice za
upravljanje i raspolaganje imovinom u vlasništvu Općine
Kotoriba za razdoblje od 7 godina. Strategijom se želi osigurati
ekonomski svrhovito, učinkovito i transparentno upravljanje
imovinom Općine Kotoriba, uz očuvanje i pronalaženje
optimalnih rješenja za Općinu pri upravljanju i raspolaganju
imovinom.
Ovim Planom regulirano je upravljanje imovinom sukladno
Strategiji što podrazumijeva njezino korištenje, održavanje i
davanje u zakup, i to imovine čije održavanje i izgradnja nije
regulirano programima i planovima iz područja komunalnog
gospodarstva.
Članak 4.
Davanje imovine u zakup, korištenje ili najam regulirano
je:
- Statutom Općine Kotoriba („Službeni glasnik
Međimurske županije“ broj 5/21).
- Odluka o raspolaganju nekretninama u vlasništvu
Općine Kotoriba („Službeni glasnik Međimurske
županije“ br. 11/10).
- Odluka o davanju u zakup i kupoprodaji poslovnog
prostora u vlasništvu Općine Kotoriba („Službeni
glasnik Međimurske županije“ br. 5/19).
- Odluka o izmjeni Odluke o davanju u zakup i
kupoprodaji poslovnog prostora u vlasništvu Općine
Kotoriba („Službeni glasnik Međimurske županije“ br.
10/19).
- Odluka o davanju prostora u vlasništvu Općine
Kotoriba na korištenje udrugama („Službeni glasnik
Međimurske županije“ br. 14/16).
16. studenoga 2022. “S L U Ž BE N I G L ASN IK M EĐ IM U R SK E ŽU PA N IJ E” Broj 19 - Stranica 4721

- Odluka o dodjeli na privremeno ili povremeno Prostore iznajmljivati temeljem naprijed navedenih odluka.
korištenje prostora u vlasništvu Općine Kotoriba
(„Službeni glasnik Međimurske županije“ br. 19/21.). Članak 7.

Članak 5. Stanovi u vlasništvu

Općina u svom vlasništvu ima jedan stan.
Zemljište
Ugovor o najmu stana sklopljen je na temelju Odluke o
Građevinsko zemljište koje nije namijenjeno za davanju u najam stanova.
zadovoljenje potreba općine prodaje se temeljem Odluke
Općinskog vijeća Općine Kotoriba, a raspisuje se Natječaj za Članak 8.
prodaju nekretnina (gradilišta za objekte gospodarske
djelatnosti). Za imovinu je u 2023. godini potrebno obnoviti police
osiguranja.
Poljoprivredno zemljište je prodano i dato u zakup temeljem
Zakona o poljoprivrednom zemljištu i donošenjem programa o Članak 9.
raspolaganju poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države
na području Općine Kotoriba. Vrijednost imovine kontinuirano ažurirati temeljem
Naslijeđeno zemljišno knjižno neopterećeno zemljište i izvršenih procjena.
nekretnine u vlasništvu Općine će se temeljem natječaja
ponuditi na prodaju. Početna cijena će se odrediti na temelju Članak 10.
procjembenog elaborata o tržišnoj vrijednosti nekretnine. Registar nekretnina redovito se ažurira.
Za prodaju nisu potrebne pojedinačne odluke Općinskog
vijeća nakon provedbe postupka već se spomenute Odluke i Članak 11.
ovaj Plan smatraju kao takove odluke i daje se ovime ovlaštenje Plan će biti objavljen u “Službenom glasniku Međimurske
općinskom načelniku za provedbu postupka. županije“, a stupa na snagu 01.01.2023. godine.

Članak 6. NAČELNIK OPĆINE KOTORIBA

KLASA: 940-01/22-01/04
Poslovni prostori
URBROJ: 2109-9-2-22-1
Kontinuirano voditi brigu o održavanju. Kotoriba, 10. studenoga 2022.
Slobodne poslovne prostore Natječajem ponuditi u najam.
Prostore u najmu obići i utvrditi stanje, ispunjenje obveza NAČELNIK
najmoprimca oko održavanja. Dario Friščić, v.r.

općina Sveta Marija

AKTI OPĆINSKE NAČELNICE

4. radna mjesta, broj izvršitelja, materijalna i druga prava

Na temelju članka 4. stavka 3. Zakona o službenicima i
namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi
(„ Narodne novine“ br. 86/08, 61/11, 4/18 i 112/19), članka 42.
Statuta Općine Sveta Marija („Službeni glasnik Međimurske
županije“ broj 4/21), članka 32. Uredbe o klasifikaciji radnih
mjesta u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi
(„Narodne novine“ broj 74/10 i 125/14), načelnica Općine
Sveta Marija donosi
PRAVILNIK
o unutarnjem redu Jedinstvenog upravnog odjela Općine
Sveta Marija
I. OPĆE ODREDBE
Članak 1.
Ovim Pravilnikom uređuje se unutarnje ustrojstvo, nazivi i
opisi poslova radnih mjesta, stručni i drugi uvjeti za raspored na
službenika i namještenika i druga pitanja od značaja za rad
Jedinstvenog upravnog odjela Općine Sveta Marija.
Članak 2.
Jedinstveni upravni odjel obavlja poslove određene
zakonom, Odlukom o osnivanju Jedinstvenog upravnog odjela
Općine Sveta Marija (u daljnjem tekstu: Odluka) i drugim
propisima.
Članak 3.
Izrazi koji se koriste u ovom Pravilniku za osobe u muškom
rodu, uporabljeni su neutralno i odnose se na muške i ženske
osobe.
U rješenjima kojima se odlučuje o pravima, obvezama i
odgovornostima službenika i namještenika, kao i u potpisu
pismena te na uredskim natpisima, naziv službe navodi se u
rodu koji odgovara spolu službenika, raspoređenog na odnosno
radno mjesto.
Stranica 4722 - Broj 19 “S L U Ž BE N I G L ASN IK M EĐ IM U R SK E ŽU PA N IJ E” 16. studenoga 2022.

II. USTROJSTVO UPRAVNIH TIJELA OPĆINSKE
UPRAVE
Članak 4.
Ovim Pravilnikom uređuje se unutarnji red Jedinstvenog
upravnog odjela Općine Sveta Marija, broj potrebnih
zaposlenika, te opis i popis osnovnih poslova i radnih zadataka
sa stručnim uvjetima potrebnim za obavljanje tih poslova.
III. UPRAVLJANJE U SLUŽBI
Članak 5.
Jedinstvenim upravnim odjelom upravlja pročelnik.
O imenovanju i razrješenju pročelnika JUO te o drugim
pravima i obvezama pročelnika odlučuje rješenjem općinski
načelnik.
Pročelnik organizira i usklađuje rad Jedinstvenog upravnog
odjela.
Za zakonitost i učinkovitost rada Jedinstvenog upravnog
odjela pročelnik odgovara načelniku.
U slučaju duže odsutnosti pročelnika, općinski načelnik
može primiti u službu, na određeno vrijeme, osobu koja će
zamijeniti odsutnog pročelnika.
Članak 6.
Službenici i namještenici su obvezni svoje poslove obavljati
sukladno zakonu i drugim propisima, općim aktima Općine
Sveta Marija, pravilima struke te uputama pročelnika
Jedinstvenog upravnog odjela.
IV. RASPORED NA RADNA MJESTA
Članak 7.
Službenik i namještenik može biti raspoređen na upražnjeno
radno mjesto ako ispunjava opće uvjete za prijam u službu te
posebne uvjete za raspored na radno mjesto propisane zakonom,
Uredbom o klasifikaciji radnih mjesta u lokalnoj i područnoj
(regionalnoj) samoupravi („Narodne novine“ br. 74/10 i 125/14,
u nastavku teksta: Uredba) i ovim Pravilnikom.
Posebni uvjet za raspored na radno mjesto službenika je
položen državni ispit. Osoba bez položenoga državnog ispita
može biti raspoređena pod pretpostavkama propisanima
zakonom.
Obveza probnog rada utvrđuje se u skladu sa zakonom.
Članak 8.
Postupak raspoređivanja na radno mjesto provodi se u
skladu sa zakonom.
Plan prijma u službu utvrđuje općinski načelnik za svaku
godinu temeljem prijedloga pročelnika vodeći računa o
potrebama Jedinstvenog upravnog odjela i raspoloživim
financijskim sredstvima.
Natječaj za prijam u službu raspisuje pročelnik Jedinstvenog
upravnog odjela.
Stručnu i administrativnu potporu povjerenstvima za
provedbu natječaja za prijam u službu pruža Jedinstveni upravni
odjel.
V. SISTEMATIZACIJA RADNIH MJESTA
Članak 9.
Sastavni dio ovog Pravilnika čini Sistematizacija radnih
mjesta u Jedinstvenom upravnom odjelu, koja sadržava popis
radnih mjesta, opis radnih mjesta (sadrži elemente propisane
Uredbom) i broj izvršitelja na pojedinom radnom mjestu:

JEDINSTVENI UPRAVNI ODJEL

Klasif. Br.
R.br. Naziv radnog mjesta Kategorija Potkategorija Razina potk.
rang izvrš.
Pročelnik Jedinstvenog upravnog
I. Glavni rukovoditelj - 1 1
1. odjela
Potrebno stručno znanje Opis poslova radnog mjesta %
– stručno znanje: magistar struke ili - Organizira rad i rukovodi Jedinstvenim upravnim odjelom u
stručni specijalist pravne, ekonomske skladu sa zakonom i drugim propisima.
ili informatičke struke, najmanje - priprema sjednice Općinskog vijeća, VMO i radnih tijela i o
jednu godinu radnog iskustva njima vodi zapisnik
na odgovarajućim poslovima, - priprema prijedloge odluka, programa, izviješća i drugih akata
organizacijske sposobnosti i Općinskog vijeća
komunikacijske vještine potrebne za - provodi izvršenje odluka načelnika
uspješno upravljanje Jedinstvenim - osigurava objavu sadržaja sjednica Općinskog vijeća na Internet
upravnim odjelom; stranicama Općine Sveta Marija
– stupanj složenosti posla najviše razine - odgovoran je za pravilnost, točnost i dostavu akata za objavu u 60%
koji uključuje planiranje, vođenje i “Službenom glasniku Međimurske županije”
koordiniranje povjerenih poslova, - ovlašten je za vođenje upravnog postupka i rješavanja o upravnim
doprinos razvoju novih koncepata, te
stvarima te donosi rješenja u upravnim postupcima iz djelokruga
rješavanje strateških zadaća;
JUO
– stupanj samostalnosti koji uključuje
- surađuje sa županijskim uredima po pitanju rješavanja poslova iz
samostalnost u radu i odlučivanju
o najsloženijim stručnim pitanjima, svog djelokruga
ograničenu samo općim smjernicama - izrađuje programe i prijave po raspisanim natječajima za dodjelu
vezanima uz utvrđenu politiku sredstava iz državnog i županijskog proračuna te proračuna EU
upravnoga tijela;
16. studenoga 2022. “S L U Ž BE N I G L ASN IK M EĐ IM U R SK E ŽU PA N IJ E” Broj 19 - Stranica 4723
– stupanj samostalnosti koji uključuje
samostalnost u radu i odlučivanju
o najsloženijim stručnim pitanjima,
ograničenu samo općim smjernicama
vezanima uz utvrđenu politiku
upravnoga tijela;
– stupanj odgovornosti koji uključuje
najvišu materijalnu, financijsku
i odgovornost za zakonitost rada
i postupanja, uključujući široku
nadzornu i upravljačku odgovornost.
Najviši stupanj utjecaja na donošenje
odluka koje imaju znatan učinak na
određivanje politike i njenu provedbu;
– stalna stručna komunikacija unutar i
izvan upravnoga tijela od utjecaja na
provedbu plana i programa upravnoga
tijela.
- položen državni ispit
- položen ispit za stručnu
osposobljenost za obavljanje poslova
upravljanja dokumentima i arhivskim
gradivom
Temeljem članka 24. Uredbe o
klasifikaciji radnih mjesta u lokalnoj i
područnoj (regionalnoj) samoupravi,
ako se na javni natječaj ne javi
osoba koja ispunjava propisani uvjet
stručnog obrazovanja, na radno mjesto
pročelnika jedinstvenog upravnog
odjela iznimno može biti imenovan
sveučilišni prvostupnik struke odnosno
stručni prvostupnik pravne, ekonomske
ili druge odgovarajuće struke koji ima
najmanje pet godina radnog iskustva
na odgovarajućim poslovima i koji
ispunjava ostale uvjete za imenovanje.
R.br. Naziv radnog mjesta
2. Viši referent
Potrebno stručno znanje
– stručno znanje: sveučilišni prvostupnik
struke ili stručni prvostupnik pravne
ili ekonomske struke, najmanje
jedna godina radnog iskustva na
odgovarajućim poslovima;
– stupanj složenosti koji uključuje
izričito određene poslove koji
zahtijevaju primjenu jednostavnijih i
precizno utvrđenih postupaka, metoda
rada i stručnih tehnika;
– stupanj samostalnosti koji uključuje
redovan nadzor nadređenog
službenika te njegove upute za
rješavanje relativno složenih stručnih
problema;
- sudjeluje u izradi projekata i programa od važnosti za razvoj
Općine
- vodi materijalno knjigovodstvo (evidencija i potrošnja uredskog,
potrošnog i sitnog inventara i analitičko knjigovodstvo osnovnih
sredstava (dugotrajne nefinancijske imovine), priprema i
organizira provedbu godišnjeg popisa (sitnog inventara i
osnovnih sredstava) te obračun amortizacije
- Upravitelj je Vlastitog pogona, organizira i vodi rad Vlastitog
pogona, obavlja stručne poslove za njegove potrebe te odgovara
5%
općinskom načelniku za poslovanje i za zakonitost rada Vlastitog
pogona.
- vodi brigu o prijenosu imovine u vlasništvo Općine
- obavlja imovinsko pravne poslove vezano uz kupoprodaju
nekretnina
5%
- organizira i provodi postupke javne nabave roba, usluga i radova
u skladu sa Zakonom o javnoj nabavi, koncesija
- izrađuje plan nabave
- obavlja poslove vezane uz prostorno planiranje
- obavlja poslove vezane za ishođenje potrebnih dozvola i
pripremu za gradnju objekta i uređaja iz djelokruga rada odjela
- izrađuje nacrt prijedloga Proračuna, polugodišnji i godišnji
izvještaj o izvršenju proračuna, statističke izvještaje i izvješća o
ostvarenju proračuna
15%
- izrađuje Program gradnje objekta i uređaja komunalne
infrastrukture kao i Program održavanja komunalne infrastrukture
- obavlja poslove vezane uz zakup poslovnog prostora te vodi
potrebne evidencije
- vodi brigu o poslovima iz djelokruga Općine iz oblasti
raspolaganja poljoprivrednim zemljištem
- sudjeluje u izradi, donošenju i provođenju dokumenata iz
područja zaštite okoliša, zaštite od buke, dokumenata zaštite od 5%
požara, civilne zaštite i dokumenata zaštite i spašavanja
- obavlja poslove vezane uz radne odnose zaposlenih u Općinskoj
upravi
- nadzire rad ostalih službenika i namještenika i odgovoran je za
pravilnu primjenu tehničkih pravila i metoda rada.
- poduzima mjere za utvrđivanje odgovornosti za povrede službene 5%
dužnosti
- organizira izvršenje poslova vezano uz društvene djelatnosti
(kultura, sport, školski i predškolski odgoj, socijalna skrb,
tehnička kultura), turizam, ugostiteljstvo i informiranje
- obavlja i druge poslove iz djelokruga rada Jedinstvenog upravnog
odjela i poslove po nalogu načelnika te bez posebnog naloga
5%
obavlja poslove, odnosno zadatke radnog mjesta na koje je
raspoređen.
Klasif. Br.
Kategorija Potkategorija Razina potk.
rang izvrš.
III Viši referent - 9 2
Opis poslova radnog mjesta %
- Uz pročelnika JUO obavlja poslove u svezi pripremanja sjednica
općinskog vijeća, a po potrebi sudjeluje na sjednici općinskog
vijeća,
- izrađuje opće akte te obavlja stručne i organizacijske poslove za
potrebe općinskog vijeća i načelnika.
- Priprema prijedloge odluka i pravilnika iz djelokruga JUO.
- prati natječaje i javne pozive raspisane od svih ministarstava RH,
EU, trgovačkih društva i drugih subjekata relevantnih za Općinu 60%
Sveta Marija.
- Izrađuje prijave po raspisanim javnim pozivima manje vrijednosti
za dodjelu financijskih sredstava (isključujući javne pozive koje
sufinancira EU) te pribavlja potrebnu dokumentaciju.
- Pomaže udrugama i klubovima koji su registrirani na području
Općine Sveta Marija kod prijave njihovih projekata/programa.
Stranica 4724 - Broj 19 “S L U Ž BE N I G L ASN IK M EĐ IM U R SK E ŽU PA N IJ E” 16. studenoga 2022.
– stupanj odgovornosti koji uključuje
odgovornost za materijalne resurse
s kojima službenik radi, te pravilnu
primjenu propisanih postupaka,
metoda rada i stručnih tehnika;
– stupanj stručnih komunikacija koji
uključuje komunikaciju unutar nižih
unutarnjih ustrojstvenih jedinica.
- položen državni ispit
R.br. Naziv radnog mjesta
3. Računovodstveni referent
Potrebno stručno znanje
– stručno znanje: srednja stručna
sprema ekonomske struke, najmanje
jedna godina radnog iskustva na
odgovarajućim poslovima;
- stupanj složenosti koji uključuje
jednostavne i uglavnom rutinske
poslove koji zahtijevaju primjenu
precizno utvrđenih postupaka, metoda
rada i stručnih tehnika;
– stupanj samostalnosti koji uključuje
stalni nadzor i upute nadređenog
službenika;
– stupanj odgovornosti koji uključuje
odgovornost za materijalne resurse
s kojima službenik radi, te pravilnu
primjenu izričito propisanih
postupaka, metoda rada i stručnih
tehnika;
– stupanj stručnih komunikacija koji
uključuje kontakte unutar nižih
unutarnjih ustrojstvenih jedinica
upravnoga tijela.
- položen državni ispit
R.br. Naziv radnog mjesta
4. Referent – komunalni redar
Potrebno stručno znanje
– stručno znanje: srednja stručna sprema
ekonomske, upravne ili građevinske
struke, najmanje jedna godina radnog
iskustva na odgovarajućim poslovima;
- u skladu s propisima o uredskom poslovanju vodi pisarnicu:
zaprima i otprema poštu, zaprima zahtjeve građana, obavlja
poslove prijma akata i drugih pošiljki, razvrstavanja i
raspoređivanja akata, upisivanja akata u propisane očevidnike i
vođenje propisanih očevidnika o aktima i uredskom poslovanju,
15%
dostave akata i drugih pismena nadležnim i odgovornim
osobama, objave akata na općinsku oglasnu ploču i vođenje
evidencije, uredne otpreme akata te obavlja nadzor primjene
propisa o uredskom poslovanju, razvođenje akata i njihovo
arhiviranje i čuvanje.
- vodi evidenciju obveznika grobne naknade te prati naplatu i
poduzima sve radnje u cilju efikasnije naplate (opomene, ovrha i
10%
dr.)
- vodi evidenciju grobnih mjesta
- organizira izvršenje poslova vezano uz društvene djelatnosti
(kultura, sport, školski i predškolski odgoj socijalna skrb,
5%
tehnička kultura i civilno društvo) te turizma i društvenih
događanja koje organizira Općina Sveta Marija.
- obavlja i druge poslove iz djelokruga rada Jedinstvenog upravnog
odjela po nalogu pročelnika koji se odnose na službu te bez
10%
posebnog naloga obavlja poslove, odnosno zadatke radnog mjesta
na koje je raspoređen.
Klasif. Br.
Kategorija Potkategorija Razina potk.
rang izvrš.
III. Referent - 11. 1
Opis poslova radnog mjesta %
Vođenje i koordinacija financijskih i računovodstvenih poslova;
- samostalna izrada financijskih izvještaja kako godišnjih tako i
periodičnih izvještaja propisanih zakonima RH
- izrada statističkih izvještaja
- usklađivanje internih računovodstvenih postupaka i procesa te 60%
njihove provedbe, sa zakonskom regulativom
- suradnja sa državnim financijskim institucijama
- priprema poštu za otpremu i dostavu poštanskom uredu i izravno
primateljima.
- Obavlja računovodstvene i financijsko materijalne poslove za rad
5%
Vlastitog pogona.
- obavlja poslove obračuna plaća za djelatnike JUO i dječjeg vrtića
Kockavica te poslove vezane uz zapošljavanje djelatnika (izrada 20%
ugovora, prijave i odjave na HZMO)
- prati izvršavanje Proračuna, priljev sredstava u Proračunu i
izvještava načelnika Općine o izvršavanju Proračuna.
- vodi evidenciju obveznika komunalne naknade, izrađuje rješenja o
komunalnoj naknadi te prati naplatu i poduzima sve radnje u cilju
efikasnije naplate (opomene, ovrha i dr.) 10%
- izrađuje mjesečna, kvartalna, polugodišnja i godišnja financijska i
ostala izvješća
- obavlja sve blagajničke poslove uplate, isplate i sl.
- vodi evidenciju putnih naloga za službena putovanja
- brine o nabavci uredskog materijala za potrebe JUO
- obavlja i druge poslove po nalogu pročelnika te bez posebnog
5%
naloga obavlja poslove, odnosno zadatke radnog mjesta na koje je
raspoređen.
Razina Klasif. Br.
Kategorija Potkategorija
potkat. rang Izvrš.
III. Referent - 11. 1
Opis poslova radnog mjesta %
- Obilazi teren te na temelju utvrđenog stanja predlaže donošenje
općih akata ili poduzimanje potrebnih radnji u cilju unaprijeđenja
60%
kvalitete stanovanja i života
16. studenoga 2022. “S L U Ž BE N I G L ASN IK M EĐ IM U R SK E ŽU PA N IJ E” Broj 19 - Stranica 4725

- stupanj složenosti koji uključuje - Nadzire provedbu svih zakonskih propisa iz područja svoje
jednostavne i uglavnom rutinske nadležnosti, a naročito Zakona o komunalnom gospodarstvu,
poslove koji zahtijevaju primjenu Zakona o građevinskoj inspekciji, Zakona o zaštiti životinja i
precizno utvrđenih postupaka, metoda ostalih zakonskih propisa.
rada i stručnih tehnika; - Nadzire poštivanje i primjenu Odluke o komunalnom redu i
– stupanj samostalnosti koji uključuje ostalih općih akata kao i ostalih podzakonskih propisa
stalni nadzor i upute nadređenog
- rješenjem naređuje fizičkim i pravnim osobama radnje u svrhu
službenika;
– stupanj odgovornosti koji uključuje održavanja komunalnog reda 10%
odgovornost za materijalne resurse - naplaćuje kazne i predlaže pokretanje prekršajnog postupka
s kojima službenik radi, te pravilnu - provodi nadzor nad korištenjem javnih površina za vrijeme
primjenu izričito propisanih održavanja raznih manifestacija te nadzor nad korištenjem javnih
postupaka, metoda rada i stručnih površina u bilo koju drugu svrhu 10%
tehnika; - nadzire rad poslovnih subjekata koji obavljaju komunalnu
– stupanj stručnih komunikacija koji djelatnost
uključuje kontakte unutar nižih - obavlja poslove izmjere površina objekata u svrhu utvrđivanja
unutarnjih ustrojstvenih jedinica 10%
visine plaćanja komunalne naknade,
upravnoga tijela.
- obavlja druge poslove po nalogu pročelnika te bez posebnog
- položen državni ispit
naloga obavlja poslove, odnosno zadatke radnog mjesta na koje je 10%
- vozački ispit B kategorije
raspoređen.
Klasif. Br.
R.br. Naziv radnog mjesta Kategorija Potkategorija Razina potk.
rang izvrš.
Referent – poljoprivredni redar III. Referent - 11. 1
5.
Potrebno stručno znanje Opis poslova radnog mjesta %
– stručno znanje: gimnazijsko - Obilazi teren te na temelju utvrđenog stanja predlaže donošenje
srednjoškolsko obrazovanje ili općih akata ili poduzimanje potrebnih radnji u cilju unaprijeđenja
četverogodišnje srednjoškolsko agrotehničkih mjera
obrazovanje poljoprivredne, upravne - Nadzire provedbu svih zakonskih propisa iz područja svoje 60%
ili ekonomske struke, najmanje nadležnosti,
jedna godina radnog iskustva na - Nadzire poštivanje i provođenje odluka i akata iz oblasti
odgovarajućim poslovima; agrotehničkih mjera
- stupanj složenosti koji uključuje - nadzire rad privatnih i poslovnih subjekata koji obavljaju
jednostavne i uglavnom rutinske
poljoprivrednu djelatnost
poslove koji zahtijevaju primjenu
- rješenjem naređuje fizičkim i pravnim osobama radnje u svrhu 30%
precizno utvrđenih postupaka, metoda
održavanja poljoprivrednog reda
rada i stručnih tehnika;
– stupanj samostalnosti koji uključuje - naplaćuje kazne i predlaže pokretanje prekršajnog postupka
stalni nadzor i upute nadređenog
službenika;
– stupanj odgovornosti koji uključuje
odgovornost za materijalne resurse
s kojima službenik radi, te pravilnu
primjenu izričito propisanih
- obavlja druge poslove po nalogu pročelnika te bez posebnog
postupaka, metoda rada i stručnih
naloga obavlja poslove, odnosno zadatke radnog mjesta na koje je 10%
tehnika;
raspoređen.
– stupanj stručnih komunikacija koji
uključuje kontakte unutar nižih
unutarnjih ustrojstvenih jedinica
upravnoga tijela.
- položen državni ispit
- vozački ispit B kategorije
VLASTITI POGON
R.br. Klasif. Br.
Naziv radnog mjesta Kategorija Potkategorija Razina potk.
rang izvrš.
6. Komunalni radnik 1 IV. II. 1. 12. 1
Potrebno stručno znanje Opis poslova radnog mjesta %
– stručno znanje: srednja stručna
sprema poljoprivredne, strojarske ili - Rukuje svim komunalnim strojevima i opremom te vodi evidenciju
građevinske struke; rada strojeva
– stupanj složenosti posla koji uključuje - odgovoran je za urednost naselja i redovitost košnje na svim
obavljanje pomoćno-tehničkih poslova javnim površinama Općine i groblju 60%
koji zahtijevaju primjenu znanja i - Čisti i održava parkove i ostale javne površine
vještina tehničkih, industrijskih i - obavlja poslove čišćenja i održavanja groblja
obrtničkih struka; - obrezivanje drveća u parkovima i groblju
Stranica 4726 - Broj 19 “S L U Ž BE N I G L ASN IK M EĐ IM U R SK E ŽU PA N IJ E” 16. studenoga 2022.

– stupanj odgovornosti koji uključuje - održavanje (čišćenje) slivnika i kanala u naseljima

15%
odgovornost za materijalne resurse - održavanje dječjih igrališta
s kojima radi, te pravilnu primjenu - vodi organizaciju sprovoda i sve poslove vezane uz sprovode 5%
pravila struke.
- vozački ispit B kategorije - obavlja poslove na održavanju na objektima u vlasništvu Općine
Ukoliko se na natječaj ne javi osoba (jednostavni građevinski poslovi) i vodi brigu o stanju i urednosti
10%
sa srednjom stručnom spremom u svih objekata u vlasništvu Općine
radni odnos se može primiti osoba s - zimsko održavanje javnih površina
trogodišnjom obrtničkom školom - vodi brigu o pravovremenoj nabavi materijala i opreme za
5%
komunalne poslove
- prigodno ukrašava naselje
- pomaže u pripremi proslava ili drugih manifestacija koje organizira
ili u kojima sudjeluje Općina
5%
- obavlja i druge poslove koje mu povjeri upravitelj pogona te bez
posebnog naloga obavlja poslove, odnosno zadatke radnog mjesta
na koje je raspoređen.
Klasif. Br.
R.br. Naziv radnog mjesta Kategorija Potkategorija Razina potk.
rang izvrš.
7. Komunalni radnik 2 IV. II. 2. 13 1
Potrebno stručno znanje Opis poslova radnog mjesta %
– stručno znanje: niža stručna sprema ili - Čisti i održava parkove i ostale javne površine prema rasporedu i
osnovna škola; nalogu upravitelja pogona
– stupanj složenosti posla koji uključuje - obavlja poslove čišćenja i održavanja groblja
jednostavne i standardizirane - obrezivanje drveća u parkovima i groblju 80%
pomoćno-tehničke poslove; - vrši odvoz smeća s groblja i naselja Općine
– stupanj odgovornosti koji uključuje - rukuje komunalnim strojevima (traktorska i ručna kosilica te
odgovornost za materijalne resurse s trimer) i opremom
kojima radi.
- održavanje (čišćenje) slivnika i kanala u naseljima
- zimsko održavanje javnih površina 15%
- održavanje dječjih igrališta
- pomaže u pripremi proslava ili drugih manifestacija koje
organizira ili u kojima sudjeluje Općina
5%
- sudjeluje u prigodnom ukrašavanju naselja
- obavlja i druge poslove koje mu povjeri upravitelj pogona
Naziv radnog mjesta Klasif. Br.
R.br. Kategorija
Potkategorija Razina potk. rang izvrš.
Spremač-dostavljač IV. II 2. 13 1
9.
Potrebno stručno znanje Opis poslova radnog mjesta %
– stručno znanje: niža stručna sprema ili - Obavlja poslove čišćenja ureda, sanitarnih prostorija, zajedničkih
osnovna škola; i drugih prostorija u zgradi Općine i drugih objekata i prostorija u
– stupanj složenosti posla koji uključuje vlasništvu Općine
jednostavne i standardizirane - obavlja poslove čišćenja groblja, dječjih igrališta, autobusnih 80%
pomoćno-tehničke poslove; stajališta i drugih javnih objekata i površina
– stupanj odgovornosti koji uključuje - vodi brigu i održava cvjetnjake i manje zelene površine na javnim
odgovornost za materijalne resurse s površinama
kojima radi.
Učestvuje u pripremi unutarnjih i vanjskih prostora za razne
5%
manifestacije u organizaciji Općine Sveta Marija
- vrši dostavu materijala za sjednice, pozive, obavijesti, rješenja,
uplatnica i sl.
15%
- obavlja i druge poslova iz svog djelokruga i poslove po nalogu
upravitelja pogona

Članak 10. VI. VOĐENJE UPRAVNOG POSTUPKA I RJEŠAVANJE

Kada je za obavljanje poslova pojedinoga radnog mjesta
sistematizirano više izvršitelja, pročelnik Jedinstvenog
upravnog odjela raspoređuje obavljanje poslova radnog mjesta
među službenicima raspoređenima na odnosno radno mjesto,
uzevši u obzir trenutne potrebe i prioritete službe.
O UPRAVNIM STVARIMA
Članak 11.
U upravnom postupku postupa službenik, u opisu poslova
kojeg je vođenje postupka ili rješavanje o upravnim stvarima.
16. studenoga 2022. “S L U Ž BE N I G L ASN IK M EĐ IM U R SK E ŽU PA N IJ E” Broj 19 - Stranica 4727
Službenik ovlašten za rješavanje o upravnim stvarima
ovlašten je i za vođenje postupka koji prethodi rješavanju
upravne stvari.
Ako nadležnost za rješavanje pojedine stvari nije određena
zakonom, drugim propisom, ni ovim Pravilnikom, za rješavanje
upravne stvari nadležan je pročelnik Jedinstvenog upravnog
odjela.
U razdoblju odsutnosti pročelnika JUO njegove poslove
može obavljati Viši referent.
VII. RADNO VRIJEME I ODNOSI SA STRANKAMA
Članak 12.
Raspored radnog vremena i termine rada sa strankama te
druga srodna pitanja određuje načelnik, nakon savjetovanja s
pročelnikom Jedinstvenog upravnog odjela.
Raspored termina za rad sa strankama ističe se na ulazu u
sjedište općinske uprave te na web stranici Općine Sveta
Marija.
Članak 13.
Na vratima službenih prostorija ističu se nazivi radnih
mjesta dužnosnika i službenika.
Članak 14.
Podnošenje prigovora i pritužbi građana osigurava se
ustanovljavanjem knjige pritužbi, postavljanjem sandučića za
predstavke i pritužbe, neposrednim komuniciranjem s
ovlaštenim predstavnicima Jedinstvenog upravnog odjela,
putem e-mail-a.
VIII. LAKE POVREDE SLUŽBENE DUŽNOSTI
Vrste povrede službene dužnosti
Članak 15.
Povrede službenih dužnosti mogu biti lake ili teške.
Teške povrede službenih dužnosti propisuju se zakonom, a
lake zakonom i ovim Pravilnikom.
Pored lakih povreda službene dužnosti utvrđenih Zakonom,
lake povrede službene dužnosti su:
1.) Neetično ponašanje prema ostalim službenicima i
namještenicima
2.) Uzrokovanje manje materijalne štete u vezi sa službom,
namjerno ili iz nepažnje.
O lakim povredama službene dužnosti u prvom stupnju
odlučuje pročelnik, a u drugom stupnju službenički sud.
O lakim povredama službene dužnosti pročelnika odlučuje
načelnik.
IX. DRUGA PITANJA OD ZNAČAJA ZA RAD
UPRAVNIH TIJELA
Radno vrijeme, odmori i dopusti
Članak 16.
Puno radno vrijeme u Općinskoj upravi iznosi 40 sati tjedno.
Tjedno radno vrijeme raspoređuje se u pet radnih dana od
ponedjeljka do petka, a subota i nedjelja su u pravilu neradni
dani. Rad u pravilu započinje u 7.00 sati, završava u 15.00 sati od
ponedjeljka do petka, a pravo na odmor koristi se od 9:30 do
10:00 sati.
Vrijeme odmora iz stavka 1. ovog članka ubraja se u radno
vrijeme.
Dnevno, puno radno vrijeme u pravilu ne može biti kraće od
8 niti duže od 12 sati.
Službenik i namještenik mora biti obaviješten o rasporedu
rada ili promjeni rasporeda radnog vremena najmanje tjedan
dana unaprijed, osim u slučaju hitnog prekovremenog rada.
Članak 17.
Između dva uzastopna radna dana službenik i namještenik
ima pravo na odmor od najmanje 12 sati neprekidno.
Službenik i namještenik ima pravo na tjedni odmor u
trajanju od 24 sata neprekidno. Dani tjednog odmora su u
pravilu subota i nedjelja. Ako je prijeko potrebno da službenik
i namještenik radi na dan tjednog odmora, osigurava mu se
korištenje tjednog odmora tijekom sljedećeg tjedna ili naknadno
prema Odluci pročelnika.
Članak 18.
Službenici i namještenici obavljaju poslove svog radnog
mjesta u pravilu puno radno vrijeme.
Članak 19.
Rad duži od punog radnog vremena može se uvesti u
slučajevima više sile ili drugih izvanrednih okolnosti, te u
slučajevima kad se samo na taj način može izvršiti posao u
određenom roku, najviše do deset sati tjedno.
Članak 20.
Radno vrijeme može se preraspodijeliti na način da tijekom
jednog određenog razdoblja traje duže, a tijekom drugog
razdoblja kraće od punog radnog vremena, uz uvjet da prosječno
radno vrijeme tijekom kalendarske godine ne smije biti duže od
punog radnog vremena, niti duže od 45 sata tjedno.
Pročelnik može službeniku i namješteniku odrediti da
povremeno svoje poslove obavlja izvan utvrđenog radnog
vremena, u kojem slučaju službenik i namještenik za tako
određeni fond sati koristi slobodne dane ili sate.
Preraspodijeljeno radno vrijeme ne smatra se
prekovremenim radom.
Članak 21.
Rad između 22.00 sata i 06.00 sati idućeg dana smatra se
noćnim radom.
Članak 22.
U Jedinstvenom upravnom odjelu vodi se evidencija o
prisutnosti na radu.
Godišnji odmor
Članak 23.
Službenik i namještenik ima pravo na plaćeni godišnji
odmor svake kalendarske godine sukladno odredbama ovog
Pravilnika.
Stranica 4728 - Broj 19 “S L U Ž BE N I G L ASN IK M EĐ IM U R SK E ŽU PA N IJ E” 16. studenoga 2022.
Službenik i namještenik koji se prvi puta zaposlio ili koji ima
prekid rada između dva radna odnosa dulji od osam dana, stječe
pravo na godišnji odmor nakon šest mjeseci neprekidnog rada.
Subote, nedjelje, blagdani i neradni dani određeni
zakonskim odredbama i ovim Pravilnikom i razdoblje
privremene nesposobnosti za rad koju je utvrdio ovlašteni
liječnik ili drugog zakonom određenog opravdanog razloga, ne
uračunava se u trajanje godišnjeg odmora.
Za vrijeme korištenja godišnjeg odmora službeniku i
namješteniku se isplaćuje naknada plaće u visini kao da je radio
u redovnom radnom vremenu.
Ništetan je sporazum o odricanju prava na godišnji odmor,
odnosno o isplati naknade umjesto korištenja godišnjeg odmora
osim u slučajevima predviđenih zakonom.
Članak 24.
Vrijeme korištenja godišnjeg odmora utvrđuje se Planom
korištenja godišnjeg odmora.
Plan korištenja godišnjeg odmora donosi Pročelnik
Jedinstvenog upravnog odjela, vodeći računa i o želji svakog
pojedinog službenika i namještenika.
Plan korištenja godišnjeg odmora iz stavka 2. ovog članka,
donosi se na početku kalendarske godine, a najkasnije do kraja
travnja.
Plan korištenja godišnjeg odmora sadrži:
- ime i prezime službenika i namještenika,
- službeničko i namješteničko mjesto,
- ukupno trajanje godišnjeg odmora,
- vrijeme korištenja godišnjeg odmora.
Službenika i namještenika se mora najkasnije 15 dana prije
korištenja godišnjeg odmora obavijestiti o rasporedu i trajanju
godišnjeg odmora.
Rješenje o korištenju odmora i dopusta donosi pročelnik.
U slučaju prijeke potrebe pročelnik može odrediti prekid ili
odgodu korištenja godišnjeg odmora radi izvršenja važnih i
neodgodivih poslova i zadataka.
U slučaju iz prethodnog stavka službeniku i namješteniku
se nadoknađuju troškovi odgode ili prekida korištenja odmora,
što se dokazuje odgovarajućom dokumentacijom, a tim se
troškovima smatraju putni troškovi. Putnim troškovima iz
prethodnog stavka smatraju se stvarni troškovi prijevoza koji je
službenik koristio u polasku i povratku iz mjesta zaposlenja do
mjesta u kojem je koristio godišnji odmor u trenutku prekida.
Protiv rješenja o korištenju godišnjeg odmora, službenik i
namještenik može, u roku od 15 dana od dostave rješenja,
uložiti žalbu načelniku.
Načelnik mora odlučiti o žalbi u roku od 30 dana od dana
njezina primitka.
Članak 25.
Za svaku kalendarsku godinu službenik i namještenik ima
pravo na plaćeni godišnji odmor u trajanju od najmanje 4 tjedna
(20 radnih dana).
Najkraćem trajanju godišnjeg odmora određenom
prethodnim stavkom ovog članka pribrajaju se dani godišnjeg
odmora prema osnovama utvrđenim ovim Pravilnikom, s time
da ukupni godišnji odmor ne može trajati više od 30 radnih
dana u godini.
Članak 26.
Utvrđuju se osnove za stjecanje prava na pojedinačne dane
godišnjeg odmora:
1. s obzirom na složenost poslova
- radna mjesta I. 3 dana
- radna mjesta III. kategorije 2 dana
- radna mjesta IV. kategorije 1 dan
2. s osnove ukupnog radnog staža
- od 1 do 5 godina radnog staža 1 dan
- od 5 do 10 godina radnog staža 2 dana
- od 10 do 15 godina radnog staža 3 dana
- od 15 do 20 godina radnog staža 4 dana
- od 20 do 25 godina radnog staža 5 dana
- od 25 do 30 godina radnog staža 6 dana
- preko 30 godina radnog staža 7 dana
3. s osnove socijalnih uvjeta
- roditelju, posvojitelju ili skrbniku za
svako malodobno dijete 1 dan
- samohranom roditelju 2 dana
- roditelju, posvojitelju ili skrbniku hendikepiranog
malodobnog djeteta bez obzira na ostalu djecu 2 dana
- invalidu 3 dana
Članak 27.
Službenik i namještenik ima pravo na jednu dvanaestinu
godišnjeg odmora utvrđenog prema osnovama iz ovog
Pravilnika, za svaki navršeni mjesec dana u slučaju:
- ako u kalendarskoj godini u kojoj je zasnovao službu
zbog neispunjenja šestomjesečnog roka nije stekao
pravo na godišnji odmor,
- ako služba prestaje prije završetka šestomjesečnog
roka.
- ako služba prestaje prije 1. srpnja pri izračunavanju
trajanja godišnjeg odmora iz ovog članka, najmanje
polovica dana godišnjeg odmora zaokružuje se na cijeli
dan.
Članak 28.
Pravo na godišnji odmor nema službenik i namještenik koji
se prima u službu od drugog poslodavca jer je po Zakonu o radu
u cijelosti trebao iskoristiti godišnji odmor kod tog poslodavca
ili mu je poslodavac u cijelosti trebao isplatiti naknadu umjesto
korištenja godišnjeg odmora.
Prilikom prestanka službe, godišnji odmor se mora
iskoristiti u cijelosti.
Članak 29.
Raspored korištenja godišnjeg odmora za službenike i
namještenike utvrđuje pročelnik, a za pročelnika načelnik.
Službenik i namještenik može koristiti godišnji odmor u
više dijelova, a u tom slučaju jedan dio godišnjeg odmora od
najmanje 2 tjedna (10 dana), mora koristiti neprekidno tijekom
kalendarske godine za koju ostvaruje pravo, pod uvjetom da je
ostvario pravo na godišnji odmor u trajanju dužem od 2 tjedna.
Drugi neiskorišteni dio godišnjeg odmora mora koristiti
najkasnije do 30. lipnja iduće godine.
Godišnji odmor koji je prekinut ili nije korišten u
kalendarskoj godini u kojoj je stečen, zbog bolesti, korištenja
16. studenoga 2022. “S L U Ž BE N I G L ASN IK M EĐ IM U R SK E ŽU PA N IJ E” Broj 19 - Stranica 4729
prava na rodiljni, rodiljski i posvojiteljski dopust odnosno
drugog opravdanog razloga, službenik i namještenik ima pravo
koristiti do 30. lipnja iduće godine.
Službenik i namještenik može dva puta po jedan dan
godišnjeg odmora koristiti kad to želi, uz obvezu da o tome
najmanje 3 dana prije obavijesti pročelnika, a pročelnik
načelnika.
Plaćeni dopust
Članak 30.
Tijekom kalendarske godine službenik ima pravo na plaćeni
dopust do ukupno najviše deset dana za važne osobne potrebe.
Službenici, odnosno namještenici imaju pravo na plaćeni
dopust u slučaju:
- sklapanja braka 3 radna dana
- poroda supruge 3 radna dana
- smrti člana uže obitelji (suprug, dijete) 5 radnih dana
- smrti člana šire obitelji (roditelj, brat, sestra,
djed, baka, unuk) 3 radna dana
- smrti člana šire obitelji
(roditelji bračnog druga) 2 dana
- selidbe u istom mjestu stanovanja 1 radni dan
- selidbe u drugo mjesto stanovanja 2 radna dana
- teške bolesti člana uže obitelji 3 radna dana
- elementarne nepogode
koja mu je teže oštetila imovinu 3 radna dana
- sudjelovanje na seminarima 2 radna dana
- polaganje državnog stručnog ispita
(prvi put) 3 radna dana
Dobrovoljni davatelji krvi imaju pravo na jedan slobodni
dan za svako davanje krvi, a ostvaruju ga u tijeku kalendarske
godine, sukladno radnim obvezama.
Službenik i namještenik ima pravo na plaćeni dopust iz
stavka 2. ovoga članka, neovisno o broju dana plaćenog dopusta
koje je tijekom iste godine iskoristio po drugim osnovama.
Službenici i namještenici dužni su se trajno osposobljavati
za poslove svog radnog mjesta.
Pročelnik je dužan uputiti službenika ili namještenika na
školovanje ili usavršavanje, a troškove izobrazbe pokriva
Općina.
Neplaćeni dopust
Članak 31.
Službeniku i namješteniku se može odobriti neplaćeni
dopust zbog školovanja, usavršavanja ili drugih osobnih
interesa, za koje vrijeme miruju prava i obveze iz službe ili u
vezi sa službom, ako zakonskim propisima nije drugačije
određeno.
X. PLAĆE, NAKNADE I OSTALA MATERIJALNA
PRAVA
Članak 32.
Za obavljeni rad službeniku i namješteniku pripada plaća, a
za vrijeme opravdane odsutnosti s rada pripada mu naknada
plaće.
Službenik i namještenik ima pravo i na druga primanja i
naknade utvrđene zakonskim propisima i ovim Pravilnikom.
Plaće
Članak 33.
Plaća i naknade isplaćuju se unatrag, jedanput mjesečno,
najkasnije do 15-tog u sljedećem mjesecu.
Podatke o plaćama mogu državnim tijelima ili trećim
osobama koje za to imaju po zakonu utemeljen razlog, priopćavati
načelnik i pročelnik JUO.
Članak 34.
Plaću službenika i namještenika čini umnožak koeficijenta
složenosti poslova radnog mjesta na koje su raspoređeni i
osnovice za obračun plaće, uvećan za 0.5% za svaku navršenu
godinu radnog staža, ukupno najviše za 20%.
Osnovicu za obračun plaće propisuje odlukom općinski
načelnik.
Koeficijent za obračun plaće službenika i namještenika u
JUO propisuje Općinsko vijeće posebnom odlukom.
Plaća utvrđena ovim Pravilnikom pripada službeniku i
namješteniku za puno radno vrijeme i redoviti učinak, odnosno
za broj sati koje ostvari neposrednim radom.
Članak 35.
Za vrijeme trajanja vježbeničkog staža vježbenik ima pravo
na 85% plaće poslova najniže složenosti njegove stručne
spreme.
Članak 36.
Službenici i namještenici ostvaruju pravo na poseban
dodatak:
1. za sate noćnog rada 40%
2. za sate rada subotom 25%
3. za sate rada nedjeljom 35%
4. za sate rada na dane državnog blagdana
i zakonom određenih neradnih dana 50%
5. za sate prekovremenog rada 50%
Umjesto povećanja plaće po osnovi iz prethodnog stavka u
pravilu se koriste slobodni dani sukladno odredbama ovog
Pravilnika.
Članak 37.
Za ostvarene natprosječne rezultate službenici i namještenici
mogu svake godine ostvariti dodatak na uspješnost u radu, koji
može iznositi najviše tri bruto plaće službenika i namještenika i
ne može se ostvarivati kao stalni dodatak uz plaću.
Načelnik pravilnikom utvrđuje kriterije natprosječnih
rezultata i način isplate dodatka, a sredstva za tu namjenu
osiguravaju se u proračunu.
Naknade
Članak 38.
Službeniku i namješteniku pripada naknada plaće kada je
zbog opravdanih razloga predviđenim zakonskim odredbama,
ovim Pravilnikom i drugim propisom bio spriječen raditi.
Stranica 4730 - Broj 19 “S L U Ž BE N I G L ASN IK M EĐ IM U R SK E ŽU PA N IJ E” 16. studenoga 2022.
Službenik i namještenik ima pravo na naknadu plaće u
visini plaće tijekom godišnjeg odmora, plaćenog dopusta,
državnih blagdana i neradnih dana utvrđenih zakonskim
odredbama, školovanja i stručnog osposobljavanja na koje je
upućen odlukom pročelnika.
Članak 39.
Ako je službenik i namještenik odsutan iz službe zbog
bolovanja do 42 dana ima pravo na naknadu plaće u visini 80%
od njegove osnovice za naknadu koju čini prosječni iznos plaće
koji je službeniku ili namješteniku isplaćen u posljednjih 6
mjeseci, prije mjeseca u kojem je nastupio slučaj, na osnovi
kojeg stječe pravo na naknadu plaće.
Naknada od 100% iznosu osnovne plaće pripada službeniku
i namješteniku, kada je na bolovanju zbog profesionalne bolesti
ili ozljede na radu te drugim slučajevima utvrđenih zakonskim
propisima.
Naknada plaće za vrijeme privremene spriječenosti za rad
određuje se od osnovice utvrđene propisima o zdravstvenom
osiguranju.
Ostale isplate
Članak 40.
Službeniku i namješteniku može se isplatiti, odlukom
nečelnika, regres za korištenje godišnjeg odmora te naknada za
uskrsnicu, božićnicu te prehranu do ukupno maksimalnog
neoporezivog iznosa propisanom Pravilnikom o porezu na
dohodak.
Članak 41.
Službenik i namještenik kojem Općina otkazuje ugovor o
radu nakon najmanje dvije ili više godina neprekidnog rada ima
pravo na otpremninu, osim ako se otkazuje zbog razloga
uvjetovanih ponašanjem službenika ili namještenika, u iznosu
od jedne trećine prosječne mjesečne plaće koju je službenik ili
namještenik ostvario u protekla tri mjeseca prije mjeseca u
kojem je dobio rješenje o prestanku službe, za svaku navršenu
godinu rada u Općini s time da ukupan iznos otpremnine ne
može biti veći od šest prosječnih mjesečnih plaća koje je
službenik ili namještenik ostvario u tri mjeseca prije dobivenog
rješenja o prestanku službe.
Službenik i namještenik kojemu prestaje služba radi odlaska
u starosnu mirovinu, ima pravo na otpremninu u visini od 350
kuna za svaku navršenu godinu rada u Općini Sveta Marija.
Službenik i namještenik kojemu prestaje služba radi odlaska
u prijevremenu starosnu mirovinu ima pravo na otpremninu u
visini od 300 kuna za svaku navršenu godinu rada u Općini
Sveta Marija.
Službenik i namještenik kojemu prestaje služba radi odlaska
u invalidsku mirovinu ima pravo na otpremninu u visini od 400
kuna za svaku navršenu godinu rada u Općini Sveta Marija.
Službenik ili namještenik treba pravodobno dostaviti
pročelniku Općine odgovarajuće osobne podatke i isprave za
ostvarivanje prava iz radnog odnosa.
Štetne posljedice nepravodobne dostave podataka iz
prethodnog stavka ovoga članka snosi radnik.
Članak 42.
U slučaju smrti službenika i namještenika, dijete ili
suprug odnosno supruga ili roditelji umrlog imaju, u pravilu,
pravo na pomoć u visini od 5.000 kuna.
Službenik i namještenik ima pravo na potporu u slučaju
smrti člana uže obitelji (bračnog druga ili djeteta) u visini od
3.000 kuna.
Službenik i namještenik ima pravo na potporu u slučaju
smrti roditelja, ukoliko živi s njim u zajedničkom kućanstvu, u
visini od 2.000 kuna.
Službenik i namještenik također ima pravo na potporu u
slučaju smrti roditelja, ukoliko ne živi s njim u zajedničkom
kućanstvu, u visini od 1.000 kuna.
Dnevnice i troškovi službenih putovanja
Članak 43.
Za službena putovanja dužnosnika i službenika, odnosno
namještenika Općine Sveta Marija pripada naknada prijevoznih
troškova, dnevnica i naknada punog iznosa hotelskog računa u
najvišem iznosu na koji se prema propisima ne plaća porez.
Pod službenim putovanjem razumijeva se putovanje u zemlji
i inozemstvu iz mjesta rada ili iz mjesta prebivališta dužnosnika,
službenika ili namještenika koji se upućuje na službeno putovanje
na drugo mjesto (osim u mjesto u kojem ili prebivalište ili
boravište) radi obavljanja određenih poslova njegova radnog
mjesta, a u svezi s djelatnosti Općine Sveta Marija.
Nalog za službeno putovanje daje pročelnik.
Na osnovi valjanog putnog naloga, podnosi se obračun
troškova službenog putovanja i prilaže valjana dokumentacija.
Dnevnica se obračunava za vrijeme provedeno na službenom
putovanju od 12 do 24 sata, a pola dnevnice za vrijeme od 8 do
12 sati u visini neoporezivog iznosa propisanog Pravilnikom o
porezu na dohodak.
Obračun se mora podnijeti u roku od 5 dana od dana
završetka službenog putovanja.
Za prijevoz tijekom službenog puta može se koristiti
prijevozno sredstvo navedeno u putnom nalogu.
Troškovi prijevoza nadoknađuju se samo na temelju
odgovarajuće dokumentacije (cestarina, mostarina, prolaz kroz
tunel, tramvaj, parkiranje i sl.).
Za službeno putovanje može se odobriti i korištenje vlastitog
osobnog vozila, u najvišem iznosu po km za koji se prema
propisima ne plaća porez.
Odobrenje daje pročelnik.
Naknada troškova za prijevoz
Članak 44.
Službenik i namještenik ima pravo na naknadu troškova
prijevoza na posao i s posla za udaljenost veću od tri kilometra
u visini troškova prijevoza sredstvima javnog i mjesnog
linijskog prijevoza uz prethodno predočenje vozne karte.
16. studenoga 2022. “S L U Ž BE N I G L ASN IK M EĐ IM U R SK E ŽU PA N IJ E” Broj 19 - Stranica 4731
Ukoliko službenik ili namještenik nema adekvatan javni
prijevoz, ili za dolazak na posao koristi osobni automobil, plaća
mu se 1,2 kuna po prijeđenom kilometru za najkraću relaciju od
mjesta stanovanja do mjesta rada.
Naknada troškova prijevoza ne isplaćuje se službenicima i
namještenicima s mjestom prebivališta/boravišta u općini Sveta
Marija.
Nagrade učenicima
Članak 45.
Učenicima i studentima na stručnoj praksi, koji su marljivo i
uspješno ispunili dužnost kroz ukupno trajanje stručne prakse,
može se isplatiti naknada najviše do visine neoporezivog iznosa
u skladu s važećim poreznim propisima.
Odluku o visini iznosa donosi načelnik.
Jubilarne nagrade
Članak 46.
Službeniku i namješteniku će se isplatiti jubilarna nagrada
za radni staž u
JLS - Općini Sveta Marija po navršenih:
10 godina staža 1.500,00 kn
15 godina staža 2.000,00 kn
20 godina staža 2.500,00 kn
25 godina staža 3.000,00 kn
30 godina staža 3.500,00 kn
35 godina staža 4.000,00 kn
40 godina staža 4.500,00 kn.
XI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 47.
Službenici i namještenici zatečeni u službi, u upravnim
tijelima na dan stupanja na snagu ovog Pravilnika, bit će
raspoređeni na radna mjesta u skladu s ovim Pravilnikom, u
rokovima i na način propisanima zakonom.
Službenicima i namještenicima će rješenjem o rasporedu
biti utvrđene obveze sadržane u rješenjima o rasporedu
važećima na dan stupanja na snagu ovog Pravilnika.
Članak 48.
Danom stupanja na snagu ovog Pravilnika prestaje vrijediti
Pravilnik o unutarnjem redu Općine Sveta Marija („Službeni
glasnik Međimurske županije“ br. 22/21).
Članak 49.
Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave
u „Službenom glasniku Međimurske županije“.
NAČELNICA OPĆINE SVETA MARIJA
KLASA: 110-01/22-01/01
URBROJ: 2109-24-22-1
Sveta Marija, 14. studenoga 2022.
NAČELNICA
Đurđica Slamek, v.r.
Stranica 4732 - Broj 19 “S L U Ž BE N I G L ASN IK M EĐ IM U R SK E ŽU PA N IJ E” 16. studenoga 2022.
16. studenoga 2022. “S L U Ž BE N I G L ASN IK M EĐ IM U R SK E ŽU PA N IJ E” Broj 19 - Stranica 4733
Stranica 4734 - Broj 19 “S L U Ž BE N I G L ASN IK M EĐ IM U R SK E ŽU PA N IJ E” 16. studenoga 2022.

“SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” službeno je glasilo Međimurske županije, gradova

Mursko Središće i Prelog, općina: Belica, Dekanovec, Domašinec, Donja Dubrava, Donji Kraljevec,
Donji Vidovec, Goričan, Gornji Mihaljevec, Kotoriba, Mala Subotica, Nedelišće, Orehovica, Podturen,
Pribislavec, Selnica, Strahoninec, Sveta Marija, Sveti Juraj na Bregu, Sveti Martin na Muri, Šenkovec,
Štrigova i Vratišinec.
IZDAJE: Međimurska županija, 40000 Čakovec, R. Boškovića 2, tel. (040) 374-201 - Odgovorni
urednik: Alan Resman, struč. spec. ing. admin. chris. - Priprema i tisak: Graphprint d.o.o., 40000 Čakovec,
Bana Josipa Jelačića 21, tel. (040) 630-340, fax. (040) 630-341, info@graphprint.hr
Godišnja pretplata za 2022. godinu iznosi 330,00 kn, a uplaćuje se na poslovni račun broj 2392007-
1800020004 (poziv na broj 21-7404 - matični broj). “Službeni glasnik” objavljuje se i na WEB stranici
Međimurske županije na adresi www.medjimurska-zupanija.hr