‘Sjemenarstvo 16(99)5 LUDK: 632.95; 630°411; 633-9 (045): 862 Pregledni znanstveni rad DALMATINSKI BUHAG (Tanacetum cinerarifolium ITrevir./ Sch. Bip.) LL KOLAK', Z. SATOVIC’, H. RUKAVINA’ i B. FILIPAJ? "Agronomski fakultet Sveudlita u Zagrebu “Zavod za sjemenarstvo Facuty of Agriculture University of Zagreb Department for Seed Science and Technology "BIOAROMATICA do... Zagreb SAZETAK Zbog poveéanog razvitka rezistentnosti stetnika na sintetitke pe- sticide i stroZe zakonodavstvo u pogledu otuvanja okolifa zanimanje za prirodne insekticide posljednjin godina u svijetu sve vise raste. Piretrini, ekonomski najvazniji prirodni insekticidi dobivaju se iz cvjetnih’ glavica dalmatinskog buhaéa (Tanacetum cinerarifolium TTrevir./ Sch. Bip.). Dalmatinski je buhaé viSegodi8nja zeljanica koja u R. Hrvatskoj raste samoniklo. PraSak pripremljen od suhih cyjetnih glavnica dalmatinskog buhaéa se stoljecima koristio u tradicijskim oljoprivrednim sustavima u R. Hrvatskoj. No, danas se dalmatinski buhaé uglavnom uzgaja na visim nadmorskim visinama u tropskim zemijama kao &to su Kenija, Tanzanija i Ruanda. Sustavna znanstvena istrazivanja dalmatinskog buhata su_ne- davno zapoéeta u okviru projekta ‘Hrvatska banka bilinih gena - HBBG’. Svrha je istrazivanja prikupiti lokalne populacie i introduciratl novokreirane kultivare dalmatinskog buhata, opisati ih i procijeniti njihova agronomska svojstva, te ih dokumentirati. U radu je dan pregled povijesti uzgoja, sistematike, botanike, agrotehnike i prerade dalmatinskog buhaéa Kljuéne_rijegi: dalmatinski buhaé (Tanacetum cinerarifolium IMrevir.) Sch. Bip.), prirodni insekticid, piretrini, toksikologija, agrotehnika, prerada uvop Dalmatinski buhaé autohtona je i stara kultura koja raste samor Dalmaciji i Hercegovini. Buhaé se uzgajao i na oranicama i desetljecima je bio izvozna kultura ovih podrugja kao i kadulja, smilie, vrisak, lavanda i dr. Najstariji zapisi o uzgoju i uporabi buhaéa nalaze se kod franjevaca u Dubrovniku, Mostaru i Splitu (OZanié, 1955). Buhaé je vezan za kraéka podrugja, kamene, 425|. Kolak i sur: Dalmatinski buhaé (Tanacetum cinerarifollum ITrevir Sch. Bip.) ‘Sjemenarstvo 16(99)5 str. 425-440 Pjeskovite terebe siromaéne vapnencem, propusna i sunéana tla. Podesna tla 2a uzgoj buhaéa su ona dobro drenirana i skromne plodnosti kakva je vecina tala u Dalmacjj i Hercegovini (KuSan, 1947). Sintezu prirodnog piretrina (insekticida) stimulira u sjemenu i cvijetu tip tla i velika suma toplotnin jedinica ovog podruéja pa se i uzgoj buhaéa preporuéa u navedenim podrugjima. Na plodnim i bogatim tlima hranjivima ova vieSgodiénja bilika (trale 6 do 12 godina) skracuje duzinu Zivota na 1 do 3 godine, napose u humidnom klimatu. Buhaé nikako ne podnosi uzgoj s nadusjevom ili Podusjevom, uzgoj u smjesama s drugim bilinim vrstama jer ne podnosi sjenu (Kolak, 1998). U Europi je poznato 17 vrsta iz roda vratiéa, rod Tanacetum, ali je od svih najvaaniji dalmatinski buhaé jer u sjemenu i cvijetu sadréi najvige prirodnog insekticida koji je neperzistentan u tly i ne8kodjjv sisavcima. To je i raziog to se ova vrijedna bijka ragirila po cijelom svijetu radi proizvodnje ekstrakta buhaga. Dinaridi i obronci gorja ove planine s hrvatske | hercegovaéke strane najbogatiji su izvori velikog broja bilinih vrsta, \jekovitih, aromatiénih, medo- nosnib i sl. a buhaé je tradicjska domata vrsta koja samoniklo raste na ovim prostorima ili se uzgaja na oranicama do 700 m nadmorske visine. Tijekom proteklih stoljeca dréavna statistika slabo je ili nikako vodila evidenciju na kojim i kolikim oraniénim povréinama se uzgaja buhaé i koliki je izvoz osuenog sjemena ili glavice cvijeta. lako su od pamtivijeka kuéanice brale buhat i proizvodile prah za ku¢anstvo, stoljecima je postojala trgovina ‘ovim prahom koji se prodavao u drogerijama i ljekarnama pod imenom "Flores chrisanthemi”. Bartul i Andria Petri¢ iz Selaca kod Starog grada na otoku Hvaru 1866. godine uzgajali su buhaé na oranicama (OZanié, 1956). Isti autor navodi da se u razdoblju od 1920. do 1930. u Dalmaciji buhaé uzgajao na 1.000 do 6.000 ha, a najveci urod u ovom desetiiecu bio je 1926. godine kada je osuSeno i izvezeno 1.350.000 kg suhog cvijeta. Tako se u razdobliu od 1929. do 1939, godine buhaé prosjeéno uzgajao na 2.033 ha uz prosjeéni urod glavice cvijeta od 4,3 do 8,0 dtha. Cjelokupna proizvodnja buhaéa se uglavnom izvozila u ‘SAD i EZ na preradu. Zbog svog prirodnom podrijetia, izvrsne uginkovitosti i brze razgradnje, prirodni piretrin se sve viSe trazi na svjetskom tréi8tu. Tako je ukupna proizvodnja suhog cvijeta buhata unaprijed otkupliena od moénih ameriékin Ivrtki iz Affike, Australije, Azije te obje Amerike. Proizvodnjom buhaéa danas se u svijetu bavi preko 250.000 obiteljskih gospodarstava. Razvijeno je sjemenarstvo i kreiranje novih kultivara s Povecanim sadrzajem piretrina u sjemenu u odnosu na nage autohtone Genotipove (Filipaj, 1997), te nove tehnologije u uzgoju ove vrijedne kulture. Insekticidna svojstva hrvatskog buhaéa otkrivena su 1920. godine (L. Ruziéka). Prirodni piretrini uspjesno suzbijaju kukce a za toplokrvne 426|. Kolak i sur: Dalmatinski buhaé (Tanacetum cinerarifolium ITrevir.| Sch. Bip.) ‘Sjemenarstvo 16(99)5 str. 425-440 organizme nisu toksiéni. Piretrini ne opteresuju okolié jer se na zraku i svjetlu brzo razgraduju u inaktivne spojeve ali se brzo i metaboliziraju. Sjeme i cvijet buhaéa imaju insekticidno sjelovanje pa se koriste u industri pesticida (insekticida) za proizvodnju pra8ka (Piretrin 89, Pyrozin...), tekuéina (Solutax, Pyrotot ULV...) i aerosola (Pyrotox, Chemotox i sl). SISTEMATIKA Dalmatinski buhaé (Tanacetum cinerarifolium Trevir.) Sch. Bip.) pripada porodici glavotika (Asteraceae, Compositae). U europskim jezicima nazivi za dalmatinski buhaé uglavnom zadrZavaju zemijopisno odredenje vrste (albanski = karajpel; bugarski - aanMarwicra natika; e8ki - kopretina, pyrethrum; tengleski - dalmatian pyrethrum; francuski - pyréthre de Dalmatie; holandski - moederkruid; madarski - dalmétvirag, pirétrum; njemacki - dalmatinische Insektenblume, Pyrethrum; poljski - maruna dalmacka, zlocien; rumunjski - floarea raiului; ruski - nanmarcKan pomuika; slovenski - rimbaba; Spanjolski - piretro; talijanski - pretro di Dalmazia). U rodu vratiéa (Tanacetum) nalazi se sedam vrsta koje se u svijetu komercijaino uzgajalu. To su: 1. Tanacetum achillefolium (M. Bieb.) Sch. Bip. Sinonimi: Chrysanthemum achilleifolium (M. Bieb.) Kuntze; Pyrethrum achilleitolium M. Bieb. Upotreba: ukrasna billka Podrijetio: Kavkaz, Kazahstan, Ukrajina, zapadni Sibir, istogna Europa 2, Tanacetum balsamita L. subsp. balsamita Sinonimi: Balsamita major Dest.; Chrysanthemum balsamita auct.; Chrysanthemum majus (Dest.) Asch.; Pyrethrum majus (Desf.) Tzvelev Hrvatski naziv: balzamski vratié Engleski naziv: alecost; costmary; mint-geranium Upotreba: zadin, ukrasna billka Podrijetlo: Kavkaz, zapadna Azija 3. Tanacetum cinerarifolium (Trevir.) Sch. Bip. Sinonimi: Chrysanthemum cinerarilfolium (Trevir.) Vis.; Pyrethrum cinerariifolium Trevir. Hrvatski naziv: dalmatinski buhaé Engleski naziv: Dalmatia pyrethrum; Dalmatian insect-flower; pyrethrum, Upotreba: pesticid Podrietio: Hrvatska, Crna Gora, Albanija, 427|. Kolak i sur.: Dalmatinski buna (Tanacetum cinerarifoium [Trevit! Sch. Bip.) ‘Sjemenarstvo 16(99)5 str. 425-440 4, Tanacetum coccineum (Willd.) Grierson Sinonimi: Chrysanthemum coccineum Willd.; Chrysanthemum roseum Adams; Chrysanthemum marschalli Asch. ex . Hofim,, Pyrethrum carneum M. Bieb.; Pyrethrum roseum (Adams) M. Bieb, Hrvatski naziv: perzijski buhaé, perzijski vratié Engleski naziv: painted daisy; Persian daisy; Persian insect- flower; pyrethrum Upotreba: ukrasna bilika, pesticid Podrijetio: Kavkaz, zapadna Azija 5. Tanacetum parthenifolium (Willd.) Sch. Bip. Sinonimi: Pyrethrum parthenifolum Wild Upotreba: ukrasna biljka Podrijetlo: Kavkaz, zapadna Azij 6. Tanacetum parthenium (L.) Sch. Bip. Sinonimi: Chrysanthemum —parthenium (L.)__Bernh; Chrysanthemum praealtum Vent.; Leucanthemum parthenium (L.) Gren. & Gren.; Matricaria exinia Voss., Matricaria parthenium L. Hrvatski naziv: majéinski vratié Engleski naziv: feverfew Upotreba: ukrasna bila, lekovita bijka Podrijetlo: jugoistoéna Europa 7. Tanacetum vulgare L. Sinonimi: Chrysanthemum vulgare (L.) Bemh.; Tanacetum boreale Fisch. ex DC. Hrvatski naziv: obiéni vratié Engleski naziv: golden-buttons; tansy Upotreba: zain, ukrasna bilka, eteriéno ule Podrietlo: umjerena podrudja Azije, Europa Domac (1994) navodi da se u hrvatskoj flori nalazi est vrsta iz roda vrati¢a (Tanacetum) i to: buhaé (T. cineranifolum Vis.! Schultz-Bip.), balzamski wratié (7. balsamita L.), obiéni vratié (T. vulgare L.), gronjasti vratié (T. ‘Mmacrophyllum AW. et K./ Schultz-Bip.), majéinski vratié (7. parthenium IL.j ‘Schultz-Bip,) i gronjasti vatié (2) (7. corymbosum IL] Schultz-Bip.). ako odredena pesticidna svojstva imaju i perzijski buhaé i balzamski vratié u komercijano] proizvodnji nalazi se samo dalmatinski buhaé. istotna Europa PROIZVODNMA | POVRSINE Prema podacima FAO prosjetno se u razdoblju od 1990. do 1999. godine U svijetu dalmatinski buhaé uzgajao na 25.102 ha, te je uz prosjeéni prinos od 428|. Kolak i sur.: Dalmatinski buhaé: (Tanacetum cineraniflium [Trevir. Sch. Bip.) ‘Sjemenarstvo 16(99)5 str. 425-440 5,98 duha prosjetna proizvodnia iznosita 15.165 t suhog cvijeta. Na Graf. 1 prikazano je kretanje povrsina i prinosa dalmatinskog buhaéa u svijetu u razdobliu od 1990. do 1999. godine. Potrebno je napomenuti da su navedeni podaci o svjetskoj proizvodnji samo okvimi jer mnoge zemlje ne vode statistiku © proizvodnji dalmatinskog buhaéa, pa tako niti naga. Svjetska proizvodnja suhog cvijeta dalmatinskog buhaéa je 1999. godine iznosila 13.200 t na 25.590 ha uz prosjetni prinos od 5,15 duha. Najvedi proizvodai u svijetu su bili Kenija (7.000 t), Tanzanija (4.000 t), Ruanda (900 t), Papua Nova Gvineja (600 1), Italja (200 t), Maroko (200 1), Tunis (200 t) i Ekvador (200 t) (Graf. 2). Svjetske povrsine pod buhatem su 1999. godine iznosile 25.590 ha, a najveée se povrSine nalaze u Tanzanij i Kenili (Graf. 3). Prosjetni je prinos u svijetu 1999. godine iznosio 5,16 dt/ha, dok je prosjeéni prinos u Kenijiiznosio 7 dt/ha (Graf. 4). U Keniji je dalmatinski buhaé peta najvaznija kultura u proizvodnji, ima vrlo razvijenu preradivatku industriju, a vetinu proizvoda izvozi. Izvozi se najvise u SAD (62 % proizvedenog), a zatim i u zemlje Juzne Amerike, Skandinavije, te u Indiju. Proizvodnju, preradu i prodaju dalmatinskog buhaéa i njegovin preradevina u Keniji kontrola Kenijsko vijece za buhaé (Pyrethrum Board of Kenya) koje potiée agronomska istrazivanja i oplemenjivanje novih kultivara dalmatinskog buhaéa visoke kakvoce (Kenya Tourist Board 1999). rat. 1. Kretanje povrsina (ha) i prinasa (aha) dalmatinskog buhaée (Tanacetum cineraifolum (Trevi) Sch. Bp, usvetu v reedobiu od 1990. do 1999, godine 35000 a . 30000 7 25000 i ® z (ak riisz E ecco a) ig 3 | : S ai 15000 + i € & : fad +0000 +| | f 2 000 1 ° ° 1990 1991 1992 1999 1994 1995 1996 1997 1998 1999 429|. Kolak i sur.: Dalmatinski buhaé (Tanacetum cinerarifolum ITrevir/ Sch. Bip.) ‘Sjemenarstvo 16(99)5 str. 425-440, Gral. 2, Najvaznij proizvodaéi suhog cvjeta dalmatinskog buhaéa (Tanscetum cinerarifoium (Trevi) Sch. Bip.) u svjetu 1999. godine u % ukupne svjtske protzvadnye (13.200 1) ‘wena ante aa ovat ane Gral 3. Zemle s najvecim powrsinama pod dalmatinskim buhagem (Tanacetum cinerarifolum (revir) Sch. Bip.) u svijetu 1999. godine Gral. 4. Zemijo_s najvecim prinasom suhog cvijete dalmatinskog bunata (Tanacetum Chnerarifolum (Trevi) Sch. Bl.) u svjetu 1999. godine (Svetski prosiek: 5,16 dha) ana hvador "Svea pre erin 430snacetum cinerarifolium ITrevir | Sch. Bip.) ‘Sjemenarstvo 16(99)5 str. 425-440 BIOLOSKA SVOJSTVA Dalmatinski buhaé je vigegodiénja zeljasta bijlka koja raste u obliku polugrma. Ovisno o genotipu i uvjetima uzgoja buhaé ima visinu 30 - 70 - 100 com (Kolak i Rozié, 1997). Visina bijke buhaéa uzima se kao duzina centralne stablike od povrdine tla do visine zadnjeg cvieta bike. Visina i razgranatost biljke ili genotipa imaju vazna svojstva u selek genotipova za proizvodnju koji odgovaraju mehaniziranoj berbi cvijeta, kultivaciji i sl. Stablika je brazdasta prekrivena sivozelenim dladicama. Tako npr. visoke biljke siabe otpomosti na poljeganje a teSkog cvijeta lako polijezu sto uvjetuje gubitke u berbi cvjetova. Proizvodnja preferira one genotipove koji ne polijeZu ili Koji tek malo nalijezu (Kolak i Rozié, 1998). |z korijenova vrata debljine 0,8 - 1,0 - 1,5 om izbija 15-20 dugatkih cilindriénih smedih korijenova koji prodiru u tlo do dubine 30-35 cm. Upojna moé korijena buhata je vrlo dobra. Rast buhaéa u visinu zapotinje odmah po nicanju pa se na jednoj biljci moze razviti 300-400 sekundamih stablika. Pri povrSini tla formira se skupina perasto rasperjanih listova. Perasto iscijepani listovi su smjeSteni na prvoj tre¢ini stabljike, tako da formiraju zeleni do tamnozeleni polugrm. Broj listova i intenzitet boje ovisi o genotipu, tipu tla, agrotehnici i sl. Broj biljaka iznad prve tre¢ine visine stablike je mali i obiéno prate kolience stabljke ili cvijetne grane buhaéa. Promjer grma raziiiih kultivara buhaga je raziiit, fj. grmovi ili polugrmovi imaju. razliciti vegetacijski prostor 0 emu i ovisi sklop biljaka po ha bilo u sjetvi ili sadnji (Ku8an, 1969). Cvjetovi su smjesteni na cvjetnim stabljikama ili granama stablike koje su prekrivene sivkastim do zelenosivkastim dlagicama. U pojedinaénim cvjetovima jeziéasti (neplodni) ovjetovi su bijeli i smje8teni su u 1-2 reda na rubovima ili krajevima cvijeta. U unutrasnjosti cvijeta nalaze se Zuti cjevasti (trubasti) ovjetovi. Ovi plodni ovjetovi sastavijeni su od 5 éa8iénih i 5 kruniénih listiéa, 5 kratkih prikrivenih prasnika i ploda (Skender, 1999). Promjer takovg potpuno ‘otvorenog cvieta iznosi 2-5 cm a promier dijela Zutih plodnih cyjetova je 1-2 cm, (Od 4 kg zelenih dobije se 1 kg suhih cvjetova (Kolak, 1997) Jedna bilika starosti 1-2 godine moze formirati 200-400 evjetova na glavnoj i sekundarnim stabljikama i granama. Bike stare 3-6 godina mogu razviti 800- 900 cvjetova. Buhaé zapotinje cvasti u svibnju a zavréetak cvatnje je koncem lipnja (Kolak, 1999). Plod buhaga je zrela peteroiviéna ahenija sivoZute boje s rebrastim sitnim sjemenom mase 1000 sjemenki 0,8-1,1 g (Sille8 ot al., 1992). Klijavost sjemena je oko 80-90 % u prvoj godini proizvodnje a energija kljavosti veé sljedece godine pada na 50-60 %. Sjeme staro 3-5 godina ima Kljavost 0-10 %. Zrelo sjeme lako se osipa iz suhe glavice cvijeta obavijajuci "samozasijavanje". To je i razlog Sto se u zadnje vrijeme umjesto sjetve koristi sadnja iz uzgojenin presadnica (sjeme, dijeljenjem busa ili kultura tkiva). Urod sjemena varira od 50-180 kgiha (Kolak, 1998). 431|. Kolak I sur.: Dalmatinski buhaé (Tanacetum cinerarifolium ITrevir.! Sch. Bip.) ‘Sjemenarstvo 16(09)6 str. 425-440 ‘S11. Dalmatinski Bunaé (Tanacetum cinerarifolum (Trevi) Sch. Bip) (a) bifka, b) ovaj lst (feist cnet. 2) ovat ot) musta tuck, prerez pla (deta jetastog njet|. Kolak i sur.: Dalmatinski buhaé (Tanacetum cinerarifollum ITrevir Sch. Bip.) ‘Sjemenarsivo 16(99)5 str. 425-440 KEMNSKA SVOJSTVA Nadzemni dijelovi biljke sadr2e piretrine. Naimanje piretrina nalazi se u listovima i to samo u tragovima. Suha stabljika ovisno 0 genotipu moze imati 0,1 - 1,15 % piretrina, Suhe cvjetne glavice samoniklog hrvatskog buhata sadrée 0,7 %, a suhe cyjetne glavnice kultiviranog kenijskog buhaéa imaju 2,8 % piretrina (Filipaj i BlaZevié, 1994). U jeziéastim listitima nalazi se 0,2 - 0.4 % piretrina au plodnici sa sjemenom ak 2,2 - 4,5 %. Kod novokreiranih kultivara s poveéanim sadréajem piretrina, u sjemenu moze biti i do 4,8 % piretrina (Kolak i Rozié, 1998). Piretrini su prirodni insekticidi, derivati izoprena koji su izolirani iz hrvatskog buhaéa. U kemijskom pogledu piretrini u prirodnom ekstraktu sastavije su od tr estera krizantemske kiseline (piretrin |) i tri stodna estera piretrinske kiseline (piretrin II). U suhom cvijetu buhaga nalazi se i razlikuje Sest razlititin estera s izrazenim insekticinom uginkovitoScu. To su piretrin |, cinerin |, jasmolin 1 i piretrin Il, cinerin Il, jasmotin Il Koji se skupno jo nazivaju "Rettrini". Ekstrakt buhaéa mora sadrZavati minimum 45,0 %, maksimum 55,0 % sume piretrina |i piretrina Il. Gledano kroz omjer piretrina | i piretrina Il u cekstraktu on iznosi minimalno 0,8 %, a maksimaino 2,8 % Spojevi iz skupine piretroid | (piretrin |, cinerin |, jasmolin 1) su esteri monokarbonske kiseline, a spojevi iz skupine piretroid I! (piretrin ll, cinerin Ili jasmolin Il) su esteri dikarbonskih kiselina. Od ukupnih piretrina zastupljenost estera monokarbonske kiseline (deseterostruko djelovanje) iznosi 30 - 70 %, a (od toga je 40 - 65 % piretrin | ‘Tablica 1. Popis komercjalno uporabljvh piretroida ‘Acinatvin Empenthrin (7R) isomers] Allethrin Esfervalerate Benfithrin Etotenprox (Nonester) Benzylnorttrin Fenfutria Kadethrin Fenpropathrin Bifetrin Fenvalerate Bioallethrin Flucythrinate Bioallethrn (S-cyclopentenyl isomer) Flumethrin Bioothanometin Taustuvalinate Biocesmettvin Jasmnolin | CGinerin ‘asmatin I Cine Permethrin {Gycloprothrin PPhenothrin [(1R) isomers} Cyfuthrin Pralletvia Beta-cyfuttrin Pyrettin | (Cyhalotivin Isopyretrin| Lamda-cyhalottrin Pyrettin it Cypermethrin Resmettrin Alpha-cypermethrin Tefuthrin Beta-cypermethrin Tetramethin| Cyphenothrin ‘Tetramethrin (AR) isomers] Dattamethrin Tralomettyin 433|. Kolak i sur.: Dalmatinski buhaé (Tanacetum cinerarifolium Trevir.! Sch. Bip.) Ser rstvo 16(99)5 str. 425-440 Graf §. Retin buhaéa Sa "Aw (1) Pyrethrin I > Sf 4 oy (2) Cinerin I % . x Tw (3) Jasmolin I " x POP (4) Pyrethrin IT wns, ) CY OA (6) Cinerin IT sen i x Y oa (6) Jasmolin I ° 434|. Kolak i sur.: Dalmatinski buhaé (Tanacetum cinerarifolium ITrevir.| Sch. Bip.) Sjemenarsivo 16(99)5 str. 425-440 Tabilea 2. Usporedta éetr skupine insekticida ARBAMAT! ORGANO-FOSFORNI ORGANO-KLORNI PIRETROIDI wos ~~ ASSS*~*~« TSC Sistemska aktivnost + + - 5 Topivost u vod! + + : : Insektcdna toksiénost a g 20 aD a (9/9) Toksiénost misevi 4s or 230 Beet LD, (maiks) ‘Seletvn faktor 16 33 1 4500 Zasita (kaha) o7 06 05-3 001-02 Postojanost (godine) : : 4-10 <04 AGRONOMIJA Uvjeti uzgoja Najpovoljniji okoligni i zemijiéni éimbenici za uzgo) hrvatskog buhaéa je podrugje Dalmacije i Hercegovine gdje kultura samoniko raste veé stoljecima Buhaé preferira sunaénu i toplu klimu a odabrane parcele (plantaze) trebaju biti zaklonjene od vjetra, poplava i okolignih stresova. Buhaé podnosi i niske temperature zimi - 39° do -42°C, a ima dobru otporost na susu i ljetne stresove ‘temperatura. Kultura racionalno trosi viagu iz tla ali jutarje rose. Toplina i svjetlo stimuliraju sintezu piretrina u cvijetu ali i ukupan broj cvjetova po bilci te njihov broj i urod. Buhaé se ne moze uzgajati u zdruzeno} sjetvi s ostalim bilinim vrstama jer ne podnosi sjenu. Uzgoj u sjeni za posijedicu ima manji broj sith cyjetova po biljci, manji urod cvijeta po ha i niza proizvodnja piretrina po ha. Bolje kori8tenje spektrainog sastava svjetla, izbjegavanje mage i sl, boli intenzitet dnevnog svjetta i sl. stimulativno djeluje na uzgoj buhaéa na vetim nadmorskim visinama 500-700 ili vise m. ‘Buhaé dobro reagira na sve tipove kra8kin tala Koja nisu zbijena ili previge Viaina, Lagana pjeskovita i kamenita tla osrednje plodnosti dobra su za uzgo} ove vrijedne kulture. Dobar uspjeh u uzgoju buhaéa moze biti i na terasama, ispranim i erodiranim tima te ugarima. Na istoj povrSini buhaé se moze uzgajati 8-10 ili najvige 12 godina, ali je najveéa produkcija cvijeta nakon 3-4 godine kultivacije (Kolak et al., 1997). Plodored Najbolje predkulture buhadu su one koje dobro uni8tavaju korove. Stoga su stme Zitarice, djetelinsko-travne smjese, okopavine i ugar dobre predkulture za 435|. Kolak i sur: Daimatinski buhaé (Tanacetum cinerarifolium [Trevir Sch. Bip.) ‘Sjemenarstvo 16(99)S str. 425-440 uzgoj buhata. Buhaé je dobra predkultura tradicionalnim dalmatinsko- hercegovackim oraniénim vrstama. Na istu povrSinu buhaé moze doti tek pose dvije godine. Priprema tla Kako se hrvatski buhaé uzgaja na istoj povrsini vise godina prije zasnivanja usjeva (sjetva ili sadnja) preporuéa se duboka zimska brazda na dubinu 25-35, cm, Brazdu treba izvesti tako da povrsinski sloj tla Sto dublje bude slozen kako bi povrsinski Korovi bili Sto bolje unisteni. U osnovnoj obradi tla treba obavit i esnovnu gnojidbu ili unaSanje zrelog stajskog gnoja. Proljetna (predsjetvena) priprema tla tanjuraéom ili sjetvosprematem treba bit Sto kvalitetnja tako da se eliminiraju mikrodepresije a za sjeme ili sadnicu stvori fina struktura koja 6e osigurati brz0, ujednateno i uspjesno nicanje ili razvitak presadnice. Zbog slabog i kratkog Ziliéastog korijena presadnice, prijem biljaka je slabiji na lose pripremljenom (grudigastom) tu Hranidba Buhaé nema specijaine zahtieve prema hranjivima jer je to kultura koja dobro koristi rezerve hranjiva iz tla, meliorativnu gnojidbu, prihrane i sl. Ovisno © plodnosti tla kao i rezervama hranjiva u viSegodinjem uzgoju za visoke urode potrebno je osigurati 70-90 kg/ha N, 100-120 kg/ha P,O, i 100-130 kg/ha K,O. Ove koligine hranjiva treba unijeti kod osnovne obrade tla. Ovisno 0 kondicij usjeva, u proljeée se dodaje u prihrani 60-70 kgiha N a u jesen se unosi 60-80 kgiha P,O, i 70-90 kg/ha K,O na dubinu 10-15 cm uz redove (10 cm od bile) dozatorom. Buhaé dobro reagira na gnojidbu stajskim gnojem (bez sjemena korova) koji se unosi pod brazdu kod osnovne obrade tla u koliéini 10-20-30 ‘uh, Sjetva - sadnja U nagem podruéju buhaé se sijao u travnju a presadivao na pripremijeno tlo u proljeée ill jesen sljedeée godine. Moderni uzgoj buhaéa moze se osigurati iz sjemena izravnom sjetvom na polje ili iz kijali8ta gdje se proizvedu presadnice koje se prenose na polje. Buhat se moze razmnozavati i mikropropagacijom ali i vegetalivnim oblikom razmnozavanja, tj, dijeljenjem starijeg busa na 5-7-10 sadnica. Ovdje svaka sadnica ima svoj dio korijena, lista i stablike. Obiéno se za ovu namjenu koriste starije billke (10-12 godina) koje su zavrsile eksploataciju na polju i koje su dobro razvijene. 436|. Kolak i sur: Dalmatinski buhaé (Tanacetum cinerarifolium 'Trevir Sch. Bip.) ‘Sjemenarstvo 16(99)5 str. 425-440 Kad se usjev podize iz kvalitetnog sjemena sjetva sjemena specijalnom sijagicom obavija se rano u proljeée (ozujak) na razmak izmedu redova 50 cm a uredu 20-25 om. Dubina sjetve je 1 cm. Bilke iz sjemena nigu za 2-3 tjedna au plantaznom uzgoju buhaéa danas je ovo u svijetu previadavaluéi oblik podizanja usjeva. Po ha se koristi 1-1,2 kg sjemena. Sklop se regulira nakon nicanja buhaéa, a ovisi o vegetacijskom prostoru kultivara (genotipa), tipy i plodnosti tla, gnojdbi isl. Sadnice za sadnju mogu se proizvesti u toplim kijalistima ali i u hladnim lijenama. Sjetva sjemena za proizvodnju sadnica obavija se u veljati ii oZujku, @ presadnice se presade u travnju (Iii potetkom svibnja) na polje ruéno ili sadilicama. Visina presadnica treba biti iznad 8 om. Za 1 m* kijaliéta treba osigurati 5 g sjemena gime se dobije 200 - 300 presadnica. Za 1 ha treba u kljalistu osigurati povrsinu od 200 - 300 m* ime bi se dobilo 80.000 - 100.000 kvalitetnih presadnica po ha. U Dalmaciji i Hercegovini prije 30 - 50 godina broj biljaka po ha se kretao 60.000 - 80.000. Prema tome, novi kultivari buhaéa danas podnose znatno veti sklop od starih lokalnih populacija. Proizvodnja sadnica moze se osigurati i u hladnim lijehama ali se tada presadivanje obavija ujesen. Neovisno kad se presadnice prenose na polje (proleée ili jesen) nuzno je zalijevanje svake presadnice kako bi se Sto bolje primile i formirale zadani sklop. Presadnice (iz sjemena ili dobivene dijeljenjem busa) mogu skratiti vegetaciju u godini sadnje za 2,5 - 3,0 mjeseca. Razmak u redu i izmedu redova kod upotrebe presadnica ist je kao i kod sjetve sjemenom izravno. Ipak, uz dobru tehnologiju i za podizanje ranih usjeva buhata bilo bi potrebno provjeriti sklop od 100.000 biljaka/ha uporabom kvalitetnom sjemena kultivara Hippy, Arizona ili Kori8tenjer triploida (3 X = 27) odnosno tetraploida (4X = 36), Gospodarenje Nakon sjetve ili sadnje, obavija se zalijevanje usjeva i popunjavanje praznih mjesta. Meduredna kultivacia i plieviienje dvije su glavne tehnoloske mjere do zatvaranja redova. Korisnim se pokazalo i ogrtanje biljaka pred zimu (ogrtadi) dime se usjev atti od moguéih izmrzavania, bolesti i Stetnika. Kada plievijenje i mehaniéko uklanjanje korova (kultivacija) izostanu, korovi se mogu rije8iti upotrebnom herbicida. Tretiranje usjeva herbicidima npr. prometrin S-50 (4 - 5 kgiha) ili afalon (4 - 5 kgiha) obavija se pred kraj vegetacile ili prije kretanja vegetacije. Na pjeskovitim oranicama uporaba ovih herbicida moze se ssmanijti 10 - 20 % 437|. Kolak i sur: Dalmatinski buhaé (Tanacetum cinerarifolium Trevit.! Sch. Bip.) ‘Sjomenarstvo 16(99)6 str. 425-440 Berba cvijeta Glavni proizvod buhaga je cvit ti. ovjetne glavice koje nejednoliéno dozrijevaju, te je berba znatno otezana. Svojevremeno se berba obavijala ‘uéno, éeéljevima ili stacioniranim kidadima (€upaéima) cvijeta. To je zahtijevalo Puno radne snage cime je smanjena ekonomiénost ove vrste. Najvige piretrina u cvijetu ima kad se otvore 2 - 3 kruga Zutih tubastih cvjetova ili kad su jezitasti cjvetovi horizontalno polozeni. U ovo} fazi je 3/4 cvjetova otovoreno a razdoblje je kratko i traje 2 - 3 dana pa berbu treba brz0 obavit. Cyjetovi se beru veé u prvoj godini vegetacife ali je berba najbolja u narednim godinama kad se tvori viSe cvjetova po bilci. Praktiéno berba cvijeta buhaéa zapotinje kad se cjevasti cvjetovi podnu otvarati a zavréava kad jeziéasti cvjetovi uvenu. Na taj natin berba se moze produZiti na 6 - 8 - 10 dana, Svojevremeno se cjela bilka kosila a snopovima se na ée8ju ii Cupaéu odvajao cvijet buhata. Najbole je svjeze cvjetove odmah osusiti u suSnici na 50 - 60°C jer se piretrin tada ne razgraduje. SuSenje na suncu nije dobro jer se kolitina piretrina smanjuje a suSenje u hladu je bolje od sugenja izravno na suncu, Moderan uzgoj buhata podrazumjeva berbu cvijeta specijainim Zitnim kombajnima koji su preuredeni za berbu cvijeta buhaéa. Kombajn skida cviet i dio petelike a masa se odmah susi na 50 - 60°C. Nakon suéenja obavija se vwr8idba cyjetnin glavica i GiScenje od stabljke, lista i dijela cvijeta. Ovako dobiveno gisto sjeme moze imati 20 - 50 % aktivnih tvari nego osusena masa ovijeta i peteljke a neovréena, Urod suhe droge u prvoj godini vegetacije buhaéa je 100 - 200 kg/ha, a u Punoj eksploatacii 700 - 1.400 kgiha. Droga se akon dorade éuva u Papimatim vecicama dobro zatvorena ili u balama kako ne bi doslo do fermentacije ili viazenja. Gubici mogu nastati zbog oksidacijskih procesa pa se preporuéa dodavanje antioksidansa za Guvanje cvjetnih glavica i sjemena bu- haa, Standardi koje buhaé treba imati prije pakiranja navedeni su u Tablici 3. Tablica 3. Standard za Kase kakvoce buhaéa Naziv Previn (rinimalno} x ‘rane organske primjose i dljelovibijaka (maksimalno) 30 COrganske nedistode (maksimalno) 0.0 "Neorganske netislo¢e (maksimaino) 10 aga (maksimalno) 110 110 Pepeo (maksimaino) 80 438|. Kotab sur. Dalmatinski buhaé ( Tanacetum cinerarifolium ITrevir Sch. Bip.) ‘Sjemenarstvo 16(99)5 str. 425-440 ako su danas u svijetu stvoreni kultivari buhaéa podesni za proizvodnju na oranicama, proizvodnja kvalitetnog sjemena je sloZen proces. Ovo iz razioga ‘to cyjetovi buhaga u trajanju od 30 - 45 dana cvatu, nejednoliéno dozrijevaju pa je | prikupljanje sjemena oteZano. K tome, zrelo sjeme iz cvijeta ispada kod slabijih vjetrova ii ki&a dime se obavija samozasijavanje parcele. ‘Stoga berbu cvijeta treba obaviti u vie navrata, sjeme susiti na 40°C a viagu mu svesti na 10 - 11 %. Sjeme se Guva u sjemenskim skladistnima s reguliranom temperaturom i relativnom viagom zraka. Sjeme dosta brzo gubi kljavost pa je preporuéljvo pri sjetve kontrolirati energiju i Kijavost. Najbolje je ‘sjeme Euvati u hladnim komorama ili hladnjacima na temperaturi 0 do 5°C za kratkoroéne potrebe, a na -15 do -18°C za dugoroéne potrebe. ZAKLJUCCI Temeljem iznesenog u ovom radu mozemo zakijudit: 1. Hrvatski buhaé je naa nacionalna Kultura koja je zadnjim 30 godina potpuno zapostavijena i zaboravjena a mogla bi biti prepoznalijivi izvozni ‘ekonomsko opravdani proizvod i projekt 2. Uvjeti za uzgoj buhaga u Dalmacij i Hercegovini su izvrsni za dobivanje kvalitetnog piretrina kako za domaée potrebe tako i za izvoz. 3. Selekcija i sjemenarstvo kod nas nisu razvijeni, jedino HBBG radi na prikuplianju i testiranju nage i svjetske bioraznolikosti buhaéa, a mogla bi osigurati sjeme za domaée potrebe. 4, Prirodni piretrini sve vige se traze na domaéem i svjetskom trzistu Sto osigurava pokretanje i revitalizacju proizvodne ove vrjedne kulture, DALMATIAN PYRETHRUM ( Tanacatum cinerarifolium [Trevir Sch. Bip.) SUMMARY Due to an increased resistance of pests to synthetic pesticides and stricter environmental legislation intrest in natural insecticides has been expanding continuously in recent years. Pyrethrins, the economically most important of natural insecticides are derived from flower heads of Dalmatian pyrethrum (Tanacetum cinerarifolium Trevir.! Sch. Bip.). Dalmatian pyrethrum is a perennial herb native to Croatia. Its powder prepared form the dried flower heads has been used as natural insecticide for centuries in traditional Croatian farming systems. Nowadays, Dalmatian pyrethrum is cultivated mainly at higher altitudes in tropical countries such as Kenya, Tanzania and Rwanda. 439|. Kolak I sur: Dalmatinski buhaé (Tanacefum cineranitfolium [Trevit.J Sch. Bip.) ‘Sjemenarstvo 16(99)5 str. 425-440 A systematic scientific research conceming Dalmatian pyrethrum has been started recently in the framework of the scientific project Named ‘Croatian Bank of Plant Genes - HBBG'. The aim of the project is collection of local populations, introduction of newiy developed cultivars, characterization, evaluation and documentation. The paper reviews the history, systematics, botany, agrotechnics, ‘and processing of dalmatian pyrethrum. Key words: Dalmatian pyrethrum (Tanacetum cinerarifolum MTrevir/ Sch. Bip.), natural insecticides, pyrethrins, toxicology, agrotechnics, processing LITERATURA- REFERENCES 1, FAO 2000, FAOSTAT Database Agriculture Data, On-tine baza podataka:Ntp/lappsfa0 org! Filip, 8.1997. Ekstrakt buhata-proslsti buduénost. Malinka-ZUPP'97, Zagreb. str 55.62 Kenya Tourist Board 1999. An overview of Kenya's agriculture, Ministry of Agicuture hit: ww kenyatourism orglagriut him Kotak |. 1997. Ljekovto, aromatino | medonosnobije- Op i. Skripta,Zagreb-Mostar. ‘Kolak, |. 1998, Llekoito,aromatiénog imedonosne bil - Specialn ci, Skripta, Zagreb Mostar. Kolak, |. 1999, Osnove Hekovitog i aromstiéneg bila. Skits, Zagreb-Mostr. Kolak, |. | Rozi, |. 1997, Poznavanje Yekovtog, aromatinog | rmedonosnog bia, Prakikum | Zagrab-Mostar 8, Kotak 1 Rozi, 1 198. Droge | metabo jokovitog, aromatiénog i medonosnog bij, Praktkum I, Zagreb-Mosta. 8. Kola, |, SatovieZ. | Rukavina, H. 1997. Moguénost proizvodnie | preradelekovitog, axomatiénag 'medonsnog bija na hvatskim prostorina. Sticke Topic. 10. Kuan, F, 1947, Nabe okovito bie, Zagreb 11, Kuan, F, 1968. Bini pokro Blokova. Zagreb, 12, Otanié S, 1955, Pojloprvreda Dalmacie u protest. Split. 18. Skander, A, 1989. Sjeme i plodovi pojoprivrednih kultura na podrulu Hvatske, Oslek. 14, Sis, i sur. 1992, Poznavanje, uzgo) | prerada jekovtg bil, Zagreb. ‘Adrosa autora-Authors address Primijone - Racaived: Brot a se han kala 190, Brae ha Stove Wb. je Raving ‘aronomel fate! Suita u Zagreb 2ivod za yemenarsvo. Svotatimunsta 23, eto O00 Zag Fi Bowrommeadose Samaoreka costa 45 FACTO 090 Zap 440