Upotreba video sadržaja kao sredstva za učenje - studija slučaja predmet Sustavi

elektroničkog poslovanja na Tehničkom veleučilištu u Zagrebu

Video as a tool for learning - a case study of the subject of e-business on TVZ

M. Bajić1, M. Alić2, M. Mauher3

Tehničko veleučilište u Zagrebu

Sažetak
Zbog kvalitetnijeg svladavanja gradiva i usvajanja pojmova i činjenica pristupili smo izradi video
materijala za potrebe predmeta Sustavi elektroničkog poslovanja. Sadržaj se snimao na nastavi, a
prezentirani materijali su integrirani u montaži. Zbog jednostavnijeg praćenja, montirani video
materijali su razlomljeni u mikro cjeline, prilagođene internet distribuciji u trajanju od 5-10 minuta.
Sav materijal je integriran u TVZ-ov sustav za učenje na daljinu Moodle [1], kroz koji su izrađena i
pitanja koja služe za ponavljanje gradiva. Pitanja, koja slijede pojedine video materijele,
prilagođena su i vrstom i sadržajem za postizanje što boljih ishoda učenja.

Abstract
Due to the quality of mastering the material and adopting facts and concepts, we started making
videos for the subject of e-business systems. Content is recorded in class and presented materials
are integrated at editing. Edited video materials are broken into micro-units, customized for Internet
distribution length 5-10 minutes. All material is integrated into the TVZ's system for distance
learning Moodle [1], through which questions were made for repetition of material. The questions
that follow each video material are tailored both by type and content to achieve the best possible
learning outcomes.

1. Uvod

Kako bi studenti Tehničkog veleučilišta mogli što kvalitenije I uspješnije svladati gradivo te usvojiti
pojmove iz predmeta Sustavi elektroničkog poslovanja pristupilo se snimanju svih predavanja koja
su se održala. Zbog usklađenosti video sadržaja I nastavnih materijala prezentiranih u dvorani,
predmetni nastavnik je za svaki pojedini slajd odredio vrijeme dolaska I odlaska. Naknadno su svi
sadržaji podjeljeni u tematske cjeline te su dana odgovarajuća pitanja za ponavljanje I usvajanje
ključnih činjenica. Sav materijal koji je izrađen, integriran je u TVZ-ov sustav za učenje na daljinu,
moodle, na kojem studenti imaju mogućnosti pratiti i ostale online sadržaje namjenjene isključivo
studentima TVZ-a. Kako se svake godine sve više koriste multimedijski sadržaji za učenje na
daljinu, a osobito imajući u vidu jako veliku popularnost Massive open online course MOOC-a [2]
(predmet dostupan putem interneta, bez naknade, dostupan velikom broju ljudi) TVZ je započeo sa
snimanjem predavanja na nekim predmetima, uz različite razine dostupnosti, tako da su neki
materijali dostupni svima sa slobodno korištenje, neki su djelomično dostupni svima, dok su neki
namjenjeni isključivo korištenju na TVZ-u. U radu će biti prikazan način produkcije video sadržaja,
opis analize video sadržaja i načina izrade pitanja za ponavljanje, a u skladu s ishodima predmeta.
Također je prikazana organizacija sustava te mogući prijedlozi za buduće slične projekte.

2. Produkcija video sadržaja

Zbog što manjeg opterećenja i prilagodbe nastavnika na snimanje predavanja, pri snimanju video
sadržaja se nije koristila automatizirana oprema već je kamerom upravljao tehničar/snimatelj koji
se brinuo za sve tehničke segmente izvedbe, dok je na nastavniku ostala klasična priprema za
predavanje. Za snimanje se koristila kamera sa 3 CCD čipa, standardne definicije, bežični mikrofon
koji je bio na predavačevom odijelu te stativ za kameru kako bi se izbjegli neželjeni pomaci
kamere. Tehničar je aktivno pratio kamerom predavača zbog čestog gibanja te mu je prema
potrebi sugerirao ograničavanje kretanja na određena područja kako bi bio bolje snimljen. Nakon
snimanja, korištene su kazete radi arhiviranja materijala, sav materijal je digitaliziran te je
napravljena osnovna korekcija slike i tona. Materijali su dostavljeni nastavniku u kvaliteti dostatnoj
za pregledavanje, kako bi napravio osnovne uredničke zabilješke. Nastavnik je za sve snimke
priredio i prezentirane materijale, u kvaliteti koja je odgovarala ostalim sadržajima. Nakon izrade
prvog predavanja, nastavnik je s prikupljenim iskustvima izradio i ostale materijale. Iz materijala su
izbačene ilustracije koje nemaju dugoročnu razumljivost, dok je sav nastavni sadržaj ostavljen.
Nakon što je provjeren sav materijal, video sadržaj je kodiran u h.264 video kodek [3] , prilagođen
za distribuciju na velikoj većini platformi i uređaja za praćenje multimedijskih sadržaja.

3. Analiza video materijala i izrada pitanja za ponavljanje

3.1 Analiza video materijala i priprema za Moodle
Prilikom izrade materijala za prikaz u LMS sustavu Moodle, prije svega, snimljeni materijali su
razdjeljivani u manje sekcije, tzv. mikro cjeline, prateći tijek predavanja u odnosu na tematske
cjeline, pri čemu se vodilo računa o trajanju pojedinih video materijala. Nastojalo se da pojedini
video isječci ne prelaze ukupno trajanje od 15 minuta kako bi se zadržala pažnja i koncentracija
studenata.
Ovisno o temi sekcije, svakome video materijalu u Moodle sustavu pridodao se i naslov koji je
kasnije korišten i za prateći upitnik, a materijali su se dodavali slijedom iz originalne video snimke u
obliku HTML stranice s umetnutom iframe privjesnicom video isječka.

Slika 1. Prikaz stranice video isječka

3.2 Upitnici – ishodi učenja

Prema svakom video isječku rađen je i upitnik s pitanjima vezanim uz temu isječka. Pitanja su
rađena iskorištavanjem obrazaca Moodle sustava, a korišteni su sljedeći oblici pitanja, ovisno o
ishodu učenja:
- Pitanja s ponuđenim odgovorima
- Točno/netočno
- Pitanja s kratkim odgovorom (do jedne riječi ili sintagme)
 - Pitanja s umetnutim odgovorom (uslijed ili na kraju rečenice)
- Pitanja s esejističkim odgovorom.

Slika 2. Sučelje s pitanjem

Posljednji tip pitanja iako nema mogućnost automatskog ispravljanja odgovora i davanja povratne
informacije te ocjene, poslužio je kao izvrsna priprema studentima za kolokvije na kojima pitanja
zahtijevaju upravo takav oblik odgovora.

3.3 Organizacija sustava

Po unosu pitanja u sustav, ista su raspoređena u tvz. upitnike koji su postavljeni ispod
pripadajućeg video isječka kako bi studenti mogli odgovarati na pitanja netom po odgledanom
video isječku. Na primjeru jedne cjeline dan je prikaz organizacije tema unutar jednog predavanja.
 Slika 3. Prikaz jedne cjeline u sustavu Moodle

Razvojem nastavnih sadržaja i uvođenjem naprednijih mogućnosti u sustav e-učenja želja je u

buduće postaviti pitanja unutar video isječaka kako bi se postigla što bolja pozornost studenata
prilikom pregledavanja video materijala. Također, za bolje iskorištavanje video materijala i veći
odaziv studenata pri pregledavanju istih, moguće je uvjetovanje prikaza sljedećeg video isječka
ovisno je li student prethodno pregledao prethodni, što je funkcionalnost kojom bi se video sadržaj
kao sredstvo za učenje iskoristilo u potpunosti kao uvjet pri izvođenju nastave spomenutog
predmeta.
Za sada video materijal ostaje dodatni sadržaj pri usvajanju gradiva Sustava elektroničkog
poslovanja i opcionalan izbor svakog studenta.
Jednako tako, potrebno je spomenuti i kako se drugi, završni kolokvij na predmetu odvijao također
kroz sustav Moodle. Stoga, uvidom u statistiku pregleda video isječaka, nije iznenađujuće kako se
porast pregleda video sadržaja povećava približavanjem prema datumu kolokvija. Također, broj
pregleda video isječaka ovisan je o pitanjima postavljenim za pripremu kolokvija, pa tako video
materijali s najvećim brojem pregleda vezano su upravo uz cjelina i područja najviše zastupljena u
kolokviju.
Od ukupno 84 video materijala podijeljenih u 11 cjelina tijekom semestra, njih 62 (74%) pregledano
je upravo u danima koji neposredno prethode kolokviju. U danima pripreme za kolokvij povećan je i
broj pristupa upitnicima koji prate video isječke. Tako je zabilježen gotovo tri puta veći broj
ispunjavanja upitnika nego pregleda vezanog video isječka.

4. Diskusija
Predmet se izvodi na klasičan način, nastavnik predaje koristeći materijale pomoću kojih
predstavlja gradivo. Studenti predmet polažu kroz dvije parcijalne provjere znanja za vrijeme
semestra. Na inicijativu predmetnog nastavnika pokrenut je pilot-projekt snimanja i obrade
materijala kako bi studenti uz gradivo koje svladavaju stekli i naviku korištenja ICT tehnologija u
studiranju te detaljnije razumjeli izloženo gradivo. Kroz ovaj primjer studenti su potaknuti kako u
svom profesionalnom djelovanju koristiti ovu vrstu prijenosa znanja. Unatoč dostupnosti različitih
automatiziranih sustava snimanja, odabir načina rada gdje je tehničar odgovoran za sav rad s
opremom, kamerom i mikrofonom, a nastavnik za uobičajenu pripremu sadržaja pokazao se kao
ispravan odabir zbog iznimno dinamičnog načina predavanja. Izvedba predavanja na taj način
ostaje bez promjene. Nastavnik ne razmišlja o tome na koji način i je li materijal snimljen, ima li
dovoljno svjetla, koje je glasnoće ton i u kojem su stanju baterije na kameri ili u mikrofonu.
S obzirom na povećan broj pregleda video sadržaja kao i odgovaranja na pitanja neposredno pred
provjeru znanja studenti su se odlučili koristiti ove materijale kao najvjerniji izvor činjenica koje će
se provjeravati na kolokviju.

5. Zaključak
Kao što je postavljeno u uvodu prikazana je produkcija video sadržaja, a usklađenost s
uobičajenim izvođenjem nastave je postignuta bez dodatnih prilagodbi nastavnika. Ovaj pilot
projekt može biti idejno rješenje za predmete sa sličnim načinom izvedbe predavanja.
 
[1] http://docs.moodle.org/26/en/About_Moodle , pristupano 8.2.2014.
[2] http://www.oxforddictionaries.com/definition/english/MOOC pristupano 8.2.2014.
[3] The H.264/MPEG4 advanced video coding standard and its applications
Communications Magazine, IEEE  (Volume:44 ,  Issue: 8 )
Date of Publication:
Aug. 2006
Page(s):
134 - 143