Agrumi — gospodarske i ukrasne bilike Ing. age, Nije nimalo éudno, da se u Casopisu, kojeg iz- davaju nasi pomorci, pojavijufe élanak, koji ne zadire direkino u pomorsku problematiku, ba- veci se nekim biljnim vrstama, jer je poznata njenica da je bilje oduvjek bilo predmet njihovog uzivanja i tazonode u dokolici. De je ova tvrdnja ispravna, svjedoce nam uredni i éesto vrlo rijet- kim i egzotiénim juznim biljem bogati vrto predvorja i kuéni prostori mnogih dubrovackih pomoraca. Zahvaljujuéi ba’ pomorcima, medu juénim bilem — ukrasnim.i gospodarskim, koje na nagem podruéju danas uspieva, nalazi se ve- lik broj takovih vrsta, koje. nijesu djeca ovog kraja, nego su kroz vjekove donagane s raznih strana svijeta i ovdje udomaéene. To je velik do- prinos pomoraca, kojeg su dali, a i ubuduée Ge davati_svom kraju, njegovoi lijepoj i bogatoj prirodi, Kad je rijeé 0 juznom bilju, koje je od gospo- darske vrijednosti, a koje u isto vrijeme pret- stavlja i trajan ukras nasi vrtova te je prema tome od dvojake koristi, onda éemo svakako prvom redu spomenuti agrume, Agrumi, Sta se podrazumijeva pod ovim poj- mom? On pretstavlja zajedniéki naziv za biljne vrste iz roda Citrus, medu koje ubrajamo n ranéu, limun, mandarin, éelrun, grejpfrut i jos neke druge manje vazne i poznate vrste. Dakle, to ie grupa srodnih biljaka, koje su s gospodar- ske strane gledista za nase primorske krajeve, a posebno za dubrovaéki kraj od velikog zna- éaja, Plodovi naranaéa,,limuna i mandarina kao rijetko koje voéke ‘imaju svestranu upotrebu Oni se u prvom redu upotrebljavaju nepreradeni, a njthova kora, koja se tom prilikom ljusti, rabi se kao zaéin u domadinstvu ili u ljekarstvu, jer obilufe aromatignim uljem, Sto se lige sadrzaja aromatiénog ulja, ono se pored kore plodova nalazi i u ligéu biljaka iz kojeg se takoder moz vaditi i korisno supotrebiti, Kako plodovi agru- ma obiluju sokom, to se u nekim zemljama pa i kod nas rado prave osvjeZujuéa piéa, koja su poznata po svojoj okrepliujucoj moti. Isto tako 46 Bruno Sisié ovi plodovi su prikladni za pravljenje odliénih dzemova. Obazrevsi se ukratko na upotrebu plodova treba posebno ista¢i njihovu hranjivost, jer pored energetske vrijednosti, medu voéem zauzimaju Prvo mjesto u pogledu sadrZaja vitamina, uglav- nom vitamina C. Zato su oni vrlo vazan pre- hrambeni artikal, a naroéito za djecu i trudn Radi svoje cuvene hranjivosti i prijatnog ukusa plodovi agruma su trazeni po cijelom svijetu. U nekim zemliama, medu kojima ima i onih, koje nijesu proizvadaéi agruma, potrosnja_plodova iznosi_ po nekoliko kg. po stanovniku kao na pr. Zap. Njematka 4 kg po stanovniku, Svicarska 11 kg i jo3 neke zemlje, dok je potrosnja kod nas prema podacima iz 1950, g. iznosila tek 4 dkg po stanovniku, Sto je nedovolino. A sada éemo pogledati, koji su_najglavniji uslovi, koje postavl'a kultura ovog bilja, Domovina agruma je Juzna Kina i Malajski poluotok, Kako, dakle potjeéu iz vruéih krajeva s mnogo oborina, to mogu uspjevali ondje, gdie imaju na raspolaganju uz dovoljau vlagu mnogo topline bez znatnijih kolebanja i gdie tempera- tura samo rijetko kada padne par stepeni ispod 0 st. Celz. Iz ovoga je vidljivo, da su agrumi trop- sko i suptropsko bilje, pa je njhovo uzgajanje ograniéeno uglavnom na ove predjele. Usporedimo lis ovim moguénosti, koie pruza podneblje iuanog Jadranskog primorja, dolazimo do zekljutka, da je u ovom dijelu nase zemlje uzgoj agruma mogué, a to nam najbolie potvrdu- ju podaci o temperaturi i oborinama. Tako na pr. prosjeéna godisnja temperatura za Dubrovnik iz- nosi 17 stepeni Celz., dok prosjeéna mjesetna temperatura za_naihladniji mjesec iznosi 9 ste- peni Celz., a priblizno tome su podaci i za osta- I mjesta na ovom dijelu Primorja. Sto se oborina e njih uglavnom ima dovoljno osim u najvru- éim Ijetnim mjesecima. Veéu prepreku kulturi agruma na ovom podruégju pretstavijaju. vjetrovi, koji duvaiu u neka doba godine, Prema tome kod uzgoja agruma kod nas moramo voditi raéuna © polozaju zemljista na kojem ih mislimo gajitiu odnosu na zastiéenost od hladnih i jakih vje- trova, birajuéi kod toga na zimu otporne vrste i sorte. Neki od ovih osnovnih uvjeta su poznati dobrom dijelu nasih Ijudi s obzirom da kultura naranaéa, limuna i mandarina u ovim krajevima nije sasvim nova. Ali trebamo naglasiti, da je u isto vrijeme vrlo ograni¢ena, jer jo8 uvijek nije- su iskoristene ni izdaleka sve moguénosti uzgoja ovog voéa, 0 gospodarskoj vrijednosti_ odnosno tentabilnosti kojega uopée ne treba dvojiti, Dosadasnja proizvodnja agruma je s obzirom na opseg kulture i prinos po stablu kod nas vrlo niska, a kako je potraznja za njihovim plodovima mnogo veéa od domaée proizvodnje, te plodove avozimo, Tako smo na pr. u 1950. g. proizveli oko 1,000 q plodova, a uvezli smo 3.300 q iz dru- gih zemalja. Tako domaéa proizvodnja agruma neée ni u buduénosti biti u stanju da u potpuno- sti podmiruje nage potrebe, buduci da potrosnia njihovih plodova kod nas stalno raste, a proiz- vodne moguénosti su klimatski ograniéene, ipak bi. se sadnjom agruma te poveéanjem broja rod- nih stabala kao i podizanjem prindsa po stablu kod postojecih nasada uvoz plodova znatno sma- njio. Radi toga gajenje stabala agruma u_ovim predjelima treba forsirati, Uzgred napominjemo da su u tu svrhu osnovani rasadnici za proizvod- nju sadnica ovog juznog voéa. Kada veé govorimo o agrumima, 0 pogodno- stima, koje pruzaju govjeku, onda moramo. ne- izostavno spomenuti i njihovu vrijednost za ukra- Savanje vrtova pa éak i kuénih prostorija uzgo- ‘m patuljastih formi u sudovima. Ukrasna vri- jednost lijepo uzgojenih stabala agruma sasto} se u tome, Sto imaju trajno zelenu, lijepo razvije- nu, gustu krosnju, koja se kod vecine vrsta i so- rata-ukrasi Zutim, naranéastim ili crvenkastim plodovima bag u ono doba godine, kada u vrtu nestaje cvijeéa i kada prirodi nedostaje Zivot i raznolikost boja, Dakle, na osnovu svega ovoga sto smo do sa- da o agrumima kazali, kod osnivanja vrta vodi- mo raéuna, o sadnji agruma, jer éemo uzgojem ovog bilja imati dvojaku korist vezujuéi na taj nagin korisno s ugodnim,