Scribd Logo
Upload

Welcome to Scribd!

  • R.barthes Od Dijela Do Teksta

    Uploaded by

    Nolina1990
    31 views6 pages
    R.barthes Od Dijela Do Teksta

    Copyright

    © © All Rights Reserved

    Available Formats

    PDF or read online from Scribd

    Did you find this document useful?

    Is this content inappropriate?

    Report this Document
    R.barthes Od Dijela Do Teksta

    Copyright:

    © All Rights Reserved
    Download as PDF or read online from Scribd
    Flag for inappropriate content
    31 views6 pages

    R.barthes Od Dijela Do Teksta

    Uploaded by

    Nolina1990
    R.barthes Od Dijela Do Teksta

    Copyright:

    © All Rights Reserved
    Download as PDF or read online from Scribd
    Flag for inappropriate content
    of 6
    Barthesov posnati'i Gesto antologizirani esej »Od djela do tekstae tajavljuje njegovo kasnije razdoblje koje je postalo posnato kao vaino rogiavije u razvoju od strukturalizma prema poststrukturalizmu, Barthes ve tu zalae za ideju o tekstw kao neogranigenoj proizvodnji znaéenja ili, tao to on kate, reksploziji znatenja« S time je povezan i pojam inter ‘ekstuainosti prema kojemu se svaki tekst sastoji od izraza, fraza i idioma grolih tekstova ‘te je zbog toga ideja o igvornosti tek iluzija. Na slitne “doje naidi demo iu ameriékoj varijanti posistrukturalizma, napose w-eseju 1, Hillis Millera sKritiéar kao domatin.« * Roland Barthes OD DJELA DO TEKSTA Cinjenica je da se posljednjih nekoliko godina dogodila odredena pro- mjena u raSem shvaéanju jezike, a na temelju toga i u na’em shvacanju njizevnog djela koje duguje barem svoju vanjsku egzistenciju tom istom jeziku. Promjena je otito povezana s telucim razvojem (izmedu ostalih Aisciplina) lingvistiké, antropologijg, marksizme,i psihoanalize, (raz _»pove- zane upotrijebljen je ovdje namjerno na neutralan’ natin: govjek se odlutuje 2 odluci, bez obzira bila ona vigestruka i dijélektitka). Ono Sto je novo i Sto ajeluje na ideju djela ne dolazi nuino iz unutarnjeg novog oblika.svake od tih disciplina, nego prije iz njihova suteljavanja u odnosu prema jednom predmetu koji po tradiciji nije podridje ni jedie od tih disciplina. Kao aa zaista .interdisciplinarnosty za koju danas smatramo da je od najvece vainosti u proutavanju, ne mioze biti ostvarena jednostavnim suocavanjem iscipli mi jeri 181 ese u kojoj ideja djela izgleda uhvaéenom, ne smijemo precijeniti: ona se nalaz, vise u prirodi epistemoloskog pomjeranja nego 4 Stvarnom prijelomy, Pri jelom se, Kao Sto se to desto isti¢e, dogodio w protien stoljed Ono Sto nam Povijest, na’a- Povijest, Ponavijanjé, ‘opovrgavarije. Uprave. ki relativnost okvira bude ukljuéena uw udruzena .djelatnost marksizma, frojdizma i ‘Lnitemnosti, zelativizaciju odnosa izmed pisca’ i Hare). Nesuprot tradicionalnom ‘pojmu- djeie? A shvaéeno na, tako redi, njutnovski npg metom, koji bi se postigao pomakom Je predmet Tekst. Znam da je ta tijet Yam)’ pa je mnogi sumnjiavo gledaj Blane stavove 0 Tekstu koji upravo, , Rijeé astave valja tu shvatiti vise u pramatife’, nego u logitkom smisi \ SHledédi (stavovi): nisu dokezivanja nego iskact »sugestijes, pristupi_ koji sviesno ostaju- metaforiéni. Ta su Hi stavovis int oe odnose na Todays, zmakove, pluralaost, porijeldo, Kitanje i zadoyoljstve. Ao Tekst ne smijemo misliti kao o nekom prerimeft Koji se moje ratunski odrediti. Bilo bi jalovo pokudatt Gnjeniéno odvojit, tekstova. Iznad svega valja izbjegavati nazivanje djela Masitnim, a teksta todu, & danas prihvatljivi, a drugi da to nisu, prema njihovu kronolo’kom redu: # B nckom veoma starom djelu mote se nalaziti stekste, dok mnoga djela aw, djelo feng Mnitewnosti nisu ni na koji natin tekstert Razlika je u ovome: ne reproducira termin za terminom) na Lacanovu razliku izmedu »stvar- Rostis 1 sstvarnogy, jedno se pokazuje, 2 Arugo demonstrirg;, isto tako, djelo Rotemo vidjeti u knjizarama, u katalozina o ispitnim programima, 4 tekst de proces demonstriranja, on govori po nekin* Pravilima (ili protiy nekih see @ — Pravila); dclo ‘se mole drdati u rukante, te Je sadrzan ws jeziku, on egzi- | Stra samo u pokretu govora (ili jo8 her Je to je Tekst zato to ma za sche da je tekst); Tekst nije rastavijanje djela, to je djclo koje je imaginarni Top, Tekstai ili, jo8, Tekst: se’ dozivljava same 2 djelatnosti’ proievodnje. tz 128, Siijedt da Tekst ne mote: zastati (apr ng Polici knjitnice);" konstitu. Guahpokret teksta fe'u tome da prolaci kos (on'napose moze pro¢i kroz “Ajelo;"keroz tiekoliko ‘djela). f Na isti natin, Tekst se fh eae avila, na (dobroj) Knjitevnosti; on ne moze biti zadrian’y upravo zbog toga), njegova je subverzivna’ mot u Pogledu.starih Kasifikactja, Kako motets Hasificirati pisca kao Sto je George Batali Romanopisac, pjesnik, esejist, ckonomist, filozof, mistik? Odgover je iolice tetak da knjiZevni priruénict velavnom najvige vole zaboraviti Bataillea koji je zapi yorse Represtano jedan jedinstven! tekst Ane Tekst. predstavija probleme UT AIT BE Rea, ey en 1 pe ERT RG) ee Pe Tm a a Sto on wvijek pretpostavija neko iskustvo 0 granici (da preuzmemo jedan inraz od Philippea Sollersa). Vet je Thibaudet govorio — ali u vrlo vemnigenom smislu te rijeéi — 0 granienim djelima (rao, Sto je Chateat Cera ie de Rancé, koji do nas ne dopire kao otekst«);Tekst je ono 810 Pious wranica pravila 0 Sskazivanju (racionalnost, éitljivest itd). Nije to ict shay setoritki pojam do kojeg smo doéli zbog nekog »herojskogs, ntinks. create dell staviti totno iza granice dokse* (on nije javno.mnijenje — koje je Konstitutivno za nasa demokratska dru’tva éemu snano pomaiu koje MY, mmasovnih Komunikacija — definiran viestitim granieama, energt- fren ojom iskljutuje vlastitu cenguru?). Uzev8i to: rijet doslomo, nioglt pismo feti dd je Tekst uvijek paradoksalap. 3 Tekstu mofemo pristupiti, dozivjeti ga, w odnosu prema maku. Djelo je zatvoreno na ozatenom Fostoje dva nafina omativanja, koja mo- QUES pripisati tom ozatenom: bilo da twrdimo da je otito i tada je djelo credmet dosioyne manosti, filologije, ili, drugo, smatramo da je tajno, Pisjnje, nesto sto treba otkiti, i djelo onda pripada u olvir hermeneutike, \ Stdgrétacije (narksistiéke, psthoanalitiéke, tematske itd); wkratlco, samo wo *Doput jevika, -oi-jerseraRnrirer ‘opéi mak, te je normalno da predstavlja institucionalnu acije Znake, Naguprot tome, Tekst priiijenjaje beskongéau -ge-odgatla: -njegova. podruéje je podrutje-omatitelja, ti kao »prva fazu znatenjad; njegovo~materi- jalno’ predvorje, Hégo potpuno suprotno od toga, kao njegovu -odgodenu Fjelatwost. Sitoo tome, beskonaénost omatitelja ne odnosi se na nel fdeju nelzrecivog, omatenog Koji se ne moze imenovati, nego se odnosi na ‘igra;ina proizvodnju vjeénog,. oznatitelja (po worn na vjetni kalendar) ha podrutjy teksta (jof bolje, kojeg. je tekst podrutje) koja je ostvarena he putem orgenskog procesa sazrijevanja ii hermeneutskog toka sve dubljeg fspitivanja, nego vise prema serijskom pokretu prekida veze, prelamanie, yarijacija, Logika koja uprevija Tekstom nije sveobuhvatna (definicijsie, ono ito. djelo zaéi) nego metoniniiskay djelatnost asocijacija, kontiguiteta, prelamanja koja se poduidaraju s gslabodenjem simboliéne.energij¢”(éovjck Bi umro kada bi mu to nedostajalo); djelo — u najboljem sluéaju — umje- reno je simboliéno (njegov simbolizam se iscrpljuje, zaustavlja): Pelt je, tadikalno simboliéai: djelo shvadeno, zapateno i prihvadeno u svojoj inte {,grainoj ‘simboliénoj prirodi je tekst, Na taj je ndéiit ‘Tekst, vra¢en. jezik: ava’ centra; Bex zatvaranja (da bude Jasno, kao odgovor prezirnoj sumnji o »pomodnosti« koja sc katkada upuéuje na raéun strukturalizma; epistemolo&ki_ privilegij, koji se sada pridaje jeziku ima svojé~porijeklo ‘upravo u otkriéu da u jezilan=postoji paradoksalan pojam’strukture: sustav koji nema ni zatvorenosti sitsredista). 4, Tekst je pluralan. To ne znaéi samo da on ima vise znacenje, nego da postize samo mno8tvo gnatenja: mmozina koja'se, ne mole reducirati (a ne samo koja se moze prihvatiti), Tekst nije koegzistencijg:-znatenjaxnego prolaz, prijelaz; tako ga ne zadovoljava samo_interpreta Jovako-je i Hrokogrudna, nego eksplozija znaéenja; disgminagijes Plural Teksta ne ovisi zapravo o viseznaénosti sadréaja nego o onome Sto mo%emo nazvati stereo- grafski plural njegova pletiva oznaéitelja (etimologki tekst. je’ tkivo,;satkana grad), Citatelja Teksta mozemo usporedit! s dokonim pojedincem (koji je * Doksa, javno mnijenje, skup vjerovanja, predrasuda i péluistina. 183 mr u smasuprot djélu, tekst-bi-mogao za syoj moto uzeti rijedi uposlio u sebi. sve imaginarno): taj provizorno to je ono Sto se desilo autora ovih redaka te j Testu — na strani jedne doline, dok je svjedodi o nekom dsjecaju nepoznatosti, Je mnogostniko, nesvodivo, dolazedi iz ig Supstancija |i perspektiva: svjetla, boje, raslinje’ weeh Fksploaije ‘buke, rijetkih krikova ptica, glasova djece Jats, esta, odjeée stanovnika bli ili daleko. Sve te tek napola raspoznati: one dolaze iz kodova Now Kombinacija jedinstvena, zasnivajudi getaju na 1 u realici. “Tako i Tekst: on to moze ‘biti Rema sgramatikee teksta), ‘a ipak isprepleten wu ch Friama, odjecima, jezicima ‘culture (koji, jecik iM Suvremenim, Koji “/tekst/ presijecaju skroonsshor u_golemoj ste Teofonifi, Intertekstualno u svakom tekstu je sadréane, buduéi da je ono Porjekteemietstovije nekog drugog teksta, te se ne smije potsiutt s nekim Porijeklom teksta: pokufati nati sizvorec, rutjecajex nekog djela znati upa- sti uddopku.mite-porijelda; citati koji ine neki tekst anonimni su, njima Be mozemo uéi u trag, a ipak su ved difani: to su citatl bee navodnika. Djelo pema niSta uznemirujuéeg za bilo kakvu monistithe filozofiju (mamo da ima suprotnih primjera za te vrsti); 2a takes filozofiju, plural je Zlo, Zato, ‘Covjeka “Opsjedmuta demonima”(Marke'5: 9}: sMejeime je-Lepija; jer ws smo mnogi.é Mnozina Gemonskog tkiva po kojemu se tekst suprotsinvlje djelu mote dovesti do esidvnih ‘promjena u itanju a osobito na podrudiiae gdje ‘Se ini da je mo pelogizam Zakon;.odredeni tekstovi Svetog piens Koje;su_ tradicionalno izbavijali teoloski monisti (povijesnim ili anagogitkim): moida de biti po. Gatlivi prelamanju zmaéenje (tj. naposljetion materijaligti¢kom éitanju), a interpretacija djela, dosada odlutno,monisticks te’ au time Sto se pluralizira (ako to dopuste marksistidke vane £3) Dicloriecuhwadeno-e-pi ces Porijekla, Ono Sto se tra%i: odredenost Gicla svijetom (rasom, a onda Povijesén), slijedom djela medu sobom, te fonformmosti djela autoru. Autora: sé smatre cee viasnikom djela: knji MOTO eee toe uel da je potrebno postovanje prone rukopisy i Foc ovim deklariranim namjerama, dok drustve Mice potvrduje legal- nost autora pre; pyright«. je zapravo novos datuma; bir loba francuskerrevolucija). Sto ‘sevtite" Tex: pisa,Oca.Tu opet metafora Tekst od. ajar od aya igi trinity odn “ha sliku organizma Koji raste Vitalnim Sirenj i Jet koja je mnatajna, dvosmisiena, u isti é2s biolofka i retoriéna); ra" Féksta:jemreza ako"se Tekst iri, 10 je Tezultat kombi ©, Povrh toga, koja je bliska da. naSnjim bioloski ima 2 i¢a). Zbog toga ne treba odavati Teksti nike OR mode biti prelomljen (ono ko je upravo sre ‘akom slutaju autoritativna teksta eee * Oued, afritka rijeka, kaikada tek presuSeno korito.” 184 fstaje laini problem: Ja Koji pise: tekst. nije sa Svetim pismom i Aristotelom); mozemo ga ditati bez garancije oc, uspo- Stavom meduteksta koji paradoksalno ukida svako naslijede. Ne radi se o. tome da se autor ne moze »vratiti« u Tekst, u svoj tekst, no tada.on to tini kao »gost.« Ako je romanopisac, onda je upisan_u romanu kao jedan od nje- govih karaklera, poput iworka wu S8g0) Hé ViSe"privilegitan, otinski, istinski, hjegov je Ups Hidicki. On ‘postajé, take redi; papirnatf autor? myjegov "Zivot je Porijeklo njegovin prita, nego je to prita koja doptinosi njegova djelu: postoji obrnuti smjer od djela prema Zivotu {a ne viSe suprotno); Proustovo, Genetovo, djelo dopusta da se njihovi zivoti gitaju poput

    You might also like