PRAKTIČNE UPUTE ZA PISANJE SEMINARSKOG RADA

SOCIOLOGIJA

SEMINARSKI RAD

Samostalan školski rad u kojem se obrađuje izabrana ili zadana tema i

gdje studenti demonstriraju sposobnost primjene teorije, metode i analitičkog
čitanja teksta.

Cilj seminarskog rada je predstaviti, obrazložiti, elaborirati i opisati spoznaje,

činjenice i shvatanja o fenomenima i problemima određene izabranom ili
zadanom temom.

Npr: savremena porodica – fenomen; savremena bh. porodica u migraciji –

problem.

£ Tehnički izgled teksta

o Tehnički oblikujte tekst slijedeći standard obostranog poravnanja

(justify), Times New Roman font 12, prored 1,5. Margine podesiti na
“normal”

o Nakon svakog znaka interpunkcije (, : ; . ? ! „“ ( ) ) ostaviti jedno prazno

mjesto nakon čega se tekst nastavlja. Pasusi/paragrafi odvajaju se jednim
praznim redom. Obratiti pažnju na slovne i znakovne greške.

o Preporučuju se da svaki podnaslov ide na zasebnu stranicu.

o Obim rada: min. 5 stranica rada ukupno, bez naslovnice i literature.

Doc. dr. OSMIĆ

Amer – amer.osmic@fpn.unsa.ba - Skenderija 72 – 71 000 Sarajevo – Tel: 033/203-562 (lok. 146)


£ Struktura rada

Strukturu seminarskog rada sačinjavaju: naslovnica, sažetak, sadržaj, uvod i

pojmovi, razrada, zaključak i literatura.

a) Naslovnica, sadržaj, sažetak i ključni pojmovi

Poslije naslovnice slijedi sadržaj sa numeracijom naslova i podnaslova

(obavezno je digitalno kreiranje sadržaja korištenjem Table of Contents opcije).
Uvodu prethodi sažetak rada, gdje se na najviše pola stranice sažimaju ključni
dijelovi teksta. Ispod sažetka navodimo ključne pojmove (abecednim redom).

b) Uvod i definicija pojmova

Uvod treba da sadrži: a) intencije rada (zadatke - pitanja) i b) kratko

predstavljanje sadržaja rada. Ovi elementi odgovaraju na pitanje o ciljevima
rada.

Primjeri:

„Seminarski rad piše se u svrhu ispunjenja nastavne obaveze na predmetu

Sociologija..., kao i da bi se produbilo znanje o temi...“

„Ključna namjera rada je analiza sociološkog shvatanja fenomena rodnih

razlika...“

„U ovom radu predstavljaju se osnovna shvatanja o društvenom fenomenu

počinilaca i žrtava krivičnih djela...“

Napomena: osnovne pojmove ne navodimo u uvodu niti na istom mjestu

razrađujemo temu.

Definicije osnovnih pojmova: pored svake definicije u osnovnim pojmovima

dodajemo referencu na izvor slijedeći pravila citiranja i navođenja literature,
uključujući broj stranice ukoliko smo koristili enciklopedije, rječnike ili
leksikone te datum posljednjeg pristupa ukoliko je riječ o internet izvoru. Ovo
važi i za sve ostale reference.1

Npr: „Znanje (grč. episteme, engl. knowledge, njem. das Wisen) – konstrukcija
dostignuća i različitih saznajnih nastojanja (filozofskih, znanstvenih,
religioznih)... Znanje je logički i koherentno povezano u sistem stavova o svijetu“
(Lavić, 2014: 751).

Korištenje Wikipedia-e nije dozvoljeno!

1
Informacije dostupne u linku na kraju ovog uputstva.

Doc. dr. OSMIĆ

Amer – amer.osmic@fpn.unsa.ba - Skenderija 72 – 71 000 Sarajevo – Tel: 033/203-562 (lok. 146)


U radu je potrebno navesti najmanje jedan a najviše tri pojma. Nije preporučljivo
da uvod i definicije pojmova zauzimaju više od 1,5 stranice.

c) Razrada teme

Za teme koje predstavljaju autore:

o Predstaviti kratku biografiju i najznačnija djela.

o Objasniti razloge zbog kojih je autor važan, odnosno koji je to ključni
doprinos autora sociološkoj misli.
o Objasniti ključne ideje autora, određene temom (npr. Weber društvo
razumijeva kao... Jer je njegov pristup... Zbog toga on određuje društvenu
pojavu kao... Za Maxa Webera, savremeno društvo predstavlja...).

Za teme koje se bave društvenim fenomenima:

o Predstaviti ključna obilježja fenomena, uključujući njegove elemente.

o Predstaviti teorijska mišljenja autora o fenomenu.
o Objasniti zbog čega je to važan društveni fenomen i kakvu ima društvenu
ulogu.
o Npr., za temu „Društvo i moral“ predstaviti fenomen morala i njegove
elemente (moralni sud i moralna sankcija), mišljenja autorá (Bentham i
Fichte) te značaj (dio kulture, izraz društvene svijesti, oblik društvene
kontrole...).

Za teme koje se bave društvenim problemima:

o Opisati problem.
o Predstaviti teorijski okvir razumijevanja problema.
o Objasniti zbog čega je to važan problem i navesti eventualna rješenja
ukoliko se navode u literaturi.
o Npr., za problem „Društvo bez zločina“ opisati problem zločina, predstaviti
teorijski okvir razumijevanja (marksistička teorija, teorija društvene
kontrole) te objasniti zbog čega je to važan problem (devijantno ponašanje
dovodi do sloma društvenog poretka).

d) Zaključak

U pravilu, zaključak obično sadrži:

a. kratki rezime rada, s naglaskom na ključna opažanja (npr. "temeljem uvida u

literaturu na ovu temu došlo se do spoznaje..."),
b. kritički osvrt na temu (koja su to ili problematična ili nedogovorena pitanja u
vezi nekog društvenog fenomena ili teorijskih stavova autora),

Doc. dr. OSMIĆ

Amer – amer.osmic@fpn.unsa.ba - Skenderija 72 – 71 000 Sarajevo – Tel: 033/203-562 (lok. 146)


c. prijedlog rješenja za određeni društveni problem (kako onih koji se navode u

literaturi tako i naš (odnosno vaš) prijedlog, npr. „problem ekonomske
emigracije iz BiH teško je riješiti ukoliko mladim ljudima, poput mene,
nedostaje perspektiva budućnosti u ovoj zemlji“),
d. naša lična zapažanja (šta smo naučili i zbog čega nam je to znanje važno).

e) Korištena literatura

Redoslijed navođenja izvora, nalaže da izvore navodimo prema abecednom

slijedu – počevši od prezimena autora ili naziva dokumenta.

U literaturi navodimo samo neposredno korištenu literaturu, to jest, samo onu

literaturu na koju smo se neposredno referirali u samom radu.

Izvori koje nismo koristili u samom radu ne smiju biti navedeni u popisu
korištene literature.

CITIRANJE I NAVOĐENJE IZVORA

Pravila citiranja i navođenja izvora u radu i literaturi dostupna su na ovom linku:

http://www.efsa.unsa.ba/ef/docs/Prirucnici/prirucnik_ekonomski_web.pdf.

Fusnote se mogu koristiti isključivo za dodatna pojašnjenja ili komentare teksta,

a nikako za navođenje referenci.

Doc. dr. OSMIĆ

Amer – amer.osmic@fpn.unsa.ba - Skenderija 72 – 71 000 Sarajevo – Tel: 033/203-562 (lok. 146)