Termička svojstva tvari

Toplina kao oblik izmjene energije sa okolinom

• toplinski kapacitet tvari

• toplina taljenja
• toplina isparavanja
• toplina sagorijevanja…

Dajana Jelčić Dubček

Jouleovi toplinski strojevi (1845): umjesto na izvoru topline, vodu možemo zagrijati i radom vanjskih sila

Toplina je oblik energije!!!

Da bi zagrijali 1 l vode za 1°C moramo joj dovesti toplinu

ili
uložiti mehanički rad od 1 kcal = 4190 J
(mehanički ekvivalent topline)
 𝑱 𝒌𝒄𝒂𝒍 𝑐𝑎𝑙
𝐶𝑣𝑜𝑑𝑒 ≈ 4190 =1 =1
𝑘𝑔 ⋅ 𝐾 𝑘𝑔 ⋅ 𝐾 𝑔⋅𝐾

C = specifični toplinski kapacitet vode

C = količina energije (topline) koju treba dovesti da bi se 1 kg vode

zagrijao za 1 °C ili za 1 K

Gdje odlazi energija koju dovodimo vodi u čajniku???

 Mikroskopska slika tvari

http://en.wikipedia.org/wiki/File:Thermally_Agitated_Molecule.gif

Tvari se sastoje od mikroskopskih čestica (atoma, molekula). Zbog vrlo velikog broja čestica
(∼ 1023 ), ne možemo individualno pratiti dinamiku svake pojedine čestice.

Makroskopske veličine su odraz statistički usrednjenog efekta

mikroskopskih čestica (atoma, molekula) od kojih se sastoje.

Toplinu (energiju) dovedenu nekom tijelu, sustav može se pohraniti u obliku svoje
unutarnje energije – energije mikroskopskih čestica.
 Na apsolutnoj nuli sve bi čestice mirovale (bile „zamrznute”).

Na višim temperaturama čestice su u neprekidnom nasumičnom kretanju u svim smjerovima.

Što je viša temperatura plina, kretanje je intenzivnije.

𝐸𝑘 ∼ 𝑇

Prosječna kinetička energija čestica proporcionalna je

termodinamičkoj temperaturi T.
(Kelvinova skala)

𝑇 𝐾 = 𝑡 [ 0𝐶] + 273.15 apsolutna (termodinamička) temperatura

𝑇 = 0 𝐚𝐩𝐬𝐨𝐥𝐮𝐭𝐧𝐚 𝐧𝐮𝐥𝐚 − najniža moguća temperatura na kojoj bi sve mirovalo

(ali se u realnosti nikada ne može postići)
 𝑱 𝒌𝒄𝒂𝒍 𝑐𝑎𝑙
𝐶𝑣𝑜𝑑𝑒 ≈ 4190 =1 =1
𝑘𝑔 ⋅ 𝐾 𝑘𝑔 ⋅ 𝐾 𝑔⋅𝐾

C = specifični toplinski kapacitet vode

C = količina energije (topline) koju treba dovesti da bi se 1 kg vode

zagrijao za 1 °C ili za 1 K

Koliko topline treba dovesti da bi se zagrijala voda u čajniku?

O čemu sve to ovisi?

 𝑄 = 𝑚 𝐶 Δ𝑇

∆𝑇 = 𝑇2 − 𝑇1 = 𝑡2 − 𝑡1

C = specifični toplinski kapacitet

količina topline koju treba dovesti da
se 1 kg neke tvari zagrije za 1 K

𝐽 𝑘𝑐𝑎𝑙 𝑐𝑎𝑙
𝐶𝑣𝑜𝑑𝑒 ≈ 4190 =1 =1
𝑘𝑔 ⋅ 𝐾 𝑘𝑔 ⋅ 𝐾 𝑔⋅𝐾
Koliko topline treba dovesti da bi se 10 l vode zagrijalo od sobne temperature 20°C do vrenja?

𝑡1 = 20℃ 𝑡2 = 100℃ 𝐽
𝐶𝑣𝑜𝑑𝑒 ≈ 4190 = specifični toplinski
𝑇2 = 373 𝐾 𝑘𝑔 ⋅ 𝐾 kapacitet vode
𝑇1 = 293 𝐾

∆𝑇 = 𝑇2 − 𝑇1 = 𝑡2 − 𝑡1 𝑄 = 𝑚 𝐶 Δ𝑇

𝐽
Δ𝑇 = 80 K 𝑄 = 10 𝑘𝑔 ⋅ 4190 ⋅ 80 𝐾
𝑘𝑔 𝐾

𝑄 = 3 352 000 𝐽 = 3.352 𝑀𝐽

𝑚=𝜌𝑉
𝑘𝑔 3
𝑚 = 1000 ⋅ 0.01 𝑚 = 10 𝑘𝑔
𝑚3
a) Kolika količina topline je potrebna da se 5 g aluminija početne temperature 27˚C zagrije do 60˚C?
b) Koju količinu topline će isto tijelo predati okolini ako se ponovno ohladi na 27˚C?

Specifični toplinski kapacitet aluminija iznosi 900 J/(kgK).

𝑄 = 𝑚 𝐶 Δ𝑇
a) Kolika količina topline je potrebna da se 5 g aluminija početne temperature 27˚C zagrije do 60˚C?
b) Koju količinu topline će isto tijelo predati okolini ako se ponovno ohladi na 27˚C?

Specifični toplinski kapacitet aluminija iznosi 900 J/(kgK).

∆𝑇 = 𝑇2 − 𝑇1 = 𝑡2 − 𝑡1 = 33 𝐾
𝑄 = 𝑚 𝐶 Δ𝑇
𝐽
𝑄 = 0.005 𝑘𝑔 ⋅ 900 ⋅ 33 𝐾
𝑘𝑔𝐾

𝑄 = 148.5 𝐽

Toplina je izmjena energije tijela sa okolinom.

Tijelo pri zagrijavanju od okoline prima toplinu. Pri hlađenju tijelo okolini
predaje istu količinu topline koju je primilo pri zagrijavanju
(zakon očuvanja energije).
Bakrena pločica ima dimenzije 7 cm x 5 cm x 1 mm.

a) Odredite volumen i masu bakrene pločice!

b) Kolika je količina topline potrebna da se bakrena pločica zagrije od 20ºC do 150ºC?

Gustoća bakra iznosi 8900 kg/m3, a njegov specifični toplinski kapacitet 380 J/(kgK).
Bakrena pločica ima dimenzije 7 cm x 5 cm x 1 mm.

a) Odredite volumen i masu bakrene pločice!

b) Kolika je količina topline potrebna da se bakrena pločica zagrije od 20°C do 150°C?
Gustoća bakra iznosi 8900 kg/m3, a njegov specifični toplinski kapacitet 380 J/(kgK).

𝑉 = 𝑎 ⋅ 𝑏 ⋅ 𝑐 = 7 𝑐𝑚 ⋅ 5 𝑐𝑚 ⋅ 0.1 𝑐𝑚 𝑄 = 𝑚 𝐶 Δ𝑇

𝑉 = 3.5 𝑐𝑚3 = 3.5 ⋅ 10 −6 𝑚3

Δ𝑇 = 𝑇2 − 𝑇1 = 130 𝐾

𝑚 =𝜌⋅𝑉
𝑄 = 1538.8 𝐽
𝑘𝑔
𝑚 = 8900 3 ⋅ 3.5 ⋅ 10−6 𝑚3
𝑚
𝑚 = 0.031 𝑘𝑔 = 31 𝑔
 Koliko je topline potrebno da se 3 kg leda temperature -5ºC rastali (rastopi) i dobije voda
temperature 20ºC?

Promjena agregatnog stanja!

 Koliko je topline potrebno da se 3 kg leda temperature -5ºC rastali (rastopi) i dobije voda
temperature 20ºC?

Promjena agregatnog stanja!

Δ𝑇3
Promjena agregatnog stanja je
približno izoterman proces.

Energija dovedena sustavu Δ𝑇2

putem topline ne troši se na
povećanje temperature,
već uglavnom na kidanje
međumolekularnih veza (na Δ𝑇1
promjenu potencijalnog
doprinosa unutarnjoj energiji)
Koliko je topline potrebno da se 3 kg leda temperature -5ºC rastali i dobije voda
temperature 20ºC?

𝑄 = 𝑚𝐶𝑙𝑒𝑑𝑎 Δ𝑇1 + 𝑚λ𝑡 + 𝑚𝐶𝑣𝑜𝑑𝑒 Δ𝑇2

grijanje leda do taljenje leda grijanje vode od

temperature temperature taljenja
𝜆t = latentna
taljenja (ledišta) (ledišta) do željene
toplina taljenja
temperature
𝐽 𝐽 𝐽
𝐶𝑙𝑒𝑑𝑎 = 2100 𝜆𝑡 = 333 000 𝐶𝑣𝑜𝑑𝑒 = 4190
𝑘𝑔𝐾 𝑘𝑔 𝑘𝑔𝐾
Koliko je topline potrebno da se 3 kg leda temperature -5ºC rastali i dobije voda
temperature 20ºC?

𝑄 = 𝑚𝐶𝑙𝑒𝑑𝑎 Δ𝑇1 + 𝑚λ𝑡 + 𝑚𝐶𝑣𝑜𝑑𝑒 Δ𝑇2

𝐽 𝐽 𝐽
𝐶𝑙𝑒𝑑𝑎 = 2100 λ𝑡 = 333 000 𝐶𝑣𝑜𝑑𝑒 = 4190
𝑘𝑔𝐾 𝑘𝑔 𝑘𝑔𝐾

∆𝑇1 = 5 𝐾 𝑄𝑡 = 𝑚 𝜆𝑡 ∆𝑇2 = 20 𝐾

𝑄1 = 𝑚𝐶𝑙𝑒𝑑𝑎 Δ𝑇1 𝑄𝑡 = 999 000 𝐽 𝑄2 = 251 400 𝐽

𝑄1 = 31 500 𝐽

, 𝑄 = 𝑄1 + 𝑄𝑡 + 𝑄2 = 1 281 900 𝐽 ≈ 1.28 𝑀𝐽

Analogno…
Koliko je topline potrebno dovesti da se 1 𝑙 vode početne temperature
0˚ C dovede do vrenja i potpuno ispari?

mjerne
jedinice!!!
𝜆𝑖 = latentna toplina isparavanja
J MJ
(za vodu) 𝜆i = 2 260 000 kg ≈ 2.3 kg

𝐽
𝑉 =1𝑙 𝑄𝑔𝑟𝑖𝑗𝑎𝑛𝑗𝑒 𝑣𝑜𝑑𝑒 = 𝑚 𝐶 Δ𝑇 = 1 𝑘𝑔 ⋅ 4190 𝑘𝑔𝐾 ⋅100 𝐾 = 419 000 𝐽

𝜌𝑣𝑜𝑑𝑒 = 1 000 𝑘𝑔/𝑚3

𝐽
𝑄𝑖𝑠𝑝𝑎𝑟𝑎𝑣𝑎𝑛𝑗𝑒 = 𝑚 𝜆𝑖 = 1 𝑘𝑔 ⋅ 2 260 000 = 2 260 000 𝐽
𝑚 = 𝜌𝑣𝑜𝑑𝑒 𝑉 = 1 𝑘𝑔 𝑘𝑔

𝑄 = 𝑄𝑔𝑟𝑖𝑗𝑎𝑛𝑗𝑒 𝑣𝑜𝑑𝑒 + 𝑄𝑖𝑠𝑝𝑎𝑟𝑎𝑣𝑎𝑛𝑗𝑒 = 2 679 000 𝐽 ≈ 2.7 𝑀𝐽

Specifična latentna toplina taljenja i isparavanja – toplina potrebna da
rastalimo/isparimo 1 kg tvari (kidanje međumolekularnih veza)
pri promjeni agregatnog stanja

Δ𝑇3

Δ𝑇2

Δ𝑇1

𝑄 = 𝑚𝐶𝑙𝑒𝑑𝑎 Δ𝑇1 + 𝑚𝜆𝑡 + 𝑚𝐶𝑣𝑜𝑑𝑒 Δ𝑇2 + 𝜆𝑖 𝑚 + 𝑚𝐶𝑝𝑎𝑟𝑒 Δ𝑇3

𝐶𝑝𝑎𝑟𝑒 ≈ 1900 𝐽/(𝑘𝑔𝐾)

Otkuda dolazi toplina za zagrijavanje vode, isparavanje…. ???

• možemo je miješati, mućkati… (mehanička energija)

• možemo je grijati uz pomoć električnog grijača ili u bojleru (električna energija)

• možemo je grijati na plinskom ili benzinskom kuhalu (kemijska energija)

• možemo u vodu ubaciti nešto vruće ili uliti u nju vruću vodu (unutarnja energija…)

Toplina je oblik izmjene energije između sustava i okoline!

Na grijaču piše 120 V/ 1250 W. Grijač je uronjen u 2 l vode temperature 20℃.

a) Koliko električne energije grijač utroši ako je uključen 5 minuta?

b) Do koje se temperature voda zagrije za to vrijeme?

U zadatku zanemarite gubitke energije na zagrijavanje okoline, tj. pretpostavite da se sva

električna energija utroši na grijanje vode.
Na grijaču piše 120 V/ 1250 W. Grijač je uronjen u 2 l vode temperature 20℃.

a) Koliko električne energije grijač utroši ako je uključen 5 minuta?

b) Do koje se temperature voda zagrije za to vrijeme?

U zadatku zanemarite gubitke energije na zagrijavanje okoline, tj. pretpostavite da se

sva električna energija utroši na zagrijavanje vode.

𝑃 = 1 250 𝑊 𝑄 = 𝑊 = 375 000 𝐽

𝑡 = 5 𝑚𝑖𝑛 = 300 𝑠 𝑄
Δ𝑇 = = 44.7 𝐾
𝑚𝐶
𝑊 =𝑃⋅𝑡
Δ𝑡 = 44.7 ℃
𝑊 = 375 000 𝐽 𝑡𝑘𝑜𝑛 = 𝑡𝑝𝑜č + Δ𝑡 = 64.7℃
utrošena električna energija

U = 120 V … napon - grijač ne bi imao snagu da nije priključen na napon 

U električnom bojleru nalazi se 80 l vode temperature 30˚C. Snaga grijača bojlera je
3500 W. Bojler uključimo na pola sata.
a) Koliko električne energije bojler utroši za to vrijeme?
b) Do koje će se temperature voda zagrijati, ako se za grijanje vode iskoristi 80%
utrošene električne energije?
Toplinski kapacitet vode iznosi 4190 𝐽 (𝑘𝑔 𝐾)

Slaba izolacija od okoline

→ „gubitci” energije od 20%
(efikasnost bojlera 80%)
U električnom bojleru nalazi se 80 l vode temperature 30˚C. Snaga grijača bojlera je
3500 W. Bojler uključimo na pola sata.
a) Koliko električne energije utroši bojler za to vrijeme?
b) Do koje će se temperature voda zagrijati, ako se za grijanje vode iskoristi 80%
utrošene električne energije.
Toplinski kapacitet vode iznosi 4190 𝐽 (𝑘𝑔 𝐾)

𝑊 Slaba izolacija od
𝑃= okoline →
𝑡
„gubitci” od 20%?
𝑊 = P ⋅ 𝑡 = 3500 𝑊 ⋅ 1800 𝑠
𝑄 = 𝑚𝐶Δ𝑇
𝑊 = 6.3 𝑀𝐽 …. utrošena električna energija

𝑄 = 80% 𝑊 = 5.04 𝑀𝐽 …toplina predana vodi

𝑄
Δ𝑇 = = 15 𝐾
𝑚𝐶

∆𝑡 = 15˚𝐶

𝑡2 = 𝑡1 + Δt = 45°̊C
 4 l vode želimo zagrijati na petrolejskoj grijalici od 10℃ do temperature vrenja.

a) Koju količinu topline je potrebno dovesti za zagrijavanje vode? kemijska

b) Koliko je petroleja potrebno za to utrošiti? energija

Specifična toplina izgaranja petroleja iznosi 46 MJ/kg, a specifični toplinski kapacitet vode
4190 J/(kg K).

U zadatku pretpostavite da se sva energija oslobođena pri izgaranju petroleja utroši na zagrijavanje vode.

𝑚 = 𝜌 ⋅ 𝑉 = 4 𝑘𝑔

Δ𝑇 = 90℃

𝑄 = 𝑚 𝐶 Δ𝑇 = 1 508 400 𝐽

toplina (energija) potrebna

za grijanje 4 l vode
 4 l vode želimo zagrijati na petrolejskoj grijalici od 10℃ do temperature vrenja.

a) Koju količinu topline je potrebno dovesti za zagrijavanje vode? kemijska

b) Koliko je petroleja potrebno za to utrošiti? energija

Specifična toplina izgaranja petroleja iznosi 46 MJ/kg, a specifični toplinski kapacitet vode
4190 J/(kg K).

U zadatku pretpostavite da se sva energija oslobođena pri izgaranju petroleja utroši na zagrijavanje vode.

𝑚 = 𝜌 ⋅ 𝑉 = 4 𝑘𝑔

Δ𝑇 = 90℃

𝑀𝐽 𝐽
𝑄 = 𝑚 𝐶 Δ𝑇 = 1 508 400 𝐽 𝑞𝑖𝑧𝑔𝑎𝑟𝑎𝑛𝑗𝑎 = 46 = 46 000 000
𝑘𝑔 𝑘𝑔
toplina (energija) potrebna toplina dobivena
za grijanje 4 l vode izgaranjem 1 kg petroleja
4 l vode želimo zagrijati na petrolejskoj grijalici od 10ºC do temperature vrenja.

a) Koju količinu topline je potrebno dovesti za zagrijavanje vode?

b) Koliko je petroleja potrebno za to utrošiti?
c) Koju će količinu topline voda otpustiti u okolinu ako se ponovno ohladi na 10˚C?

Specifični toplinski kapacitet vode iznosi 4190 J/(kg K), a specifična toplina izgaranja petroleja
46 MJ/kg.
U zadatku zanemarite gubitke energije u okolini, tj. pretpostavite da se sva energija oslobođena pri izgaranj
petroleja utroši na zagrijavanje vode.

𝑄 = 𝑚𝑣𝑜𝑑𝑒 𝐶 Δ𝑇 = 1 508 400 𝐽 Specifična toplina izgaranja

(potrebna energija koju dobivamo

izgaranjem petroleja)

𝑞𝑖𝑧𝑔𝑎𝑟𝑎𝑛𝑗𝑎 = 46 𝑀𝐽/𝑘𝑔

𝑄
𝑚𝑝𝑒𝑡𝑟 = = 0.033 𝑘𝑔 = 33 g petroleja
𝑞𝑖𝑧𝑔𝑎𝑟𝑎𝑛𝑗𝑎
Automobil pri brzini od 120 km/h troši 8 l benzina na svakih 100 km .
a) Koliko energije utroši motor za 100 km vožnje, ako je toplina sagorijevanja benzina 48 MJ/l?
b) Na što se troši kemijska energija benzina?
c) Koliku efektivnu snagu razvija motor pri tim brzinama, ako je efikasnost motora 40%? Snagu izrazite u
KW i u KS!

1ℎ
𝑴𝑱
𝐸𝑘𝑒𝑚 = 8 𝒍 ⋅ 48 = 384 𝑀𝐽 … utrošena kemijska energija benzina
100 𝑘𝑚 𝒍 za 1 h vožnje (za 100 km)
8 𝑙 benzina
𝑊 = 40% 𝑜𝑑 𝐸𝑘𝑒𝑚 = 153.6 𝑀𝐽 … dio kemijske energije benzina iskorištene za
rad motora (toplinskog stroja)

𝑠 100 km 5
𝑡= = = h = 3 000 s
usklađivanje 𝑣 120 km/h 6
mjernih jedinica!

𝑊 153.6 𝑀𝐽
𝑃𝑒𝑓 = = = 51.2 𝑘𝑊 ≈ 70 𝐾𝑆 … efektivna (korisna)
𝑡 3000 𝑠 snaga motora

1 𝐾𝑆 ≈ 736 𝑊
1 𝑘𝑊 ≈ 1.35 𝐾𝑆
Olovno zrno metka mase 3 g zabije se u pregradu brzinom od 400 m/s. Brzina zrna neposredno
nakon prolaska kroz pregradu je 300 m/s.

a) Koliko se početne mehaničke energije zrna “izgubilo” pri prolazu kroz pregradu?
Pretpostavite da je putanja metka kroz pregradu približno horizontalna.

b) Pretpostavite da je 40% „izgubljene” energije utrošeno na zagrijavanje zrna metka. Za koliko se

povećala temperature zrna pri prolazu kroz pregradu?

Specifični toplinski kapacitet olova je 130 J/(kgK).

Olovno zrno metka mase 3 g zabije se u pregradu brzinom od 400 m/s. Brzina zrna neposredno
nakon prolaska kroz pregradu je 300 m/s.

a) Koliko se početne energije zrna “izgubilo” pri prolazu kroz pregradu? Pretpostavite da je putanja
metka kroz pregradu približno horizontalna.

b) Pretpostavite da se 40% izgubljene energije utrošeno na zagrijavanje zrna metka. Za koliko se

povećala temperature zrna pri prolazu kroz pregradu?

Specifični toplinski kapacitet olova je 130 J/(kgK).

𝑚𝑣22 𝑚𝑣12
Δ𝐸 = 𝐸1 − 𝐸2 = − = 105 𝐽
2 2
𝑄 = 40 % Δ𝐸 = 0.40 ⋅ 105 𝐽 = 42 𝐽

𝑄 42 𝐽
Δ𝑇 = = = 107.7°𝐶
𝑚𝐶 0.003 𝑘𝑔 ⋅ 130 𝐽
𝑘𝑔 𝐾
10 L vruće vode temperature 75ºC ulijemo u 20 L hladnije vode i dobro izmiješamo. Nakon što
se uspostavi termodinamička ravnoteža, temperatura vode je 30°C.
Kolika je bila temperatura hladnije vode?
Specifični toplinski kapacitet vode iznosi 4190 J/(kg K).
U zadatku zanemarite gubitke energije na zagrijavanje okoline.

Termodinamička
ravnoteža:
toplina je oblik energije
koji spontano prelazi sa
toplijeg na hladnije
tijelo sve do
izjednačavanja njihovih
temperatura!!!
 10 L vruće vode temperature 75ºC ulijemo u 20 L hladnije vode i dobro izmiješamo. Nakon što
se uspostavi termodinamička ravnoteža, temperatura vode je 30°C.
Kolika je bila temperatura hladnije vode?
Specifični toplinski kapacitet vode iznosi 4190 J/(kg K).
U zadatku zanemarite gubitke energije na zagrijavanje okoline.

𝑚1 = 𝜌𝑣𝑜𝑑𝑒 ⋅ 𝑉1 = 10 𝑘𝑔 𝑚2 = 𝜌𝑣𝑜𝑑𝑒 ⋅ 𝑉2 = 20 𝑘𝑔
nema izvora topline
𝑡1 = 75℃ 𝑡2 =?
hladnija voda grije 𝑡 = 30℃
se na račun topline
koju otpušta toplija ukupna toplina izmijenjena sa okolinom Q = 0
voda
𝑄 = 𝑚1 𝐶1 𝑡 − 𝑡1 + 𝑚2 𝐶2 𝑡 − 𝑡2 = 0

Termodinamička
ravnoteža: ili… |𝑄𝑜𝑡𝑝𝑢š𝑡𝑒𝑛𝑎 | = 𝑚1𝐶 𝑡1 − 𝑡 = 1 885 500 𝐽
toplina je oblik energije
koji spontano prelazi sa |𝑄 𝑘𝑜𝑗𝑢 𝑜𝑡𝑝𝑢š𝑡𝑎 𝑣𝑟𝑢ć𝑎 𝑣𝑜𝑑𝑎 | = |𝑄 𝑘𝑜𝑗𝑢 𝑝𝑟𝑖𝑚𝑎 ℎ𝑙𝑎𝑑𝑛𝑎 𝑣𝑜𝑑𝑎 |
toplijeg na hladnije
tijelo sve do 𝑚1 𝐶1 𝑡1 − 𝑡 = 𝑚2 𝐶2 (t − t 2)
izjednačavanja njihovih
temperatura!!!
→ 𝑡2 = 7.5℃
Komad bakra mase 0.5 kg zagrijan na temperaturu 80˚C ubacimo u 1 L vode temperature 15ºC.
a) Kolika je temperatura vode nakon uspostavljanja termodinamičke ravnoteže?
b) Koju je količinu topline voda primila od bakra?
Specifični toplinski kapacitet bakra je C(bakra) = 380 J/(kgK), a vode C(vode) = 4190 (J/kgK)
U zadatku zanemarite gubitke energije na zagrijavanje okoline.

Toplina spontano prelazi sa toplijeg na hladnije tijelo!!!

𝑄 = 𝑚1 𝐶1 𝑡 − 𝑡1 + 𝑚2 𝐶2 𝑡 − 𝑡2 = 0

𝑚2 𝐶2 t − t 2 = 𝑚1 𝐶1 𝑡1 − 𝑡

𝑚1 𝐶1 𝑡1 + 𝑚2 𝐶2 𝑡2
⇒ 𝑡=
𝑚1 𝐶1 + 𝑚2𝐶2

𝑡 = 17.82°𝐶

|𝑄𝑜𝑡𝑝𝑢š𝑡𝑒𝑛𝑎| = |𝑄𝑝𝑟𝑖𝑚𝑙𝑗𝑒𝑛𝑎 | = 𝑚1𝐶1 (𝑡1 − 𝑡) = 11 815 J … toplina izmijenjena

između bakra i vode
12.1. Bakrena pločica ima dimenzije 7 cm x 5 cm x 1 mm.
a) Odredite masu bakrene pločice!
b) Kolika je količina topline potrebna da se bakrena pločica zagrije od 20ºC do 100ºC?
Gustoća bakra iznosi 8900 kg/m3, a njegov specifični toplinski kapacitet 380 J/(kgK).

(𝑉 = 3.5 ∙ 10−6 𝑚3 , 𝑚 = 0.031 𝑘𝑔, 947 𝐽)

12.2. U električnom bojleru nalazi se 100 l vode temperature 20°C.

a) Koju količinu topline treba dovesti vodi u bojleru da se voda zagrije do 50ºC?
b) Koliko je vremena za to potrebno ako je snaga grijača bojlera 3 kW?
Toplinski kapacitet vode iznosi 4190 J/(kgK). U zadatku pretpostavite da su gubici topline u okolinu zanemarivi, tj.
da se sva električna energija utroši na zagrijavanje vode.

(12.57 MJ, 4190 s = 1h 9 min 50 s))

12.3. Pola litre vode početne temperature 25ºC zagrijava se grijačem sve dok potpuno ne ispari.
a) Koju količinu topline je potrebno dovesti vodi da u potpunosti ispari?
b) Koliko je vremena potrebno da sva voda ispari, ako je snaga grijača 3 kW?
Specifični toplinski kapacitet vode je 4200 J/kg -1K-1, a specifična toplina isparavanja vode 2.026 ˙106 Jkg-1..
U zadatku zanemarite gubitke topline u okolinu.

(𝑄 = 1170125𝐽, 𝑡 = 390𝑠)

12.4. Radnik zabija željezni čavao mase 50 g u dasku te ga udara čekićem mase 0.5 kg. Brzina čekića pri svakom
udarcu iznosi 12 m/s.
a) Koliku energiju utroši radnik pri svakom udarcu čekića?
b) Koliki rad napravi radnik ako čekićem udari 20 puta?
b) Za koliko se stupnjeva pri tom ugrije čavao, ako se u termičku energiju čavla pretvori 80% rada? Toplinski
kapacitet željeza iznosi 460 J/(kgK).
(25°𝐶)