Professional Documents
Culture Documents
Examining The Experts A Comparative Analysis of The Role of Expert Witnesses in Court Systems of The Western Balkans
Examining The Experts A Comparative Analysis of The Role of Expert Witnesses in Court Systems of The Western Balkans
Ispitivanje vještaka
Public Disclosure Authorized
2
Tabela 4. – Pregled preporuka za BiH .......................................................................................... 76
Tabela 5. – Pregled preporuka za Sjevernu Makedoniju.............................................................. 78
Prilog 1. – Metodologija.................................................................................................. 80
Prilog 2. – Upitnici o angažiranju sudskih vještaka ........................................................... 82
Prilog 3. – Upitnik o efikasnosti procesuiranja privrednih predmeta u BiH ....................... 87
Prilog 4. – Tabela slika .................................................................................................... 91
3
Zahvale
Partnerstvo između Nizozemske inicijative za vladavinu prava i Svjetske banke okupilo je dva
vodeća međunarodna partnera u oblasti vladavine prava na zapadnom Balkanu. I Nizozemska
inicijativa za vladavinu prava i Svjetska banka dijele zajednički interes u povećanju
učinkovitosti pravosudnih sistema za građane i poslovne subjekte, postizanju većeg stepena
poštivanja ljudskih prava, usklađivanju s mjerilima Evropske unije (EU) i poboljšanju
poslovnog okruženja. Sa tim ciljem uspostavljen je Eksterno financirani proizvod (engl.
Externally Financed Output (EFO)) radi pružanja doprinosa dijalogu o politikama pravosuđa i
jačanju efikasnosti pravosudnog sistema na zapadnom Balkanu kroz niz usmjerenih analitičkih
izvještaja o zajedničkim izazovima sa kojima se suočavaju zemlje ovog regiona u pravosudnom
sektoru. Ovaj Izvještaj u kojem se analizira uloga vještaka u sudskim sistemima zapadnog
Balkana, jedna je od šest analiza izrađenih u okviru EFO-a. Svjetska banka zahvalna je
Nizozemskoj inicijativi za vladavinu prava na velikodušnom financiranju.
Ovaj Izvještaj izradio je tim specijalista i savjetnika za reformu pravosuđa iz Svjetske banke.
Tim je predvodila gđa Runyararo Gladys Senderayi (vođa projektnog tima i specijalista za javni
sektor), a činili su ga gđa Olga Šipka (vodeći autor i advokat), gđa Tatjana Sofijanić (koautor i
pravni stručnjak), gđa Nevenka Ivanovska (pravni stručnjak), g. Nenad Milić (specijalista za
analizu podataka) i gđa Aleksandra Stećuk (saradnik za prikupljanje podataka).
Sve greške isključivo su greške tima, a stavovi izneseni u ovom Izvještaju ne predstavljaju
zvaničan stav Svjetske banke niti njenih izvršnih direktora.
4
Sažetak
1. Kao dio šire Inicijative Svjetske banke za pružanje doprinosa dijalogu o politikama
pravosuđa na zapadnom Balkanu, u ovom Izvještaju razmatra se da li i na koji način rad
sudskih vještaka dovodi do neefikasnosti sudskih postupaka u pravosudnim sistemima
četiri jurisdikcije—Srbije, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Bosne i Hercegovine (BiH).1
1 Napominjemo da je BiH u velikoj mjeri decentralizirana i sastoji se od autonomnih entiteta – Federacije Bosne i Hercegovine
(FBiH) i Republike Srpske (RS), i samoupravne administrativne jedinice, Brčko distrikta (BD). Oba entiteta i Brčko distrikt
razmatrani su u ovom Izvještaju.
5
obavljaju poslove vještačenja i surađuju sa sudovima može povećati efikasnost sudskog
procesa i poboljšati kvalitet sudskih odluka. Kada su sudski postupci efikasni i djelotvorni i
kada sudovi donose pravične i utemeljene odluke, to jača povjerenje građana i poslovnih
subjekata u sudski sistem. Unapređenje uloge i rada sudskih vještaka je izuzetno važno za
jačanje sistema pravosuđa i ukupne učinkovitosti sudova. Tek tada građani i investitori
počinju vjerovati sistemu i otvoreniji su za njegovo korištenje.
Ključni nalazi
2 Vještačenje od strane komisije vještaka koje se nalaže u slučaju suprotstavljenih nalaza i mišljenja vještaka.
3 Vrste predmeta u kojima se sudski vještaci češće koriste. U nedostatku sveobuhvatne analize svakog pojedinačnog
predmeta teško je sa sigurnošću tvrditi da li se vještaci zaista prekomjerno angažiraju, posebno na nivou sudova/pojedinačnih
sudija.
4 Prema CEPEJ-evoj Studiji o ulozi vještaka u pravosudnim sistemima država članica Vijeća Evrope iz 2014. godine: “količina
raspoloživih podataka o omjeru predmeta također je bila donekle ograničena. Nekoliko ih je bilo s informacijama, kao što su
Irci, koji su kazali 15%, ili Slovenija, u kojoj su u 1,7% (650 predmeta) angažirani vještaci. Norveški ispitanik procijenio je da
su u 20% parničnih predmeta i 10% krivičnih predmeta bili potrebni vještaci, dok su u Estoniji u 1 od 100 predmeta bili potrebni
vještaci. Ispitanik u Berlinu izjavio je da su u 4% svih predmeta bili potrebni vještaci. Jedan od švicarskih sudova dao je prosjek
od cca 0,5%. Nijedan ispitanik nije dao veću cifru od toga.” (dostupno na:
https://static1.squarespace.com/static/534f89eee4b0aedbe40ae270/t/558a6d15e4b0dfba0a2afcc8/1435135253774/3rev
_2014_CEPEJ-GT-QUAL_RoleExperts_en.pdf).
6
10. Nijedna od razmatranih zemalja ne zahtijeva od kandidata za sudske vještake da
pohađaju obuku o procesnim pravilima i potrebama sudskih postupaka prije imenovanja.
Osim toga, novi sudski vještaci se ne educiraju o potrebama sudskih postupaka, te mjestu i
ulozi vještaka u postupku (osim u FBiH, nakon imenovanja). Zbog toga su mišljenja novih i
neiskusnih sudskih vještaka ponekad nekvalitetna te su od male ili nikakve vrijednosti za sud.
Na primjer, u Crnoj Gori je saopćeno da su neka mišljenja vještaka toliko složena i nejasna da
ih sudovi i stranke ne mogu ni preispitati.
11. U Srbiji i Brčko distriktu (BD) vještaci nisu dužni polagati ispit prije imenovanja; u
Sjevernoj Makedoniji postoji stručni ispit, ali se može unaprijediti tako da se njime
djelotvornije vrši provjera praktičnog znanja kandidata (razumijevanje uloge vještaka u
suđenju i procedura za provođenje vještačenja).
13. Širom razmatranih zemalja, sudski vještaci često kasne sa dostavljanjem nalaza i
mišljenja, ili dostavljaju nalaze i mišljenja koje je potrebno mijenjati, dopunjavati ili
ispravljati. Ponekad to rezultira odlaganjem ročišta ili angažiranjem većeg broja vještaka u
jednom suđenju. Također, budući da nijedna od jurisdikcija faktički ne ograničava broj
vještaka koji mogu biti angažirani u jednom postupku, angažiranje većeg broja vještaka radi
vještačenja jednog istog pitanja može dovesti do značajnog odugovlačenja postupka.
15. Postojeći mehanizmi nadzora nad radom vještaka su slabi i nedjelotvorni, a jačanje
odgovornosti sudskih vještaka je neophodno. Čini se da su tijela koja nadziru i prate rad
sudskih vještaka blaga i ne razrješavaju sudske vještake zbog neurednog, nesavjesnog ili
nestručnog rada.
Preporučene mjere
21. Organizirati edukaciju za sudije. Za sudije može biti korisno da imaju opće
razumijevanje i osnovno znanje o pitanjima zbog kojih se vještaci obično pozivaju (npr. čitanje
financijskih Izvještaja ili izračun stope zatezne kamate). Na taj način će sudije biti adekvatno
osposobljene za djelotvornije upravljanje radom sudskih vještaka – određivanje vještačenja
isključivo onda kada je ono zaista potrebno, precizno određivanje predmeta i opsega
vještačenja i kritičku analizu nalaza i mišljenja vještaka.
8
Racionalan pristup izvođenju dokaza vještačenjem
24. Sudovima i strankama može se povjeriti više ovlasti za nadzor nad radom i
sankcioniranje sudskih vještaka. Sudovi mogu imati ovlasti da pokrenu postupke protiv
sudskih vještaka zbog neopravdanih kašnjenja u dostavljanju nalaza i mišljenja, nestručnog,
nesavjesnog ili neprofesionalnog rada. Stranke bi imale koristi od jasno definiranih prava da
prijave prijestupe sudskih vještaka svim nadležnim organima.
9
biti raspoloživ na depozitnim računima suda (barem u parničnim postupcima6), nema razloga
za kašnjenja u isplatama sudskim vještacima. Sudije i stranke mogu tražiti od vještaka
procjenu iznosa nagrade i troškova vještačenja unaprijed. Na taj način bi se mogli izbjeći
eventualni problemi oko kasnije isplate nagrade i naknade troškova vještacima.
6Čl. 258. i 268. srbijanskog ZPP-a, čl. 242. i 248. crnogorskog ZPP-a, čl. 146., 160. i 161. ZPP-ova RS i FBiH, čl. 270., 284. i 285.
ZPP-a BD-a, čl. 234. i 241. makedonskog ZPP-a.
10
Uvod
28. U ovom Izvještaju razmatra se da li i na koji način rad sudskih vještaka utiče na
integritet, nepristrasnost i efikasnost sudova i sudskih postupaka u četiri zemlje—Srbiji,
Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji i BiH.7 Izvještaj je dio šire inicijative Svjetske banke za
podizanje svijesti o mogućnostima za provođenje reformi i pružanje doprinosa dijalogu o
efikasnosti pravosuđa, kvalitetu pravosudnih tijela i pristupu pravdi širom zemalja na
zapadnom Balkanu, koja se provodi s ciljem poboljšanja učinkovitosti njihovih pravosudnih
sistema. U Izvještaju je provedena analiza učinkovitosti pravosudnih sistema u odabranim
zemljama, postignutog naprijetka i daljih mogućnosti za reformu kada je u pitanju uloga
vještaka u sudskom postupku. Imajući u vidu vitalnu ulogu koju sudski vještaci imaju u
sudskom procesu, u Izvještaju se daju preporuke o tome kako iskoristiti i unaprijediti položaj
i ulogu vještaka u sudskom postupku s ciljem poboljšanja kvaliteta, efikasnosti i učinkovitosti
pravosudnog sistema.
29. Pravilno utvrđivanje činjeničnog stanja osnova je svakog sudskog postupka; sudski
vještaci imaju ključnu ulogu kada je potrebno analizirati složena pitanja i utvrditi činjenice
koje zahtijevaju stručna znanja. U takvim suđenjima, sudski vještaci se pozivaju kako bi dali
obrazloženo i jasno mišljenje o složenim pitanjima iz različitih oblasti (financijskim,
medicinskim, naučnim, umjetničkim, jezičnim, itd.). Sudski vještaci bave se činjeničnim, a ne
pravnim pitanjima. Angažiraju se da bi utvrdili činjenice i iste prezentirali sudu. Od njih se ne
može očekivati niti su obavezni izvoditi pravne zaključke, jer je to izvan okvira njihove
odgovornosti i ekspertize. Međutim, vještačenja predstavljaju gotovo neizostavni deo
sudskog postupka. Svijet oko nas se brzo mijenja i ubrzan naučni razvoj u modernim društvima
rezultirao je povećanjem potražnje za sudskim vještacima, koji sve češće sudjeluju u
suđenjima.8 Sudski vještaci postali su ključna komponenta suđenja, a sudije i stranke postali
su gotovo zavisni od njihovih stručnih znanja.
30. Nalaz i mišljenje vještaka koristi se kao dokaz u sudskom postupku. Iako mišljenje
vještaka nije obavezujuće za sudije, isto u pravilu ima odlučujući uticaj na ishod postupka.
U nekim pravnim sistemima, vještaci služe kao „oči i mozak suda” i imaju ulogu zastupnika
sudije. U drugim pravnim sistemima, stranke su te koje angažiraju vještaka da svojim nalazom
i mišljenjem pojača njihove činjenične tvrdnje. U oba slučaja, zbog njihove iznimno važne
uloge u sudskom postupku, sudski vještaci podliježu strogim zahtjevima u pogledu stručnosti,
nezavisnosti, nepristrasnosti i kodeksa ponašanja.9
31. I Vijeće Evrope (VE) i Evropska unija (EU) prepoznali su važnu ulogu koju sudski
vještaci imaju u sudskom sistemu i izradili su vodiče najboljih praksi u radu sudskih vještaka
i obavljanju vještačenja, a u cilju unapređenja sudskih postupaka u njihovim državama
članicama. Evropska komisija za efikasnost pravosuđa (CEPEJ) donijela je Smjernice o ulozi
7 Napominjemo da je BiH u velikoj mjeri decentralizirana i sastoji se od autonomnih entiteta – Federacije Bosne i Hercegovine
(FBiH) i Republike Srpske (RS), i samoupravne administrativne jedinice, Brčko distrikta (BD).
8 Vidi Sudsko vještačenje u parničnom postupku u EU: Nacionalna pravila i prakse objavljeno od strane Resornog odjela: Prava
11
sudskih vještaka u sudskim postupcima država članica Vijeća Evrope (CEPEJ-ove Smjernice)10
radi davanja smjernica zakonodavcima, sudijama i strankama o ulozi vještaka u sudskom
postupku. U CEPEJ-ovim Smjernicama utvrđeni su minimalni standardi postupanja sudskih
vještaka koje trebaju primjenjivati svi vještaci, te su obrađene ključne teme kao što su
predmet vještačenja, lica koja mogu biti imenovani za vještake, postupak izbora vještaka,
obaveze i prava vještaka, itd.11 Slično tome, Evropski institut za stručno znanje i vještačenje
(EEEI) i Generalna direkcija Evropske komisije za pravosuđe i zaštitu potrošača izradili su Vodič
za dobre prakse u vještačenju u građanskim sudskim postupcima u Evropskoj uniji (Vodič
EGLE), kako bi isti služio kao evropski model za unapređenje i usklađivanje različitih praksi
širom država članica EU. Vodič EGLE sadrži skup preporuka koji svaka država može prilagoditi
svojim potrebama kako bi osigurala kvalitetno i efikasno izvođenje dokaza vještačenjem u
sudskom postupku.
32. Koristeći analitički okvir dat u CEPEJ-ovim Smjernicama i Vodiču EGLE, ovaj Izvještaj
pokušava utvrditi da li i na koji način rad sudskih vještaka dovodi do problema za stranke i
sudove u odabranim jurisdikcijama. Prvo, u Izvještaju je dat komparativni prikaz propisa
kojima se uređuje rad sudskih vještaka u četiri odabrane zemlje—Srbiji, Crnoj Gori, Sjevernoj
Makedoniji i BiH. U Izvještaju je potom analizirana provedba zakonodavstva u praksi, uz
poseban fokus na primjere najboljih praksi u regiji. Potom je dat pregled ključnih nalaza
relevantnih za četiri zemlje. Posebno su istaknuta pitanja odnosno problemi koji su zajednički
razmatranim jurisdikcijama. Konačno, u Izvještaju su date preporuke za rješavanje utvrđenih
problema, uz oslanjanje na primjere najboljih praksi date u CEPEJ-ovim Smjernicama i u
Vodiču EGLE.
34. Na temelju provedene analize, ovaj Izvještaj predlaže mjere koje mogu pomoći
razmatranim zemljama da usklade svoje pravosudne sisteme s odgovarajućim mjerilima EU.
Da bi se postigao efikasan, visokoučinkovit pravosudni sektor potrebno je, između ostalog,
12
unaprijediti ulogu vještaka u pravosudnom sistemu jer to jača povjerenje koje sudije, stranke
u postupku i advokati imaju u rad vještaka te poboljšava kvalitet sudskih odluka. U ovom
Izvještaju predstavljeni su nalazi i preporuke koji mogu doprinijeti reformama pravosudnog
sektora i naporima ka unapređenju transparentnosti i efikasnosti pravosuđa u razmatranim
zemljama. Nalazi također mogu doprinijeti pregovorima zemalja o pristupanju EU, budući da
napredovanje u okviru pregovaračkog poglavlja 23. o “Pravosuđu i osnovnim pravima”
zahtijeva stalne i usklađene napore na polju reforme pravosuđa radi postizanja
nepristrasnosti, integriteta i visokog standarda suđenja — što su sve bitni faktori za očuvanje
vladavine prava.
13
Pravni okvir i tok sudskog postupka
35. U svim razmatranim zemljama, statusna pitanja vezana za rad sudskih vještaka
uređena su posebnim zakonima, dok je unaprijeđenje položaja i uloge sudskih vještaka dio
strategija za reformu pravosuđa. U Srbiji, Sjevernoj Makedoniji i Crnoj Gori, zakoni o sudskim
vještacima (ZSV/ZSV-ovi) doneseni su na državnom nivou. U BiH, status sudskih vještaka
uređen je entitetskim zakonima donesenim u RS i FBiH, te pravilnikom donesenim u BD-u:
a. Srbija: Srbijanski ZSV donesen je u 2010.13 Nacionalna strategija reforme
pravosuđa za period od 2013.-2018.14, koja je dopunjena Akcionim planom za
sprovođenje Nacionalne strategije reforme pravosuđa za period od 2013.-
2018.15, predviđa izmjene i dopune ZSV-a radi uvođenja novih kriterija za
imenovanje i razrješenje sudskih vještaka. Također, Strategija i prateći Akcioni
plan predviđaju implementaciju transparentnih mehanizama za unapređenje
obuke i jačanje stručnosti i odgovornosti sudskih vještaka.
b. Crna Gora: Crnogorski ZSV16 donesen je u 2016. godini, kao dio Nacionalne
strategije reforme pravosuđa za period od 2014.-2018.17, radi postizanja
sljedećih strateških ciljeva: i) unaprijeđenja procedure imenovanja i razrješenja
vještaka; ii) jačanja odgovornosti sudskih vještaka; i iii) uvođenja kontinuirane
obuke za sudske vještake. U Izvještaju o realizaciji Strategije za period od
2014.-2016. potvrđeno je da su ZSV-om iz 2016. postignuta prva dva strateška
cilja, dok još uvijek ima prostora za poboljšanje kada je riječ o trećem cilju –
obukama za sudske vještake.18 U Akcionom planu za sprovođenje Nacionalne
strategije reforme pravosuđa za period od 2017.-2018. ponovno je istaknuta
potreba za kontinuiranom edukacijom sudskih vještaka.19
c. Sjeverna Makedonija: ZSV20 iz 2010. u Sjevernoj Makedoniji bio je važan korak
u uređenju statusa i djelatnosti sudskih vještaka. ZSV je mijenjan i dopunjavan
više puta radi unapređenja statusa sudskih vještaka (ispit za vještake, nagrada
za obavljeno vještačenje i troškovi sudskih vještaka, nadzor nad radom sudskih
vještaka, razrješenje sudskih vještaka, rad Komore sudskih vještaka, prekršajne
sankcije, itd.). Nacionalna strategija za reformu pravosudnog sektora za period
od 2017.-2022., kroz Akcioni plan za sprovođenje Nacionalne strategije za
reformu pravosudnog sektora za period od 2017.-2022.21, predviđa mjere za
daljnje poboljšanje stručnosti i odgovornosti sudskih vještaka, posebno
2018.-godine.pdf.
15 Akcioni plan dostupan je na: https://www.mpravde.gov.rs/tekst/2963/akcioni-plan-za-sprovodjenje-strategije.php.
REFORME-PRAVOSU%C4%90A-2014-2016.pdf.
19 Akcioni plan dostupan je na: https://sudovi.me/podaci/vrhs/dokumenta/6290.pdf.
period-2/16808c4383.
14
unapređenje postupaka za imenovanje sudskih vještaka i zatvaranje Biroa za
sudska vještačenja;
d. BiH: U RS su sudski vještaci uređeni ZV-om donesenim u 2017. Kako je
izvijestilo Ministarstvo pravde RS, ZV22 RS iz 2017. donesen je radi
unaprijeđenja rada sudskih vještaka, ponajviše kroz poboljšanje postupka
imenovanja, bolje uređenje prava i obaveza sudskih vještaka, kao i
odgovornosti sudskih vještaka i nadzora nad njihovih radom. U FBiH, sudski
vještaci uređeni su ZV-om23 FBiH koji je stupio na snagu 2005. (izmijenjen je i
dopunjen u 2008.). Izmjene i dopune ZV-a FBiH bile su planirane već u 2016.
ali prema javno dostupnim informacijama i kako je izvijestilo Ministarstvo
pravde FBiH, te izmjene i dopune su još uvijek u fazi prednacrta.24 U BD-u je
položaj sudskih vještaka uređen Pravilnikom o uslovima, načinu i postupku
upisa na listu stalnih sudskih vještaka iz 2016. (Pravilnik BD-a)25 donesenim od
strane Pravosudne komisije BD-a.
24 Program rada MP-a FBiH za 2018., dostupan samo na lokalnom jeziku, vidi: http://www.fmp.gov.ba/bs/id-2018.html.
16.pdf.
26 Prema izvještaju CEPEJ-a iz 2014. Evropski pravosudni sistemi: efikasnost i kvalitet pravosuđa, status i položaj sudskih
vještaka uređeni su u 20 od 28 zemalja, a njihovo zvanje zaštićeno je u 17 zemalja od 28. Odredbe o sudskim vještacima
sadržane su u procesnim zakonima i/ili u posebnim zakonima o sudskim vještacima.
27 Član 4. srbijanskog ZSV-a, član 9. crnogorskog ZSV-a, član 19. makedonskog ZSV-a, član 8. ZV-a RS, član 10. ZV-a FBiH, član
29 Član 12. makedonskog ZSV-a, čl. 6. i 7. ZV-a RS, čl. 6. i 7. ZV-a FBiH.
31 Član 11. srbijanskog ZSV-a, član 11. crnogorskog ZSV-a. U Crnoj Gori, MP obavještava Komisiju o izraženoj potrebi za
imenovanjem sudskih vještka iz određene oblasti. Komisija utvrđuje opravdanost izražene potrebe (član 11.), dok MP
objavljuje javni poziv za imenovanje (član 12.).
15
javna tužilaštva).32 U BD-u i Sjevernoj Makedoniji, sudski vještaci mogu biti
imenovani na njihov zahtjev33 pod uslovom da dokažu da ispunjavaju utvrđene
uvjete. Zahtjev se podnosi MP-u u Sjevernoj Makedoniji / Pravosudnoj komisiji
u BD-u. U Sjevernoj Makedoniji, vještaci imaju mogućnost izlaska na stručni
ispit najmanje dvaput godišnje.34 U svim razmatranim jurisdikcijama osim FBiH,
da bi bili imenovani, vještaci trebaju imati najmanje pet godina radnog iskustva
i visoku stručnu spremu.35 U svim razmatranim jurisdikcijama osim Srbije i BD,
sudski vještaci dužni su položiti stručni ispit da bi bili imenovani.36 Stručnim
ispitom vrši se provjera njihovog stručnog znanja ili i njihovog stručnog znanja
i znanja o potrebama sudskih postupaka. U Sjevernoj Makedoniji i RS određena
lica mogu biti imenovana sudskim vještacima a da ne moraju izaći na ispit i
položiti ga (npr. kandidati koji su doktorirali iz relevantne oblasti).37 Sudski
vještaci se imenuju na period od 4 godine u BD38, 5 godina u Sjevernoj
Makedoniji39 i 6 godina u ostalim jurisdikcijama, s mogućnošću ponovnog
imenovanja.40 A contrario, srbijanski ZSV ne propisuje period na koji se imenuju
sudski vještaci. To je u suprotnosti i sa Vodičem EGLE i CEPEJ-evim
Smjernicama, u skladu s kojima licenca sudskog vještaka treba biti vremenski
ograničena.41
b. Razrješenje: Sudski vještak može se razriješiti, ako, između ostalog, poslove
vještačenja obavlja nestručno ili nesavjesno42, npr. odbija pružiti vještačenje,
ne odaziva se na poziv suda, krši rokove, daje nepotpune, nejasne, protivrječne
ili netačne nalaze i mišljenja, itd. Razrješenja vrši MP u svim razmatranim
jurisdikcijama (osim BD-a u kojem je ta odgovornost dodijeljena
predsjednicima sudova).
c. Prava i obaveze: U svim razmatranim jurisdikcijama, sudski vještaci mogu biti
pravna ili fizička lica. U Sjevernoj Makedoniji, Biro za sudska vještačenja koji je
pravno lice u okviru MP-a, ima isključivo pravo obavljanja poslova vještačenja
za sve državne, javne institucije i državna preduzeća.43 Sudski vještaci imaju
pravo na naknadu troškova i nagradu za obavljeno vještačenje. Zauzvrat su
dužni pružiti kvalitetno vještačenje i pridržavati se rokova i pravila o čuvanju
35 Član 6. srbijanskog ZSV-a, član 6. crnogorskog ZSV-a, član 9. makedonskog ZSV-a, član 3. ZV-a RS, član 5. Pravilnika BD-a.
Napominjemo da ostali kvalifikacijski kriteriji uključuju ispunjavanje općih uvjeta za rad u državnoj instituciji, stručno znanje
i praktične vještine iz određene oblasti vještačenja i dostojnost za obavljanje poslova vještačenja. Samo izuzetno, sudski
vještaci mogu imati srednju stručnu spremu.
36 Član 13. crnogorskog ZSV-a, član 11. makedonskog ZSV-a, član 7. ZV-a RS, član 7. ZV-a FBiH.
37 Član 20. makedonskog ZSV-a, član 7. ZV-a RS. Slično rješenje također postoji u Srbiji – određeni kandidati također su izuzeti
40 Član 29. ZV-a RS, član 10. ZV-a FBiH, član 17. crnogorskog ZSV-a. Napominjemo da sudski vještaci nisu dužni polagati stručni
42 Čl. 18. i 19. srbijanskog ZSV-a, član 31. crnogorskog ZSV-a, čl. 25. i 27. ZV-a FBiH, čl. 17. i 20. ZV-a RS, član 23. Pravilnika BD-
16
tajnosti podataka. U RS, Sjevernoj Makedoniji i Crnoj Gori, sudski vještaci dužni
su pohađati kontinuiranu obuku.44
d. Komora sudskih vještaka: Makedonskim ZSV-om osnovana je Komora sudskih
vještaka (Komora)45 kao nezavisna profesionalna institucija u cilju zaštite i
jačanja stručnosti i znanja sudskih vještaka, zaštite njihovih prava, jačanja
odgovornosti i nadzora nad kvalitetom rada koji obavljaju sudski vještaci.
Članstvo u Komori obavezno je za sve imenovane sudske vještake i Komora ima
značajne ovlasti da nadzire rad sudskih vještaka.46 Radi poređenja, crnogorsko
Udruženje sudskih vještaka (osnovano kao nevladina organizacija) ovlašteno je
u skladu sa crnogorskim ZSV-om da vrši određena javna ovlaštenja (npr. da
predlaže članove crnogorske Komisije),47 međutim, članstvo u Udruženju nije
obavezno.48 U Srbiji i BiH, postoji više udruženja sudskih vještaka49, međutim,
nijednom od njih nisu povjerene ovlasti na isti način na koji su povjerene
Komori i crnogorskom Udruženju sudskih vještaka.
44 Član 41. crnogorskog ZSV-a, član 26. ZSV-a RS, član 25. makedonskog ZSV-a.
45 Član 31. makedonskog ZSV-a.
46 Član 32. makedonskog ZSV-a. Na primjer, Komora može izricati disciplinske mjere protiv vještaka u slučaju
http://www.hraction.org/wp-content/uploads/sudskivjestaci_analiza-1.pdf;
49 Neka od njih su: http://ssvs.rs/, http://www.forensicexp-vojvodina.org.rs/,
http://search.bisnode.rs/rs/883852/udruzenje-sudskih-vestaka-forenzika-novi-sad/, http://www.udruzenje-vjestaka.com/,
http://search.bisnode.rs/ba/258319/udruzenje-saobracajnih-sudskih-vjestaka-ekspert-banja-luka/.
50 Srbijanski ZKP dostupan je na: https://www.mpravde.gov.rs/files/Criminal%20Procedure%20Code%20-%202012.pdf, dok
17
izvođenje dokaza vještačenjem. Stranka predlaže i sudskog vještaka i navodi
predmet i opseg vještačenja. Sud potom odlučuje o prijedlogu.52 U Sjevernoj
Makedoniji, izvještaji/mišljenja sudskih vještaka su dopušteno dokazno
sredstvo ako ih podnese stranka uz tužbu ili odgovor na tužbu. Sud će samo u
izuzetnim okolnostima dozvoliti angažiranje vještaka na prijedlog stranke
nakon podnošenja tužbe ili odgovora na tužbu.53 Pravilima krivičnog postupka
u razmatranim jurisdikcijama predviđeno je pravo suda ili javnog tužioca da ex
officio, i bez prijedloga stranke, odluči o angažiranju sudskog vještaka.54
Procesnim pravilima u svim razmatranim jurisdikcijama, osim u BiH (pravila
krivičnog postupka RS, FBiH i BD), predviđeno je da se sudski vještaci
prvenstveno biraju sa liste stalnih sudskih vještaka.55 Samo u izuzetnim
okolnostima mogu se angažirati vještaci koji nisu na listi.
b. Broj sudskih vještaka u postupku: Kao opće pravilo, angažira se jedan vještak
za jednu vrstu vještačenja.56 To nije izričito propisano makedonskim ZPP-om,
zbog posebnih pravila koja postoje u Sjevernoj Makedoniji. Kao što je
prethodno objašnjeno, u Sjevernoj Makedoniji, stranke same angažiraju
sudske vještake i dostavljaju nalaz i mišljenje zajedno s tužbom/odgovorom na
tužbu.57 Nijedna od razmatranih jurisdikcija ne ograničava broj sudskih
vještaka koji se mogu pojaviti u jednom predmetu.58
c. Postupanje u skladu sa naredbom suda: U svim razmatranim jurisdikcijama,
prema pravilima i parničnog i krivičnog postupka, sudski vještaci mogu biti
novčano kažnjeni od strane sudova ako se ne odazovu na sudski poziv ili ako,
bez opravdanog razloga, odbiju vještačenje.59
d. Rokovi za dostavljanje nalaza i mišljenja: Pravilima parničnog i krivičnog
postupka u svim razmatranim jurisdikcijama (osim pravila krivičnog postupka
RS, FBiH i BD) propisano je da u sudskom rješenju kojim se određuje
vještačenje mora biti naveden rok za podnošenje nalaza i mišljenja.60 U Srbiji i
Sjevernoj Makedoniji, rokovi za dostavljanje mišljenja u parničnom postupku
ne mogu biti duži od 60 dana od dana donošenja rješenja kojim se određuje
52 Član 260. srbijanskog ZPP-a (na osnovu člana 262. srbijanskog ZPP-a, sud može da odredi izvođenje dokaza vještačenjem
ex officio, ako je to propisano zakonom), član 147. ZPP-a RS i FBiH, član 271. ZPP-a BD-a, član 244. crnogorskog ZPP-a.
53 Član 235. makedonskog ZPP-a.
54 Član 114. srbijanskog ZKP-a, član 137. crnogorskog ZKP-a, član 110. ZKP-a FBiH, član 161. ZKP-a RS, član 96. ZKP-a BD-a,
273. ZPP-a BD-a, član 149. ZPP-a RS i FBiH, član 236. makedonskog ZPP-a i član 236. makedonskog ZKP-a.
56 Član 114. srbijanskog ZKP-a i član 264. srbijanskog ZPP-a, član 137. crnogorskog ZKP-a i član 245. crnogorskog ZPP-a, član
236. makedonskog ZKP-a i član makedonskog ZPP-a. Napominjemo da ovo pravilo nije utvrđeno pravilima krivičnog postupka
RS, FBiH i BD-a.
57 Član 235. makedonskog ZPP-a.
58 Član 264. srbijanskog ZPP-a i član 114. srbijanskog ZKP-a, član 245. crnogorskog ZPP-a i član 137. crnogorskog ZKP-a, član
273. ZPP-a BD-a, član 149. ZPP-a RS i FBiH, čl. 235. i 236. makedonskog ZPP-a i član 236. makedonskog ZKP-a. Napominjemo
da je u parničnom postupku u BiH izričito propisano da se više vještaka može angažirati samo za različite vrste vještačenja
(međutim to ne isključuje mogućnost razrješenja sudskog vještaka i određivanja novog sudskog vještaka u istom suđenju
(član 155. ZPP-a FBiH, član 279. ZPP-a BD-a i član 154. ZPP-a RS)).
59 Član 267. srbijanskog ZPP-a i član 115. srbijanskog ZKP-a; član 182. crnogorskog ZPP-a i član 138. crnogorskog ZKP-a; član
411. ZPP-a FBiH i član 264. ZKP-a FBiH; član 411. ZPP-a RS i član 264. ZKP-a RS; član 145. ZPP-a BD-a i član 249. ZKP-a BD-a,
član 240. makedonskog ZPP-a i član 237. makedonskog ZKP-a.
60 Član 269. srbijanskog ZPP-a i član 118. srbijanskog ZKP-a, član 249. crnogorskog ZPP-a i član 137. crnogorskog ZKP-a, član
245. makedonskog ZPP-a i član 236. makedonskog ZKP-a, član 150. ZPP-a FBiH, član 150. ZPP-a RS, član 263. ZPP-a BD-a.
18
vještačenje,61 dok se u svim razmatranim jurisdikcijama nalaz i mišljenje
vještaka mora proslijediti objema strankama u postupku najmanje osam dana
prije ročišta.62
e. Nagrada za obavljeno vještačenje/naknada troškova: Pravila parničnog
postupka o isplatama sudskim vještacima ista su u svim razmatranim
jurisdikcijama. Nagrada za obavljeno vještačenje isplaćuje se iz depozita
suda63, odnosno iz predujma koji uplaćuje stranka koja predlaže vještačenje.
Ako predujam nije uplaćen, sud če naložiti da se plaćanje izvrši u roku od 8
dana od donošenja rješenja o nagradi/naknadi troškova.64 U krivičnim
postupcima pokrenutim ex officio, nagrada za obavljeno vještačenje plaća se
unaprijed iz sredstava javnog tužilaštva ili suda.65 U Srbiji, ako nalaz i mišljenje
vještaka traži stranka, sud/tužilac može naložiti polaganje predujma za to
vještačenje.66
61 Čl. 269. srbijanskog ZPP-a, član 245. makedonskog ZPP-a (rok za dostavljanje nalaza i mišljenja vještaka u Sjevernoj
Makedoniji ne može biti duži od 45 dana, odnosno 60 dana u složenim predmetima).
62 Član 270. srbijanskog ZPP-a, član 253. crnogorskog ZSV-a, član 82. ZPP-a FBiH, član 280. ZPP-a BD-a, član 82. ZPP-a RS.
63 Sudski depoziti sastoje se od iznosa koji se uplaćuju po nalogu suda s namjerom da se trebaju ponovo isplatiti deponentu
68 Član 43. crnogorskog ZSV-a i Tarifa o nagradi i naknadi troškova za rad vještaka u RS (kako je javno dostupna). U obje
jurisdikcije, Vladi Crne Gore odnosno Ministarstvu pravde RS je zakonom naloženo da donesu tarife o nagradi i naknadi
troškova za rad sudskih vještaka.
69 Vrijednosti su približne.
70 Član 2. Tarife o nagradama i naknadama troškova za rad vještaka u FBiH.
71 Pravilnik o načinu obračuna nagrada za obavljeno vještačenje i supervještačenje i naknadi stvarnih troškova (Službeni
glasnik, br. 102/2014). U pravilima nije dalje precizirano kako se ovi kriteriji primjenjuju.
19
Razumijevanje uloge vještaka u sudskim postupcima
39. Kroz analizu postojećeg pravnog okvira i analizu primjene propisa u odabranim
jurisdikcijama, ovim Izvještajem nastoji se bolje razumjeti uloga vještaka u sudskim
postupcima prema sledećim tematskim oblastima: (i) predmet/opseg vještačenja i potreba
za mišljenjem sudskog vještaka; (ii) lica koja obavljaju poslove vještačenja; (iii) određivanje
vještaka; (iv) kvalitet vještačenja; (v) rokovi i upravljanje radom sudskih vještaka u suđenju;
(vi) nagrađivanje sudskih vještaka; i (vii) mogućnost sankcioniranja sudskih vještaka. Ova
strukura se zasniva na temama koje su analizirane u okviru CEPEJ-ovih Smjernica i
Komparativne studije Svjetske banke o sudskim vještacima u sudskim postupcima72 te je
prilagođena radi obrade pitanja odnosno problema koji su specifični za zemlje obuhvaćene
ovim Izvještajem.
41. Ipak, čini se da sudski vještaci u Srbiji, BiH i Crnoj Gori, bilo na zahtjev sudova ili na
njihovu vlastitu inicijativu, daju mišljenja o pravnim pitanjima:
a. Sudovi u Srbiji često traže od sudskih vještaka da daju mišljenje o pravnim
pitanjima. I u srbijanskom ZPP-u i u ZKP-u, u skladu s međunarodno priznatim
standardima, jasno je navedeno da se sudski vještak treba angažirati isključivo
radi utvrđivanja činjenica.74 Međutim, na osnovu informacija dobijenih od
strane srbijanskih sudija i sudskih vještaka, čini se da se sudovi u Srbiji često
traže od vještaka tumačenje pravnih pitanja. Na primjer, nije neuobičajeno da
se od sudskih vještaka traži da utvrde postoji li pravni osnov za tužbu ili je li
dug dospio (vidi okvir 1.).
72 Komparativna studija o sudskim vještacima u sudskim postupcima, Svjetska banka, 30. juni/lipanj 2010.
73 Vidi CEPEJ-ove Smjernice, paragraf 18., i Vodič EGLE, paragraf 2.2.
74 Član 259. ZPP-a; član 113. ZKP-a.
75 Vidi također izvještaj Vještačenje vještaka – Uloga sudskih vještaka u Srbiji i moguće reforme u cilju unapređenja efikasnosti
20
Sud nalaže sudskom vještaku da da mišljenje o tome obavezuju li važeći zakoni
građevinske radnike da se pridržavaju pravila o bezbjednosti na radu.
U krivičnom predmetu pred srbijanskim osnovnim sudom, sud je naložio sudskom vještaku
– građevinskom inžinjeru – da utvrdi je li, na osnovu dokaza u spisima predmeta, (i) vezna
ploča bila pozicionirana adekvatno i u skladu sa svim relevantnim propisima i (ii) jesu li
građevinski radnici dužni po zakonu pridržavati se pravila o bezbjednosti na radu.
b. Sudski vještaci u BiH i Crnoj Gori ponekad daju mišljenja o pravnim pitanjima.
Analiza predmeta u ovim jurisdikcijama pokazala je da sudski vještaci, iako nisu
pozvani/nemaju pravo na to, ponekad izlaze izvan okvira njihove odgovornosti
i bave se pravnom ocenom relevantnih činjenica (vidi okvir 2.). Ta
(problematična) praksa naglašena je i u postojećim analitičkim radovima o
angažiranju sudskih vještaka, i u BiH i u Crnoj Gori. Kako je navedeno u tim
analizama, nije neuobičajeno da vještaci daju pravne kvalifikacije, zadirući tako
u ingerencije sudije koji ima isključivu nadležnost i odgovornost da tumači
činjenice i odlučuje o pravnim pitanjima.76 Ta praksa je u suprotnosti s
međunarodno priznatim standardima i najboljim praksama. Naime, u CEPEJ-
ovim Smjernicama jasno je navedeno da se sudski vještak “mora strogo
ograničiti na provođenje vještačenja, a ne smije […] davati pravnu ocjenu
umjesto suda.”77
U predmetu pred Osnovnim sudom u Kotoru, sud nije prihvatio kvalifikaciju pravnog
statusa korisnika usluga navedenu u nalazu i mišljenju datom od strane vještaka iz oblasti
elektrotehnike i protivpožarne zaštite, jer tumačenje pravnih pitanja ne spada u
nadležnost vještaka.
76 USAID-ova Analiza sistema angažiranja vještaka u predmetima korupcije i organiziranog i privrednog kriminala u BiH,
dostupna na: https://usaidjp.ba/assets/files/publication/1516869370-analiza-sistema-angazovanja-vjestaka-u-predmetima-
korupcije-i-organizovanog-kriminala-u-bih.pdf, str. 64 (USAID-ova Analiza); Studija o sudskim vještacima u crnogorskom
pravnom sistemu, str. 9. Studija je dostupna samo na lokalnom jeziku, vidi: http://cemi.org.me/wp-
content/uploads/2017/08/sudskivjes%CC%8Ctaci_analiza.pdf.
77 Vidi CEPEJ-ove Smjernice, paragraf 88.
21
42. Generalna percepcija u svim razmatranim jurisdikcijama (osim Sjeverne
Makedonije) je da se sudski vještaci angažiraju češće nego što je to potrebno. U pravilima
parničnog i krivičnog postupka u svim jurisdikcijama navedeno je da se vještaci trebaju
angažirati isključivo u predmetima u kojima sud ne posjeduje potrebno stručno znanje za
utvrđivanje relevantnih činjenica. Ipak, čini se da se sudovi oslanjaju na vještačenje čak i u
slučajevima kada ono ne doprinosi (ili malo doprinosi) postupku. Ta praksa samo vodi
odugovlačenju postupka i povećava troškove suđenja.
78 Vidi str. 111 MTDF-ove Funkcionalne analize. MTDF-ova Funkcionalna analiza dostupna je na:
http://www.vk.sud.rs/sites/default/files/attachments/Serbia%20Judicial%20Functional%20Review-Full%20Report.pdf.
79 Na primjer, u paragrafu 6.1. Vodiča EGLE jasno je navedeno da „Vještak i sudija trebat će osigurati da troškovi vještačenja
22
Okvir 3. – Primjer „šablonskog predmeta” u Srbiji 80
Da bi odlučio po tužbi za naknadu štete zbog ujeda psa lutalice podnesenoj protiv lokalne samouprave, sud
po pravilu zakazuje najmanje četiri ročišta i poziva dva sudska vještaka. Jedan sudski vještak treba biti ljekar,
koji procjenjuje stepen tjelesne povrede. Drugi sudski vještak je psihijatar koji utvrđuje duševnu bol i strah
pretrpljenu zbog ujeda. Ta dva vještaka potrebna su kako bi se konačno obračunao iznos naknade štete.
Donošenje presude očekuje se u roku od dvije godine. Dobivanje predmeta protiv lokalne samouprave je
gotovo izvjesno. Dosuđena naknada štete obično nije više od 100.000 srpskih dinara (cca 850 eura). Ukupni
troškovi suđenja su viši ili su u najboljem slučaju približni vrijednosti dosuđene naknade štete. Lokalnoj
samoupravi se nalaže da plati sve troškove suđenja.
45. U BiH i Crnoj Gori sudski vještaci se ponekad pozivaju da daju mišljenje o činjenicama
za koje nije potrebno stručno znanje. Na primjer, žalbeni i vrhovni sudovi u BiH izvijestili su
da prvostepene sudije angažiraju stručnjake za financije da bi obračunali ukupan iznos duga
sabiranjem iznosa na ispostavljenim fakturama. Naravno, znanje vještaka nije potrebno za
tako jednostavan zadatak. Slično tome, u jednom od pregledanih predmeta u Osnovnom sudu
u Kotoru (Crna Gora) bio je angažiran sudski vještak da utvrdi je li iznos od 980 eura niži od
iznosa utvrđenog u kolektivnom ugovoru o radu, iako je to sam sudija mogao lako utvrditi.
Angažiranje vještaka za jednostavne zadatke produžava postupak i dovodi do nepotrebnih
troškova za stranke.
• Okružni privredni sud u Banjaluci – dva sudska vještaka angažirana da utvrde tačan iznos novca na
bankovnom računu tuženog
U privrednom predmetu sud je angažirao dva vještaka; vještaka za financije i vještaka za IT, da utvrde: i)
tačan iznos novca na bankovnom računu tuženog dana 10. januara/siječnja 2012.; ii) je li, kada i koji iznos
novca prenesen sa bankovnog računa tuženog na račune trećih lica; i iii) je li mjenica izdata od strane
tužitelja unijeta u elektronski sistem naplate tuženog.
80 Vidi također izvještaj Ispitivanje vještaka – Uloga sudskih vještaka u Srbiji i moguće reforme u cilju unapređenja efikasnosti
i kvaliteta pravde, str. 20, dostupan na: http://www.mdtfjss.org.rs/archive//file/EW%20Report%20FINAL.PDF.
81 Edukacijski modul dostupan je samo na lokalnom jeziku, vidi:
https://pravosudje.ba/vstv/faces/pdfservlet;jsessionid=0ff22a967c43ee9497c2de18a2272e02ce685d24f1ac28c462b04b9b
45b6a7d3.e34TbxyRbNiRb40Qb34Ma3yRbNb0?p_id_doc=347;
23
47. I USAID-ovom Analizom je utvrđeno da se tužioci i sudovi u BiH oslanjaju na
financijsko vještačenje čak i kad je ono suvišno. Prema anketi sprovedenoj za potrebe USAID-
ove Analize, 42% anketiranih tužilaca izjavilo je da se često traži nalaz i mišljenje vještaka o
financijskim pitanjima čak i ako se postojanje krivičnog djela može dokazati bez angažiranja
vještaka.82
3.08%
BiH 3.08%
2.94%
2.26%
Serbia 1.32%
1.42%
24
25.0%
20.2%
20.0%
15.0% 14.1%
13.1%
11.5%
10.1%
10.0%
5.0%
0.0%
First Basic Court in Basic Court in Užice Basic Court in Niš Basic Court in Serbia Total
Belgrade Subotica
8.0%
6.8%
6.0%
4.0%
2.0%
0.0%
Commercial Court in Commercial Court in Commercial Court in Commercial Court in Serbia Total
Belgrade Niš Subotica Užice
25
Slika 4. % predmeta s angažmanom sudskih vještaka u svim sudovima – BiH87
10.00%
8.87%
9.00% 8.31%
8.00%
7.08%
7.00% 6.58%
6.33%
6.05%
6.00%
5.00% 4.28%
4.00% 3.62%
3.00% 2.27%2.15%
2.00%
1.00%
0.00%
Basic Court in Banja Commercial Court in Municipal Court in Municipal Court in BD Basic Court
Luka Banja Luka Sarajevo Mostar
2015 2016
49. U svim razmatranim jurisdikcijama, i fizička i pravna lica mogu biti sudski vještaci.
Međutim, u Srbiji i BiH je ustaljenije da se fizička lica angažiraju kao sudski vještaci. Pravno
lice može biti sudski vještak sve dok ima registrirane sudske vještake kao zaposlenike. Ipak,
podaci dobiveni od sudova pokazuju da se, u praksi, veoma mali broj pravnih lica poziva da
budu sudski vještaci.88 To je posebno tačno u BiH u kojoj su svih 10 najčešće angažiranih
vještaka fizička lica. Slična situacija postoji u Srbiji u kojoj su fizička lica cca 8 od 10 najčešće
angažiranih sudskih vještaka.89 Čini se da je u Sjevernoj Makedoniji90 raspodjela posla između
fizičkih i pravnih lica jednaka. Međutim, to se može pripisati činjenici da Biro za sudska
vještačenja (koji je pravno lice) ima (i) zakonski monopol kada je riječ o obavljanju poslova
vještačenja za državne institucije/javna preduzeća, i (ii) de facto monopol kada je riječ o
obavljanju poslova supervještačenja (kako je objašnjeno u paragrafu 49. i paragrafu 50. u
nastavku).91 Ipak postoje neki izuzeci od tog pravila – npr. u osnovnim sudovima u Štipu i
Velesu, 82% odnosno 75% angažiranih vještaka bili su fizička lica.
kvaliteta pravde, to je naročito slučaj u osnovnim sudovima u kojima su fizička lica svih vodećih 10 najčešće angažiranih
sudskih vještaka (str. 20).
90 Na osnovu pregledanog uzorka predmeta.
91 Supervještačenje je po pravilu treće vještačenje koje se određuje u suđenju, i to ako postoji potreba da se pomire
26
Slika 5. Vodećih 10 sudskih vještaka (udio fizičkih i pravnih lica) – BiH, Srbija i Sjeverna
Makedonija92
120%
100%
100%
83%
80%
40%
17%
20%
0%
Individuals Legal Entities
50. Makedonski ZSV daje Birou za sudska vještačenja, koji je javno financirani državni
subjekt, isključivo pravo obavljanja vještačenja za Vladu, sve državne inistitucije i javna
preduzeća. Taj efektivni monopol sprječava razvoj slobodnog tržišta i onemogućava
natjecanje sudskih vještaka. Također stvara percepciju nedostatka nezavisnosti i pristrasnosti
u korist države.
92 Statistički podaci za Srbiju i BiH zasnovani su na podaci dobivenim od sudova. U Sjevernoj Makedoniji, podaci o udjelu
fizičkih i pravnih lica pribavljeni su u prilikom analize slučajnog uzorka predmeta u sudovima.
93 CEPEJ-ove Smjernice, paragraf 25.
27
o sudskim vještacima u svim razmatranim zemljama šute o tom pitanju. Osim toga, čini se da
je postojeća praksa da sudski vještaci rade sami. Na primjer, razgovori sa sudskim vještacima
u Srbiji otkrili su da nije uobičajeno da sudski vještaci angažiraju pomoćno osoblje, čak i u
slučajevima kada fizička lica osnuju samostalna poduzetništva. Oklijevanje u pogledu
angažiranja pomoćnog osoblja može proizlaziti iz činjenice da ni srbijanski ZSV ni ZPP ili ZKP
ne daju nikakve smjernice o ulozi ili pravima pomoćnog osoblja sudskih vještaka. Bez
pomoćnog osoblja, sudski vještaci moraju sami raditi sav posao, što može kako produžiti
potrebno vrijeme za izradu nalaza i mišljenja vještaka (i dovesti do kašnjenja u dostavljanju
nalaza i mišljenja), tako i uticati na kvalitet rada sudskih vještaka. Taj rizik je čak i veći u
jurisdikcijama u kojima se isti sudski vještaci opetovano angažiraju od strane suda i koji su
preopterećeni poslom (vidi paragraf 78. u nastavku).
Dostupnost vještaka
U predmetu pred privrednim sudom tužitelj je uložio prigovor protiv ličnosti vještaka kojeg
je tuženi predložio te je zatražio od suda da izabere drugog vještaka. Sud je utvrdio da
nema registriranih vještaka za informacione tehnologije na području višeg suda96 te je
pozvao vještaka iz Beograda da provede vještačenje. Sudski vještak iz Beograda morao je
94 Prema CEPEJ-evim Smjernicama o ulozi sudskih vještaka u sudskim postupcima u državama članicama Vijeća Evrope iz
2014.: “Nedostatak vještaka naveden je od strane većine ispitanika kao uzrok odugovlačenja postupka. Među ispitanicima
koji su naveli nedostatak vještaka kao problem, neki su također jasno dali do znanja da je to problem koji je prisutniji u
određenim oblastima. U Turskoj je, npr., naročito teško pronaći vještake u malim gradovima za određene vrste predmeta,
kao što su kibernetički kriminal i forenzika. U slučajevima kada se pojave takvi predmeti, dokazi se šalju većim sudovima da
pronađu odgovarajućeg vještaka, ako je to moguće. U Sloveniji, slično tome, istaknuto je da su neki ‘dobri vještaci
preopterećeni predmetima u različitim sudovima’.” […] “Najveći problem je nedostatak vještaka. To je nešto na što moraju
obratiti pažnju zakonodavci kako bi održali visok kvalitet i integritet stručnih tijela u njihovim odnosnim jurisdikcijama.”
95 Vidi također izvještaj Vještačenje vještaka – Uloga sudskih vještaka u Srbiji i moguće reforme u cilju unapređenja efikasnosti
https://www.mpravde.gov.rs/court-experts.php.
28
putovati više od pet sati da bi prisustvovao ročištima i preuzimao/vršio uvid u spise
predmeta. To je dovelo do kašnjenja te je povećalo troškove suđenja.
Kicevo 12
Ohrid 49
Bitola 88
Skopje 653
c. U Crnoj Gori nema dovoljno vještaka iz nekih oblasti, dok ih iz nekih drugih
oblasti ima previše. U oblastima u kojima postoji neadekvatan broj vještaka,
vještaci su preopterećeni poslom što utiče na kvalitet njihovog rada. Čini se da
je to ključni problem. Na primjer, u jednom radnom sporu sud je poništio
rješenje o angažiranju sudskog vještaka jer je on već bio angažiran u 24 druga
sudska predmeta. U Izvještaju Građanskog saveza iz 2015.98 navedeno je da po
mišljenju 52,9% sudija i 69,5% javnih tužilaca nedostatak kvalificiranih vještaka
iz određenih oblasti negativno utiče na kvalitet i efikasnost suđenja.
d. U BiH sudije su izvijestile da postoji veoma mali broj kvalificiranih sudskih
vještaka iz oblasti relevantnih za privredne predmete. Postoji veliki broj
sudskih vještaka na listi registriranih sudskih vještaka, ali po mišljenju sudija
mali broj njih je adekvatno kvalificiran i ima potrebno znanje za rad na složenim
predmetima, naročito u privrednim sporovima. Kvalificirani sudski vještaci
stoga postaju preopterećeni poslom i to često dovodi do kašnjenja u izradi
nalaza i mišljenja. Također, naročito je od strane javnih tužilaštava u BiH
naglašen nedostatak sudskih vještaka iz sljedećih oblasti: bankarsko-
29
financijskog poslovanja, fondova za ograničavanje rizika (engl. hedge funds),
pranja novca, korporativnog upravljanja, burzovnog poslovanja, zapljene
imovine stečene krivičnim djelom, itd. Također, postoji ozbiljan nedostatak
vještaka sudske medicine.99
54. U Srbiji i BD-u nema stručnog ispita za vještake, što dovodi u pitanje kvalitet rada
sudskih vještaka i rađa sumnju u postupak odabira sudskih vještaka. Kvalifikacijski kriteriji
za imenovanje vještaka propisani su u obje jurisdikcije100 te zahtijevaju da sudski vještaci
imaju adekvatno stručno znanje u trenutku imenovanja. Uprkos tom zahtjevu, u Srbiji i BD-u
ne provjerava se stručnost kandidata za sudske vještake prije imenovanja; zapravo, ne postoji
uspostavljen mehanizam za ocjenu njihove stručnosti.101 Stoga nije iznenađujuće to što novi
vještaci nemaju nikakvo ili imaju ograničeno znanje o potrebama sudskih postupaka te
nemaju nikakvu drugu platformu za učenje osim kroz praksu. To rezultira problemima u praksi
te sužava krug sudskih vještaka koje sudovi žele da angažiraju. Kvalificirani sudski vještaci s
ekstenizivnim znanjem o potrebama sudskih postupaka češće se angažiraju te su stoga
preopterećeni poslom što također, u dugom roku, dovodi do kašnjenja. Istovremeno, manje
iskusni vještaci imaju ograničenu mogućnost da se pojave pred sudovima što ograničava
njihov prostor za učenje iz iskustva te se kao rezultat rijetko angažiraju, ako se uopće
angažiraju. Također, ta komplicirana dinamika doprinosi percepcijama o nedostatku
transparentnosti u izboru sudskih vještaka jer se neki sudski vještaci konstantno angažiraju
češće od drugih.
55. U Sjevernoj Makedoniji i RS, određena lica mogu biti imenovana za sudske vještake
a da ne moraju izaći na stručni ispit i položiti ga. Na primjer, lice koje ima doktorat ili
magisterij iz određene oblasti bit će izuzeto od izlaska na ispit kojim se vrši provjera znanja iz
te oblasti. Ali također, takvo lice će biti imenovano bez provjere njegovog znanja o potrebama
sudskog postupka i ulozi vještaka u postupku. Stoga je moguće da lice bez ikakvog praktičnog
iskustva u izradi nalaza i mišljenja i poznavanja potreba sudskog postupka bude primljeno u
struku. Iskustvo pokazuje da bez obzira na izvanredna akademska postignuća sudskog
vještaka, njegovo stručno mišljenje može biti od male vrijednosti sudu ako vještak ne poznaje
procesna pravila i posebne potrebe suda.
56. U FBiH su pravila o ispitu za sudske vještake nejasna. Kandidati za sudske vještake
dužni su položiti stručni ispit kojim se proverava njihovo stručno znanje za određenu oblast
vještačenja. Međutim, pravila nisu jasna u pogledu toga da li se vrši i provjera znanja o
procesnim pravilima, odnosno o mjestu i ulozi vještaka u suđenju. Nejasna pravila ostavljaju
organizacije u onoj mjeri u kojoj je to u njihovoj nadležnnosti, moraju barem provjeriti stručnost Vještaka vršenjem uvida u
dokaze o (i) kvalifikacijama Vještaka, (ii) profesionalnom iskustvu, (iii) poznavanju istražnih tehnika, (iv) poznavanju zakonskih
normi kojima je uređeno vršenje njegove glavne djelatnosti i pravila koja se odnose na obaveze i prava vještaka, kao i vodećih
načela pravičnog suđenja.”
30
prostor za diskrecijsku primjenu i nedovoljnu kontrolu kompetentnosti sudskih vještaka u
trenutku njihovog imenovanja. To može negativno uticati na efikasnost suđenja. Bez
dovoljnog poznavanja potreba suda i procedure za provođenje vještačenja, teško se može
očekivati od sudskih vještaka da izrađuju nalaze i mišljenja koji imaju praktičnu vrijednost za
sud, te umjesto unapređivanja procesa odlučivanja, njihovo angažiranje izaziva, ili u nekim
slučajevima pojačava, neefikasnost.
57. U RS/FBiH, članovi Komisija koje provode ispitivanje kandidata za sudske vještake
nisu kompetentni za obavljanje tog zadatka, te nema garancije da se
najbolji/najkompetentniji ili najkvalificiraniji pojedinci imenuju za vještake.102 Udruženja
sudskih vještaka i sudovi nisu uključeni u postupak izbora ili imenovanja članova Komisije koja
provodi ispitivanje kandidata za sudske vještake. Umjesto toga, stručne članove Komisije
imenuje MP. Teško je da MP može kompetentno utvrditi i izabrati odgovarajuća lica za
ispitivanje kandidata za sudske vještake budući da MP ne zapošljava niti angažira sudske
vještake u svom svakodnevnom radu (vještaci se pojavljuju na suđenjima pred sudovima, a
ne pred MP).
31
Kontinuirana obuka za sudske vještake
60. Kontinuriana edukacija za sudske vještake se provodi rijetko ili se uopće ne provodi
u razmatranim jurisdikcijama106:
106 Prema CEPEJ-evim Smjernicama o ulozi sudskih vještaka u sudskim postupcima u državama članicama Vijeća Evrope iz
2014., „[v]ećina ispitanika poznaje neku vrstu obuke za sudske vještake. Neki pilot sudovi naveli su da se obuke jako često
organiziraju. Jedan od njemačkih sudova naveo je da vještaci koji redovno prisustvuju suđenjima često zahtjevaju edukacijske
sesije koje organiziraju razne profesionalne institucije. U Monaku, [sudovi] određuju vještake sa zvanične liste francuskog
žalbenog suda u (pokrajini Aix-en-Provence) koji su obično dio organizacije koja organizira kontinuirano usavršavanje za njih.
Kada je riječ o drugim ispitanicima koji su naveli da se obuke rijetko organiziraju, to može ukazivati na visok nivo povjerenja
u vještake i njihovu početnu obuku i kvalifikacije u njihovim odnosnim zemljama.”
107 Član 34. Zakona o vještacima FBiH i član 2. Pravilnika o obuci vještaka za obavljanje poslova vještačenja FBiH.
108
Član 3. Pravilnika o obuci vještaka za obavljanje poslova vještačenja FBiH.
109
Član 6. Pravilnika o obuci vještaka za obavljanje poslova vještačenja FBiH.
110 Član 5. Pravilnika o obuci vještaka za obavljanje poslova vještačenja FBiH.
32
Crnoj Gori, koraci za organiziranje edukacije za sudske vještake poduzeti su tek
krajem 2017. Prema internetskoj stranici crnogorskog Udruženja sudskih
vještaka, jedna obuka organizirana je u novembru/studenom 2017. sa samo 19
učesnika.111
111 Vidi Studiju o sudskim vještacima u crnogorskom pravnom sistemu, str. 19 i 21. Studija je dostupna samo na lokalnom
jeziku, vidi: http://cemi.org.me/wp-content/uploads/2017/08/sudskivjes%CC%8Ctaci_analiza.pdf. Također vidi internetsku
stranicu crnogorskog Udruženja sudskih vještaka, dostupnu na: http://usvcg.me/novosti.html.
112 CEPEJ-ove Smjernice, paragraf 87.
113 Vidi Vodič EGLE, paragrafe 7.23. - 7.26.
114 U CEPEJ-ovim Smjernicama izviješteno je da „broj vještaka treba da bude ograničen, i ne smije se dozvoliti da postane
prevelik da bi se izbegli problemi sa efikasnošću. Boj vještaka treba biti ograničen i zavisiti od složenosti razmatranog pitanja.
Taj broj treba biti definiran od strane suda ili zakonom.” Za više informacija vidi paragraf 28. CEPEJ-ovih Smjernica.
33
62. U Sjevernoj Makedoniji i Srbiji, pravila parničnog postupka dopuštaju dostavljanje
nalaza i mišljenja vještaka sa tužbom ili odgovorom na tužbu; to često dovodi do angažiranja
više od jednog sudskog vještaka u postupku. Makedonskim pravilima parničnog postupka
predviđeno je da mišljenja vještaka trebaju dostaviti stranke. Svi dokazi (uključujući nalaz i
mišljenje vještaka) trebaju se dostaviti do vremena održavanja pripremnog ročišta. Budući da
u tom trenutku (tj. prije pripremnog ročišta) sporne činjenice još uvijek nisu utvrđene, neka
mišljenja vještaka izrađuju se prerano i onda se moraju ispravljati i dopunjavati. To stvara
dodatni posao za sudske vještake, rezultira dodatnim troškovima za stranke i kašnjenjima u
postupku. U Srbiji stranke mogu dostaviti nalaz i mišljenje vještaka sudu zajedno sa inicijalnim
aktom. Međutim, parnične sudije su izvijestile da to dovodi do problema u praksi, jer su
mišljenja često međusobno protivrječna i iziskuju dodatan angažman suda, sudskih vještaka i
stranaka radi pomirenja mišljenja i utvrđivanja relevantnih činjenica.
63. U Srbiji i BiH je uobičajeno angažiranje većeg broja sudskih vještaka u krivičnim
postupcima; u BiH nije neuobičajeno angažiranje većeg broja sudskih vještaka ni u
parničnim predmetima. Neformalni razgovori s advokatima krivičarima u Srbiji otkrili su da
se često više puta u postupku određuje izvođenje dokaza vještačenjem.115 Pregledom
slučajnog uzorka predmeta pred sudovima u BiH potvrđeno je da se u krivičnom postupku
obično angažira više sudskih vještaka. Taj pregled je također pokazao da se često angažira više
od jednog vještaka u parničnim predmetima pred sudovima u BiH. Statistički podaci zasnovani
na analizi slučajnog uzorka (statistika uzorka) prikazani su na slikama ispod.
8.70%
More than three 4.69%
2.74%
26.09%
Three 7.81%
10.96%
52.17%
Two 23.44%
26.03%
BD RS FBiH
115 Za statističke podatke o Srbiji, vidi izvještaj Vještačenje vještaka – Uloga sudskih vještaka u Srbiji i moguće reforme u cilju
unapređenja efikasnosti i kvaliteta pravde, str. 22 i 23; dostupan na:
http://www.mdtfjss.org.rs/archive//file/EW%20Report%20FINAL.PDF;
116 Statistika uzorka.
34
Slika 8. Višestruka mišljenja vještaka u krivičnim predmetima – BiH117
0.00%
More than three 0.00%
20.00%
0.00%
Three 25.00%
50.00%
83.33%
Two 50.00%
60.00%
0.00% 10.00% 20.00% 30.00% 40.00% 50.00% 60.00% 70.00% 80.00% 90.00%
BD RS FBiH
0.00%
8.82%
More than three 5.33%
5.52%
0.00%
6.98%
13.04%
8.82%
Three 14.67%
15.17%
4.76%
4.65%
21.74%
35.29%
Two 19.33%
20.00%
23.81%
4.65%
35
Slika 10. Višestruka mišljenja vještaka u krivičnim predmetima – Sjeverna Makedonija119
0.00%
33.33%
1.92%
More than three
9.09%
0.00%
0.00%
0.00%
9.62%
Three
0.00%
0.00%
14.29%
22.22%
19.23%
Two
45.45%
22.22%
0.00% 5.00% 10.00% 15.00% 20.00% 25.00% 30.00% 35.00% 40.00% 45.00% 50.00%
36
evim Smjernicama.123 Među razmatranim zemljama, samo ZV FBiH predviđa da će MP objaviti
poziv za imenovanje u struku kada to od njega zatraže sudovi (vidi također paragraf 52. o
nedostatku kvalificiranih vještaka).
65. Pravila krivičnog postupka u RS, FBiH i BD-u predviđaju da sudovi nisu dužni
angažirati vještake sa liste stalnih sudskih vještaka. Prema Vodiču EGLE – zbog kvaliteta
garancija svojstvenih tim listama, koje se izrađuju ne kao puki imenici već kao javna potvrda
kompetentnosti, moralnosti i ugleda, sudija, koji zadržava potpunu slobodu izbora, morao bi
posebno opravdati svoj izbor u slučaju odabira vještaka van tih lista.124 U zakonima RS i FBiH
koji uređuju rad sudskih vještaka izričito je navedeno da liste stalnih sudskih vještaka nisu
obavezujuće za sud, osim ako nije drugačije određeno u procesnim zakonima. Također,
pravila krivičnog postupka RS, FBiH i BD-a ne predviđaju da sudovi trebaju birati registrirane
vještake, niti predviđaju kriterije koje sud treba koristiti u postupku odabira. S druge strane,
u zakonima o sudskim vještacima u Srbiji i Crnoj Gori navedeno je da sud mora uzeti u obzir
jednaku raspodjelu predmeta među sudskim vještacima, a pravila i parničnog i krivičnog
postupka predviđaju da vještak van liste stalnih sudskih vještaka može biti angažiran isključivo
ako je to opravdano izuzetnim okolnostima.
67. Neki sudski vještaci u BiH i Srbiji angažiraju se puno češće od drugih. Neformalni
razgovori sa sudskim vještacima, advokatima i sudijama pokazali su da se neki sudski vještaci
angažiraju češće od drugih. To je također potvrđeno statističkim podacima prikupljenim od
sudova.126 Na primjer, analiza svih prvostepenih sudova u BiH pokazala je da je vodećih 10
najčešće angažiranih sudskih vještaka bilo angažirano u cca 40% predmeta u kojima je bilo
123 Vidi dio 3.2.1. CEPEJ-ovih Smjernica, vidi također Vodič EGLE, paragraf 3.12.
124 Vidi Vodič EGLE, paragraf 3.3.
125
USAID-ova Analiza, str. XIX.
126 U Makedoniji i Crnoj Gori nisu dostupni statistički podaci o angažiranju vještaka koji su fizička lica. Statistički podaci za
Srbiju dostupni su u izvještaju Vještačenje vještaka – Uloga sudskih vještaka u Srbiji i moguće reforme u cilju unapređenja
efikasnosti i kvaliteta pravde, str. 24 i 25; dostupnom na:
http://www.mdtfjss.org.rs/archive//file/EW%20Report%20FINAL.PDF.
37
određeno vještačenje. Međutim, u nekim sudovima, kao što je Općinski sud u Mostaru,
procenti su viši – vodećih 10 najčešće angažiranih sudskih vještaka bilo je angažirano u cca
68% svih predmeta koji su uključivali sudske vještake.
0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100%
Prekomjerno oslanjanje na neke sudske vještake u BiH i Srbiji može se također zaključiti iz
udjela plaćanja izvršenih u korist vodećih 10 najplaćenijih sudskih vještaka. U Srbiji je od 4,3
miliona eura isplaćenih sudskim vještacima od strane posmatranih sudova, 1,7 miliona eura,
tj. gotovo polovina, isplaćeno u korist vodećih 10 najplaćenijih sudskih vještaka angažiranih
od strane tih sudova.
Slika 12. Udio nagrada isplaćenih u korist vodećih 10 najplaćenijih sudskih vještaka – BiH i
Srbija128
EUR 1,385,908.34
BiH
EUR 2,828,874.21
EUR 1,769,135.40
Serbia
EUR 4,333,432.52
0 500,000 1,000,000 1,500,000 2,000,000 2,500,000 3,000,000 3,500,000 4,000,000 4,500,000 5,000,000
Amount paid to 10 most paid expert witnesses Total amount paid to expert witnesses
68. Visok kvalitet rada nekih sudskih vještaka u Srbiji, Crnoj Gori i BiH dovodi do
njihovog čestog angažiranja. Čini se da je visok kvalitet rada određenih vještaka razlog za
njihov opetovani izbor od strane sudova i stranaka, a ne neadekvatna pravila o odabiru
38
vještaka ili pristrasnost prema određenim vještacima. Neformalni razgovori sa sudijama,
tužiocima i advokatima, kao i analiza predmeta u sudovima, pokazali su da angažiranje
iskusnog sudskog vještaka s dobrim poznavanjem pravila postupka doprinosi lakšem
utvrđivanju činjenica od strane suda i smanjuje rizik od ukidanja odluka po žalbi. Zbog toga i
sudovi i stranke oklijevaju izabrati sudske vještake koji su nepoznati ili neiskusni. Na primjer,
izviješteno je da se u Privrednom sudu u Podgorici (Crna Gora) jedan vještak iz oblasti financija
opetovano angažira od strane suda zato što uvijek prisustvuje ročištima, dostavlja mišljenja
pravodobno i ima besprijekorne rezultate. Međutim, dugoročno, ta praksa može dovesti do
kašnjenja u radu, neefikasnosti i problema sa transparentnošću. Može također dovesti do
bojazni u vezi sa nezavisnošću vještaka u odnosu prema sudu i strankama. Opetovano
angažiranje iskusnijih sudskih vještaka isključuje ostale vještake (npr. jedan vještak u Crnoj
Gori izvijestio je da mu nije dodijeljen nijedan predmet u tri godine) i de facto smanjuje broj
kvalificiranih vještaka raspoloživih sudovima i strankama. Pored toga, što je pouzdaniji vještak
i što više posla ima to je veći rizik od kašnjenja u dostavljanju nalaza i mišljenja. To može
postati ozbiljan problem jer sudovi imaju tendenciju da budu preblagi prema onim sudskim
vještacima na koje se najviše oslanjaju te oklijevaju izreći sankcije za kašnjenja. Također,
nedostatak adekvatne raspodjele predmeta među vještacima može izazvati zabrinutost u
pogledu transparentnosti, budući da to ostavlja prostor za favoriziranje i korupciju (posebno
u slučaju nejasnih pravila o nagradama za rad sudskih vještaka). Konačno, prema CEPEJ-evim
Smjernicama129, opetovani izbor istog vještaka za istu vrstu vještačenja i/ili od strane istog
suda može negativno uticati na činjeničnu i ličnu nezavisnost tog vještaka: “[s]udovi trebaju
također biti na oprezu u pogledu situacija monopola nad vještačenjem. Rotacija vještaka može
se smatrati prikladnim načinom izbjegavanja recipročne zavisnosti i unapređenja nezavisnosti
vještaka u odnosu prema sudu”.130
69. Nalazi i mišljenja sudskih vještaka podložni su izmjenama; statistika uzorka pokazala
je da je broj naloga za dopunu/ispravku nalaza i mišljenja značajan. U Crnoj Gori sud je
naložio sudskom vještaku da dopuni mišljenje u 27% svih posmatranih predmeta, dok su u
BiH pojašnjenja zahtijevana u 24% predmeta. Mišljenja se dopunjuju i ispravljaju iz raznih
razloga. Najvažniji i najuobičajeniji su: i) uslijed nedostatka kontinuirane obuke sudskih
vještaka iz njihove naučne oblasti, ali i propisa o mjestu i ulozi vještaka u suđenju, vještaci ne
izrađuju nalaze i mišljenja koje se mogu koristiti za donošenje informirane odluke od strane
suda (kako je objašnjeno u paragrafu 59. iznad); ii) sudije ponekad ne daju precizna uputstva
sudskim vještacima što često rezultira općenitim i neodređenim mišljenjima koja su od male
ili nikakve vrijednosti za sud (kako je objašnjeno u paragrafu 70. u nastavku); i iii) sudije
ponekad oklijevaju kritički preispitati mišljenja vještaka, te umjesto toga dopuštaju stranci da
traži dopune nalaza i mišljenja, čak i kada su takvi zahtjevi puka taktika za prolongiranje
suđenja i očigledna zloupotreba procesnih prava (kako je objašnjeno u paragrafu 72. u
nastavku).
129 Vidi CEPEJ-ove Smjernice, paragraf 40. Također, CEPEJ-ove Smjernice su jasne da se izbor vještaka ne može učiniti ovisnim
o tome je li vještak već imao iskustvo u obavljanju poslova vještačenja u sudskom postupku.
130 U Vodiču EGLE također je navedeno da „sudija treba osigurati da postoji adekvatan broj vještaka iz svake oblasti te treba
nastojati da izbjegava ponovno određivanje istog vještaka dok u isto vrijeme isključuje ostale vještake sa istim
kvalifikacijama”.
39
Slika 13. Dopuna mišljenja vještaka – BiH, Srbija, Crna Gora, Sjeverna Makedonija131
BiH 24.46%
Montenegro 27.08%
Serbia 18.40%
0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100%
70. Sudije u Srbiji i BiH često daju nejasna ili čak pogrešna uputstva sudskim vještacima;
u Sjevernoj Makedoniji je percepcija da sudije daju precizna uputstva vještacima. Sudije
često daju nejasna, preopćenita ili čak pogrešna uputstva sudskim vještacima ili ne preispituju
adekvatno zaprimljena mišljenja. Čini se da postoji široko rasprostranjena praksa traženja od
sudskih vještaka da izvrše uvid u cijeli spis predmeta i daju mišljenje o vjerodostojnosti
dostavljenih izjava svjedoka.132 Ta praksa produžava suđenje i neefikasna je jer takvi zahtjevi:
i) izlaze van opsega onoga što je sudski vještak u stvari dužan raditi (sud je taj koji mora
preispitati vjerodostojnost podnesaka i spise predmeta); ii) otežavaju (ako ne
onemogućavaju) vještaku da provede fokusiranu analizu i izradi nalaz i mišljenje od praktičnog
značaja za sud; i iii) crpe resurse svih zainteresiranih strana – vještaka, koji je onda dužan
analizirati širok spektar pitanja (čak i irelevantna pitanja) te se često poziva kasnije da precizira
ili pojasni nalaz i mišljenje; suda, koji često mora tražiti pojašnjenja kako bi donio informiranu
odluku na osnovu nalaza i mišljenja vještaka; te stranke, koja snosi troškove svih tih procesnih
aktivnosti. U USAID-ovoj Analizi također je izviješteno da su uputstva sudskim vještacima u
BiH često previše nejasna, što utiče na efikasnost suđenja ili čak može usmjeriti istragu u
pogrešnom pravcu i negativno uticati na ishod postupka.133
Srbija134
Sudija je u krivičnom predmetu naložio sudskom vještaku koji je računovođa da ocijeni: (i) je li došlo do
prodaje vozila, i plaćene iznose i (ii) ukupnu vrijednost izbjegnutog poreza za na dohodak građana.
40
• Privredni sud u Srbiji – sudski vještak treba utvrditi sve relevantne činjenice
Uputstvo suda sudskom vještaku u privrednoj parnici bilo je da utvrdi vrijednost duga na dan otvaranja
stečajnog postupka i sve ostale relevantne činjenice.
BiH
• Osnovni sud u BD-u – sudski vještak treba dati mišljenje o sadržaju tužbe/zapisnika sa pripremnog
ročišta
Od sudskog vještaka je zatraženo da ispita i da stručno mišljenje o okolnostima navedenim u tužbi i zapisniku
sa pripremnog ročišta.
• Privredni sud u RS
Od sudskog vještaka je zatraženo da izvrši uvid u cjelokupnu financijsku dokumentaciju jedne od stranaka i
da stručno mišljenje.
• Osnovni sud u Banjaluci – dva različita sudska vještaka trebaju utvrditi isti skup činjenica
Dvojici vještaka, jednom vještaku za financije i jednom za IT, dat je isti zadatak bez preciziranja koji vještak
treba utvrditi koju činjenicu/skup činjenica.
72. Nijedna od razmatranih zemalja nije izradila smjernice o minimalnoj sadržini i formi
nalaza i mišljenja vještaka. Kao rezultat, nalazi i mišljenja koja se dostavljaju sudovima mogu
41
se značajno razlikovati u načinu na koji su strukturirana i u količini sadržanih detalja. To
rezultira nekonzistentnostima u izvještavanju od strane sudskih vještaka. Sudije iz Sjeverne
Makedonije i BiH koje su intervjuirane za potrebe ove studije spomenule su poteškoće na koje
nailaze prilikom analize nalaza i mišljenja vještaka koji mogu biti nerazumljivi i nesistematični.
Takva mišljenja je teško razumjeti, moguće ih je lakše osporavati te iziskuju daljnja revidiranja
što može dovesti do odugovlačenja postupka.
73. Sudovi u Srbiji, BiH i Crnoj Gori često prihvataju mišljenje vještaka onako kakvo je,
bez njegovog kritičkog preispitivanja.135 Taj nedostatak preispitivanja od strane sudova u
suprotnosti je sa CEPEJ-evim Smjernicama u kojima je navedeno da mišljenje vještaka nije
obavezujuće za sud ili za stranke. Sud ga slobodno ocjenjuje. Sud mora provjeriti i utvrditi je li
mišljenje vještaka ubjedljivo.136 Evidentirane su različite prakse u pregledanom uzorku i
neformalnim razgovorima sa sudijama u Srbiji, BiH i Crnoj Gori. Čini se da u Srbiji nema
kontrole nalaza i mišljenja vještaka, naročito za tipske predmete ili za predmete u kojima je
tuženi država. Javni pravobranioci i pravne službe javnih preduzeća ili državnih fondova često
nisu zainteresirani niti su proaktivni u kontroli zaprimljenih mišljenja vještaka. Ponekad je
ključno ograničenje to što ti uredi nemaju adekvatnu ekspertizu ili osoblje koje može
preispitati mišljenje vještaka i djelotvorno ga ocijeniti. Sudski vještaci priznaju da su svjesni
toga i često ne izrađuju kvalitetne nalaze koje ispunjavaju sve zahtjeve kada su angažirani u
tipskim predmetima ili ako je tuženi država. Sudije u BiH oklijevaju da, ili im nedostaje
dostatna edukacija da, kritički ispituju mišljenja vještaka i ocjenjuju jesu li ta mišljenja
koherentna i ubjedljiva. Umjesto toga, prihvataju ih onakva kakva jesu, dopuštaju strankama
da neprestano daju primjedbe na nalaze i mišljenja ili dopuštaju novim sudskim vještacima da
potvrđuju valjanost već datih mišljenja. To dovodi do nepotrebnog odugovlačenja postupka i
uzrokuje neefikasnost budući da i) neutemeljena mišljenja vještaka mogu dovesti do ukidanja
odluka po žalbi te uzrokovati nova suđenja, ii) su primjedbe stranaka ponekad neosnovane i
služe isključivo kao dilatorne taktike, te iii) angažiranje novih vještaka crpi resurse sudova i
stranaka. U Studiji o sudskim vještacima u crnogorskom pravnom sistemu također je
izviješteno da crnogorski sudovi imaju tendenciju da prihvataju nalaze i mišljenja vještaka bez
njihove kontrole, uglavnom zato što im nedostaje specijalizirano znanje.137
135 To se također javlja kao izazov u državama članicama Vijeća Evrope. Prema CEPEJ-evim Smjernicama o ulozi sudskih
vještaka u sudskim postupcima u državama članicama Vijeća Evrope iz 2014.: „iako sudije možda nisu obavezane zakonom,
one mogu pridavati ogroman značaj nalazu i mišljenju vještaka prilikom donošenja odluke. Postoji naravno nekoliko mogućih
razloga za visok stepen oslanjanja na rad vještaka. Prvo, do prekomjernog oslanjanja može doći usled nedostatka znanja o
tome kako se analizira i cijeni nalaz i mišljenje vještaka, posebno kada je riječ o usko stručnim nalazima i mišljenjima, što
dovodi do prihvatanja nalaza i mišljenja bez kritičke ocijene. Drugo, do toga može doći usled nedostatka odgovarajućeg
obrazloženja u presudama u pogledu toga kolika je snaga data nalazu i mišljenju vještaka, posebno u odnosu na činjenice i
ostale dokaze. To dovodi do pitanja snage i značaja nalaza i mišljenja vještaka.”
136 Vidi dio 8.1. CEPEJ-ovih Smjernica.
137 Studija o sudskim vještacima u crnogorskom pravnom sistemu, str. 16.
42
Okvir 7. – Problemi sa preispitivanjem mišljenja vještaka
Razlog zbog kojeg je krivični predmet koji se je odnosio na sigurnost na cestama vraćen na ponovno
odlučivanje po žalbi bili su nedostaci u mišljenju sudskog vještaka. Naime, prvostepeni sud nije pozvao
vještaka za saobraćaj već se je samo oslonio na vještačenje doktora medicine. Doktor medicine je naveo da
je došlo do teške tjelesne povrede (što je bilo u okviru opsega njegovog angažmana) ali je također dao
mišljenje o tome je li se automobil kretao nedozvoljenom brzinom.
BiH
U dva odvojena sudska predmeta vođena pred istim sudijom, isti sudski vještak izdao je dva suprotstavljena
mišljenja iako je predmet analize bio isti.
Crna Gora
Presude u više predmeta bile su poništene isključivo zbog toga što je mišljenje vještaka bilo neadekvatno, a
prvostepeni sud nije adekvatno ocenio nalaz i mišljenje i naložio otklanjanje ustanovljenih nedostataka.
74. Značajan je broj predmeta u Srbiji, BiH i Crnoj Gori vraćenih na ponovno odlučivanje
po žalbi zbog problema sa nalazom i mišljenjem sudskog vještaka.139 Upoređen je (i) ukupan
broj predmeta u kojima su uložene žalbe u pregledanom uzorku (sve žalbe) i (ii) broj predmeta
u kojima je žalba bila usvojena, te je predmet vraćen na ponovno odlučivanje zbog problema
sa nalazom i mišljenjem sudskog vještaka. U sve tri zemlje, preko 10% žalbi bilo je usvojeno
zbog problema sa nalazom i mišljenjem sudskog vještaka (u Crnoj Gori je taj procenat bio
viši—19%). U nekim pregledanim predmetima presude su ukinute isključivo zbog nedostataka
u vezi sa vještačenjem.
Slika 14. Žalbe zbog nedostataka u nalazima i mišljenjima vještaka – BiH, Srbija, Crna Gora140
BiH 15.79%
Montenegro 19.15%
Serbia 11.17%
138 Vidi također izvještaj Vještačenje vještaka – Uloga sudskih vještaka u Srbiji i moguće reforme u cilju unapređenja
efikasnosti i kvaliteta pravde, str. 27, dostupan na: http://www.mdtfjss.org.rs/archive//file/EW%20Report%20FINAL.PDF.
139 Statistički podaci nisu dostupni za Sjevernu Makedoniju.
140 Statistika uzorka.
43
Rokovi i upravljanje radom sudskih vještaka u suđenju
0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100%
141 Vidistr. 11 i 132 MTDF-ove Funkcionalne analize. Isti su nalazi MDTF-ove Ankete: Iskustva i percepcije pravosuđa u Srbiji.
Na osnovu te Ankete dostupne na:
http://www.mdtfjss.org.rs/archive//file/Experiences%20and%20Perceptions%20of%20Justice%20in%20Serbia%20-
%20EN.pdf, donijet je zaključak da sudije, tužioci i advokati dijele mišljenje da su učesnici u postupku, posebno svjedoci i
sudski vještaci često razlog odlaganja ili odgađanja ročišta. Vidi str. 30.
142 Statistika uzorka.
44
c. Česta su kašnjenja u sudskim postupcima u BiH zbog problema vezanih za rad
sudskih vještaka. Sudskom vještaku je u jednom predmetu trebalo više od 15
dana da obavijesti sud da nije u stanju preuzeti predmet; u drugom slučaju
sudski vještak je dostavio nalaz i mišljenje dva mjeseca nakon roka koji je
odredio sud. Pored toga, statistika uzorka pokazala je da su sudski vještaci
prekoračili rok u 96% pregledanih predmeta u sudovima u BD, kao i u 58%
pregledanih predmeta u sudovima u RS i u 57% pregledanih predmeta u
sudovima u FBiH.
Slika 16. Kršenja rokova od strane sudskih vještaka – BiH143
BD 96.55%
RS 58.33%
FBiH 57.14%
45
Slika 17. Odlaganja usled kršenja rokova od strane sudskih vještaka – Crna Gora145
Slika 18. Odlaganja usled kršenja rokova od strane sudskih vještaka – BiH146
BD 14.29%
RS 19.05%
FBiH 22.92%
77. U stvari, gotovo jedna trećina svih evidentiranih odlaganja povezana je sa radom
sudskih vještaka; to je potvrđeno statistikom uzorka u Srbiji, BiH i Crnoj Gori. Razni razlozi
dovode do odlaganja, uključujući prekoračenje rokova od strane sudskih vještaka, izostanak
sudskog vještaka sa ročišta, zahtjeve za dopunu/ispravku nalaza i mišljenja vještaka i drugo.147
2014.: „nadalje je postavljeno i pitanje o tome u kojem procentu predmeta u kojima se angažiraju vještaci dolazi do
nepotrebnih odlaganja u pilot sudovima. Dvadeset ispitanika nije imalo ove podatke na raspolaganju ili nije dalo odgovor.
Međutim, neki od tih ispitanika dali su procjenu na osnovu iskustva. Ispitanici iz Njemačke procijenili su da su u između 20-
50% predmeta vještaci uzrokovali nepotrebno odlaganje. S druge strane, Norveška je procijenila da je ‘blizu 0%’ vještaka bilo
odgovorno za nepotrebna odlaganja. Litvanija je bila jedina zemlja sa raspoloživim podacima, u kojoj je ispitanik izjavio da
“Od svih odloženih parničnih predmeta u 2012., od 17,2 do 25,6 procenata odlaganja desilo se je zbog trajanja vještačenja.
U godišnjim izvještajima Nacionalne sudske uprave to se konstantno spominje kao jedan od glavnih razloga za odugovlačenje
sudskog postupka.”
46
Slika 19. Odlaganja povezana sa radom sudskih vještaka – Srbija, BiH, Crna Gora148
69.86%
BiH
30.14%
65.57%
Montenegro
34.43%
66.90%
Serbia
33.10%
BiH 52.50%
Montenegro 60.00%
Serbia 55.93%
79. Sudski vještaci koji se često angažiraju u Srbiji, RS i Crnoj Gori ponekad odbijaju
preuzeti predmete ili dostavljaju nalaz i mišljenje sa zakašnjenjem, koristeći činjenicu da su
preopterećeni poslom kao opravdanje. Sudski vještaci koji se često angažiraju u Srbiji imaju
u svakom trenutku 50 ili više vještačenja. Ti vještaci tvrde da su kašnjenja neizbježna jer rade
sami i moraju putovati širom zemlje radi zadovoljavanja potreba mnogih sudova, kao i jer se
često moraju pojavljivati na ročištima više puta (s obzirom na česte odgode ročišta). Naveli su
47
da su jedine opcije koje su im na raspolaganju kašnjenje u dostavljanju nalaza i mišljenja ili
odbijanje predmeta; po njima je ova druga opcija „loša za posao”. Međutim, u Crnoj Gori i
BiH je uobičajeno da vještaci odbiju preuzeti predmet jer su preopterećeni poslom. U svakom
slučaju, preuzimanje predmeta i potom izostanak sa ročišta ili odbijanje preuzimanja
predmeta u konačnici dovodi do odugovlačenja postupka. Na primjer, u jednom predmetu
pred Osnovnim sudom u Banjaluci, sud nije mogao angažirati sudskog vještaka i suđenje je
bilo odloženo više od tri mjeseca jer su sudski vještaci odbijali preuzeti predmet zato što su,
između ostalog, bili preopterećeni poslom.
80. Sudski vještaci u Crnoj Gori i BiH su izvijestili da do kašnjenja u dostavljanju nalaza i
mišljenja često dolazi zbog nedostatka saradnje trećih lica koja su u posjedu dokumenata
neophodnih za izradu nalaza i mišljenja vještaka. Sudski vještaci u BiH često nailaze na
probleme u pristupu dokumentaciji koja im je potrebna za provođenje vještačenja. Jedan od
ključnih uzroka kašnjenja u izradi nalaza i mišljenja vještaka u Crnoj Gori (čak do godinu dana)
je nedostatak saradnje tuženog ili državnih tijela koja su dužna predati neophodnu
dokumentaciju za izradu nalaza i mišljenja vještaka. Sudski vještaci obično nisu u stanju sami
pribaviti dokumentaciju, pa je stoga potrebna intervencija suda da bi se dokumenti dostavili
vještaku.
150Prema CEPEJ-evoj Studiji o ulozi vještaka u pravosudnim sistemima država članica Vijeća Evrope iz 2014. „od ispitanika je
zatraženo da ukratko opišu prosječno trajanje koje je potrebno za vještačenje. Odgovori su se uvelike razlikovali u opsegu od
jednog mjeseca do dvanaest mjeseci. Vrsta predmeta i vještačenja mogu uticati na trajanje predmeta: ispitanik u Monaku
naveo je da je potrebno od 2-3 mjeseca za medicinsko vještačenje, 1-3 mjeseca za financijsko vještačenje i 1-4 godine za
građevinsko vještačenje. Mnogi ispitanici nisu imali raspoložive podatke.“
48
Slika 21. Prosječno trajanje postupka i vještačenja u krivičnim predmetima – BiH, Srbija,
Crna Gora151
25
Average duration of expert witness work - days 27
54
678
Average duration of trials - days 249
1060
Slika 22. Prosječno trajanje postupka i vještačenja u parničnim predmetima – BiH, Srbija,
Crna Gora152
58
Average duration of expert witness work - days 49
44
774
Average duration of trials - days 607
692
83. Često sudovi u BiH i Crnoj Gori ne preciziraju u dovoljnoj mjeri rok za podnošenje
nalaza i mišljenja vještaka. U Crnoj Gori su rješenja o određivanju vještačenja često kratka i
sadrže samo ime i prezime sudskog vještaka i opis potrebnog vještačenja. U većini analiziranih
predmeta nije bio preciziran rok za dostavljanje nalaza i mišljenja vještaka, već je sudskom
vještaku bilo naloženo da izradi izvještaj čim prije (iako crnogorski ZPP predviđa da se rok
treba odrediti u svakom predmetu). U FBiH se čini na osnovu pregledanih predmeta da sudovi
ne određuju uvijek precizno rokove za dostavljanje nalaza i mišljenja. Od sudskih vještaka se
često traži da dostave nalaz i mišljenje čim prije ili na vrijeme radi dostavljanja mišljenja
49
strankama prije zakazanog ročišta. Ponekad u BD-u sud ili tužilac ne određuju precizno rok za
dostavljanje nalaza i mišljenja vještaka. Na primjer, sudskom vještaku može biti naloženo da
dostavi mišljenje u razumnom roku, uz vođenje računa o vremenu potrebnom da stranke
pregledaju nalaz i mišljenje.
84. Čini se da je praksa u Srbiji, BiH i Crnoj Gori da sudski vještaci donose nalaz i mišljenje
sa sobom na ročište umjesto dostavljanja istog prije ročišta. Ta praksa je veoma uobičajena
iako je pravilima parničnog postupka u svim razmatranim jurisdikcijama jasno propisano da
se nalaz i mišljenje sudskog vještaka treba dostaviti prije ročišta, kako bi se ostavilo dovoljno
vremena strankama da pregledaju nalaz i mišljenje i izjasne se o istom.153 Ta praksa neizbježno
dovodi do odlaganja jer stranke imaju opravdan razlog da traže odlaganje ročišta kako bi imale
vremena da pregledaju nalaz i mišljenje i izjasne se o njemu.
85. Statistika uzorka u Srbiji, BiH i Crnoj Gori je pokazala da neadekvatno upravljanje
radom sudskih vještaka, a posebno neuredno dostavljanje nalaza i mišljenja strankama na
izjašnjenje dovodi do odlaganja. Radi utvrđivanja aspekata rada sudskih vještaka koji
najčešće dovode do odlaganja, upoređen je i) ukupan broj evidentiranih odlaganja povezanih
sa radom sudskih vještaka i ii) broj odlaganja koji se mogu pripisati određenim problemima
povezanim sa radom sudskih vještaka. Statistika uzorka pokazala je da su zahtjevi za
određivanjem dodatnog roka za izjašnjavanje o nalazu i mišljenju vještaka doveli do odlaganja
u 40% slučajeva u Srbiji, 25% slučajeva u Crnoj Gori i 30% slučajeva u BiH.
50
Slika 23. Analiza odlaganja povezanih sa radom sudskih vještaka – BiH, Srbija, Crna Gora154
21.43%
other reasons related to expert witnesses 12.82%
18.28%
6.38%
delay in payment of costs for expert witness 10.26%
9.95%
30.85%
issues related to comments 27.35%
43.28%
22.34%
expert witness absence 12.82%
8.87%
11.70%
justified extensions of the deadline 20.51%
7.26%
12.77%
expert witness breached the deadline 16.24%
12.37%
Srbija155
Sud je u jednoj građanskoj parnici naložio uplatu predujma na ročištu koje je održano 5. maja/svibnja 2014.
Rok za plaćanje bio je osam dana. Dokaz o plaćanju nije dostavljen. Sud je poslao tri upozorenja 29.
decembra/prosinca 2014., 3. marta/ožujka 2015. i 7. maja/svibnja 2015. Plaćanje je izvršeno 28. maja/svibnja
2015., godinu dana kasnije. Za to vrijeme bilo je odloženo procesuiranje predmeta. Iznos predujma bio je
8.000 srpskih dinara (cca 70 eura).
Crna Gora
154Statistika uzorka.
155 Vidi također izvještaj Vještačenje vještaka – Uloga sudskih vještaka u Srbiji i moguće reforme u cilju unapređenja
efikasnosti i kvaliteta pravde, str. 31, dostupan na: http://www.mdtfjss.org.rs/archive//file/EW%20Report%20FINAL.PDF.
51
Glavno ročište u jednoj privrednoj parnici odgođeno je dva puta jer stranka nije uplatila predujam za
predloženo vještačenje; sud je odlučio staviti van snage rješenje o određivanju vještačenja kada stranka to
nije uradila treći put.
87. U svakoj jurisdikciji osim BD-a, sudskim vještacima se obično daje izvornik spisa
predmeta kako bi izvršili uvid u njega van suda. To predstavlja problem kako sa aspekta
efikasnosti, tako i sa aspekta očuvanja integriteta postupka. Sudovi vode jedan jedinstveni
spis predmeta u toku cijelog postupka. Ako je potrebno angažiranje sudskog vještaka, sudovi
traže od sudskog vještaka da preuzme izvornik spisa predmeta od suda, izvrši uvid u spis i isti
vrati po završetku vještačenja. Dopuštanje da izvornik spisa predmeta napusti sud stvara
mogućnosti za neovlaštene izmjene spisa ili barem stvara percepciju da je to lako moguće.156
Osim toga, to je čest uzrok neefikasnosti jer se nijedna druga radnja u suđenju ne može
poduzimati dok sudski vještak ne završi vještačenje i vrati spis predmeta sudu.
Vještaci nemaju pravo iznositi spise predmeta iz suda radi vršenja uvida u njih
Od nedavno, u Osnovnom sudu BD-a sudskim vještacima više nije dopušteno da iznose spise predmeta iz
suda radi vršenja uvida u njih. Obično će u sudskom rješenju biti navedeno da sudski vještak može pregledati
spis predmeta i napraviti kopije u prostorijama suda. Ta praksa uvedena je zbog zaštite povjerljivosti i
smanjivanja rizika od korupcije na strani sudskih vještaka. U jednom slučaju, sud je neformalno obavješten o
tome kako se jedan sudski vještak „hvalio“ da ima mogućnost pristupa spisima predmeta. Šef pisarnice
izvijestio je, međutim, da vršenje uvida u spise predmeta u prostorijama suda izaziva probleme i sudskim
vještacima i osoblju suda jer sudski vještaci dolaze u sud više puta radi vršenja uvida u spise predmeta i
njihovog kopiranja, često prekidajući svakodnevne djelatnosti pisarnice.
88. U Srbiji su statistički podaci pokazali da sudski vještaci krše obavezu urednog
preuzimanja i vraćanja spisa predmeta, što dovodi do odugovlačenja postupka. Vještaci su
u cca 10% analiziranih predmeta prekršili obavezu urednog preuzimanja i vraćanja spisa
predmeta. Veoma je zabrinjavajuća činjenica da se cijeli sudski postupak zaustavlja ako sudski
vještak odluči ne vratiti spis predmeta iz nekog razloga. Nepotvrđeni dokazi ukazuju na to da
je bilo slučajeva angažiranja policije radi vraćanja spisa predmeta od neresponzivnih sudskih
vještaka. Raspoloživi statistički podaci u ostalim jurisdikcijama pokazali su da sudski vještaci u
većoj mjeri poštuju obavezu preuzimanja i vraćanja spisa predmeta (5 slučajeva kršenja u cca
150 predmeta u Crnoj Gori i samo jedan slučaj kršenja u 184 pregledana predmeta u BiH).
156Potvrđeno je u svim posjećenim sudovima da sud redovno predaje izvornik cijelog spisa predmeta sudskom vještaku bez
pravljenja zasebne interne kopije.
52
a. U Crnoj Gori su sudski vještaci izvijestili da im se ne isplaćuju nagrade za
obavljena vještačenja ili da im se iste ne isplaćuju uredno, te da sudovi imaju
tendenciju da smanjuju traženu nagradu za obavljeno vještačenje. Pored toga,
sudski vještaci su naveli da se rješenje suda o nagradi za obavljeno vještačenje
i naknadi troškova često donosi sa zakašnjenjem. U nekim slučajevima, rješenja
o nagradama toliko kasne da se donose nakon završetka postupka, koji može
potrajati godinama. U postojećim analitičkim tekstovima navedeno je da se
nagrade za obavljena vještačenja smatraju preniskim te da se trebaju povećati
radi poticanja i) imenovanih vještaka da poboljšaju kvalitet njihovog rada i ii)
novih vještaka da uđu u struku;157
b. U Srbiji su sudski vještaci izvijestili da se odredbe Pravilnika o naknadi troškova
u sudskim postupcima, koji uređuje i nagradu za rad vještaka, uopće ne
primjenjuju u praksi. Prema navodima sudskih vještaka, nagrada ne zavisi od
složenosti predmeta ili trajanja posla već od iznosa za koji stranke, a naročito
sudija, procijene da bi bio adekvatan. U praksi sudije samostalno donose
odluke o nagradi za vještačenja, a ponekad čak i o nastalim troškovima, te čak
idu tako daleko da nalažu da se sudskom vještaku naknade samo nastali
troškovi. Sudije veoma rijetko traže od sudskog vještaka da dostavi izjavu o
troškovima i nagradi za obavljeno vještačenje po završetku posla, iako je to
propisano odredbama Pravilnika o naknadi troškova u sudskim postupcima.
Takvo postupanje otvara prostor za korupciju. Pored toga, sudovi i javna
tužilaštva značajno kasne sa isplatom naknada vještacima u krivičnim
postupcima. Razlozi za ta kašnjenja su dvostruki. S jedne strane, regulatorni
okvir za angažiranje i nagrađivanje sudskih vještaka je neadekvatan, što dovodi
do neizvjesnosti u pogledu toga kada (tj. u kom momentu u toku postupka) i
koliko će sudski vještaci biti plaćeni. S druge strane, budžeti sudova i javnih
tužilaštava konstantno su manji od onoga što je potrebno za uredno plaćanje
vještaka i izbegavanje docnji;158
c. Sudski vještaci u BiH tvrde su često plaćeni manje od onoga što traže. Pored
toga, pravila o nagrađivanju sudskih vještaka su zastarjela (RS) ili nisu dovoljno
jasna (FBiH i BD). Sudije i tužioci su naveli da Tarifa o nagradama i naknadama
troškova za rad vještaka u FBiH nije dovoljno precizna. Tarifa poznaje tri
raspona nagrada za obavljeno vještačenje u zavisnosti od složenosti
vještačenja. Najviši raspon, koji se primjenjuje na najsloženije predmete je cca
od 150 eura do 1000 eura (u zavisnosti od složenosti vještačenja i u
predmetima u kojima je potrebna posebna ekspertiza, znanje i/ili iskustvo,
nagrada se može uvećati za 100%).159 Nivo složenosti utvrđuje sud/javno
tužilaštvo za svaki pojedinačni predmet, a kriteriji za obračunavanje iznosa nisu
propisani.160 Tarifa u RS nije mijenjana od 1998. i ne odražava stvarnu
53
vrijednost rada sudskih vještaka. U BD-u sud/javno tužilaštvo utvrđuje nagrade
za obavljena vještačenja i troškove sudskih vještaka po vlastitom nahođenju;
d. U Sjevernoj Makedoniji nema jedinstvenog i transparentnog sistema
nagrađivanja vještaka. Osim toga, neke institucije, kao što su Medicinski
fakultet Univerziteta u Skoplju i Institut za sudsku medicinu u Skoplju, su jedine
institucije u Sjevernoj Makedoniji koje mogu obavljati određene vrste
vještačenja. Kao rezultat, mogu naplaćivati nagrade koje su značajno više od
propisanih.
Taj obračun bio je viši za cca 50% od obračuna na osnovu propisa MP o obračunu nagrada
za obavljena vještačenja donesenog u 2014. Sud je odbio platiti traženi iznos fakture te je
platio iznos propisan od strane MP. Medicinski fakultet u Skoplju osporio je to pred
sudom.
Ovo je samo jedan od rijetkih primjera u kojima su sudovi odbili platiti traženu nagradu
javnim institucijama koje obavljaju poslove vještačenja po višoj cijeni. U većini slučajeva,
sudovi jednostavno plaćaju tražene nagrade kako bi izbjegli sporenja te kako bi održali
dobre profesionalne odnose.
90. Pokazalo se je da u Srbiji, BiH i Sjevernoj Makedoniji različiti sudski vještaci naplaćuju
različite iznose za istu vrstu vještačenja. Značajne razlike u nagradama koje naplaćuju sudski
vještaci izviještene su u informativnim razgovorima sa sudijama, advokatima i sudskim
vještacima. Te razlike navodno utiču na izbor sudskih vještaka i kvalitet njihovog rada. Neke
sudije u Srbiji su čak izvijestile da postoje nezvanične liste ‘jeftinih’ i ‘skupih’ sudskih vještaka.
U Sjevernoj Makedoniji, zbog nepreciznih pravila o nagradama za obavljena vještačenja,
postoje velike razlike u nagradama koje naplaćuju sudski vještaci u različitim gradovima, koje
se ne mogu opravdati razlikama u troškovima i životnim standardima. Najuočljivija razlika
postoji između nagrada koje se naplaćuju u Skoplju, a koje su dvostruko veće od nagrada koje
se naplaćuju u drugim gradovima. Također, sudski vještaci iz Skoplja uvijek naplaćuju
maksimalne iznose u rasponu utvrđenom propisima.
91. Statistički podaci pokazali su da u Srbiji i BiH postoje razlike među sudovima kada su
u pitanju prosječni iznosi nagrada koji se isplaćuju vještacima; razlike su najviše između
privrednih sudova i osnovnih sudova. Na primjer, prosječna nagrada koja se plaća za
obavljeno vještačenje u Osnovnom sudu u Užicu je cca 90 eura, dok vještačenje u Privrednom
sudu u Užicu može u prosjeku koštati preko 200 eura. Slično tome, prosječna nagrada koja se
plaća za obavljeno vještačenje u Osnovnom sudu u Banjaluci je cca 150 eura, dok prosječna
nagrada u Privrednom sudu u Banjaluci premašuje 250 eura.
54
Sankcije za kršenje obaveza sudskih vještaka
93. Međutim, u praksi se rijetko izriču propisane sankcije. Na primjer, kada sudski
vještaci prekoračuju rokove, sud ih ne sankcionira. Opomene i novčane kazne izriču se samo
za teška i opetovana kršenja ali se često ne izvršavaju. U razmatranim jurisdikcijama,
intervjuirani sudije i parničari izvijestili su da se sudski vještaci rijetko sankcioniraju za
prekoračenje rokova. Statistika uzorka za sudove u Srbiji, BiH i Crnoj Gori potvrđuje da sudovi
ne reagiraju niti sankcioniraju sudske vještake za prekoračenje rokova. Većina slučajeva
prekoračenja prođe nezapaženo — cca 70% svih evidentiranih slučajeva prekoračenja roka (u
BiH do 83%).
Vidi sliku ispod o procentu izrečenih novčanih kazni, opomena i uopće reakcijama suda na
prekoračenje rokova u pregledanom uzorku.
Slika 24. Kršenje roka od strane sudskog vještaka i reagiranje suda – BiH, Srbija, Crna Gora161
BiH
Montenegro
Serbia
94. Broj izrečenih novčanih kazni sudskim vještacima u svim razmatranim jurisdikcijama
je veoma nizak:
55
a. Prema podacima stavljenim na raspolaganje od strane MP u Srbiji, u 2016. su
sudovi izrekli manje od 20 novčanih kazni sudskim vještacima širom Srbije. S
obzirom na stotine hiljada predmeta godišnje u kojima se sudski vještaci
angažiraju u Srbiji i brojne rokove kojih se trebaju pridržavati u svakom
predmetu, tako mali broj novčanih kazni ukazuje na to da sudovi ne nadziru
niti sankcioniraju sudske vještake za nepoštivanje procesnih odredbi. U stvari,
sudije su u toku informativnih razgovora navele da izricanje novčanih kazni
dodatno opterećava suđenje jer će, u kasnijoj fazi, trebati osigurati da je
izrečena novčana kazna zaista plaćena. Čini se da je razlog za tako mali broj
novčanih kazni, djelimično to što sudije oklijevaju sankcionirati sudske vještake
koje često angažiraju i od kojih zavise. Informativni razgovori sa sudijama otkrili
su da vještaci koji se često angažiraju odbijaju raditi s određenim sudijama ili
određenim sudovima koji su ih sankcionirali u prošlosti. To stvara ozbiljan
problem za sudiju jer, nakon sankcioniranja vještaka, malo je vjerovatno da će
vještak prihvatiti da bude angažiran u drugom predmetu u kojem sudi taj
sudija. A zbog nedostatka kvalitetnih vještaka, na neki način, sudije zavise od
određenih sudskih vještaka i oslanjaju se na njih;
b. Sudovi u BiH rijetko sankcioniraju sudske vještake zbog nedostavljanja nalaza i
mišljenja na vrijeme ili zbog izostanka sa ročišta. To je potvrdila statistika
uzorka i čini se da je problem izraženiji u FBiH. To je također percepcija
predstavnika pravne i poslovne zajednice u BiH (vidi sliku ispod). Kazne nisu
bile izrečene ni za jedan od evidentiranih slučajeva u kojima je sudski vještak
izostao sa ročišta, dok su opomene izricane samo u BD-u;
25.00%
BD 62.50%
12.50%
38.46%
RS 61.54%
0.00%
47.37%
FBiH 52.63%
0.00%
No reaction
Excuse provided and accepted by the court
Court imposed fine
Warning
56
Slika 26. Sankcioniranje sudskih vještaka za procesnu nedisciplinu u BiH
(izvor: Istraživanje percepcije i stavova o procesnoj efikasnosti u BiH)
Do judges sanction expert witnesses for procedural indiscipline?
5%
Mostly yes
Mostly no
95%
66.67%
33.33%
Commercial Courts
0.00%
31.58%
63.16%
Basic Courts
5.26%
57
d. Sudski vještaci u Sjevernoj Makedoniji se rijetko sankcioniraju za
nepridržavanje pravila i obaveza struke. Samo jedan od 482 sudska vještaka
koja su bila angažirana u predmetima pregledanim za ovu studiju kažnjen je
novčano za neodazivanje na pozive suda. Istovremeno je evidentirano nekoliko
predmeta u kojima je sud naložio policiji da dovede sudskog vještaka na sud.
Zanimljivo je da u tim predmetima sudije i dalje nisu novčano kaznile sudskog
vještaka. Analiza je pokazala i da su sudovi veoma tolerantni na kašnjenja u
dostavljanju izvještaja o supervještačenju, naročito prema Birou za sudska
vještačenja i Medicinskom fakultetu. Ovo je posebno važno ako se ima u vidu
odredba makedonskog ZSV-a prema kojoj se sudski vještak kome su izrečene
tri novčane kazne u godini dana treba razriješiti.164 Međutim, s obzirom na to
da sudske vještake jedva ikada sankcioniraju sudovi, ova odredba se ne može
primijenit. To također znači da mnogi sudski vještaci bivaju ponovno
imenovani, ostaju u registru i mogu biti ponovo angažirani od strane stranaka
čak i ako stalno svoje nalaze i mišljenja dostavljaju kasno ili krše druga pravila
struke.
95. Nadležna tijela u Srbiji, BiH i Sjevernoj Makedoniji u praksi ne nadziru rad sudskih
vještaka. MP u Srbiji ne vodi sistematizirane podatke o broju razrješenja sudskih vještaka
zbog neurednog, nesavesnog ili nestručnog vještačenja. To se može objasniti činjenicom da
MP rijetko razrješava sudske vještake po tim osnovama, ako ih ikako razrješava, tako da
vjerovatno i nema podatke koji se mogu prikupljati i sređivati. ZSV predviđa da se sudski
vještak može razriješiti ako sud ili stranka podnesu zahtjev MP. Podaci MP ukazuju na to da je
u 2017. godini 65 pritužbi dostavljeno MP zbog neurednog, nesavesnog ili nestručnog rada.
Međutim, nije bilo nijednog razrješenja po tim osnovama. Jedinstveni i sistematizirani podaci
za prethodne godine nisu dostupni. I sudski vještaci su potvrdili u informativnim razgovorima
da nijedan sudski vještak nikada nije razriješen po tim osnovama. Sudski vještaci su također
naveli da ni MP ni odjel/zaposlenici zaduženi za ocjenu rada sudskih vještaka nisu dovoljno
stručni niti imaju uspostavljene mehanizme za ocjenu njihovog rada i donošenje odluka o
razrješenju. Više od 80% ispitanika u Istraživanju percepcije i stavova o procesnoj efikasnosti
u BiH smatra da Ministarstva pravde RS i FBiH ne postupaju po pritužbama na rad sudskih
vještaka. Pored toga, kako je izviješteno od strane MP-a RS, izrečena je samo jedna pisana
opomena od donošenja novog ZV-a RS (prije gotovo dvije godine), a nijedan sudski vještak
nije razriješen.
58
Slika 28. Nadzor nad radom sudskih vještaka u BiH (izvor: Istraživanje percepcije i stavova
o procesnoj efikasnosti u BiH)
Does the BiH MOJ act upon complaints to expert witness work?
14%
Mostly yes
Mostly no
86%
59
Preporuke i naredni koraci
Unapređenje postupka imenovanja sudskih vještaka
96. U Srbiji, BiH i Crnoj Gori bi se moglo razmotriti revidiranje zakona o sudskim
vještacima radi uvođenja redovnih javnih poziva za imenovanje i/ili redovnog stručnog
ispita za vještake. To bi također olakšalo kontinuirano ažuriranje liste vještaka i osiguralo
adekvatan broj vještaka na tržištu. Imenovanje novih sudskih vještaka bi ublažilo nedostatak
vještaka u različitim oblastima, naročito vještaka iz oblasti koje se brzo razvijaju (IT, telekom,
itd.). U Srbiji bi se moglo razmotriti uvođenje obaveznog ponovnog imenovanja sudskih
vještaka svakih nekoliko godina.165 U vrijeme ponovnog imenovanja bi sudski vještaci trebali
biti obavezni dokazati da su se kontinuirano usavršavali u skladu sa propisima.
98. ZV u FBiH može se izmijeniti radi uvođenja jasnih kriterija za imenovanje vještaka, a
naročito uvjeta u pogledu određene stručne spreme i/ili profesionalnog iskustva koje je
potrebno za imenovanje sudskih vještaka (kao što je slučaj u drugim jurisdikcijama). To bi
ograničilo diskrecijsko imenovanje vještaka u FBiH i onemogućilo imenovanje onih koji
nemaju neophodnu stručnu spremu/iskustvo iz potrebne oblasti.
99. U Sjevernoj Makedoniji se stručni ispit za sudske vještake može unaprijediti kako bi
adekvatnije testirao znanje kandidata o potrebama sudskih postupaka i procesnim
pravilima. Stručni ispit u njegovom sadašnjem obliku ne provjerava na adekvatan način
praktično znanje kandidata, tako da bi se mogla provesti analiza radi a) utvrđivanja glavnih
slabosti ispita u načinu na koji mjeri potrebno znanje i vještine kandidata za sudske vještake i
b) davanja preporuka o tome na koji način se ispit treba unaprediti kako bi se otklonile ove
slabosti.
60
je jedina (ili makar primarna) ovlast Biroa za sudska vještačenja obavljanje te vrste
vještačenja, ako bi se monopol ukinuo, bilo bi korisno osigurati prelazak zaposlenika Biroa za
sudska vještačenja u druge javne ili privatne institucije koje obavljaju vještačenja.
101. U svim razmatranim jurisdikcijama moglo bi biti korisno razmotriti izmjene i dopune
zakona o sudskim vještacima radi propisivanja i jasnog uređivanja prava i obaveza
pripravnika, stažista i stručnih saradnika sudskih vještaka. U CEPEJ-ovim Smjernicama
izviješteno je da sudski vještak treba imati osoblje koje može ne samo obavljati pripremne
radove, već također i izrađivati nacrt nalaza i mišljenja sudskog vještaka pod nadzorom
sudskog vještaka.168 Time bi se povećala efikasnost rada sudskih vještaka na više načina:
102. Preporučuje se da svaka razmatrana zemlja uspostavi jasna pravila o načinu izbora
sudskih vještaka od strane javnih tužilaštava. Jasna pravila o izboru sudskih vještaka od
strane javnih tužilaštava povećala bi transparentnost. Također, da bi se dodatno osigurala
transparentnost, bilo bi korisno da se uredno vode spisi predmeta u krivičnom predistražnom
postupku te da se pravilno dokumentiraju način, razlog i metoda izbora sudskog vještaka od
strane javnih tužilaštva u svakom predmetu.
61
Poboljšanje kvaliteta rada sudskih vještaka i efikasnosti suđenja
107. Sudski vještaci u Srbiji, BD-u i FBiH mogli bi biti u obavezi da kontinuirano
unapređuju svoje znanje i (i) iz svoje naučne oblasti i (ii) o procesnim pravilima/potrebama
sudskih postupaka. U CEPEJ-ovim Smjernicama navedeno je da sudski vještak „treba da se
usavršava ne samo u svojoj struci već također i da unapređuje znanje o vodećim principima
obavljanja poslova vještačenja.”174 Seminari/edukacije mogu se organizirati na polugodišnjoj
169 CEPEJ-ove Smjernice, paragraf 73., i Vodič EGLE, paragrafi 5.4. i 5.5.
170 Vodič EGLE, paragrafi 5.5. i 5.6.
171 Na primjer, u Vodiču EGLE, u odjeljku III, navedene su detaljne informacije o tome kako se osigurava kvalitetan kadar
sudskih vještaka. Da bi bio akreditiran kao sudski vještak pojedinac treba naročito imati sljedeće vještine: (i) znanje i
kompetentnost iz oblasti vještačenja; (ii) praktično znanje i vještine; (iii) savjesnost i profesionalan stav i (iv) efikasnost. U
Vodiču EGLE dalje se objašnjava na koji način se obezbeđuje da za vještake budu imenovani samo kvalitetni i kvalificirani
pojedinci, te se govori i o tijelima za certifikaciju koja bi se bavila transparentnošću, imenovanjem, edukacijom i kvalitetom
rada vještaka.
172 A ne nakon imenovanja, kao što je trenutno slučaj u FBiH.
173 CEPEJ-ove Smjernice, paragraf 89.
174 CEPEJ-ove Smjernice, paragraf 87.
62
ili nekoj drugoj redovnoj osnovi, te bi bilo optimalno ako bi se prisustvovanje obukama moglo
utvrditi kao preduslov za ponovno imenovanje sudskog vještaka.175
175 U Vodiču EGLE, u paragrafu 3.14., navedeno je da se treba „redovno utvrđivati, na primjer svakih pet godina, da vještak i
dalje zadovoljava kriterije koji su mu omogućili da bude imenovan, te provjeravati da je ispunio obavezu kontinuiranog
usavršavanja i u struci i u obavljanju poslova vještačenja, te unapređivanja znanja o pravosuđu i sudskim postupcima.“
176 Vidi Vodič EGLE paragraf 7.26.
177 Vidi Vodič EGLE, paragrafi 7.23. – 7.26.
63
Racionalan pristup izvođenju dokaza vještačenjem
112. Sudovi viših instanci u svim razmatranim jurisdikcijama mogli bi kroz svoju praksu
podržati sudove nižih instanci u odbacivanju zahtjeva za vještačenje kada je takvo
vještačenje suvišno. Ako tuženi u parničnom postupku (bilo da se radi o državi ili nekom
drugom subjektu) odgovori na tužbu, on mora dostaviti dokaze o razlozima za osporavanje
navoda iz tužbe, kako je propisano ZPP-om. Ako tuženi samo osporava tužbu ali ne dostavi
dokaze, sudovi svih instanci trebali bi primijeniti pravila o teretu dokazivanja umjesto da
prihvataju prijedloge stranke za izvođenje dokaza vještačenjem. Sudovi viših instanci trebali
bi podržavati odluke prvostepenih sudova na štetu stranke koja ne obezbedi dovoljne dokaze.
Vrhovni sudovi mogli bi razmotriti usvajanje pravnog shvatanja kojim bi se razjasnili slučajevi
u kojima je korišćenje nalaza i mišljenja vještaka kao dokaza prihvatljivo, a kada takve dokazne
predloge ne bi trebalo usvojiti. Primjeri dobrih praksi mogli bi se distribuirati na
konferencijama i zajedničkim sastancima između sudija različitih instanci i u toku edukacija
sudija.
114. Sudovi u svim jurisdikcijama mogli bi kvalitetnije pratiti rad sudskih vještaka.
Mehanizmi za adekvatno upravljanje radom sudskih vještaka uspostavljeni su relevantnim
procesnim pravilima u svim jurisdikcijama. Pa ipak, čini se da sudovi ne koriste sve alate koje
imaju na raspolaganju. Jednostavne tehnike i alati za upravljanje postupkom i radom vještaka
mogu se koristiti za poboljšanje efikasnosti suđenja, jačanje odgovornosti sudskih vještaka i
pomoć i podršku vještacima u njihovom radu (kako je preporučeno u CEPEJ-ovim
Smjernicama179). Bilo bi vrlo korisno kada bi sudije:
a. Kritički cijenile prijedlog za izvođenje dokaza vještačenjem radi ocjene da
li je vještačenje zaista potrebno. Na primjer, ako tuženi samo ospori tužbu
ali ne dostavi dokaze, sudovi svih instanci mogli bi raditi na primjeni pravila
o teretu dokazivanja umjesto prihvatanja prijedloga stranke za izvođenje
dokaza vještačenjem.
64
b. Precizno određivale predmet i opseg vještačenja u svakom predmetu.
Stranke su te koje predlažu sudskog vještaka, ali sudija određuje opseg i
predmet vještačenja. Jasna uputstva sudskom vještaku značajno bi
doprinijela efikasnosti rada sudskih vještaka. To je potvrđeno
međunarodnim standardima iz ove oblasti. U Vodiču EGLE navedeno je da:
„[u]putstva moraju biti definirana što je preciznije moguće, kao i biti
prilagođena u mjeri u kojoj je potrebno za rješavanje spora […]. Što je češće
moguće, uputstva trebaju biti postavljena kao (niz) pitanje/a.”
c. Utvrđivale tačan datum za dostavljanje nalaza i mišljenja vještaka
uzimajući u obzir sve neophodne procesne radnje.180 Preporučljivo je da
sudije odrede datum do kojeg nalaz i mišljenje treba biti podnijet sudu,
ostavljajući dovoljno vremena za analizu nalaza i mišljenja prije njegovog
dostavljanja strankama (najmanje 8 dana prije ročišta), te, prema potrebi,
traženje pojašnjenja/dopuna prije dostavljanja nalaza i mišljenja
strankama na izjašnjenje.
d. Nadzirale poštivanje rokova i zahtijevale opravdanja za kašnjenja.
Osoblje suda (sudijski saradnici, ali i sudije) moglo bi biti zaduženo za
pregled spisa predmeta prije zakazanog ročišta radi kontrole urednog
sprovođenja aktivnosti sudskog vještaka kao što su:
i. da li je sudski vještak obavijestio sud o mogućim kašnjenjima u
izradi nalaza i mišljenja;181
ii. da li je sudski vještak dostavio izjavu o razlozima zbog kojih nije bio
u stanju završiti posao, zajedno sa kratkim pregledom poduzetih
radnji, kao i novim rokom za dostavljanje nalaza i mišljenja;182
iii. da li, u slučaju složenijeg vještačenja u kojem je prvobitni rok koji je
određen od strane suda prilično dug, sudski vještak dostavlja sudu
mjesečne izvještaje o obavljenom poslu, itd. Ti preliminarni
izvještaji bi također dali dovoljno vremena strankama da
formuliraju svoja zapažanja prije izrade konačnog nalaza i
mišljenja.183
e. Sankcionirale sudske vještake za nedostavljanje nalaza i mišljenja u roku;
f. Zanemarivale neutemeljene primjedbe stranaka na nalaz i mišljenje
sudskog vještaka ili neosnovane zahtjeve za dopunu/ispravku nalaza i
mišljenja. Umjesto toga, bilo bi korisno da sudije prvo kritički preispitaju
nalaz i mišljenje. Sudija može po preispitivanju mišljenja, prema potrebi,
zatražiti pojašnjenja prije ročišta ili na glavnom ročištu (postavljanjem
usmjerenih i jasnih pitanja sudskom vještaku). Ako sudija utvrdi da je
mišljenje manjkavo, mogao bi naložiti dopunu mišljenja.
g. Zahtijevali od sudskih vještaka da pojasne/dopune
nerazumljiv/nepotpun nalaz i mišljenje prije angažiranja novog sudskog
a barem u roku određenom od strane suda. Dužan je obavijestiti sud o razlozima nemogućnosti dostavljanja nalaza i mišljenja
u predviđenom roku. Tom prilikom mora također reći sudu koliko dugo će trajati izrada nalaza i mišljenja u konačnici.”
183 Vodič EGLE, paragrafi 4.3. i 4.9.
65
vještaka. Sud bi trebao izbjegavati imenovanje novog sudskog vještaka
prije saslušanja sudskog vještaka koji je izradio nalaz i mišljenje i traženja
dopune/pojašnjenja dostavljenog nalaza i mišljenja. Ako sudski vještak ne
dopuni i/ili pojasni nalaz i mišljenje, sud može imenovati novog sudskog
vještaka (i prijaviti neprofesionalno ponašanje prethodnog sudskog
vještaka nadležnim tijelima). Taj pristup bi bio u skladu sa CEPEJ-ovim
Smjernicama, u kojima je navedeno da „sud ili stranke moraju […] insistirati
na dopuni i pojašnjenjima nalaza i mišljenja vještaka. To je naročito slučaj
ako vještak izradi mišljenje koje je nepotpuno, nejasno, dvosmisleno i
objektivno netačno, nije u skladu sa najnovijim razvojima u konkretnoj
oblasti, nije podržano naučnim dokazima, ili ako vještak ne postupi u skladu
sa uputstvima za izradu mišljenja ili se pokaže da nije kompetentan.”184
h. Prijavljivale prijestupe sudskih vještaka nadležnom tijelu u svakom
slučaju (npr. Ministarstvu pravde, Komisiji, Pravosudnoj komisiji BD). U
slučaju kašnjenja u izradi nalaza i mišljenja i/ili dostavljanja nerazumljivih
ili nepotpunih nalaza i mišljenja, ili drugog neprofesionalnog ili nesavjesnog
ponašanja sudskog vještaka, preporučuje se da sudija obavijesti nadležno
tijelo o navedenom ponašanju i zatraži sankcije protiv sudskog vještaka.
116. Bilo bi korisno zadužiti nadležna tijela da poduzimaju periodične ocjene rada sudskih
vještaka (kao što je slučaj u FBiH) i izrađuju izvještaje o njihovom radu. Tijelo nadležno za
nadzor sudskih vještaka u određenoj zemlji (obično komisija/MP) moglo bi na redovnoj osnovi
prikupljati mišljenja o radu sudskih vještaka (od sudova187, advokatskih komora, privrednih
komora, itd.), napomene i primjedbe na rad sudskih vještaka i podatke o obukama i izrečenim
sankcijama. Te informacije mogle bi se koristiti za izradu redovnih izvještaja o provedenoj
obuci, sankcijama izrečenim sudskim vještacima, primjedbama od strane stranaka, sudova i/ili
profesionalnih udruženja. To bi bilo u skladu sa međunarodno priznatim standardima o
vještacima kako je predloženo od strane Radne grupe za osiguranje kvaliteta. Tako, sudija koji odlučuje u predmetu bi mogao
dati ocjenu rada vještaka. U toj ocjeni sudija treba dati svoj utisak o znanju, vještinama, etici i profesionalnom ponašanju
vještaka, kao i o njegovoj efikasnosti. Po dobivanju obavijesti o toj ocjeni, vještak treba imati mogućnost davanja komentara
i pružanja objašnjenja.”
66
angažiranju sudskih vještaka. CEPEJ-ove Smjernice jasne su kada je u pitanju potreba za
redovnim nadzorom nad radom sudskih vještaka radi očuvanja njihove stručnosti.188
67
122. Sudije/tužioci i stranke mogli bi unaprijed tražiti procjenu troškova i nagrade za
vještačenje. Kako je navedeno u CEPEJ-ovim Smjernicama, vještaci su dužni obavijestiti sud i
stranke, prije angažiranja, o proceni troškova vještačenja (te ih čak obavijestiti o svim
naknadnim odstupanjima od prvobitne procjene troškova).190 Time bi se izbegli kasniji
problemi sa isplatom. Time bi se također omogućilo sudu da unaprijed ispita moguće razloge
za procenjeni previsok ili prenizak iznos.191 Međutim, treba voditi računa o tome da ova
dodatna aktivnost u suđenju može dovesti do problema s efikasnošću ako sudovi prvo ne
unaprijede vođenje sudskih postupaka.
125. Međutim, možda neće biti moguće ili praktično provesti sve reforme odjednom.
Mogućnosti za reforme koje mogu biti učinkovite u kratkom, srednjem i dugom roku uključuju
sljedeće:
126. U kratkom roku: Vođenje evidencija o radu sudskih vještaka moglo bi pomoći
relevantnim tijelima u utvrđivanju osnove za mjerenje unapređenja i praćenje napretka u
provođenju reformi/mjera za unapređenje uloge i rada sudskih vještaka. Evidencije bi
sadržavale informacije o imenovanjima sudskih vještaka, edukaciji koju su pohađali,
povredama dužnosti i izrečenim sankcijama, itd. Time bi se također obezbijedila osnova za
povećanje transparentnosti u radu sudskih vještaka te stvorili poticaji za njih da rade na
profesionalniji i odgovorniji način.
68
novoimenovanih sudskih vještaka. Jasna pravila o nagrađivanju sudskih vještaka potakla bi
eksperte na bavljenje poslovima vještačenja te bi također potakla one koji su već imenovani
na kvalitetno i odgovorno obavljanje rada. Izmjena i dopuna odgovarajućih zakona radi
davanja strankama i sudovima više ovlasti za nadzor i sankcioniranje rada sudskih vještaka.
To bi također pomoglo u izgradnji kapaciteta sudova da djelotvorno nadgledaju rad sudskih
vještaka i jačanju nadzora nad radom sudskih vještaka, što bi također moglo uticati na
vještake da poboljšaju kvalitet rada. Jačanju odgovornosti bi doprinijela funkcionalna
koordinacija među različitim tijelima i zainteresiranim stranama koje mogu pozivati sudske
vještake na odgovornost: sudovima, Komisijama, Ministarstvima pravde, strankama, itd.
128. U dugom roku: Poticanje i uvođenje obuke sudskih vještaka od strane institucija u
privatnom sektoru koje ispunjavaju propisane kriterije. Time bi se rasteretila nadležna tijela
i povećala djelotvornost nadzora nad radom vještaka.
69
Tabela 1. – Pregled preporuka
Opis: Aktivnost i tijelo nadležno za implementaciju:
Uvesti standarde za izradu nalaza i mišljenja vještaka Ministarstvo pravde/Pravosudna komisija BD-a
Radi osiguravanja koherentnosti, dobre strukturiranosti i Izraditi izmjene i dopune ZSV-ova/Pravilnika BD-a kojima
razumljivosti mišljenja vještaka, i sudovi i sudski vještaci bi se uvela:
bi imali koristi od smjernica o strukturi, formi i sadržaju • Pravila/standardi za izradu nalaza i mišljenja vještaka;
nalaza i mišljenja vještaka. • Obavezna edukacija za sudske vještake prije ulaska u
struku;
Uspostaviti obuku za sudske vještake • Obavezna kontinuirana obuka sudskih vještaka
(Srbija, BD i FBiH);
70
Moglo bi se razmotriti uvođenje nekoliko vrsta obuke • (U dugom roku) sudjelovanje privatnog sektora u
kako slijedi: organiziranju obuka.
• Inicijalna obuka prije imenovanja vještaka o
potrebama sudskih postupaka uključujući edukaciju Pravosudna akademija/Centri za edukaciju/Pravosudna
o pravilima ZPP-a i ZKP-a, zahtjevima i procesima komisija BD-a/Komora sudskih vještaka/Akademija za
suđenja, izradi nalaza i mišljenja, te organizirane obuku sudija i tužilaca
simulacije suđenja, s učešćem sudija i iskusnih • Organizirati obuke za sudske vještake, sudije i tužioce.
sudskih vještaka u pružanju edukacije.
• Redovna usavršavanja sudskih vještaka iz oblasti
vještačenja i znanja o potrebama sudskih postupaka
(Srbija, BD i FBiH).
71
• Utvrđivanju je li vještačenje potrebno, kojeg opsega i • Nadležnost sudova da vode postupke protiv sudskih
predmeta; vještaka i čak da ih razrješavaju;
• Utvrđivanju tačnog datuma kada se nalaz i mišljenje • Postupci u kojima stranke mogu prijaviti prijestupe
treba dostaviti sudu; sudskih vještaka svih nadležnim tijelima;
• Čestom vršenju uvida u spise predmeta van ročišta • Postupci za tužbe za naknadu štete protiv sudskih
radi praćenja provođenja svih potrebnih aktivnosti u vještaka;
roku; • Nadzor nad radom sudskih vještaka i vođenje
• Nadziranju pridržavanja rokova i zahtijevanju evidencija od strane nadležnih tijela;
opravdanja za kršenja; • Elektronski registar pritužbi i postupaka razrješenja po
• Zakazivanju ročišta tako da između ročišta protekne toj osnovi.
dovoljno vremena za sve neophodne procesne
radnje, posebno izjašnjavanje stranaka na nalaz i Ministarstvo pravde/Pravosudna komisija BD-a/Komora
mišljenje; sudskih vještaka/Komisija
• Ustupanju samo kopija spisa predmeta relevantnih Pribavljanje mišljenja o radu sudskih vještaka i izrada
za analizu sudskim vještacima; redovnih izvještaja.
• Sankcioniranju vještaka za nepridržavanje rokova ili
nepoštivanje obaveza; Pravosudna akademija/Centri za edukaciju u
• Prijavljivanju prijestupa sudskih vještaka nadležnim BiH/Pravosudna komisija BD-a/Akademija za obuku
tijelima. sudija i tužilaca
• Uključiti tehnike za dobro upravljanje suđenjima u
Dodjeljivanje više ovlasti sudovima / strankama za nadzor plan i program obuke sudija i tužilaca.
i sankcioniranje rada sudskih vještaka
Sudovima bi se mogle dodijeliti ovlasti da vode postupke Sudovi (predsjednici sudova)
protiv sudskih vještaka i čak da ih razrješavaju. Stranke bi • Organizirati rad sudskih referenata tako da
prema ZSV-u mogle imati jasna prava da prijave prijestupe dostavljaju samo (elektronske) kopije dokumentacije
sudskih vještaka svim nadležnim tijelima – i MP-u (i sudskim vještacima,
Komisijama u okviru njih) i sudovima. • Organizirati sudsko osoblje da prati predmete van
ročišta i signalizira kašnjenja sudijama,
Bolji nadzor nad radom sudskih vještaka • Voditi registar novčanih kazni izrečenih sudskim
Tijelo zaduženo za nadzor sudskih vještaka moglo bi vještacima.
periodično pribavljati mišljenja o radu sudskih vještaka
(od sudova, advokatskih komora, privrednih komora, itd.),
napomenama i primjedbama na rad sudskih vještaka,
usavršavanjima i izrečenim sankcijama.
72
Kao što je slučaj u Srbiji, pravilima krivičnog postupka u nagradama za obavljena vještačenja i odlučuju o
ostalim jurisdikcijama moglo bi se predvidjeti da stranka konačnim iznosima;
koja predlaže vještačenje treba dati predujam za • Definiranja prava na pritužbu na dodijeljene
vještačenje. iznose.
Uvesti/revidirati pravila o nagrađivanju sudskih vještaka Izraditi izmjene i dopune ZKP-a radi omogućavanja
Bilo bi korisno donijeti/revidirati pravila o nagradama za sudijama da traže predujam za vještačenje (Crna Gora,
obavljena vještačenja tako da su ta pravila u skladu sa BiH, Sjeverna Makedonija).
tržišnim standardima i zasnovana na posebnim kriterijima
za obračun nagrada za obavljena vještačenja, kao što su Sudovi viših instanci
kompleksnost rada vještaka i potrebno vrijeme za • Donijeti smjernice o primjeni kriterija za
provođenje vještačenja. nagrađivanje sudskih vještaka.
Ministarstvo pravde
Izraditi izmjene i dopune ZSV-a kojima bi se uveli:
• Redovni javni pozivi za imenovanje sudskih vještaka ili ispitivanje kandidata;
• Redovno ažuriranje liste sudskih vještaka (npr. ponovno imenovanje posle nekoliko godina);
• Javni pozivi za imenovanje na zahtjev sudova/javnih tužilaštava;
• Pripravnici, stažisti i saradnici sudskih vještaka i definirala njihova prava i obaveze na suđenju i izvan suđenja.
Javna tužilaštva
• Donijeti pravila/podzakonske akte kojima bi se definirala metoda izbora sudskih vještaka u krivičnim predmetima
od strane javnih tužilaštava;
• Donijeti podzakonske akte koji bi propisivali uredno vođenje spisa predmeta u krivičnom predistražnom postupku.
Ministarstvo pravde
Izraditi izmjene i dopune ZSV-a kojima bi se uveli:
• Pravila/standardi za izradu nalaza i mišljenja;
• Obavezna obuka sudskih vještaka o procesnim pravilima/potrebama sudskih postupaka prije imenovanja;
• Obavezna kontinuirana edukacija sudskih vještaka i iz oblasti vještačenja i o potrebama sudskih postupaka
(optimalno kao preduslov za ponovno imenovanje);
• (U dugom roku) sudjelovanje privatnog sektora u organiziranju obuka/edukacija.
Pravosudna akademija
• Organizirati obuke za sudske vještake, sudije i tužioce.
73
Sudovi viših instanci
• Razviti sudsku praksu koja bi podržala prvostepene sudove u odbijanju suvišnih vještačenja.
Ministarstvo pravde
• Izraditi izmjene i dopune ZPP-a i ZKP-a radi ograničavanja broja sudskih vještaka koji bi se mogli angažirati u
suđenju za vještačenje istog pitanja (na npr. tri).
Ministarstvo pravde
Izraditi izmjene i dopune ZSV-a kojima bi se uveli:
• Nadležnost sudova da vode postupke protiv sudskih vještaka i čak da ih razrješavaju;
• Postupci u kojima stranke mogu prijaviti prijestupe sudskih vještaka svih nadležnim tijelima (sudovima,
Ministarstvu pravde);
• Postupci za podnošenje tužbe za naknadu štete protiv sudskih vještaka;
• Nadzor nad radom sudskih vještaka od strane Ministarstva pravde;
• Elektronski registar pritužbi i postupaka razrješenja.
Pravosudna akademija
• Uključiti tehnike za dobro upravljanje suđenjima u plan i program obuke sudija i tužilaca.
Ministarstvo pravde
Revidirati Pravilnik o naknadi troškova u sudskim postupcima radi detaljnijeg obrazlaganja:
• Kriterija za obračun nagrada za obavljena vještačenja i njihovu primjenu;
• Tačnih rokova za isplatu nagrada za rad i naknada troškova sudskim vještacima;
• Postupaka za dostavljanje fakture/izjave o troškovima i nagradama;
• Kriterija prema kojima sudije razmatraju fakturu/izjavu o troškovima sudskog vještaka i nagrade za rad i
odlučuju o konačnim iznosima;
• Prava na pritužbu na dodijeljene iznose.
74
Ministarstvo pravde
Izraditi izmjene i dopune ZSV-a kojima bi se uveli:
• Redovni javni pozivi za imenovanje sudskih vještaka ili ispitivanje kandidata;
• Javni pozivi za imenovanje na zahtjev sudova/javnih tužilaštava;
• Pripravnici, stažisti i saradnici sudskih vještaka i definirala njihova prava i obaveze na suđenju i izvan suđenja.
Javna tužilaštva
• Donijeti pravila/podzakonske akte kojima bi se definirala metoda izbora sudskih vještaka u krivičnim predmetima
od strane javnih tužilaštava;
• Donijeti podzakonske akte koji bi propisivali uredno vođenje spisa predmeta u krivičnom predistražnom postupku.
Ministarstvo pravde
Izraditi izmjene i dopune ZSV-a kojima bi se uveli:
• Pravila/standardi za izradu nalaza i mišljenja;
• Obavezna obuka sudskih vještaka o procesnim pravilima/potrebama sudskih postupaka prije imenovanja;
• (U dugom roku) sudjelovanje privatnog sektora u organiziranju obuka/edukacija.
Vrhovni sud
• Razmotriti usvajanje pravnog shvatanja koje bi obezbijedilo jasnoću o tome kada je prikladno odrediti izvođenje
dokaza vještačenjem.
Ministarstvo pravde
• Izraditi izmjene i dopune ZPP-a i ZKP-a radi ograničavanja broja sudskih vještaka koji bi se mogli angažirati u
suđenju za vještačenje istog pitanja (na npr. tri).
Ministarstvo pravde
Izraditi izmjene i dopune ZSV-a kojima bi se uveli/detaljnije uredili:
• Nadležnost sudova da vode postupke protiv sudskih vještaka i čak da ih razrješavaju;
• Postupci u kojima stranke mogu prijaviti prijestupe sudskih vještaka svih nadležnim tijelima (sudovima, Komisiji,
Ministarstvu pravde);
• Postupci za podnošenje tužbe za naknadu štete protiv sudskih vještaka;
• Nadzor nad radom sudskih vještaka od strane Komisije;
• Elektronski registar pritužbi i postupaka razrješenja.
75
Sudovi (predsjednici sudova)
• Organizirati rad sudskih referenata tako da dostavljaju samo (elektronske) kopije dokumentacije sudskim
vještacima;
• Organizirati sudsko osoblje da vrši uvid u spise predmeta izvan ročišta i upozorava sudije na moguća kašnjenja;
• Voditi registar novčanih kazni izrečenih sudskim vještacima.
Ministarstvo pravde
Donijeti Tarifu nagrada za obavljena vještačenja i troškova sudskih vještaka radi detaljnog obrazlaganja:
• Kriterija za obračun nagrada za obavljena vještačenja i njihovu primjenu;
• Tačnih rokova za isplatu nagrade za rad i naknade troškova sudskim vještacima;
• Postupaka za dostavljanje fakture/izjave o troškovima i nagradama;
• Kriterija prema kojima sudije razmatraju fakturu/izjavu o troškovima sudskog vještaka i nagrade za rad i
odlučuju o konačnim iznosima;
• Prava na pritužbu na dodijeljene iznose.
Izraditi izmjene i dopune ZKP-a radi omogućavanja sudijama da zahtjevaju od stranke polaganje predujma za
vještačenje.
Izraditi izmjene i dopune ZKP-ova radi propisivanja angažiranja vještaka sa liste stalnih sudskih vještaka.
Javna tužilaštva
• Donijeti pravila/podzakonske akte kojima bi se definirala metoda izbora sudskih vještaka u krivičnim predmetima
od strane javnih tužilaštava;
• Donijeti podzakonske akte koji bi propisivali uredno vođenje spisa predmeta u krivičnom predistražnom postupku.
76
Stručne komisije RS/FBiH/Pravosudna komisija BD-a
• Organizirati obuke za sudske vještake, sudije i tužioce.
Izraditi izmjene i dopune ZKP-ova radi omogućavanja sudijama da zahtjevaju od stranke polaganje predujma za
vještačenje.
77
Sudovi viših instanci u RS/FBiH/Žalbeni sud BD-a
• Donijeti smjernice o primjeni kriterija za nagrađivanje sudskih vještaka.
Ministarstvo pravde
Izraditi izmjene i dopune ZSV-a kojima bi se:
• Uveli redovni javni pozivi za imenovanje sudskih vještaka;
• Uveli javni pozivi za imenovanje na zahtjev sudova/javnih tužilaštava;
• Uvele nove tehnike ispitivanja kandidata za sudske vještake;
• Uveli pripravnici, stažisti i saradnici sudskih vještaka i definirala njihova prava i obaveze na suđenju i van suđenja;
• Ukinula isključiva nadležnost Biroa za sudska vještačenja za obavljanje vještačenja za državne institucije/javna
preduzeća.
Javna tužilaštva
• Donijeti pravila/podzakonske akte kojima bi se definirala metoda izbora sudskih vještaka u krivičnim predmetima
od strane javnih tužilaštava;
• Donijeti podzakonske akte koji bi propisivali uredno vođenje spisa predmeta u krivičnom predistražnom postupku.
Ministarstvo pravde
Izraditi izmjene i dopune ZSV-a kojima bi se uveli:
• Pravila/standardi za izradu mišljenja vještaka;
• Obavezna edukacija sudskih vještaka prije ulaska u struku;
• Drugi forumi za kontinuiranu obuku sudskih vještaka (pored Komore sudskih vještaka);
• (U dugom roku) sudjelovanje privatnog sektora u organiziranju obuka/edukacija.
Vrhovni sud
• Razmotriti usvajanje pravnog shvatanja koje bi obezbijedilo jasnoću o tome kada je prikladno odrediti izvođenje
dokaza vještačenjem.
Ministarstvo pravde
• Izraditi izmjene i dopune ZPP-a i ZKP-a radi ograničavanja broja sudskih vještaka koji bi se mogli angažirati u
suđenju za vještačenje istog pitanja (na npr. tri).
78
4. Jačanje odgovornosti sudskih vještaka
Ministarstvo pravde
Izraditi izmjene i dopune ZSV-a kojima bi se uveli:
• Nadležnost sudova da vode postupke protiv sudskih vještaka i čak da ih razrješavaju;
• Postupci u kojima stranke mogu prijaviti prijestupe sudskih vještaka svih nadležnim tijelima (sudovima, Komori
sudskih vještaka, Ministarstvu pravde);
• Postupci za podnošenje tužbe za naknadu štete protiv sudskih vještaka;
• Nadzor rada sudskih vještaka od strane Komore sudskih vještaka ili Ministarstva pravde;
• Elektronski registar pritužbi i postupaka razrješenja.
Ministarstvo pravde
Revidirati pravila o nagradama za obavljena vještačenja i troškovima sudskih vještaka radi detaljnijeg obrazlaganja:
• Kriterija za obračun nagrada za obavljena vještačenja i njihovu primjenu;
• Tačnih rokova za isplatu nagrade za rad i naknade troškova sudskim vještacima;
• Postupaka za dostavljanje fakture/izjave o troškovima i nagradama;
• Kriterija prema kojima sudije mogu razmatrati fakturu/izjavu o troškovima sudskog vještaka i nagradama za
obavljena vještačenja i odlučiti o konačnim iznosima;
• Prava na pritužbu na dodijeljene iznose.
Izraditi izmjene i dopune ZKP-a radi omogućavanja sudijama da zahtjevaju od stranke polaganje predujma za
vještačenje.
79
Prilog 1. – Metodologija
130. Prva faza fokusirala se je na uredsko istraživanje (engl. desk research) koje je
uključivalo analizu javno dostupnih dokumenata, zakona i propisa iz odabranih zemalja o
statusu sudskih vještaka i drugim pitanjima od značaja za predmet analize. Taj postupak bio
je nadopunjen s nekoliko neformalnih razgovora s advokatima parničarima, sudijama i
sudskim vještacima. Analiza je poduzeta radi ispitivanja uticaja sudskih vještaka na efikasnost
i kvalitet sudskih postupaka kao i mogućnosti unaprijeđenja. Razmatran je niz pitanja
uključujući: imenovanje vještaka, izbor, nagrađivanje, obuku vještaka, kao i kvalitet
vještačenja, sankcije (u slučaju nesavesnog postupanja i nepoštovanja procesnih odredbi) i
procesna pravila koja uređuju rad sudskih vještaka u toku suđenja.
132. Tokom analize primjene propisa u praksi podaci su prikupljani na dva načina — (i)
putem upitnika distribuiranih sudovima i putem (ii) analize slučajnog uzorka pravomoćno
okončanih predmeta u svakom sudu. Prvo je Svjetska banka izradila upitnik koji su trebali
popuniti sudovi u sve četiri zemlje. Upitnik je korišten za sakupljanje statističkih podataka na
nivou cijelog suda o broju predmeta u kojima su sudjelovali sudski vještaci, iznosima
isplaćenih nagrada, broju angažiranih sudskih vještaka, itd. Upitnik se nalazi u Prilogu 2. ovog
Izvještaja. Podaci su dobiveni od sudova iz Srbije i BiH u traženom obliku. Sudovi iz Crne Gore
i Sjeverne Makedonije dostavili su djelimične podatke i/ili interne statističke izvještaje. Stoga
neki podaci nisu dostupni ili nisu u cijelosti uporedivi za sve četiri razmatrane zemlje. Dobiveni
podaci od sudova obrađeni su od strane Svjetske banke kako bi se utvrdilo npr. koliko često
se vještaci angažiraju, na koji način vještaci doprinose postupku, itd. (ovi podaci se nazivaju
statističkim podacima/statistikom u Izvještaju). Drugo, pregled slučajnog uzorka pravomoćno
okončanih predmeta u svakom sudu proveden je od strane tima Svjetske banke radi
potkrjepljivanja analize i analize pitanja koja nisu bila obuhvaćena upitnikom. Pregledom su
prikupljeni podaci o vremenu potrebnom za izradu nalaza i mišljenja, odlaganjima koja su u
vezi sa radom sudskih vještaka, itd., koji su kasnije obrađeni radi utvrđivanja učestalosti
kašnjenja u dostavljanju nalaza i mišljenja, te odugovlačenja postupka i ukidanja presuda kao
rezultata nesavjesnog ili nestručnog rada sudskih vještaka (ovi podaci se nazivaju statistikom
uzorka u Izvještaju). Tim Svjetske banke pregledao je oko 1100 predmeta u četiri razmatrane
zemlje. Uzorak je uključivao samo predmete u kojima su angažirani sudski vještaci. Slučajni
uzorak je konstruisan tako da uključuje različite vrste sporova – radne, porodične, parnične i
80
krivične postupke pred osnovnim sudovima i parnične postupke i privredne prestupe pred
privrednim sudovima. Uzorak je uključivao sudove različitih veličina radi osiguravanja
odgovarajućeg geografskog obuhvata. S obzirom na praktična ograničenja povezana sa
prikupljanjem podataka (raspoloživost predmeta na licu mjesta, vrijeme za pregled i slično),
za uzorak se ne može kazati da je statistički reprezentativan uzorak. Statistički podaci
sakupljani su u toku trogodišnjeg razdoblja: 2015., 2016. i 2017. Za vrijeme pregleda predmeta
sakupljeni su i primjeri sudske prakse.
81
Prilog 2. – Upitnici o angažiranju sudskih vještaka
PRILOG 1. UPUTSTVO U VEZI SA PRIPREMOM PODATAKA KOJI ĆE SE PRIKUPITI NA OSNOVU UVIDA U PREDMETE
Radi vršenja uvida u predmete pri pisarnici suda, tim Svetske banke će posetiti Vaš sud na dan: 23. maj 2018. godine.
Molimo da na dan posete pripremite predmete koji su pravnosnažno okončani u 2015., 2016. i 2017. godini, a u kojima su
se dokazi izvodili veštačenjem, kako bi tim Svetske banke izvršio uvid u iste. Predmete je potrebno pripremiti na način
prikazan u tabeli ispod:
Predmeti u koje će se vršiti uvid po principu uzorka, a prema oblastima materijalnog prava
PRILOG 2. UPITNIK U VEZI SA PODACIMA KOJI ĆE SE PRIKUPITI NA OSNOVU EVIDENCIJA KOJE VODI SUD
Prema informacijama kojima raspolažemo, sudovi poseduju određene podatke o radu veštaka i to pre svega na osnovu
evidencija o plaćanjima veštacima. Na osnovu datih evidencija je moguće prikupiti podatke o (a) broju predmeta u kojima su
učestvovali veštaci i (b) isplatama veštacima po predmetu. Pritom se pod podacima o naknadama isplaćenim veštacima
podrazumevaju podaci o ukupnom iznosu isplaćenih naknada, bez obzira da li je reč o naknadi za veštačenje ili troškovima
neposrednog vršenja radnje veštačenja.
Srdačno Vas molimo da na osnovu navedenih evidencija popunite tabele koje Vam dostavljamo u nastavku i da nam
popunjene tabele dostavite do 18. maja 2018. godine.
Napominjemo da se podaci prikupljaju na godišnjem nivou za prethodne tri godine – 2015., 2016. i 2017. godinu i to kako za
aktuelne, tako i za okončane predmete. Podaci se prikupljaju kao anonimizovani, dakle veštaci se ne identifikuju svojim ličnim
imenom ili poslovnim imenom u slučaju pravnih lica. Podaci se prikupljaju kako u odnosu na sve veštake, tako i u odnosu na
veštake sledećih identifikovanih oblasti veštačenja: (a) ekonomsko-finansijska; (b) oblast građevinarstva i (v) oblast medicine.
1.1 podaci o učešću veštaka u sudskim postupcima: podaci o ukupnom broju veštaka koji su postupali pred
sudom u posmatranom periodu.
Ukupan broj veštaka Ukupan broj veštaka Ukupan broj veštaka iz Ukupan broj veštaka iz oblasti
Godina: koji su postupali pred ekonomsko-finansijske oblasti oblasti građevinarstva koji medicine koji su postupali
sudom: koji su postupali pred sudom: su postupali pred sudom: pred sudom:
2015.
2016.
2017.
1.2 podaci o učešću veštaka u sudskim postupcima: podaci o ukupnom broju predmeta u kojima su učestvovali
veštaci i podaci o ukupnom broju predmeta u kojima su učestvovali veštaci identifikovanih oblasti
veštačenja u posmatranom periodu.
82
Učešće veštaka u sudskim postupcima
Ukupan broj predmeta Ukupan broj predmeta u Ukupan broj predmeta u Ukupan broj predmeta u
u kojima su kojima su učestvovali veštaci kojima su učestvovali kojima su učestvovali veštaci
Godina:
učestvovali veštaci: iz ekonomsko-finansijske veštaci iz oblasti iz oblasti medicine:
oblasti: građevinarstva:
2015.
2016.
2017.
1.3 podaci o učestalosti pojavljivanja istih veštaka u sudskim postupcima: podaci o deset veštaka koji su se
najčešće pojavljivali u postupcima pred sudovima bez obzira na oblast veštačenja i podaci o deset veštaka
identifikovanih oblasti veštačenja koji su se najčešće pojavljivali u postupcima pred sudovima u okviru
navedenih oblasti.
Napomena: Podaci se prikupljaju kao anonimizovani bez identifikacije pojedinačnih imena, već po rangu i
ukupnom broju predmeta (prvi po broju predmeta do deseti po broju predmeta).
F/P
Ukupan broj predmeta 195 Ukupan broj predmeta F/P Ukupan broj predmeta F/P
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
Ukupan broj predmeta F/P Ukupan broj predmeta F/P Ukupan broj predmeta F/P
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
195 Molimo identifikujte da li je veštak u pitanju fizičko (F) ili pravno lice (P).
83
8.
9.
10.
Deset veštaka iz oblasti građevinarstva koji su se najčešće pojavljivali u postupcima pred sudom
Ukupan broj predmeta F/P Ukupan broj predmeta F/P Ukupan broj predmeta F/P
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
Deset veštaka iz oblasti medicine koji su se najčešće pojavljivali u postupcima pred sudom
Ukupan broj predmeta F/P Ukupan broj predmeta F/P Ukupan broj predmeta F/P
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
1.4 podaci o naknadama za veštake – podaci o ukupnom iznosu naknada isplaćenih veštacima od strane suda i
podaci o naknadama isplaćenim veštacima identifikovanih oblasti veštačenja.
Ukupan iznos naknada Ukupan iznos naknada Ukupan iznos naknada Ukupan iznos naknada
isplaćen svim veštacima isplaćen veštacima isplaćen veštacima iz isplaćen veštacima iz oblasti
Godina: koji su postupali pred ekonomsko-finansijske oblasti građevinarstva: medicine:
sudom: oblasti:
2015.
2016.
2017.
84
1.5 podaci o deset najviše plaćenih veštaka
Napomena: Podaci se prikupljaju kao anonimizovani bez identifikacije pojedinačnih imena već po rangu i
iznosu (prvi najplaćeniji i iznos isplaćenih naknada do 10-ti najplaćeniji i iznos isplaćenih naknada).
85
9.
10.
86
Prilog 3. – Upitnik o efikasnosti procesuiranja privrednih
predmeta u BiH
I. DOSTAVLJANJE PISMENA
1. Prema vašem iskustvu, koliko vremena je potrebno da se sudsko pismeno uruči primaocu u okviru istog mesta (od
trenutka kada je doneta odluka da se izvrši dostava/dat nalog pa do konačne uredne dostave)?
a. do 7 dana
b. od 7 do 15 dana
c. više od 15 dana
2. Prema vašem iskustvu, koliko vremena je potrebno za međumesno ili međuentitetsko dostavljanje (od trenutka kada
je doneta odluka da se izvrši dostava/dat nalog pa do konačne uredne dostave)?
a. do 7 dana
b. od 7 do 15 dana
c. od 15 do 30 dana
d. više od 30 dana
3. Da li je prema vašem iskustvu dostavljanje pismena efikasnije kada se vrši preko pošte ili kada se vrši putem sudskih
dostavljača (u smislu vremena potrebnog da se dostavljanje izvrši uredno)?
4. Da li poštanski službenici vrše dostavu odgovorno i u skladu sa odredbama Zakona o parničnom postupku (ostavljanje
obaveštenja o pokušanom dostavljanju, pribijanje pismena na vrata i sl.)?
a. Uglavnom da
b. Uglavnom ne
5. Da li sudski dostavljači vrše dostavu odgovorno i u skladu sa odredbama Zakona o parničnom postupku (ostavljanje
obaveštenja o pokušanom dostavljanju, pribijanje pismena na vrata i sl.)?
c. Uglavnom da
d. Uglavnom ne
6. Da li sudovi primenjuju pravila Zakona o parničnom postupku kada je u pitanju dostavljanje (dostavljanje preko oglasne
table, pozivanje stranaka da preuzmu presudu, postavljanje zastupnika za prijem pismena i sl.)?
a. Uglavnom da
b. Uglavnom ne
7. Da li smatrate da postupak dostavljanja pismena značajno utiče na odugovlačenje u rešavanju privrednih sporova?
a. Da
b. Ne
1. Koji od sledećih faktora smatrate da je najviše utiče na trajanje sudskog postupka u privrednim predmetima
(sagledavajući ukupno trajanje jednog spora od inicijalnog akta do pravnosnažne sudske presude višestepenog suda)?
87
c. Loša organizacija u sudu doprinosi dugom trajanju postupka (npr. sudije su preopterećene predmetima, preveliki
je broj predmeta u radu)
a. Uglavnom da
b. Uglavnom ne
3. Da li mislite da do odlaganja/odgađanja ročišta u privrednim sporovima dolazi iz razloga koji se prevashodno mogu
pripisati razlozima na strani strankama ili suda?
a. Sudije odlažu ročišta na svoju inicijativu zbog preopterećenosti predmetima ili drugih organizacionih razloga ili iz
ličnih razloga (bolovanje, odsustvo i sl.)
b. Sudije odlažu ročišta pretežno na zahtev stranaka ili zbog razloga na strani stanaka
4. Da li se u istom postupku ročišta odlažu više puta iz istog razloga (npr. pokušaj poravnanja, nemogućnost pribavljanja
određenog dokaza)?
a. Uglavnom da
b. Uglavnom ne
5. Da li sudije zahtevaju posebna obrazloženja za odlaganje/odgađanje ročišta ili isto dopuštaju i bez razloga?
6. Koliko često sudije odlažu izvršenje određenih procesnih radnji iako za to ne postoji razlog u toku postupka (npr.
odlaganje ili zadržavanje evidencije bez vršenja procesne radnje) ?
a. Veoma često
b. Često
c. Ponekad
d. Nikad
7. Da li mislite da se u prvostepenim privrednim postupcima dozvoljava izvođenje nepotrebno velikog broja dokaza?
a. Uglavnom da
b. Uglavnom ne
III. VEŠTAČENJE
1. Da li sudovi efikasno upravljaju radom veštaka (određivanje predmeta veštačenja, analiza nalaza i mišljenja veštaka,
ispitivanje veštaka)?
a. Uglavnom da
b. Uglavnom ne
a. Uglavnom da
b. Uglavnom ne
3. Da li sudije kažnjavaju veštake za procesnu nedisciplinu (npr. nedostavljanje nalaza i mišljenja u ostavljenom roku)?
a. Uglavnom da
b. Uglavnom ne
a. Uglavnom da
b. Uglavnom ne
88
5. Da li Ministarstvo pravde postupa po pritužbama na rad veštaka?
a. Uglavnom da
b. Uglavnom ne
c. Uglavnom da
d. Uglavnom ne
a. Uglavnom da
b. Uglavnom ne
2. U kojim oblastima bi stečajni upravnici morali biti dodatno edukovani? (možete zaokružiti više od jednog odgovora)
a. Uglavnom da
b. Uglavnom ne
a. Da
b. Ne (navedite koje podatke bi bilo poželjno uneti u CMS)
_____________________________________________________
_____________________________________________________
_____________________________________________________
a. Da
b. Ne (navedite koje funkcionalnosti bi bilo poželjno uvesti u CMS)
_____________________________________________________
_____________________________________________________
_____________________________________________________
1. Da li mislite da je potrebno unaprediti bazu sudske prakse u okviru Centra za sudsku dokumentaciju Visokog sudskog i
tužilačkog veća i na koji način? (možete zaokružiti više od jednog odgovora)
89
e. Nije potrebno unaprediti bazu
a. Upitnik sam popunio pretežno na osnovu utisaka o efikasnosti procesiranja privrednih predmeta u Republici
Srpskoj
b. Upitnik sam popunio pretežno na osnovu utisaka o efikasnosti procesiranja privrednih predmeta u Federaciji
Bosne i Hercegovine
c. Nema razlike u efikasnosti procesiranja privrednih predmeta u Federaciji Bosne i Hercegovine i u Republici Srpskoj
90
Prilog 4. – Tabela slika
Slika 1. Angažiranje sudskih vještaka u sudskim predmetima – BiH i Srbija ...........................24
Slika 2. % predmeta s angažmanom sudskih vještaka u osnovnim sudovima – Srbija............24
Slika 3. % predmeta s angažmanom sudskih vještaka u privrednim sudovima – Srbija..........25
Slika 4. % predmeta s angažmanom sudskih vještaka u svim sudovima – BiH........................26
Slika 5. Vodećih 10 sudskih vještaka (udio fizičkih i pravnih lica) – BiH, Srbija i Sjeverna
Makedonija .............................................................................................................................. 27
Slika 6. Broj sudskih vještaka u odabranim gradovima – Sjeverna Makedonija......................29
Slika 7. Višestruka mišljenja vještaka u parničnim predmetima – BiH ....................................34
Slika 8. Višestruka mišljenja vještaka u krivičnim predmetima – BiH......................................35
Slika 9. Višestruka mišljenja vještaka u parničnim predmetima – Sjeverna Makedonija .......35
Slika 10. Višestruka mišljenja vještaka u krivičnim predmetima – Sjeverna Makedonija .......36
Slika 11. Angažiranje vodećih 10 sudskih vještaka u svim sudovima – BiH ............................. 38
Slika 12. Udio nagrada isplaćenih u korist vodećih 10 najplaćenijih sudskih vještaka – BiH i
Srbija ........................................................................................................................................38
Slika 13. Dopuna mišljenja vještaka – BiH, Srbija, Crna Gora, Sjeverna Makedonija ..............40
Slika 14. Žalbe zbog nedostataka u nalazima i mišljenjima vještaka – BiH, Srbija, Crna Gora 43
Slika 15. Kršenja rokova od strane sudskih vještaka – Crna Gora ...........................................44
Slika 16. Kršenja rokova od strane sudskih vještaka – BiH ......................................................45
Slika 17. Odlaganja usled kršenja rokova od strane sudskih vještaka – Crna Gora .................46
Slika 18. Odlaganja usled kršenja rokova od strane sudskih vještaka – BiH............................ 46
Slika 19. Odlaganja povezana sa radom sudskih vještaka – Srbija, BiH, Crna Gora ................47
Slika 20. Izostanak sudskih vještaka sa ročišta i odlaganje ročišta – Srbija, BiH, Crna Gora ...47
Slika 21. Prosječno trajanje postupka i vještačenja u krivičnim predmetima – BiH, Srbija, Crna
Gora..........................................................................................................................................49
Slika 22. Prosječno trajanje postupka i vještačenja u parničnim predmetima – BiH, Srbija, Crna
Gora..........................................................................................................................................49
Slika 23. Analiza odlaganja povezanih sa radom sudskih vještaka – BiH, Srbija, Crna Gora ...51
Slika 24. Kršenje roka od strane sudskog vještaka i reagiranje suda – BiH, Srbija, Crna Gora 55
Slika 25. Izostanak sa ročišta i reagiranje suda – BiH............................................................... 56
Slika 26. Sankcioniranje sudskih vještaka za procesnu nedisciplinu u BiH (izvor: Istraživanje
percepcije i stavova o procesnoj efikasnosti u BiH) ................................................................ 57
Slika 27. Izostanak sa ročišta i reagiranje suda – Crna Gora ....................................................57
Slika 28. Nadzor nad radom sudskih vještaka u BiH (izvor: Istraživanje percepcije i stavova o
procesnoj efikasnosti u BiH) ....................................................................................................59
91