Professional Documents
Culture Documents
Osnove Tehnike Grejanja - AT2
Osnove Tehnike Grejanja - AT2
ϕ = 0,3
h
ϕ = 0,5
ϕ = 0,7
ϕ=1
t=22o C
o
t=20 C Zona
ugodnosti
t=18o C
w < 0,3 m/s
to = tv
x
Slika 2.1 Zona ugodnosti predstavljena u h-x dijagramu za vlažan vazduh
2-1
Katedra za termotehniku Osnove tehnike grejanja
Prema tome, potrebe za grejanjem zgrada su različite za različite krajeve sveta. Ovde će
biti stavljen akcenat na uslove grejanja za naše klimatsko podneblje – 45o SGŠ, ali će biti
predstavljeni osnovni principi zagrevanja zgrada koji su primenljivi svuda. Objekti smešteni na
lokacijama sa izrazito različitim klimatskim karakteristikama mogu imati svoje specifičnosti kada
je u pitanju postrojenje za grejanje.
U tehnici grejanja, od svih klimatskih i meteoroloških parametara, uzimaju se u obzir
temperatura spoljnog vazduha i brzina vetra, dok se uticaj sunčevog zračenja uopštava i obuhvata
korektornim faktorima. Za razliku od grejanja, kod projektovanja vazdušnih postrojenja
(klimatizacija, ventilacija, vazdušno grejanje) obuhvata se i uticaj relativne valžnosti spoljnog
vazduha, kao i željena vrednost relativne vlažnosti unutrašnjeg vazduha. Kod sistema
klimatizacije, koji radi i tokom letnjeg perioda, obavezno se uzima u obzir uticaj sunčevog
zračenja na toplotno opterećenje prostorije.
-1
o
-2
-3
-4 Vedar dan
Oblačan dan
-5
-6
0 2 4 6 8 10 12 14 16 18 20 22 24
vreme (h)
Slika 2.2 Promena dnevne temperature u Beogradu za vedar i oblačan dan u januaru
Na osnovu srednjih dnevnih temperatura računaju se srednje mesečne temperature:
2-2
Katedra za termotehniku Osnove tehnike grejanja
∑t
i =1
m ,i
t sr ,mes = , n – broj dana u mesecu. (2.2)
n
Srednja godišnja temperature računa se na osnovu srednjih mesečnih temperatura:
12
∑t
i =1
sr , mes ,i
t sr , god = . (2.3)
12
26
22
18
t sr,mes (oC)
14 t sr, god
10
-2
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12
meseci
2-3
Katedra za termotehniku Osnove tehnike grejanja
Tokom zimskog perioda, zbog niskih temperatura, sadržaj vlage (apsolutna vlažnost) u
vazduhu je manja, a vrednosti relativne vlažnosti su više. Tokom letnjeg perioda se javlja
suprotna situacija – niže vrednosti relativne vlažnosti i više vrednosti apsolutne vlažnosti
vazduha. Na dijagramu na slici 2.4 prikazan je dnevni tok relativnih vlažnosti vazduha u
Beogradu za jedan zimski (decembar) i jedan letnji (juli) mesec.
100
Relativna vlažnosti (%)
90 decembar
80
juli
70
60
50
40
0 2 4 6 8 10 12 14 16 18 20 22 24
doba dana (h)
Slika 2.4 Dnevni tok relativne vlažnosti u Beogradu za decembar i juli mesec
2-4
Katedra za termotehniku Osnove tehnike grejanja
4. SUNČEVO ZRAČENJE
Sunce zrači energiju kao crno telo čija je temperatura površine 6000oC, dok je u centru
Sunca, prema teorijskim proračunima, temperatura reda veličine 40.106 oC. Sunčevo zračenje koje
dospeva na spoljnu ivicu zemljine atmosfere ima intenzitet od ∼ 1372 W/m2, i naziva se
Solarnom konstantom, mada varira nekoliko procenata tokom godine – proporcionalno
kvadratu odstojanja Zemlje od Sunca. Ovo zračenje naziva se još i EKSTRATERESTIRIJSKO
zračenje.
Na putu kroz zemljinu atmosferu Sunčevo zračenje slabi zbog sudaranja zraka sa
česticama prašine i zbog apsorpcije od strane troatomnih i višeatomnih molekula gasova.
Sunčevo zračenje koje dospeva na zemljinu površinu sastoji se od direktnog i difuznog:
I uk = I DIR + I dif . (2.5)
Ako se posmatra ukupno Sunčevo zračenje koje dospeva na horizontalnu površinu, onda
se ono još naziva globalno zračenje.
I uk , HOR = I GL . (2.6)
80 12
Mesečne sume globalnog zračenja (kJ/cm2)
70
10
60
8
50
(h/dan)
40 6
30
4
20
2
10
0 0
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12
meseci meseci
Slika 2.6 Srednje mesečne sume globalnog zračenja Sunca u Beogradu (levo) i
prosečno trajnje dnevnog sijanja Sunca za Beograd (desno)
2-5
Katedra za termotehniku Osnove tehnike grejanja
40 40
t u =20 o C
20 20
t gg
10 10
0 0
Model godina za Beograd
-10 -10
kraj početak
grejanja grejanja
-20 -20
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12
meseci meseci
∑t
i =1
GOD , min,i
1. t sp = , gde je n – broj godina (20, 30...) (2.7)
n
Po ovoj metodi je definisana spoljna projektna temperatura po ranijem Nemačkom
normativu 4701, da bi u danas važećem normativu uveo novi način njenog određivanja.
2-6
Katedra za termotehniku Osnove tehnike grejanja
2-7