Fer3 Preddiplomski: Informacijski Paket ECTS-a Za Akademsku Godinu 2020./2021. Red Predavanja - Preddiplomski Studij

Informacijski paket ECTS-a za akademsku godinu 2020./2021.
Red predavanja – Preddiplomski studij
FER3 PREDDIPLOMSKI
http://www.fer.unizg.hr/
Lipanj, 2020.
BIBLIOTEKA
Informacijski paket ECTS-a za akademsku godinu 2020./2021.
Red predavanja – Preddiplomski studij
SVEZAK 2 - FER3 PREDDIPLOMSKI

Usvojen na sjednici Vijeća Fakulteta elektrotehnike i računarstva
održanoj 3. lipnja 2020.
NAKLADNIK
Sveučilište u Zagrebu
Fakultet elektrotehnike i računarstva
Unska 3, HR-10000 Zagreb
www.fer.unizg.hr
ZA NAKLADNIKA
Prof. dr. sc. Gordan Gledec,
dekan
UREDNIK
Doc. dr. sc. Mihaela Vranić,
prodekanica za nastavu
DIZAJN I PRIPREMA ZA TISAK

Dr. sc. Vlatka Paunović
Mr. sc. Siniša Tomić
LEKTURA I PRIJEVODI
ZAJEDNIČKIH ELEMENATA
Prof. dr. sc. Nina Skorin-Kapov
Izv. prof. dr. sc. Jan Šnajder
FOTOGRAFIJE
Goran Baotić, univ. bacc. ing. comp.
Prof. dr. sc. Gordan Gledec
Doc. dr. sc. Ana Sović Kržić
Osobne zbirke djelatnika
ISSN: 1848-3534
UDK: 378.4
Informacijski paket ECTS-a za akademsku godinu 2020./2021. Red predavanja – Preddiplomski studij
Sadržaj
Studijski programi 12
Elektrotehnika i informacijska tehnologija (180 ECTS) 13
Računarstvo (180 ECTS) 19
Predmeti 25
Alati za razvoj digitalnih sustava 26
Algoritmi i strukture podataka 30
Analogni integrirani sklopovi 34
Arhitektura računala 1E 38
Arhitektura računala 1R 41
Arhitektura računala 2 44
Audio elektronika 47
Audiotehnika 51
Automatsko upravljanje 55
Baze podataka 59
Bioinformatika 1 62
Buka i vibracije u okolišu 65
Digitalna logika 68
Digitalna obrada i analiza slike 71
Digitalni video 75
Dinamički sustavi, matematički temelji stabilnosti i upravljanja 78
Diskretna matematika 1 81
Ekonomija i ekologija radiokomunikacijskih sustava 87
Električna rasvjeta 91
Električni krugovi 94
Elektroakustika 1 98
Elektroenergetika 102
Elektroenergetski sustavi 1 106
Elektromagnetska polja 116
Elektromehaničke pretvorbe energije 120
Elektromehanika 124
Elektronički sustavi 128
Elektronika 1 132
Elektronika 2 136
Elementi sustava automatizacije 141
Ergonomija u računarstvu 145
Fizika 149
Fizika 2 154
Fizika lasera 158
Fizika materijala 162
Informacija, logika i jezici 166
Inovacije i upravljanje tehnologijom 170
Interaktivna računalna grafika 173
Interaktivni simulacijski sustavi 176
Inženjerska ekonomika 1 181
Sveučilište u Zagrebu Fakultet elektrotehnike i računarstva 3

Izrada elektroničkih prototipa 189

Javna pokretna mreža 192
Komunikacijske mreže 195
Komunikacijski sustavi 199
Kratkodometni radijski sustavi 203
Kvantna računala 207
Linearna algebra 210
Lokalne mreže 214
Matematička analiza 1 217
Menadžment u inženjerstvu 230
Mikro i nano elektronički elementi 233
Mjerenja u elektrotehnici 237
Moderna fizika i primjene u elektrotehnici 241
Moderne metode fizike u elektrotehnici, informaciji i računarstvu 245
Mrežno programiranje 249
Multimedijski sustavi 252
Niskonaponske mreže i mikromreže 256
Numerička linearna algebra 260
Numerička matematika 264
Objektno orijentirano programiranje 269
Oblikovni obrasci u programiranju 273
Obrada informacija 277
Odabrana poglavlja matematike 281
Odabrana poglavlja razvoja programske potpore 1 282
Okoliš, održivi razvoj i ublažavanje klimatskih promjena 288
Operacijski sustavi 292
Optoelektronika 295
Osnove automatizacije 298
Osnove bežičnih sustava 302
Osnove električnih i hibridnih vozila 305
Osnove elektronike 308
Osnove elektrotehnike 312
Osnove energetske elektronike 316
Osnove fizike plazme 320
Osnove mehatronike 324
Osnove nuklearne fizike 327
Osnove obradbe signala 331
Osnove upravljanja električnim strojevima 336
Osnove virtualnih okruženja 340
Osnovna načela dizajna 344
Otvoreno računarstvo 347
Paralelizam i konkurentnost 350
Praktikum elektroničkih elemenata i sklopova 354
Praktikum robotike 357
Pretraživanje informacija i tehničko izražavanje 360
Prevođenje programskih jezika 363
Primjena elektromagnetskih valova u inženjerstvu 366

Pristupne telekomunikacijske mreže 372

Programiranje i simuliranje robota 375
Programsko inženjerstvo 379
Projekt E 384
Projektiranje elektroničkih sustava 386
Projekt R 390
Računalne metode u modernoj fizici 392
Razvoj primijenjene programske potpore 395
Razvoj programske potpore za web 399
Signali i sustavi 400
Sigurnost računalnih sustava 404
Sinteza sustava automatskog upravljanja 407
Skriptni jezici 411
Statistička analiza podataka 414
Stohastički procesi 418
Tehnička normizacija i legislativa 421
Tehnologija u medicini 424
Tehnološke osnove iskorištavanja obnovljivih izvora energije 428
Telekomunikacijski sustavi i tehnologije 432
Teorija informacije 436
Tjelesna i zdravstvena kultura 1 439
Ugradbeni računalni sustavi 447
Umjetnost novih medija 451
Umrežene višemedijske usluge 454
Upravljanje kakvoćom 457
Upravljanje rizikom 461
Upravljanje znanjem 464
Uvod u molekularnu biologiju i genetiku 467
Uvod u programiranje 469
Uvod u projektiranje sustava s mješovitim signalom na razini integriranih sklopova 473
Uvod u raspoznavanje uzoraka 477
Uvod u svemirske tehnologije 480
Uvod u teoriju računarstva 481
Uvod u umjetnu inteligenciju 484
Vjerojatnost i statistika 487
Vještine komuniciranja 491
Završni projekt 495
Završni rad 497
Nositelji i izvođači 499
Andrea Aglić Aljinović 500
Tomislav Antić 500
Ana Babić 500
Dubravko Babić 500
Jurica Babić 500
Renato Babojelić 500
Josip Bačmaga 500
Marina Bagić Babac 500

Mato Baotić 500

Mirta Baranović 500
Adrijan Barić 500
Antonella Barišić 500
Ivan Bartolec 500
Danko Basch 500
Aleksandar Battista Ilić 500
Alen Bažant 500
Federico Matteo Benčić 500
Sead Berberović 500
Ivo Beroš 501
Vedran Bilas 501
Lahorija Bistričić 501
Vitomir Blagojević 501
Bruno Blašković 501
Raul Blečić 501
Stjepan Bogdan 501
Nikola Bogunović 501
David Bojanić 501
Dario Bojanjac 501
Davor Bonefačić 501
Marko Bosiljevac 501
Ivana Bosnić 501
Željka Marija Bošnjak 501
Ivica Botički 501
Jelena Božek 501
Ivona Brajdić 501
Mario Brčić 501
Ljiljana Brkić 502
Ilko Brnetić 502
Ika Budanko 502
Mario Bukal 502
Tomislav Burić 502
Tomislav Capuder 502
Mateja Car 502
Željka Car 502
Mario Cifrek 502
Stefan Cikota 502
Vlatko Crnković 502
Igor Čavrak 502
Vladimir Čeperić 502
Marko Čupić 502
Krešimir Ćosić 502
Andro Ćoza 502
Martin Dadić 502
Bojana Dalbelo Bašić 502
Nenad Debrecin 503
Goran Delač 503
Marko Delimar 503
Mirjana Domazet-Lošo 503

Juraj Dončević 503

Ana Drandić 503
Paulina Dučkić 503
Alen Duspara 503
Hrvoje Džapo 503
Ante Đerek 503
Marko Đurasević 503
Ivan Đurek 503
Neven Elezović 503
Igor Erceg 503
Siniša Fajt 503
Luka Ferković 503
Krešimir Fertalj 503
Božidar Filipović-Grčić 503
Petar Franček 504
Nikolina Frid 504
Stjepan Frljić 504
Ivana Gače 504
Vlatko Galić 504
Bruno Gašperov 504
Vlado Glavinić 504
Gordan Gledec 504
Marin Golub 504
Vjeran Gomzi 504
Davor Grgić 504
Mislav Grgić 504
Sonja Grgić 504
Stjepan Groš 504
Danijela Grozdanić 504
Juraj Havelka 504
Hrvoje Hegeduš 504
Lin Herenčić 504
Daniel Hofman 505
Dubravko Horvat 505
Marko Horvat 505
Lana Horvat Dmitrović 505
Silvio Hrabar 505
Tomislav Hrkać 505
Darko Huljenić 505
Luka Humski 505
Šandor Ileš 505
Damir Ilić 505
Željko Ilić 505
Saša Ilijić 505
Tomislav Ivaniš 505
Branimir Ivšić 505
Tomislav Jagušt 505
Domagoj Jakobović 505
Željko Jakopović 505
Kristian Jambrošić 505

Žarko Janić 506

Jasna Janković 506
Radomir Ječmenica 506
Leonardo Jelenković 506
Branko Jeren 506
Dragan Jevtić 506
Gordan Ježić 506
Alan Jović 506
Krunoslav Juraić 506
Marko Jurčević 506
Jurica Jurec 506
Anđela Jurić 506
Dražen Jurišić 506
Zoran Kalafatić 506
Kristijan Kilassa Kvaternik 506
Dominik Kisić 506
Josip Knezović 506
Petar Knežević 506
Tihomir Knežević 507
Marko Koričić 507
Zvonko Kostanjčar 507
Iva Kostešić 507
Mario Kovač 507
Domagoj Kovačević 507
Tomislav Kovačević 507
Marinko Kovačić 507
Zdenko Kovačić 507
Slavko Krajcar 507
Magdalena Krbot Skorić 507
Petar Krivić 507
Krešimir Križanović 507
Marko Križmančić 507
Dalibor Krleža 507
Mario Krnić 507
Igor Krois 507
Ivica Kunšt 507
Mario Kušek 508
Martina Kutija 508
Igor Kuzle 508
Igor Kvasić 508
Igor Lacković 508
Ivan Leniček 508
Vinko Lešić 508
Josip Lončar 508
Sven Lončarić 508
Željka Lučev Vasić 508
Luka Macan 508
Ratko Magjarević 508
Krešimir Malarić 508
Roman Malarić 508

Nenad Malenica 508

Ljubo Marangunić 508
Josip Marić 508
Ante Marušić 508
Danko Marušić 509
Maja Matijašević 509
Mario Matijević 509
Krešimir Matković 509
Jadranko Matuško 509
Duje Medak 509
Igor Mekterović 509
Andro Merćep 509
Željka Mihajlović 509
Lenka Mihoković 509
Miljenko Mikuc 509
Boris Milašinović 509
Robert Milijaš 509
Josipa Pina Milišić 509
Denis Milošević 509
Nikola Mišković 509
Danijel Mlinarić 509
Hrvoje Mlinarić 509
Vedran Mornar 510
Petar Mostarac 510
Lovre Mrčela 510
Damir Muha 510
Anamari Nakić 510
Branimir Novoselnik 510
Dinko Oletić 510
Matko Orsag 510
Irena Oršolić 510
Željko Osrečki 510
Predrag Pale 510
Hrvoje Pandžić 510
Igor Sunday Pandžić 510
Mervan Pašić 510
Mario Osvin Pavčević 510
Marko Pavelić 510
Ivica Pavić 510
Nedjeljko Perić 510
Juraj Peršić 511
Branimir Pervan 511
Tomislav Petković 511
Antonio Petošić 511
Lucija Petricioli 511
Davor Petrinović 511
Juraj Petrović 511
Dario Pevec 511
Damir Pintar 511
Sanda Pleslić 511

Ivana Podnar Žarko 511

Vedran Podobnik 511
Mirko Poljak 511
Goran Popović 511
Siniša Popović 511
Luka Posilović 511
Krešimir Pripužić 511
Marina Ptiček 511
Mate Puljiz 512
Aleksandar Pupac 512
Liljana Pushkar 512
Ivan Rajšl 512
Mirko Randić 512
Sara Raos 512
Ivan Rep 512
Ivana Retkovac Šešelja 512
Slobodan Ribarić 512
Dubravko Sabolić 512
Denis Salopek 512
Damir Seršić 512
Zoran Skočir 512
Lea Skorin-Kapov 512
Ivan Slivar 512
Marko Sossich 512
Ana Sović Kržić 512
Bojan Spahija 512
Siniša Srbljić 513
Vlado Sruk 513
Stjepan Stipetić 513
Vedran Stipetić 513
Ivana Storjak 513
Marko Subašić 513
Ivan Sudić 513
Tomislav Suligoj 513
Damir Sumina 513
Ana Sušac 513
Siniša Šadek 513
Agneza Šandić 513
Ana Šarčević 513
Stjepan Šebek 513
Siniša Šegvić 513
Ana Šelek 513
Mile Šikić 513
Tomislav Šikić 513
Marin Šilić 514
Dina Šimunić 514
Zvonimir Šipuš 514
Tin Široki 514
Gordan Šišul 514
Frano Škopljanac-Mačina 514

Davor Škrlec 514

Dejan Škvorc 514
Jan Šnajder 514
Renato Šoić 514
Željko Štih 514
Hrvoje Štimac 514
Matija Šulc 514
Viktor Šunde 514
Željko Tomšić 514
Fran Tonković 514
Iva Topolovac 514
Alma Traživuk 514
Bojan Trkulja 515
Krešimir Trontl 515
Robert Vaser 515
Darko Vasić 515
Goran Vasiljević 515
Mario Vašak 515
Hrvoje Vdović 515
Igor Velčić 515
Klemo Vladimir 515
Domagoj Vlah 515
Sara Vlahović 515
Tin Vlašić 515
Mihaela Vranić 515
Mario Vražić 515
Lovro Vrček 515
Boris Vrdoljak 515
Mladen Vučić 515
Jurica Vugrin 515
Feđa Vukić 516
Josip Vuković 516
Marin Vuković 516
Slaven Zakošek 516
Marko Zec 516
Radovan Zentner 516
Damir Žarko 516
Ana Žgaljić Keko 516
Nera Žigić 516
Josip Žilak 516
Matea Žilak 516
Darko Žubrinić 516
Josip Žubrinić 516
Tomislav Župan 516
Vesna Županović 516

Studijski programi

Elektrotehnika i informacijska tehnologija (180 ECTS)

Akademski naziv: Sveučilišni prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) inženjer/inženjerka elektrotehnike i
informacijske tehnologije
(univ. bacc. ing. el. techn. inf.)
1. semestar, 1. godina
Eng. Sem.
ECTS Obvezni predmeti Sem.
raz. opt.
Digitalna logika (183360) 90
6 R1 1
E/R
Glavinić, V.; Mikuc, M.; Kalafatić, Z. (60+0+30)

Linearna algebra (183355) 75
5
E/R
R0 1
Aglić Aljinović, A.; Brnetić, I.; Elezović, N.; Nakić, A.; Vlah, D.; Žubrinić, D. (60+0+15)
Matematička analiza 1 (183352)
120
8
E/R
Brnetić, I.; Bukal, M.; Burić, T.; Horvat Dmitrović, L.; Milišić, J.; Pašić, M.; Žubrinić, R1 1
(90+0+30)
D.; Žgaljić Keko, A.
Tjelesna i zdravstvena kultura 1 (183358) 30
0
E/R
R3 1
Blagojević, V.; Pupac, A.; Žigić, N. (0+0+30)
Uvod u programiranje (183357) 78
7
E/R
R3 1
Gledec, G.; Mornar, V.; Zakošek, S. (60+0+18)
Vještine komuniciranja (183353) 30
4
E/R
R2 1
Pale, P. (30+0+0)
Eng. Sem.
raz. opt.
Fizika (183368) 90
6 R3 2
E/R
Ilijić, S.; Pleslić, S.; Babić, A.; Sušac, A.; Bošnjak, Ž.; Gomzi, V. (75+0+15)
105
7
E/R
Burić, T.; Horvat Dmitrović, L.; Kovačević, D.; Pašić, M.; Šikić, T.; Velčić, I.; Žgaljić R1 2
(90+0+15)
Keko, A.; Puljiz, M.
Objektno orijentirano programiranje (183371) 93
8
E/R
R3 2
Kušek, M.; Pripužić, K.; Milašinović, B.; Randić, M. (60+0+33)
Osnove elektrotehnike (183374) 105
7
E/R
R2 2
Blašković, B.; Randić, M.; Dadić, M.; Trkulja, B.; Pintar, D.; Vranić, M. (90+0+15)
0
E/R
R3 2
Transverzalni predmeti Eng. Sem.
ECTS Sem.
=> Broj ECTS bodova koje je potrebno odabrati: najmanje 2.0 raz. opt.
Menadžment u inženjerstvu (183377) 30
2 R3 2, 4
E/R
Bilas, V.; Car, Ž.; Pandžić, H.; Štih, Ž.; Trkulja, B. (30+0+0)
Osnovna načela dizajna (183378) 28
2
E/R
R3 2, 4, 6
Vukić, F. (15+0+13)
Pretraživanje informacija i tehničko izražavanje (183362) 21
2
E/R
R3 2
Gledec, G.; Grgić, M. (15+0+6)
Eng. Sem.
raz. opt.
Električni krugovi (183384) 72
5 R3 3
EIT
Jurišić, D.; Lacković, I.; Kostanjčar, Z. (60+0+12)

Elektronika 1 (183399) 87
6
EIT
R3 3
Barić, A.; Suligoj, T.; Krois, I.; Koričić, M.; Čeperić, V.; Poljak, M. (60+0+27)
Fizika 2 (183395) 81
6
EIT
R3 3
Bošnjak, Ž.; Gomzi, V. (75+0+6)

Eng. Sem.
raz. opt.
7 Matematička analiza 3 (183392) 90
EIT
R0 3
Županović, V.; Vlah, D.; Puljiz, M. (90+0+0)
Mjerenja u elektrotehnici (183389) 69
4
EIT
R3 3
Ferković, L.; Ilić, D.; Jurčević, M.; Leniček, I.; Malarić, R. (30+0+39)
0
EIT
R3 3
Blagojević, V. (0+0+30)
ECTS Sem.
Inženjerska ekonomika 1 (183404) 30
2 R3 3, 5
EIT
Malarić, R.; Tomšić, Ž.; Vranić, M.; Pandžić, H. (30+0+0)

Okoliš, održivi razvoj i ublažavanje klimatskih promjena (183409) 30
2
EIT
R3 3, 5
Debrecin, N.; Škrlec, D.; Tomšić, Ž.; Rajšl, I.; Šadek, S. (30+0+0)
Umjetnost novih medija (183407) 28
2
EIT
R3 3, 5
Battista Ilić, A. (15+0+13)
Eng. Sem.
raz. opt.
Arhitektura računala 1E (183415) 55
4 R0 4
EIT
Basch, D.; Bosnić, I. (45+0+10)

Elektroenergetika (183433) 81
6
EIT
R3 4
Capuder, T.; Grgić, D.; Šadek, S. (60+0+21)
Elektronika 2 (183416) 102
6
EIT
R3 4
Barić, A.; Suligoj, T.; Bilas, V.; Krois, I.; Koričić, M.; Vasić, D.; Čeperić, V.; Poljak, M. (75+0+27)
Signali i sustavi (183429) 93
6
EIT
R2 4
Jeren, B.; Seršić, D.; Kostanjčar, Z.; Sović Kržić, A. (60+0+33)
0
EIT
R3 4
Blagojević, V. (0+0+30)
Vjerojatnost i statistika (183401) 81
6
EIT
R1 4
Aglić Aljinović, A.; Brnetić, I.; Elezović, N.; Krnić, M.; Velčić, I.; Mihoković, L. (60+0+21)
Predmeti za iznimno uspješne studente Eng. Sem.
ECTS Sem.
Elektromehanika (183442) 42
5 R2 4, 6
EIT
Berberović, S.; Ilijić, S.; Štih, Ž. (30+0+12)

Odabrana poglavlja matematike (214698) 60
6
EIT
R0 4
Elezović, N. (60+0+0)
ECTS Sem.
2 R3 4, 6
EIT
Malarić, R.; Škrlec, D.; Tomšić, Ž.; Vranić, M. (30+0+0)

2
EIT
R3 2, 4
2
EIT
R3 2, 4, 6
Vukić, F. (15+0+13)
Upravljanje kakvoćom (183440) 30
2
EIT
R2 4, 6
Upravljanje rizikom (183444) 30
2
EIT
R3 4, 6
Capuder, T.; Debrecin, N. (30+0+0)

Eng. Sem.
raz. opt.
Automatsko upravljanje (183423) 87
5
EIT
Baotić, M.; Mišković, N.; Lešić, V.; Novoselnik, B. R3 5

(60+0+27)
Elektromagnetska polja (183421) 75
5
EIT
R2 5
Berberović, S.; Dadić, M.; Štih, Ž.; Trkulja, B. (60+0+15)
Elektromehaničke pretvorbe energije (183419) 75
4
EIT
R3 5
Stipetić, S.; Vražić, M.; Žarko, D. (45+0+30)
8
4
EIT
Projekt E (183459) R3 5
(8+0+0)
Izborni predmeti Eng. Sem.
ECTS Sem.
Alati za razvoj digitalnih sustava (183417) 42
5 R0 5
EIT
Vučić, M. (30+0+12)
Arhitektura računala 2 (183428) 68
5
EIT
R3 5
Hrkać, T.; Ribarić, S.; Šegvić, S. (60+0+8)
Audio elektronika (183414) 55
5
EIT
R3 5
Đurek, I.; Horvat, M. (45+0+10)
Buka i vibracije u okolišu (183413) 57
5
EIT
R2 5
Jambrošić, K.; Fajt, S. (45+0+12)
Digitalni video (183460) 59
5
EIT
R3 5
Grgić, M. (45+0+14)
Električna rasvjeta (183446) 43
5
EIT
R3 5
Krajcar, S.; Škrlec, D. (30+0+13)
Elektroakustika 1 (183430) 70
5
EIT
R3 5
Fajt, S.; Petošić, A. (45+0+25)
Elektroenergetski sustavi 1 (183432) 68
5
EIT
R3 5
Havelka, J.; Krajcar, S.; Marušić, A.; Filipović-Grčić, B. (45+0+23)
Elektronički sustavi (183435) 75
5
EIT
R3 5
Bilas, V.; Magjarević, R.; Vasić, D. (45+0+30)
Elementi sustava automatizacije (183439) 59
5
EIT
R3 5
Bogdan, S.; Kovačić, Z. (45+0+14)
Informacija, logika i jezici (183450) 45
5
EIT
R1 5
Blašković, B.; Kušek, M. (30+0+15)
Interaktivni simulacijski sustavi (183366) 36
4
EIT
R2 5
Popović, S. (30+0+6)
45
5
EIT
Javna pokretna mreža (183372) R1 5

(30+0+15)
Kvantna računala (183402) 60
5
EIT
R3 5
Ilijić, S. (45+0+15)
Mikro i nano elektronički elementi (183441) 64
5
EIT
R3 5
Suligoj, T. (45+0+19)
Moderne metode fizike u elektrotehnici, informaciji i računarstvu (183403) 73
5
EIT
R3 5
Bošnjak, Ž.; Sušac, A. (60+0+13)
Numerička matematika (183445) 70
5
EIT
R1 5
Žgaljić Keko, A. (45+0+25)
Obrada informacija (183369) 60
5
EIT
R3 5
Subašić, M.; Lončarić, S.; Petrinović, D.; Kostanjčar, Z.; Petković, T.; Sović Kržić, A. (45+0+15)
Odabrana poglavlja razvoja programske potpore 1 (183370) 51
5
EIT
R3 5
Čupić, M. (45+0+6)
Osnove elektronike (183373) 72
5
EIT
R3 5
Barić, A.; Čeperić, V.; Koričić, M.; Krois, I. (60+0+12)
Osnove energetske elektronike (183449) 63
5
EIT
R3 5
Jakopović, Ž.; Šunde, V.; Kovačić, M. (45+0+18)
Osnove fizike plazme (183406) 60
5
EIT
R3 5
Pleslić, S. (45+0+15)


ECTS Sem.
Osnove mehatronike (183375) 63
5
EIT
R3 5
Matuško, J.; Ileš, Š. (45+0+18)
Osnove obradbe signala (183447) 75
5
EIT
R1 5
Jeren, B.; Petrinović, D.; Petković, T. (45+0+30)
Otvoreno računarstvo (183451) 57
5
EIT
R0 5
Čavrak, I.; Bosnić, I. (45+0+12)
Paralelizam i konkurentnost (183376) 60
5
EIT
R2 5
Knezović, J.; Hofman, D. (45+0+15)
Praktikum elektroničkih elemenata i sklopova (183379) 54
5
EIT
R3 5
Koričić, M.; Suligoj, T. (15+0+39)
Primjena elektromagnetskih valova u inženjerstvu (183453) 72
5
EIT
R3 5
Hrabar, S. (45+0+27)
50
5
EIT
Programiranje i simuliranje robota (183472) R3 5

(15+0+35)
Razvoj primijenjene programske potpore (183385) 49
5
EIT
R3 5
Fertalj, K.; Milašinović, B. (45+0+4)
Statistička analiza podataka (183454) 57
5
EIT
R3 5
Dalbelo-Bašić, B.; Kostanjčar, Z.; Velčić, I. (45+0+12)
Tehnička normizacija i legislativa (183388) 60
5
EIT
R3 5
Pavić, I.; Šimunić, D. (60+0+0)
Tehnološke osnove iskorištavanja obnovljivih izvora energije (183390) 60
5
EIT
R3 5
Matijević, M.; Trontl, K. (45+0+15)
Umrežene višemedijske usluge (183398) 54
5
EIT
R3 5
Podnar Žarko, I.; Skorin-Kapov, L. (45+0+9)
Uvod u molekularnu biologiju i genetiku (183410) 45
5
EIT
R3 5
Malenica, N. (45+0+0)
ECTS Sem.
2 R3 3, 5
EIT
Malarić, R.; Tomšić, Ž.; Vranić, M.; Pandžić, H. (30+0+0)

2
EIT
R3 3, 5
Debrecin, N.; Škrlec, D.; Tomšić, Ž.; Rajšl, I.; Šadek, S. (30+0+0)
2
EIT
R3 3, 5
Battista Ilić, A. (15+0+13)
Upravljanje znanjem (183382) 37
3
EIT
R3 5
Pleslić, S. (30+0+7)
Eng. Sem.
raz. opt.
Komunikacijski sustavi (183458) 70
5 R3 6
EIT
Bosiljevac, M.; Grgić, S.; Šišul, G. (45+0+25)

16
8
EIT
Završni projekt (183456) R3 6

(16+0+0)
ECTS Sem.
Analogni integrirani sklopovi (183486) 72
5 R3 6
EIT
Barić, A.; Koričić, M. (45+0+27)

Audiotehnika (183461) 70
5
EIT
R3 6
Đurek, I.; Horvat, M. (45+0+25)
Bioinformatika 1 (183492) 26
5
EIT
R1 6
Šikić, M.; Domazet-Lošo, M. (26+0+0)
Digitalna obrada i analiza slike (183463) 52
5
EIT
R3 6
Lončarić, S.; Subašić, M.; Petković, T. (24+0+28)


ECTS Sem.
Dinamički sustavi, matematički temelji stabilnosti i upravljanja (183493) 60
5
EIT
Županović, V. R0 6
(60+0+0)
Diskretna matematika 2 (183494) 49
5
EIT
R3 6
Krnić, M.; Pavčević, M. (45+0+4)
Ekonomija i ekologija radiokomunikacijskih sustava (183483) 60
5
EIT
R3 6
Malarić, K.; Šimunić, D.; Zentner, R. (45+0+15)
5
EIT
R3 6
Delimar, M.; Pavić, I. (45+0+23)
5
EIT
R2 4, 6
Berberović, S.; Ilijić, S.; Štih, Ž. (30+0+12)
Ergonomija u računarstvu (183469) 30
5
EIT
R2 6
Car, Ž.; Gledec, G.; Vuković, M. (30+0+0)
Fizika lasera (183496) 57
5
EIT
R3 6
Bošnjak, Ž.; Sušac, A. (45+0+12)
Fizika materijala (183500) 58
5
EIT
R3 6
Gomzi, V. (45+0+13)
Interaktivna računalna grafika (183359) 60
5
EIT
R1 6
Mihajlović, Ž. (45+0+15)
Izrada elektroničkih prototipa (183367) 54
5
EIT
R3 6
Krois, I. (15+0+39)
Kratkodometni radijski sustavi (183380) 66
5
EIT
R3 6
Malarić, K. (45+0+21)
Lokalne mreže (183386) 45
5
EIT
R3 6
Grgić, M.; Ilić, Ž.; Šišul, G. (30+0+15)
Moderna fizika i primjene u elektrotehnici (183491) 60
5
EIT
R3 6
Ilijić, S.; Hrabar, S.; Šipuš, Z. (60+0+0)
Mrežno programiranje (183394) 45
5
EIT
R3 6
Mikuc, M. (30+0+15)
Multimedijski sustavi (183397) 66
5
EIT
R3 6
Petrinović, D.; Grgić, S.; Hofman, D. (45+0+21)
Niskonaponske mreže i mikromreže (183405) 45
5
EIT
R3 6
Havelka, J.; Kuzle, I. (30+0+15)
Numerička linearna algebra (183464) 58
5
EIT
R3 6
Šikić, T.; Žgaljić Keko, A.; Žubrinić, D. (45+0+13)
Oblikovni obrasci u programiranju (183426) 53
5
EIT
R3 6
Čupić, M.; Šegvić, S. (30+0+23)
5
EIT
R3 6
Čupić, M. (45+0+6)
Optoelektronika (183438) 71
5
EIT
R3 6
Babić, D.; Šipuš, Z. (45+0+26)
Osnove automatizacije (183443) 48
5
EIT
R3 6
Sumina, D.; Vašak, M. (22+0+26)
Osnove bežičnih sustava (183474) 70
5
EIT
R3 6
Bonefačić, D. (60+0+10)
Osnove električnih i hibridnih vozila (183448) 60
5
EIT
R3 6
Pandžić, H.; Vražić, M. (45+0+15)
Osnove nuklearne fizike (183408) 60
5
EIT
R3 6
Pleslić, S. (45+0+15)
Osnove upravljanja električnim strojevima (183462) 68
5
EIT
R2 6
Sumina, D.; Erceg, I.; Kutija, M. (15+0+53)
Osnove virtualnih okruženja (183466) 32
5
EIT
R3 6
Matković, K.; Pandžić, I. (30+0+2)
41
4
EIT
Praktikum robotike (183383) R3 6

(15+0+26)


ECTS Sem.
Pristupne telekomunikacijske mreže (183470) 30
5
EIT
R0 6
Bažant, A. (30+0+0)
Projektiranje elektroničkih sustava (183473) 69
5
EIT
R3 6
Cifrek, M.; Džapo, H.; Lučev Vasić, Ž. (45+0+24)
Računalne metode u modernoj fizici (183467) 58
5
EIT
R3 6
Babić, A. (45+0+13)
Sinteza sustava automatskog upravljanja (183452)
5 72
EIT
Baotić, M.; Perić, N.; Novoselnik, B. R3 6

(60+0+12)
Skriptni jezici (183475) 42
5
EIT
R0 6
Kalafatić, Z.; Šegvić, S. (30+0+12)
Stohastički procesi (183365) 60
5
EIT
R3 6
Elezović, N. (60+0+0)
Tehnologija u medicini (183490) 42
5
EIT
R3 6
Magjarević, R.; Cifrek, M.; Lacković, I.; Lončarić, S.; Bilas, V.; Lučev Vasić, Ž. (30+0+12)
Telekomunikacijski sustavi i tehnologije (183485) 45
5
EIT
R3 6
Jevtić, D. (45+0+0)
Ugradbeni računalni sustavi (183465) 78
5
EIT
R0 6
Petrinović, D.; Vučić, M.; Mlinarić, H.; Džapo, H. (60+0+18)
Uvod u projektiranje sustava s mješovitim signalom na razini integriranih
54
5
EIT
sklopova (183487) R3 6
(15+0+39)
Barić, A.; Čeperić, V.
Uvod u raspoznavanje uzoraka (183489) 45
4
EIT
R3 6
Ribarić, S. (45+0+0)
Uvod u svemirske tehnologije (214701) 40
5
EIT
R0 6
Babić, D.; Babić, A. (40+0+0)
ECTS Sem.
Inovacije i upravljanje tehnologijom (183468) 30
2 R3 6
EIT
Huljenić, D.; Podobnik, V. (30+0+0)

2
EIT
R3 4, 6
Malarić, R.; Škrlec, D.; Tomšić, Ž.; Vranić, M. (30+0+0)
2
EIT
R3 2, 4, 6
Vukić, F. (15+0+13)
2
EIT
R2 4, 6
2 R3 4, 6
EIT
Capuder, T.; Debrecin, N. (30+0+0)

Računarstvo (180 ECTS)

Akademski naziv: Sveučilišni prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) inženjer/inženjerka računarstva
(univ. bacc. ing. comp.)
Eng. Sem.
raz. opt.
Digitalna logika (183360) 90
6 R1 1
E/R
Glavinić, V.; Mikuc, M.; Kalafatić, Z. (60+0+30)

Linearna algebra (183355) 75
5
E/R
R0 1
Aglić Aljinović, A.; Brnetić, I.; Elezović, N.; Nakić, A.; Vlah, D.; Žubrinić, D. (60+0+15)
120
8
E/R
Brnetić, I.; Bukal, M.; Burić, T.; Horvat Dmitrović, L.; Milišić, J.; Pašić, M.; Žubrinić, R1 1
(90+0+30)
D.; Žgaljić Keko, A.
0
E/R
R3 1
Uvod u programiranje (183357) 78
7
E/R
R3 1
Gledec, G.; Mornar, V.; Zakošek, S. (60+0+18)
Vještine komuniciranja (183353) 30
4
E/R
R2 1
Pale, P. (30+0+0)
Eng. Sem.
raz. opt.
Fizika (183368) 90
6 R3 2
E/R
Ilijić, S.; Pleslić, S.; Babić, A.; Sušac, A.; Bošnjak, Ž.; Gomzi, V. (75+0+15)
105
7
E/R
Burić, T.; Horvat Dmitrović, L.; Kovačević, D.; Pašić, M.; Šikić, T.; Velčić, I.; Žgaljić R1 2
(90+0+15)
Keko, A.; Puljiz, M.
Objektno orijentirano programiranje (183371) 93
8
E/R
R3 2
Kušek, M.; Pripužić, K.; Milašinović, B.; Randić, M. (60+0+33)
Osnove elektrotehnike (183374) 105
7
E/R
R2 2
Blašković, B.; Randić, M.; Dadić, M.; Trkulja, B.; Pintar, D.; Vranić, M. (90+0+15)
0
E/R
R3 2
ECTS Sem.
2 R3 2, 4
E/R
2
E/R
R3 2, 4, 6
Vukić, F. (15+0+13)
Pretraživanje informacija i tehničko izražavanje (183362) 21
2
E/R
R3 2
Gledec, G.; Grgić, M. (15+0+6)
Eng. Sem.
raz. opt.
Algoritmi i strukture podataka (183381) 66
RAČ
6 Botički, I.; Domazet-Lošo, M.; Mornar, V.; Šikić, M.

R3
(60+0+6)
3
Arhitektura računala 1R (183393) 78
RAČ
6 Kovač, M.; Knezović, J.; Hofman, D.; Mlinarić, H.

R0
(60+0+18)
3
RAČ
6 Kovačević, D.; Krnić, M.; Nakić, A.; Pavčević, M.

R1
(60+0+6)
3
Teorija informacije (183387) 60
RAČ
4 Bažant, A.; Ilić, Ž.; Pandžić, I.; Vuković, M.

R0
(45+0+15)
3

Eng. Sem.
raz. opt.
RAČ
0 Blagojević, V.
R3
(0+0+30)
3
Vjerojatnost i statistika (183401) 81
RAČ
6 Aglić Aljinović, A.; Brnetić, I.; Elezović, N.; Krnić, M.; Velčić, I.; Mihoković, L.
R1
(60+0+21)
3

ECTS Sem.
RAČ
2 Malarić, R.; Tomšić, Ž.; Vranić, M.; Pandžić, H.

R3
(30+0+0)
3, 5
RAČ
2 Debrecin, N.; Škrlec, D.; Tomšić, Ž.; Rajšl, I.; Šadek, S.

R3
(30+0+0)
3, 5
RAČ
2 Battista Ilić, A.
R3
(15+0+13)
3, 5
Eng. Sem.
raz. opt.
Baze podataka (183436) 68
RAČ
6 Baranović, M.; Skočir, Z.; Zakošek, S.; Brkić, L.

R2
(60+0+8)
4
Komunikacijske mreže (183420) 76
RAČ
6 Jevtić, D.; Ježić, G.; Matijašević, M.; Podobnik, V.; Skorin-Kapov, L.

R3
(60+0+16)
4
Operacijski sustavi (183422) 80
RAČ
6 Golub, M.; Jakobović, D.; Jelenković, L.

R1
(60+0+20)
4
Razvoj programske potpore za web (214705) 55
RAČ
5 Bosnić, I.; Botički, I.; Čavrak, I.; Mekterović, I.; Podnar Žarko, I.; Pripužić, K.
R0
(45+0+10)
4
RAČ
0 Blagojević, V.
R3
(0+0+30)
4
Uvod u teoriju računarstva (183412) 70
RAČ
5 Delač, G.; Đerek, A.; Kalafatić, Z.; Srbljić, S.; Škvorc, D.; Vladimir, K.; Šilić, M.
R1
(60+0+10)
4
Predmeti za iznimno uspješne studente Eng. Sem.

ECTS Sem.
RAČ
5 Berberović, S.; Ilijić, S.; Štih, Ž.

R2
(30+0+12)
4, 6
Odabrana poglavlja matematike (214698) 60
RAČ
6 Elezović, N.
R0
(60+0+0)
4

ECTS Sem.
RAČ
2 Malarić, R.; Škrlec, D.; Tomšić, Ž.; Vranić, M.

R3
(30+0+0)
4, 6
RAČ
2 Bilas, V.; Car, Ž.; Pandžić, H.; Štih, Ž.; Trkulja, B.

R3
(30+0+0)
2, 4
RAČ
2 Vukić, F.
R3
(15+0+13)
2, 4, 6
RAČ
2 Ferković, L.; Ilić, D.; Jurčević, M.; Leniček, I.; Malarić, R.

R2
(30+0+0)
4, 6
RAČ
2 Capuder, T.; Debrecin, N.

R3
(30+0+0)
4, 6
Eng. Sem.
raz. opt.
Prevođenje programskih jezika (183425) 70
RAČ
5 Delač, G.; Đerek, A.; Srbljić, S.; Šilić, M.; Škvorc, D.; Vladimir, K.
R1
(60+0+10)
5

Eng. Sem.
raz. opt.
Programsko inženjerstvo (183400) 71
RAČ
5 Jović, A.; Sruk, V. R3

(45+0+26)
5
8
RAČ
8 Projekt R (183457) R3
(8+0+0)
5
0
RAČ
10 Završni rad (183356) R3

(0+0+0)
5, 6

ECTS Sem.
Alati za razvoj digitalnih sustava (183417) 42
RAČ
5 Vučić, M.
R0
(30+0+12)
5
Arhitektura računala 2 (183428) 68
RAČ
5 Hrkać, T.; Ribarić, S.; Šegvić, S.

R3
(60+0+8)
5
Audio elektronika (183414) 55
RAČ
5 Đurek, I.; Horvat, M.

R3
(45+0+10)
5
Buka i vibracije u okolišu (183413) 57
RAČ
5 Jambrošić, K.; Fajt, S.

R2
(45+0+12)
5
Digitalni video (183460) 59
RAČ
5 Grgić, M.
R3
(45+0+14)
5
Električna rasvjeta (183446) 43
RAČ
5 Krajcar, S.; Škrlec, D.

R3
(30+0+13)
5
Elektroakustika 1 (183430) 70
RAČ
5 Fajt, S.; Petošić, A.

R3
(45+0+25)
5
RAČ
5 Havelka, J.; Krajcar, S.; Marušić, A.; Filipović-Grčić, B.

R3
(45+0+23)
5
Elektronički sustavi (183435) 75
RAČ
5 Bilas, V.; Magjarević, R.; Vasić, D.

R3
(45+0+30)
5
Elementi sustava automatizacije (183439) 59
RAČ
5 Bogdan, S.; Kovačić, Z.

R3
(45+0+14)
5
Informacija, logika i jezici (183450) 45
RAČ
5 Blašković, B.; Kušek, M.

R1
(30+0+15)
5
Interaktivni simulacijski sustavi (183366) 36
RAČ
4 Popović, S.
R2
(30+0+6)
5
45
RAČ
5 Javna pokretna mreža (183372) R1

(30+0+15)
5
Kvantna računala (183402) 60
RAČ
5 Ilijić, S.
R3
(45+0+15)
5
Mikro i nano elektronički elementi (183441) 64
RAČ
5 Suligoj, T.
R3
(45+0+19)
5
Moderne metode fizike u elektrotehnici, informaciji i računarstvu (183403) 73
RAČ
5 Bošnjak, Ž.; Sušac, A.

R3
(60+0+13)
5
Numerička matematika (183445) 70
RAČ
5 Žgaljić Keko, A.
R1
(45+0+25)
5
Obrada informacija (183369) 60
RAČ
5 Subašić, M.; Lončarić, S.; Petrinović, D.; Kostanjčar, Z.; Petković, T.; Sović Kržić, A.
R3
(45+0+15)
5
RAČ
5 Čupić, M.
R3
(45+0+6)
5
Osnove elektronike (183373) 72
RAČ
5 Barić, A.; Čeperić, V.; Koričić, M.; Krois, I.

R3
(60+0+12)
5
Osnove energetske elektronike (183449) 63
RAČ
5 Jakopović, Ž.; Šunde, V.; Kovačić, M.

R3
(45+0+18)
5
Osnove fizike plazme (183406) 60
RAČ
5 Pleslić, S.
R3
(45+0+15)
5


ECTS Sem.
Osnove mehatronike (183375)
63
RAČ
5 Matuško, J.; Ileš, Š. R3

(45+0+18)
5
Osnove obradbe signala (183447) 75

RAČ
5 Jeren, B.; Petrinović, D.; Petković, T.

R1
(45+0+30)
5
Otvoreno računarstvo (183451) 57
RAČ
5 Čavrak, I.; Bosnić, I.

R0
(45+0+12)
5
Paralelizam i konkurentnost (183376) 60
RAČ
5 Knezović, J.; Hofman, D.

R2
(45+0+15)
5
Praktikum elektroničkih elemenata i sklopova (183379) 54
RAČ
5 Koričić, M.; Suligoj, T.

R3
(15+0+39)
5
Primjena elektromagnetskih valova u inženjerstvu (183453) 72
RAČ
5 Hrabar, S.
R3
(45+0+27)
5
50
RAČ
5 Programiranje i simuliranje robota (183472) R3

(15+0+35)
5
Razvoj primijenjene programske potpore (183385) 49
RAČ
5 Fertalj, K.; Milašinović, B.

R3
(45+0+4)
5
Statistička analiza podataka (183454) 57
RAČ
5 Dalbelo-Bašić, B.; Kostanjčar, Z.; Velčić, I.

R3
(45+0+12)
5
Tehnička normizacija i legislativa (183388) 60
RAČ
5 Pavić, I.; Šimunić, D.

R3
(60+0+0)
5
Tehnološke osnove iskorištavanja obnovljivih izvora energije (183390) 60
RAČ
5 Matijević, M.; Trontl, K.

R3
(45+0+15)
5
Umrežene višemedijske usluge (183398) 54
RAČ
5 Podnar Žarko, I.; Skorin-Kapov, L.

R3
(45+0+9)
5
Uvod u molekularnu biologiju i genetiku (183410) 45
RAČ
5 Malenica, N.
R3
(45+0+0)
5

ECTS Sem.
RAČ
2 Malarić, R.; Tomšić, Ž.; Vranić, M.; Pandžić, H.

R3
(30+0+0)
3, 5
RAČ
2 Debrecin, N.; Škrlec, D.; Tomšić, Ž.; Rajšl, I.; Šadek, S.

R3
(30+0+0)
3, 5
RAČ
2 Battista Ilić, A.
R3
(15+0+13)
3, 5
Upravljanje znanjem (183382) 37
RAČ
3 Pleslić, S.
R3
(30+0+7)
5
Eng. Sem.
raz. opt.
Sigurnost računalnih sustava (183503) 50
RAČ
4 Groš, S.; Đerek, A.; Mikuc, M.; Vuković, M.

R0
(45+0+5)
6
Uvod u umjetnu inteligenciju (183477) 49
RAČ
4 Čupić, M.; Dalbelo-Bašić, B.; Šnajder, J.

R3
(45+0+4)
6
0
RAČ
10 Završni rad (183356) R3

(0+0+0)
5, 6

ECTS Sem.
Analogni integrirani sklopovi (183486) 72
RAČ
5 Barić, A.; Koričić, M.

R3
(45+0+27)
6
Audiotehnika (183461) 70
RAČ
5 Đurek, I.; Horvat, M.

R3
(45+0+25)
6
Bioinformatika 1 (183492) 26
RAČ
5 Šikić, M.; Domazet-Lošo, M.

R1
(26+0+0)
6


ECTS Sem.
Digitalna obrada i analiza slike (183463) 52
5
RAČ
Lončarić, S.; Subašić, M.; Petković, T. R3 6

(24+0+28)
Dinamički sustavi, matematički temelji stabilnosti i upravljanja (183493) 60
RAČ
5 Županović, V.
R0
(60+0+0)
6
RAČ
5 Krnić, M.; Pavčević, M.

R3
(45+0+4)
6
Ekonomija i ekologija radiokomunikacijskih sustava (183483) 60
RAČ
5 Malarić, K.; Šimunić, D.; Zentner, R.

R3
(45+0+15)
6
RAČ
5 Delimar, M.; Pavić, I.

R3
(45+0+23)
6
RAČ
5 Berberović, S.; Ilijić, S.; Štih, Ž.

R2
(30+0+12)
4, 6
Ergonomija u računarstvu (183469) 30
RAČ
5 Car, Ž.; Gledec, G.; Vuković, M.

R2
(30+0+0)
6
Fizika lasera (183496) 57
RAČ
5 Bošnjak, Ž.; Sušac, A.

R3
(45+0+12)
6
Fizika materijala (183500) 58
RAČ
5 Gomzi, V.
R3
(45+0+13)
6
Interaktivna računalna grafika (183359) 60
RAČ
5 Mihajlović, Ž.
R1
(45+0+15)
6
Izrada elektroničkih prototipa (183367) 54
RAČ
5 Krois, I.
R3
(15+0+39)
6
Kratkodometni radijski sustavi (183380) 66
RAČ
5 Malarić, K.
R3
(45+0+21)
6
Lokalne mreže (183386) 45
RAČ
5 Grgić, M.; Ilić, Ž.; Šišul, G.

R3
(30+0+15)
6
Moderna fizika i primjene u elektrotehnici (183491) 60
RAČ
5 Ilijić, S.; Hrabar, S.; Šipuš, Z.

R3
(60+0+0)
6
Mrežno programiranje (183394) 45
RAČ
5 Mikuc, M.
R3
(30+0+15)
6
Multimedijski sustavi (183397) 66
RAČ
5 Petrinović, D.; Grgić, S.; Hofman, D.

R3
(45+0+21)
6
Niskonaponske mreže i mikromreže (183405) 45
RAČ
5 Havelka, J.; Kuzle, I.

R3
(30+0+15)
6
Numerička linearna algebra (183464) 58
RAČ
5 Šikić, T.; Žgaljić Keko, A.; Žubrinić, D.

R3
(45+0+13)
6
Oblikovni obrasci u programiranju (183426) 53
RAČ
5 Čupić, M.; Šegvić, S.

R3
(30+0+23)
6
RAČ
5 Čupić, M.
R3
(45+0+6)
6
Optoelektronika (183438) 71
RAČ
5 Babić, D.; Šipuš, Z.

R3
(45+0+26)
6
Osnove automatizacije (183443) 48
RAČ
5 Sumina, D.; Vašak, M.

R3
(22+0+26)
6
Osnove bežičnih sustava (183474) 70
RAČ
5 Bonefačić, D.
R3
(60+0+10)
6
Osnove električnih i hibridnih vozila (183448) 60
RAČ
5 Pandžić, H.; Vražić, M.

R3
(45+0+15)
6
Osnove nuklearne fizike (183408) 60
RAČ
5 Pleslić, S.
R3
(45+0+15)
6
Osnove upravljanja električnim strojevima (183462) 68
RAČ
5 Sumina, D.; Erceg, I.; Kutija, M.

R2
(15+0+53)
6
Osnove virtualnih okruženja (183466) 32
RAČ
5 Matković, K.; Pandžić, I.

R3
(30+0+2)
6


ECTS Sem.
41
RAČ
4 Praktikum robotike (183383) R3

(15+0+26)
6
Pristupne telekomunikacijske mreže (183470) 30
RAČ
5 Bažant, A.
R0
(30+0+0)
6
Projektiranje elektroničkih sustava (183473) 69
RAČ
5 Cifrek, M.; Džapo, H.; Lučev Vasić, Ž.

R3
(45+0+24)
6
Računalne metode u modernoj fizici (183467) 58
RAČ
5 Babić, A.
R3
(45+0+13)
6
Sinteza sustava automatskog upravljanja (183452) 72
RAČ
5 Baotić, M.; Perić, N.; Novoselnik, B.

R3
(60+0+12)
6
Skriptni jezici (183475) 42
RAČ
5 Kalafatić, Z.; Šegvić, S.

R0
(30+0+12)
6
Stohastički procesi (183365) 60
RAČ
5 Elezović, N.
R3
(60+0+0)
6
Tehnologija u medicini (183490) 42
RAČ
5 Magjarević, R.; Cifrek, M.; Lacković, I.; Lončarić, S.; Bilas, V.; Lučev Vasić, Ž.
R3
(30+0+12)
6
Telekomunikacijski sustavi i tehnologije (183485) 45
RAČ
5 Jevtić, D.
R3
(45+0+0)
6
Ugradbeni računalni sustavi (183465) 78
RAČ
5 Petrinović, D.; Vučić, M.; Mlinarić, H.; Džapo, H.

R0
(60+0+18)
6
Uvod u projektiranje sustava s mješovitim signalom na razini integriranih
54
RAČ
5 sklopova (183487) R3
(15+0+39)
6
Barić, A.; Čeperić, V.
Uvod u raspoznavanje uzoraka (183489) 45
RAČ
4 Ribarić, S.
R3
(45+0+0)
6
Uvod u svemirske tehnologije (214701) 40
RAČ
5 Babić, D.; Babić, A.

R0
(40+0+0)
6

ECTS Sem.
Inovacije i upravljanje tehnologijom (183468) 30
RAČ
2 Huljenić, D.; Podobnik, V.

R3
(30+0+0)
6
RAČ
2 Malarić, R.; Škrlec, D.; Tomšić, Ž.; Vranić, M.

R3
(30+0+0)
4, 6
RAČ
2 Vukić, F.
R3
(15+0+13)
2, 4, 6
RAČ
2 Ferković, L.; Ilić, D.; Jurčević, M.; Leniček, I.; Malarić, R.

R2
(30+0+0)
4, 6
RAČ
2 Capuder, T.; Debrecin, N.

R3
(30+0+0)
4, 6

Predmeti

Alati za razvoj digitalnih sustava 183417

ECTS bodovi 5
Nositelj
Engleski jezik R0
E/R
E-učenje R1
Sati nastave
Predavanja 30
EIT
Laboratorijske vježbe 12
Ocjenjivanje
RAČ
Prof. dr. sc.
Dovoljan (2) 50
Mladen Vučić
Dobar (3) 62
Vrlo dobar (4) 75
Opis predmeta Izvrstan (5) 88
Eventualne izmjene u načinu
Trendovi u razvoju složenih digitalnih sustava. Razvoj digitalnih sustava pomoću bodovanja bit će objavljene na
jezika za opis sklopovlja (HDL). Hijerahijski dizajn. Modeliranje elemenata i toka prvom predavanju.
podataka. HDL model; sučelje i unutrašnja građa. Dizajn digitalnog sustava;
referentni model, ispitno okruženje, fizički ostvariv model. Sučelje modela prema
razvojnoj okolini. Organizacija koda. Praktični aspekti sinteze sklopovlja pomoću
HDL jezika. Implementacija. Funkcijska i vremenska simulacija modela
implementiranog sklopa. Specifičnosti projektiranja kombinacijskih i sekvencijalnih
funkcija. Dizajn logičkih automata primjenom HDL jezika. Sklopovske izvedbe
sustava za digitalnu obradu signala. Arhitekture novih generacija programabilnih
logičkih sklopova (CPLD), polja (FPGA) i sustava (SoC). Pregled suvremenih
tehnologija izvedbe, načina konfiguriranja i verifikacije. Intelektualno vlasništvo.
Razvojni sustavi i alati. Primjer dizajna.
Studijski programi
» Elektrotehnika i informacijska tehnologija -> Elektrotehnika i informacijska
tehnologija i Računarstvo (Studij) (izborni predmet, 5. semestar, 3. godina)
» Računarstvo -> Elektrotehnika i informacijska tehnologija i Računarstvo (Studij)
(izborni predmet, 5. semestar, 3. godina)
Ishodi učenja
Nakon uspješno savladanog predmeta, studenti će moći:
1. Opisati postupak projektiranja složenih digitalnih sustava

2. Opisati arhitekturu CPLD, FPGA i SoC sklopova
3. Koristiti jedan od jezika za opis sklopovlja (HDL)
4. Razviti digitalni sustav korištenjem jezika za opis sklopovlja
5. Raščlaniti zahtjeve postavljene na digitalni sustav
6. Integrirati više digitalnih podsustava u cjelovit sustav
7. Analizirati rezultate ispitivanja digitalnog sustava
Ishodi učenja na razini studijskog programa

Elektrotehnika i informacijska tehnologija
1 Temeljna tehnička znanja
1.1. Identificirati. analizirati. modelirati i rješavati inženjerske probleme u
elektrotehnici i informacijsko komunikacijskim tehnologijama povezivanjem
temeljnih znanja iz područja prirodnih i tehničkih znanosti
2 Osobne i profesionalne vještine i karakteristike

2.1. Identificirati i analizirati problem u tehničkom okruženju

2.2. Modelirati i riješiti problem te interpretirati rješenja problema
primjenom odgovarajućih znanja i metoda iz elektrotehnike i informacijsko
komunikacijskih tehnologija
3 Socijalne vještine (timski rad i komunikacije)
3.2. Razviti učinkovitost u samostalnom i u timskom radu. u međunarodnim
i interdisciplinarnim radnim grupama
4 Razvoj. primjena i funkcioniranje tehničkih sustava u ekonomskom i
socijalnom okruženju
4.2. Integrirati logičko i apstraktno razmišljanje primjenom znanstvenih
načela u rješavanju inženjerskih problema
4.3. Primijeniti i osmisliti inženjerske pristupe u analizi i vrednovanju
proizvoda i procesa u području elektrotehnike i informacijsko
Računarstvo
računarstvu i informacijsko komunikacijskim tehnologijama povezivanjem
primjenom odgovarajućih znanja i metoda iz računarstva i informacijsko
proizvoda i procesa u području računarstva i informacijsko komunikacijskih
tehnologija
Oblici nastave
» Predavanja
»-
» Samostalni zadaci
»-
» Laboratorij
»-
Način ocjenjivanja
Kontinuirana nastava Ispitni rok
Udio u Udio u
Vrsta provjere Prag Prag
ocjeni ocjeni
Laboratorijske vježbe 0% 20 % 0% 20 %
Međuispit: Pismeni 0% 35 % 0%
Završni ispit: Pismeni 0% 45 %
Ispit: Pismeni 50 % 80 %

Napomena / komentar:
Student stječe pravo na prolaz ako je na pisanim provjerama stekao barem 50%
bodova.
Tjedni plan nastave - Predavanja

1. Principi, Dizajn na razini sustava
2. Elementi jezika
3. Ponašajni model, Elementi jezika
4. Fizički ostvariv (RTL) model, Elementi jezika
5. Elementi jezika, Praktični primjeri u jeziku VHDL i Verilog
6. Struktura i organizacija koda, Praktični primjeri u jeziku VHDL i Verilog
7. Praktični primjeri u jeziku VHDL i Verilog, Ispitno okruženje, Funkcijska
simulacija
8. Međuispit
9. Mjere složenosti, Implementacijske platforme ASICS. FPGA. CPLD
10. Računalni alati za obradu sklopovskih i arhitekturnih reprezentacija,
Implementacijske platforme ASICS. FPGA. CPLD
Generički dizajn i dizajn neovisan o platformi
12. Praktični primjeri u jeziku VHDL i Verilog, Vremenska simulacija
13. Računalni alati za obradu sklopovskih i arhitekturnih reprezentacija, Primjer
dizajna
14. Primjer dizajna, Formalna verifikacija digitalnih sustava
15. Završni ispit
Tjedni plan nastave - Laboratorijske vježbe

1. Ne drži se
2. Ne drži se
3. Ne drži se
4. Ne drži se
5. Ne drži se
6. Ne drži se
7. Ponašajni model, Računalni alati za obradu sklopovskih i arhitekturnih
reprezentacija, Primjer dizajna, Ispitno okruženje, Funkcijska simulacija
8. Međuispit
9. Ne drži se
10. Fizički ostvariv (RTL) model, Računalni alati za obradu sklopovskih i
arhitekturnih reprezentacija, Primjer dizajna, Vremenska simulacija
11. Ne drži se
Generički dizajn i dizajn neovisan o platformi, Primjer dizajna
13. Ne drži se
14. Računalni alati za obradu sklopovskih i arhitekturnih reprezentacija, Primjer
dizajna, Ispitno okruženje, Formalna verifikacija digitalnih sustava
15. Završni ispit
Obvezna literatura
M. Vučić, G. Molnar (2018). M. Vučić, G. Molnar (2009).
Alati za razvoj digitalnih Alati za razvoj digitalnih
sustava - Materijali za sustava - Materijali za
predavanja I, FER-ZESOI predavanja II, FER-ZESOI

M. Vučić, G. Molnar (2009). M. Butorac, G. Molnar, M.

Alati za razvoj digitalnih Vučić (2015). Alati za razvoj
sustava - Materijali za digitalnih sustava - Upute za
predavanja III, FER-ZESOI praktični rad I
Preporučena literatura
G. Molnar, M. Vučić (2009). P. J. Ashenden (2008). The
Alati za razvoj digitalnih Designer's Guide to VHDL,
sustava - Upute za praktični Morgan Kaufmann
rad II, FER-ZESOI Publishers
P. J. Ashenden (2008). L. H. Crockett, R. A. Elliot,

Digital Design - An M. A. Enderwitz, R. W.
Embedded Systems Approach Stewart (2014). The Zynq
Using VerilogThe Designer's Book - Embedded Processing
Guide to VHDL, Morgan with the ARM Cortex-A9 on
Kaufmann Publishers the Xilinx Zynq-7000 All
Programmable SoC,
Strathclyde Academic Media
Sličan predmet na srodnim sveučilištima

» Digital Design with HDL, Royal Instutute of Technology Stockholm
» Digital systems design for EE, EPFL Lausanne

Algoritmi i strukture podataka 183381

ECTS bodovi 6
Nositelji
Engleski jezik R3
E/R
E-učenje R1
Sati nastave
Predavanja 60
EIT
Izvođač predavanja
RAČ
Izv. prof. dr. sc. Izv. prof. dr. sc. Prof. dr. sc. Prof. dr. sc.
dr. sc. Tomislav Jagušt
Ivica Botički Mirjana Domazet- Vedran Mornar Mile Šikić
Lošo
Izvođači
dr. sc. Robert Vaser
Opis predmeta
Ivo Beroš, dipl. ing.
Nastavljajući na gradivo usvojeno na predmetu Uvod u programiranje, obrađuju se Juraj Dončević, mag. ing.
najšire primjenjivani algoritmi i strukture podataka. Uvodi se pojam složenosti Josip Marić, mag. ing.
algoritma te osnovne tehnike pretraživanja. Objašnjava se i ilustrira rekurzija te
Danijel Mlinarić, dipl. ing.
potom slijede svi važniji algoritmi sortiranja. Uvode se dinamičke strukture
podataka: jednostruke i višestruko povezane liste. Grade se osnovne strukture Agneza Šandić, mag. ing.
podataka poput stoga i reda. Zatim se uvodi tehnika raspršenog adresiranja, binarna Tin Široki, mag. ing.
stabla te gomila kao posebni slučaj binarnog stabla. Uporaba gomile kao prioritetnog
reda se pokazuje na primjeru heap sorta. Slijedi uvod u grafove i osnovni algoritmi Preduvjet za
nad grafovima. Uvode se osnovni algoritmi za pretraživanje teksta.
Objektno orijentirano
programiranje
Studijski programi Projekt iz programske potpore
(obavezan predmet, 3. semestar, 2. godina)
Ishodi učenja
1. Opisati upotrebu različitih podatkovnih struktura

2. Opisati veći broj osnovnih algoritama
3. Primijeniti odgovarajuće podatkovne strukture i algoritme pri rješavanju
konkretnih problema
4. Razviti računalne programe u kojima će biti implementirane odgovarajuće
podatkovne strukture i algoritmi
5. Ocijeniti složenost algoritama i računalnih programa
6. Identificirati odgovarajuće podatkovne strukture i algoritme pri rješavanju
konkretnih problema

Računarstvo


Oblici nastave
» Predavanja
» Nastava je organizirana u dva ciklusa ukupnog trajanja 15 tjedana, u što su
uračunata dva tjedna za međuispite. Predavanja traju četiri sata tjedno, a
podijeljena su u dva dana, dakle 2+2 sata.
» Nastavnici zadaju zadatke koje studenti samostalno rješavaju.
» Laboratorij
» Organiziraju se dvije do tri laboratorijske vježbe.

1. Pojam i svojstva algoritama, Razlike između najboljeg. očekivanog i najgoreg
slučaja ponašanja nekog algoritma, Označavanje velikim O: formalna
definicija i uporaba, Jednostavni numerički algoritmi. kao što su izračun
prosjeka liste brojeva. pronalaženje minimuma. maksimuma i moda u listi.
približni izračun kvadratnog korijena broja. ili određivanje najveće
zajedničke mjere, Zapisi/struktovi (raznorodne nakupine), Referenciranje i
višestruko imenovanje
2. Asimptotska analiza gornjih i očekivanih granica složenosti, Konstantna.
logaritamska. linearna. kvadratna i eksponencijalna klasa složenosti,
Iskustvena mjerenja ponašanja, Razmjena vremena i prostora u algoritmima ,
Oznake malo o. veliko omega i veliko theta, Algoritmi slijednog i binarnog
pretraživanja, Strategije odabira prikladne podatkovne strukture
3. Rekurzivni postupci, Analiza iterativnih i rekurzivnih algoritama, Redukcija:
transformiraj i zavladaj
4. Podijeli pa vladaj, Rekurzivno vraćanje, Dinamičko programiranje
5. Najgori slučaj kvadratičnih algoritama sortiranja (sortiranje odabirom.
sortiranje ubacivanjem), Najgori ili prosječni slučaj O(N log N)
algoritama sortiranja (brzo sortiranje. sortiranje gomilom. sortranje
uparivanjem)
6. Linearne podatkovne strukture: polja i liste, Povezane liste
7. Apstraktni tipovi podataka i njihova ugradnja (stogovi. redovi. prioritetni
redovi. skupovi. mape)
8. Međuispit
9. Tablice raspršenog adresiranja. uključivo strategije za izbjegavanje i rješavanje
kolizija
10. Napredne strukture podataka: višestruka stabla i grafovi, Prikaz grafova (npr.
lista susjednosti. matrica susjednosti) i pretraživanja prvo u dubinu i prvo u
širinu
11. Algoritmi zasnovani na gruboj sili, Pohlepni algoritmi, Grananje i
ograničavanje, Algoritmi najkraćeg puta (Dijkstrin i Floydov algoritam).
minimalno stablo razapinjanja (Primov i Kruskalov algoritam)
12. Binarna stabla za traženje i zajedničke operacije na binarnim stablima za
traženje. kao što su odabir najmanjega. najvećega. ubacivanje. uklanjanje.
obilazak stabla
13. Gomile
14. Nizovi i obrada nizova, Podudarnost uzoraka i algoritmi za obradu
nizova/teksta (npr. podudarnost podnizova. podudarnost regularnih izraza.
algoritmi za određivanje najduljeg zajedničkog podniza)
15. Završni ispit


1. Pojam i svojstva algoritama, Razlike između najboljeg. očekivanog i najgoreg
slučaja ponašanja nekog algoritma, Označavanje velikim O: formalna
definicija i uporaba, Jednostavni numerički algoritmi. kao što su izračun
prosjeka liste brojeva. pronalaženje minimuma. maksimuma i moda u listi.
približni izračun kvadratnog korijena broja. ili određivanje najveće
zajedničke mjere, Zapisi/struktovi (raznorodne nakupine), Referenciranje i
višestruko imenovanje
2. Asimptotska analiza gornjih i očekivanih granica složenosti, Konstantna.
logaritamska. linearna. kvadratna i eksponencijalna klasa složenosti,
Iskustvena mjerenja ponašanja, Razmjena vremena i prostora u algoritmima ,
Oznake malo o. veliko omega i veliko theta, Algoritmi slijednog i binarnog
pretraživanja, Strategije odabira prikladne podatkovne strukture
3. Rekurzivni postupci, Analiza iterativnih i rekurzivnih algoritama, Redukcija:
transformiraj i zavladaj
4. Podijeli pa vladaj, Rekurzivno vraćanje, Dinamičko programiranje
5. Najgori slučaj kvadratičnih algoritama sortiranja (sortiranje odabirom.
sortiranje ubacivanjem), Najgori ili prosječni slučaj O(N log N)
algoritama sortiranja (brzo sortiranje. sortiranje gomilom. sortranje
uparivanjem)
6. Linearne podatkovne strukture: polja i liste, Povezane liste
redovi. skupovi. mape)
8. Međuispit
9. Tablice raspršenog adresiranja. uključivo strategije za izbjegavanje i rješavanje
kolizija
10. Napredne strukture podataka: višestruka stabla i grafovi, Prikaz grafova (npr.
lista susjednosti. matrica susjednosti) i pretraživanja prvo u dubinu i prvo u
širinu
11. Algoritmi zasnovani na gruboj sili, Pohlepni algoritmi, Grananje i
ograničavanje, Algoritmi najkraćeg puta (Dijkstrin i Floydov algoritam).
minimalno stablo razapinjanja (Primov i Kruskalov algoritam)
12. Binarna stabla za traženje i zajedničke operacije na binarnim stablima za
traženje. kao što su odabir najmanjega. najvećega. ubacivanje. uklanjanje.
obilazak stabla
13. Gomile
14. Nizovi i obrada nizova, Podudarnost uzoraka i algoritmi za obradu
nizova/teksta (npr. podudarnost podnizova. podudarnost regularnih izraza.
algoritmi za određivanje najduljeg zajedničkog podniza)
15. Završni ispit
Obvezna literatura
Predavanja iz predmeta
Cormen, Thomas, Charles Sedgewick and Wayne.
Leiserson, Ronald Rivest, and Algorithms (4th Edition).
Clifford Stein. Introduction to Addison-Wesley Professional;
Algorithms. 3rd ed. MIT 4th edition (2011).
Press, 2009.


» Introduction to Algorithms, MIT
» Algorithms, Cambridge
» Algorithms and Data Structures, ETH Zurich

Analogni integrirani sklopovi 183486

ECTS bodovi 5
Nositelji
Engleski jezik R3
E/R
E-učenje R1
Sati nastave
Predavanja 45
EIT
Auditorne vježbe 15
RAČ
Prof. dr. sc. Izv. prof. dr. sc.
Ocjenjivanje
Adrijan Barić Marko Koričić
Dovoljan (2) 50
Dobar (3) 62
Opis predmeta Vrlo dobar (4) 75
Izvrstan (5) 87
Uvod. Osnovna pravila projektiranja integriranih sklopova. Osnovni spojevi
pojačala. Stabilnost operacijskih pojačala i postupci kompenzacije. Projektiranje
jednostupanjskog i višestupanjskog operacijskog pojačala. Važne konfiguracije
operacijskih pojačala. Potpuno diferencijsko pojačalo.
Studijski programi
Ishodi učenja
1. Objasniti rad osnovnih gradivih blokova integriranih sklopova

2. Analizirati i projektirati jednostupanjska i višestupanjska operacijska
pojačala
3. Objasniti značajne konfiguracije operacijskih pojačala i njihove karakteristike
4. Objasniti istosmjerne, izmjenične i tranzijentne karakteristike operacijskih
pojačala
5. Analizirati stabilnost i izvesti kompenzaciju operacijskih pojačala
6. Objasniti napon pomaka i utjecaj neusklađenosti u integriranim sklopvima i
izračunati doprinose pojedinih mehanizama na neusklađenost
7. Analizirati i projektirati potpuno diferencijska pojačala

2.4. Razviti sposobnost individualnog učenja i usvojiti potrebu i načine
cjeloživotnog učenja u tradicionalnom i virtualnom okruženju


Računarstvo
Oblici nastave
» Predavanja
» Predavanja
» Auditorne vježbe
» Samostalni zadaci kroz seminar
» Laboratorij
» Laboratorij
Način ocjenjivanja
Udio u Udio u
ocjeni ocjeni
Seminar/Projekt 0% 8% 0% 8%
Ispit: Pismeni 0% 50 %
Ispit: Usmeni 30 %
Prije završnog ispita sudenti trebaju odraditi sve laboratorijske vježbe.

1. Analogna elektronika. primjene. izazovi. usporedba s digitalnom
elektronikom, Struktura NMOS i PMOS tranzistora. strujno-naponske
karakteristike. dinamički parametri za mali signal
2. Nadomjesni sklop MOS tranzistora za mali signal, Usporedba MOS i
bipolarnog tranzistora
3. Šum u otpornicima. diodama. MOS i bipolarnim tranzistorima, Faktor šuma
pojačala, Neusklađenost karakteristika elemenata. određivanje iznosa i
dimenzija elemenata, Izobličenja

4. Sklopovi za napajanje pojačala. određivanje dimenzija tranzistora

5. Analiza pojačala za mali signal. pojačanje. širina frekvencijskog pojasa
6. Pravila za dizajn pojačala. odabir dimenzija tranzistora. specifikacije.
ograničenja
7. Osnovne konfiguracije jednostupanjskih pojačala. kaskodno pojačalo,
Osnovne konfiguracije dvostupanjskih operacijskih pojačala
8. Međuispit
9. Analiza stabilnosti pojačala. dominantni i ne-dominantni polovi. nule,
Pravila projektiranja za maksimalni produkt pojačanja i širine frekvencijskog
pojasa
10. Trostupanjska pojačala i pravila projektiranja, Simetrično operacijsko pojačalo
11. Preklopljena kaskoda, Potpuno diferencijsko pojačalo
12. Potpuno diferencijsko pojačalo
13. Pojačala s velikim hodom ulaznog i izlaznog napona. rail-to-rail pojačala
15. Završni ispit
Tjedni plan nastave - Auditorne vježbe

ograničenja
8. Međuispit
pojasa
15. Završni ispit


ograničenja
8. Međuispit
pojasa
15. Završni ispit
Obvezna literatura
Willy M. Sansen, Analog R. Jacob Baker, CMOS Circuit
Design Essentials, Springer, Design, Layout, and
2006. Simulation, 3rd Edition, IEEE
Press, 2010.
R. Jacob Baker, CMOS Mixed-

Signal Circuit Design, 2nd
Edition, IEEE Press, 2002.

» EECS 140 Analog Integrated, University of California Berkeley
» ECE530H1, University of Toronto
» Analog Integrated Circuits, ETH Zurich

Arhitektura računala 1E 183415

ECTS bodovi 4
Nositelji
Engleski jezik R0
E/R
E-učenje R1
Sati nastave
Predavanja 45
EIT
Izvođači
RAČ
Prof. dr. sc. Doc. dr. sc.
doc. dr. sc. Daniel Hofman
Danko Basch Ivana Bosnić
Antonella Barišić, mag. ing.
Alen Duspara, mag. ing.
Opis predmeta Marko Križmančić, mag. ing.
Robert Milijaš, mag. ing.
Predmet daje osnovna znanja o arhitekturi procesora i računalnog sustava.
Objašnjava se arhitektura jednostavnog RISC procesora i komercijalne arhitekture Ocjenjivanje
procesora ARM. Objašnjava se način dohvata, dekodiranja i izvođenja naredaba,
Dovoljan (2) 50
programska izvedba osnovnih algoritama u asemblerskom jeziku te povezivanje s
memorijom i vanjskim uređajima. Dobar (3) 65
Vrlo dobar (4) 80
Studijski programi Izvrstan (5) 90
Ovo bodovanje se primjenjuje i
» Elektrotehnika i informacijska tehnologija -> Elektrotehnika i informacijska na kontinuiranu provjeru
tehnologija i Računarstvo (Studij) (obavezan predmet, 4. semestar, 2. godina) znanja i na ispitne rokove.
Ishodi učenja
1. Nabrojati osnovne dijelove procesora i računala

2. Objasniti kako se izvode naredbe u procesoru
3. Objasniti način rada osnovnih dijelova procesora
4. Riješiti jednostavne programske zadatke u asemblerskom jeziku
5. Objasniti kako se procesor povezuje s memorijom i ulazno-izlaznim
jedinicama
6. Riješiti jednostavne zadatke vezane za komunikaciju između procesora i
ulazno-izlaznih jedinica


Oblici nastave
» Predavanja
» Predavanja se održavaju svaki tjedan (po 4 sata). Objašnjavaju se teorijske
osnove o arhitekturi računala, a također i praktični programski primjeri uz
korištenje asemblerskog jezika.
» Studenti rješavaju jednostavnije probleme pišući asemblerske programe.
» Laboratorij
» Studenti pišu, testiraju i izvode asemblerske programe koristeći simulator
arhitekture računala.
Način ocjenjivanja
Udio u Udio u
ocjeni ocjeni
Laboratorijske vježbe 20 % 15 % 20 % 7.5 %
Kratke provjere znanja 20 % 15 % 20 % 7.5 %
Sve laboratorijske vježbe moraju biti uredno obavljene (za to se ne dobivaju bodovi)
da bi se predmet mogao položiti.

1. Pregled i povijesni razvoj arhitekture računala, Razni prikazi/slojevi
interpretacije arhitekture, Bitovi. bajtovi i riječi, Prikaz numeričkih podataka
i brojevni sustavi, Brojevni sustavi s nepomičnim i pomičnim zarezom, Prikaz
predznačenih podataka, Prikaz nenumeričkih vrsta podataka, Prikaz složenih
podataka (strukture i polja)
2. Osnovna organizacija von Neumannovog stroja, Upravljačka jedinica.
Dohvat. dekodiranje i izvođenje naredbe, Skupovi i vrste naredbi (obrada
podataka. upravljanje. U/I), Registri i prijenos podataka u/iz registara
3. Programiranje u zbirnom jeziku, Oblici naredbi, Načini adresiranja
4. Programiranje u zbirnom jeziku
5. Programiranje u zbirnom jeziku, Poziv i povratak iz potprograma
6. U/I i prekidi, Osnove ulazno izlazno prijenosa (U/I) (sinkronizacija
rukovanjem, ----, programirani U/I, prekidni U/I), Građa prekidnog sustava
(vektorski i prioritetni, potvrda prihvata zahtjeva za prekidom)
7. Vanjski spremnici podataka, fizička organizacija, Sabirnice: sabirnički
protokoli, sabirnička arbitraža, izravni pristup memoriji (DMA)
8. Međuispit
9. Upravljačka jedinica. Dohvat. dekodiranje i izvođenje naredbe, Skupovi i
vrste naredbi (obrada podataka. upravljanje. U/I), Oblici naredbi, Načini
adresiranja
12. U/I i prekidi
13. Organizacija radne memorije, Sabirnice: sabirnički protokoli, sabirnička
arbitraža, izravni pristup memoriji (DMA)

14. Sustavi i tehnologije za pohranu podataka, Memorijska hijerarhija (važnost

prostorne i vremensk lokalnosti), Latencija. trajanje memorijskog ciklusa.
propusnost. preplitanje
15. Završni ispit

1. Ne drži se
Dohvat. dekodiranje i izvođenje naredbe, Programiranje u zbirnom jeziku
3. Bitovi. bajtovi i riječi, Prikaz predznačenih podataka, Programiranje u
zbirnom jeziku
5. Poziv i povratak iz potprograma
rukovanjem, ----, programirani U/I, prekidni U/I)
7. U/I i prekidi, Građa prekidnog sustava (vektorski i prioritetni, potvrda
prihvata zahtjeva za prekidom)
8. Međuispit
9. U/I i prekidi, Sabirnice: sabirnički protokoli, sabirnička arbitraža, izravni
pristup memoriji (DMA)
(vektorski i prioritetni, potvrda prihvata zahtjeva za prekidom), Sabirnice:
sabirnički protokoli, sabirnička arbitraža, izravni pristup memoriji (DMA)
15. Završni ispit
Obvezna literatura
Danko Basch, Ivana Bosnić
Rukopisi s predavanja
Mario Kovač (2015).
Arhitektura računala

» Computer System Architecture, MIT
» Computer Architecture and Engineering, University of California Berkeley

Arhitektura računala 1R 183393

ECTS bodovi 6
Nositelji
Engleski jezik R0
E/R
E-učenje R1
Sati nastave
Predavanja 60
EIT
Izvođači
RAČ
Prof. dr. sc. Izv. prof. dr. sc. Doc. dr. sc. Prof. dr. sc.
Alen Duspara, mag. ing.
Mario Kovač Josip Knezović Daniel Hofman Hrvoje Mlinarić
Luka Macan, mag. ing.
Branimir Pervan, mag. ing.
Opis predmeta
Ocjenjivanje
Predmet daje osnovna znanja o arhitekturi procesora i računalnog sustava. Dovoljan (2) 50
Objašnjava se arhitektura jednostavnog RISC procesora i komercijalne arhitekture Dobar (3) 65
procesora ARM. Objašnjava se način dohvata, dekodiranja i izvođenja naredaba,
Vrlo dobar (4) 80
programska izvedba osnovnih algoritama u asemblerskom jeziku te povezivanje s
memorijom i vanjskim uređajima. Izvrstan (5) 90
Ovo bodovanje se primjenjuje i
na kontinuiranu provjeru
Studijski programi znanja i na ispitne rokove.
(obavezan predmet, 3. semestar, 2. godina) Preduvjet za
Projekt
Ishodi učenja
1. Nabrojati osnovne dijelove procesora i računala

2. Objasniti kako se izvode naredbe u procesoru
3. Objasniti način rada osnovnih dijelova procesora
4. Riješiti jednostavne programske zadatke u asemblerskom jeziku
5. Objasniti kako se procesor povezuje s memorijom i ulazno-izlaznim
jedinicama
6. Riješiti jednostavne zadatke vezane za komunikaciju između procesora i
ulazno-izlaznih jedinica

Računarstvo

Oblici nastave
» Predavanja
» Predavanja se održavaju svaki tjedan (po 4 sata). Objašnjavaju se teorijske
osnove o arhitekturi računala, a također i praktični programski primjeri uz
korištenje asemblerskog jezika.
» Studenti rješavaju jednostavnije probleme pišući asemblerske programe.
» Laboratorij
» Studenti pišu, testiraju i izvode asemblerske programe koristeći simulator
arhitekture računala.
Način ocjenjivanja
Udio u Udio u
ocjeni ocjeni
Laboratorijske vježbe 16 % 12 % 16 % 5%
Kratke provjere znanja 16 % 18 % 16 % 10 %
Sve laboratorijske vježbe moraju biti uredno obavljene (za to se ne dobivaju bodovi)
da bi se predmet mogao položiti.

1. Pregled i povijesni razvoj arhitekture računala, Razni prikazi/slojevi
interpretacije arhitekture, Bitovi. bajtovi i riječi, Prikaz numeričkih podataka
i brojevni sustavi, Brojevni sustavi s nepomičnim i pomičnim zarezom, Prikaz
predznačenih podataka, Prikaz nenumeričkih vrsta podataka, Prikaz složenih
podataka (strukture i polja)
Dohvat. dekodiranje i izvođenje naredbe, Skupovi i vrste naredbi (obrada
podataka. upravljanje. U/I), Registri i prijenos podataka u/iz registara
3. Programiranje u zbirnom jeziku, Oblici naredbi, Načini adresiranja
5. Programiranje u zbirnom jeziku, Poziv i povratak iz potprograma
7. Vanjski spremnici podataka, fizička organizacija, Sabirnice: sabirnički
protokoli, sabirnička arbitraža, izravni pristup memoriji (DMA)
8. Međuispit
9. Upravljačka jedinica. Dohvat. dekodiranje i izvođenje naredbe, Skupovi i
vrste naredbi (obrada podataka. upravljanje. U/I), Oblici naredbi, Načini
adresiranja
12. Organizacija radne memorije, Sabirnice: sabirnički protokoli, sabirnička
arbitraža, izravni pristup memoriji (DMA)
13. Izvedba jednostavnih puteva podataka (protočnost. detekcija i razrješavanje

hazarda)
14. Sustavi i tehnologije za pohranu podataka, Memorijska hijerarhija (važnost
prostorne i vremensk lokalnosti), Organizacija radne memorije, Latencija.
trajanje memorijskog ciklusa. propusnost. preplitanje
15. Završni ispit

1. Ne drži se
Dohvat. dekodiranje i izvođenje naredbe, Programiranje u zbirnom jeziku
3. Bitovi. bajtovi i riječi, Prikaz predznačenih podataka, Programiranje u
zbirnom jeziku
8. Međuispit
9. U/I i prekidi, Sabirnice: sabirnički protokoli, sabirnička arbitraža, izravni
pristup memoriji (DMA)
(vektorski i prioritetni, potvrda prihvata zahtjeva za prekidom), Sabirnice:
sabirnički protokoli, sabirnička arbitraža, izravni pristup memoriji (DMA)
15. Završni ispit
Obvezna literatura
Mario Kovač Arhitektura Mario Kovač, Danko Basch
računala (knjiga) Rukopisi s predavanja
Danko Basch, Martin Žagar, Martin Žagar, Josip

Branko Mihaljević, Marin Knezović, Ivana Bosnić,
Orlić, Josip Knezović, Ivana Mario Kovač Zbirka
Bosnić, Daniel Hofman, programskih zadataka za
Mario Kovač Zbirka procesor ARM 7
programskih zadataka za
procesor FRISC

» Computer Architecture and Engineering, University of California Berkeley

Arhitektura računala 2 183428

ECTS bodovi 5
Nositelji
Engleski jezik R3
E/R
E-učenje R1
Sati nastave
Predavanja 60
EIT
Ocjenjivanje
RAČ
Izv. prof. dr. sc. Prof. dr. sc. Prof. dr. sc.
Dovoljan (2) 50
Tomislav Hrkać Slobodan Ribarić Siniša Šegvić
Dobar (3) 63
Vrlo dobar (4) 76
U okviru predmeta proučavaju se arhitektonske komponente računalnih sustava:

procesor, memorija, sabirnice, ulazno izlazni uređaji. Razmatraju se pristupi
oblikovanju kojima se postižu željena performansa i cijena računalnog sustava.
Područja glavnog interesa su i) specifičnosti arhitekture računala opće namjene, ii)
detalji organizacije arhitektonskih komponenti koji utječu na performansu
programa, te iii) iskorištavanje paralelizma na razinama instrukcija, vektorskih
instrukcija, odnosno tokova izvođenja ili dretvi.
Studijski programi
Ishodi učenja
1. Razlikovati uloge glavnih komponenata računala uključujući procesor,

memoriju, sabirnice i ulazno-izlazne uređaje
2. Predvidjeti aktivnost na memorijskoj sabirnici jednostavnog procesora kao
posljedicu izvođenja kratkih odsječaka strojnog kôda
3. Pokazati implementaciju jednostavnih instrukcija na razini logičkih vrata
4. Rekonstruirati načela oblikovanja instrukcijskih arhitektura RISC i x86
5. Riješiti manje programske zadatke dopunjavajući C asemblerom
6. Rekonstruirati organizaciju superskalarnih procesora s dinamičkim
raspoređivanjem
7. Pokazati korake pri generaciji fizičke adrese u prisutnosti priručne i virtualne
memorije
8. Objasniti implementaciju grubo zrnatog paralelizma na višejezgrenim i
višeprocesorskim računalima

1.2. Koristiti složene metode povezivanjem inženjerskih znanja i vještina u
inženjerskoj praksi u elektrotehnici i informacijsko komunikacijskim
tehnologijama


Računarstvo
inženjerskoj praksi u računarstvu i informacijsko komunikacijskim
tehnologijama
Oblici nastave
» Predavanja
» Predmet predviđa tri sata predavanja tjedno.
» Laboratorij
» Predmet predviđa tri laboratorijske vježbe.
http://www.zemris.fer.hr/~ssegvic/ar2/
Način ocjenjivanja
Udio u Udio u
ocjeni ocjeni
Ispit: Usmeni 80 %

1. Upravljačka jedinica (sklopovska i mikroprogramirana izvedba)
5. Gomila. stog. naredbeni segmenti
6. Priručne memorije (preslikavanje. veličina bloka. pristupi zamjene i upisa
podataka)
podataka)
8. Međuispit
9. protočno izvršavanje
10. uvod u instrukcijski paralelizam
11. Superskalarna arhitektura
12. Virtualna memorija (stranična tablica. TLB)
13. Višeprocesorski sustavi s diljeljenom memorijom. višejezgreni procesori,
Uvod u SIMD. MIMD i Flynnova taksonomija, Višejezgreni i mnogojezgreni
sustavi
14. Dijeljeni višeprocesoriski sustavi. memorijska koherencija, Vektorski

procesori i grafički procesori, Sklopovska podrška za višedretvenost

15. Završni ispit

1. Ne drži se
2. Ne drži se
3. Ne drži se
5. Ne drži se
6. Ne drži se
7. Ne drži se
8. Međuispit
9. Ne drži se
10. Gomila. stog. naredbeni segmenti, Primjeri instrukcijskih skupova i
arhitektura tipova SIMD i MIMD
11. Ne drži se
12. Ne drži se
podataka)
14. Ne drži se
15. Završni ispit
Obvezna literatura
S. RIbarić. Građa računala, D. A. Patterson J. L. Hennessy.
Arhitektura i organizacija Computer Organization
računarskih sustava Design

» Introduction to Computer Architecture, Carnegie Mellon University

Audio elektronika 183414

ECTS bodovi 5
Nositelji
Engleski jezik R3
E/R
E-učenje R1 (5%)
Sati nastave
Predavanja 45
EIT
Izvođači
RAČ
Dominik Kisić
Ivan Đurek Marko Horvat
Petar Franček, dipl. ing.
Ocjenjivanje
Opis predmeta
Dovoljan (2) 50
Praktična znanja o projektiranju i izvedbi audio uređaja. Simulacije audio sklopova. Dobar (3) 65
Projektiranje audio komponenata i sklopova. Ispitivanja audio sklopova. Vrlo dobar (4) 75
Izvrstan (5) 90
Studijski programi
Ishodi učenja
1. Definirati parametre koji utječu na kvalitetu audio uređaja

2. Analizirati komponente audio uređaja
3. Dizajnirati audio pretpojačalo
4. Dizajnirati audio pojačalo snage
5. Dizajnirati tiskanu pločicu
6. Dizajnirati praktični audio uređaj
7. Napisati projekt izvedbe audio uređaja

tehnologijama


3.3. Prezentirati rezultate rada u usmenom i pisanom obliku širokom skupu
dionika na jasan i razumljiv način
4.5. Planirati. organizirati. osmisliti i provoditi inženjerska ispitivanja i
eksperimente te analizirati i interpretirati njihove rezultate
Računarstvo
tehnologijama
tehnologija
Oblici nastave
» Predavanja
» Predavanja se izvode u 13 tjedana, podijeljenih u dva dijela.
» Studenti tijekom semestra moraju samostalno konstruirati jedan audio
uređaj.
» Laboratorij
» U sklopu predmeta obavezno je obaviti 5 laboragtorijskih vježbi.

Način ocjenjivanja
Udio u Udio u
ocjeni ocjeni
Seminar/Projekt 0% 30 % 0% 30 %

1. Praktična konstrukcija audio elektronskih krugova
6. Krugovi za spajanje audio uređaja
8. Međuispit
10. Praktična konstrukcija digitalnih audio uređaja
13. Projekt
14. Projekt
15. Završni ispit

8. Međuispit
13. Projekt
14. Projekt
15. Završni ispit

Obvezna literatura
T. Jelaković, D. Veselinović, Ž. Butković, J. Divković-
Tranzistorska audio pojačala Pukšec, A. Barić; Elektronika
1; Fakutet elektrotehnike i
računarstva, Zagreb - interna
skripta; 2013
D. Self, Small Signal Audio D. Self, Audio Power

Design Amplifier, Design

» Design of Electronic Circuits, Katholieke Universiteit Leuven

Audiotehnika 183461
ECTS bodovi 5
Nositelji
Engleski jezik R3
E/R
E-učenje R1 (5%)
Sati nastave
Predavanja 45
EIT
RAČ
Izvođači
Ivan Đurek Marko Horvat
Dominik Kisić
Opis predmeta
Osnove audiotehnike i koncepcije analognih i digitalnih audio uređaja. Mjerne
jedinice. Audio pretpojačala, pojačala snage. Uređaji za amplitudnu, dinamičku,
vremensku i frekvencijsku obradu audio signala. Povezivanje audio uređaja i sustava.
Izobličenja u audio uređajima. Ispitivanja audio uređaja, komponenata i sustava.
Digitalni audio uređaji. Specifičnosti uzorkovanja audio signala. Teorija A/D i D/A
pretvarača i primjena audiotehnici.
Studijski programi
Ishodi učenja
1. Usporediti specifikacije audio uređaja

2. Ocijeniti kvalitetu audio uređaja na osnovi ispitivanja
3. Opisati princip rada uređaja za obradu audio signala
4. Opisati teorem uzorkovanja
5. Opisati princip rada A/D i D/A pretvarača
6. Opisati osnovne metode obrade audio signala

tehnologijama


3.1. Komunicirati učinkovito na hrvatskom jeziku. primjenjujući suvremene
prezentacijske vještine i tehnike
Računarstvo
tehnologijama
tehnologija
Oblici nastave
» Predavanja
» Predavanja se izvode kroz 14 tjedana
» Audiotorne vježbe uključuju rješavanje praktičnih zadataka iz područja
obrade audio signala
» Laboratorij
» U sklopu predmeta mora se obaviti 5 laboratorijskih vježbi

1. Audio signal u vremenskoj i frekvencisjkoj domeni, Efektivne i vršne
vrijednosti (mjerenja)
2. Vrste izobličenja (linearna. nelinearna)
3. Ispitne metode, Razumijevanje specifikacija audio uređaja, Praktična uporaba
mjernih uređaja
4. Metode vremenske. frekvencijske i dinamičke obrade

5. Krugovi s pasivnim elementima, Krugovi s operacijskim pojačalima

6. Krugovi s operacijskim pojačalima
8. Međuispit
9. Pojačala snage, Specifične značajke praktičnih audio krugova
10. Teorem uzorkovanja audio signala, Pogreške uzorkovanja i kvantiziranja
11. Audio A/D i D/A pretvarači
12. Audio A/D i D/A pretvarači, Pogreške i šum pretvarača
13. Teorija sigma-delta modulacije
14. Posjeta
15. Završni ispit

mjernih uređaja
8. Međuispit
14. Posjeta
15. Završni ispit

mjernih uređaja
8. Međuispit
14. Posjeta
15. Završni ispit

Obvezna literatura
Jelaković, Veselinović, Rumsey, McCormick, Sound
Tranzistorska audio pojačala and Recording
Cordell, Designing Audio Pohlman, Principles of Digital

Power Amplifiers Audio

» Audio signal processing, Aalto University

Automatsko upravljanje 183423

ECTS bodovi 5
Nositelji
Engleski jezik R3
E/R
E-učenje R1
Sati nastave
Predavanja 60
EIT
RAČ
Prof. dr. sc. Prof. dr. sc. Doc. dr. sc. Doc. dr. sc.
Ocjenjivanje
Mato Baotić Nikola Mišković Vinko Lešić Branimir
Novoselnik Dovoljan (2) 50
Dobar (3) 62,5
Izvrstan (5) 87,5
Uvodna razmatranja i osnovni pojmovi, povijesni pregled. Klasifikacija SAU. Načelo Ocjene ne podliježu Gaussovoj
povratne veze. Formalni prikaz SAU. Primjeri primjene. Matematičko modeliranje. raspodjeli.
Statički i dinamički režimi rada. Linearizacija. Odzivi LTI sustava. Uporaba
Laplaceove transformacije. Elementarne dinamičke komponente SAU. Prijenosna Preduvjet za
funkcija i frekvencijska karakteristika. Analiza stabilnosti, frekvencijski i algebarski
Računalno upravljanje
postupak. Pokazatelji kvalitete SAU. Uvod u sintezu. PID regulator i njegovo
sustavima
parametriranje. Ograničavanje internih varijabli regulatora.
Studijski programi
tehnologija i Računarstvo (Studij) (obavezan predmet, 5. semestar, 3. godina)
Ishodi učenja
1. Objasniti načelo povratne veze u sustavima automatskog upravljanja.

2. Primijeniti fizikalne osnove (zakoni očuvanja energije i materije) pri
matematičkom modeliranju dinamičkih sustava; provesti linearizaciju
nelinearnog modela
3. Koristiti blokovsku algebru i Laplaceovu transformaciju za određivanje
prijenosne funkcije sustava
4. Izračunati frekvencijsku karakteristiku linearnih sustava
5. Primijeniti postupke analize stabilnosti linearnih vremenski kontinuiranih
sustava upravljanja u frekvencijskoj domeni
6. Primijeniti eksperimentalne postupke parametriranja PID regulatora


Oblici nastave
» Predavanja
» Dva predavanja po dva sata tjedno.
» Jedan sat tjedno.
» 6 domaćih zadaća kao priprema za laboratorijske vježbe.
» Laboratorij
» Laboratorijske vježbe se sastoje od 6 vježbi. Svaka vježba nosi 3 boda: 1 bod iz
domaće zadaće koja se u rukom pisanom obliku donosi na vježbu, 0.5 boda iz
rada na vježbi i 1.5 boda iz izlaznog testa koji se piše po završetku rada na
vježbi.
Način ocjenjivanja
Udio u Udio u
ocjeni ocjeni
Laboratorijske vježbe 0% 3% 0% 1.5 %
Domaće zadaće 0% 6% 0% 3%
Kratke provjere znanja 0% 9% 0% 4.5 %
Ispit: Usmeni 50 %
Student mora odraditi sve laboratorijske vježbe. Na međuispitu i završnom ispitu
treba ostvariti barem 40 od ukupno 82 boda. Za prolaz na predmetu je potrebno
ukupno ostvariti barem 50 od ukupno 100 bodova.

1. Povijesni pregled sustava upravljanja, Motivacija za uporabu sustava
upravljanja, Primjeri sustava upravljanja, Klasifikacija sustava upravljanja
2. Blok-dijagrami i algebra, Prostor stanja kontinuiranih sustava upravljanja,
Modeliranje mehaničkih sustava
3. Modeliranje električkih sustava, Modeliranje procesa prijelaza topline,
Modeliranje gibanja fluida i akumulacije, Linearizacija
4. Prijenosna funkcija kontinuiranog kontrolnog sustava, Prijelazni i impulsni
odziv sustava, Forsirani i prirodni odziv sustava, Konvolucijski integral -
slobodan i prinudan odziv
5. Utjecaj polova i nula na odziv linearnog vremenski nepromjenjivog sustava
6. Pokazatelji kvalitete u vremenskom području, Pogreška u ustaljenom stanju
7. Strukture zatvorene kontrolne petlje, Frekvencijska karakteristika
8. Međuispit
9. Frekvencijska karakteristika, Nyquistov prikaz
10. Nyquistov prikaz, Bodeov prikaz
11. Stabilnost linearnog vremenski nepromjenjivog sustava, Stabilnost iz
funkcije prijenosa, Algebarski kriteriji stabilnosti
12. Amplitudno i fazno osiguranje, Frekvencijski kriteriji stabilnosti
13. Strukture PID regulatora, Ugađanje parametara PID regulatora po Ziegler-
Nichols postupku

14. Ugađanje parametara PID regulatora po Ziegler-Nichols postupku, Praktični

aspekti kod projektiranja PID regulatora. filtriranje. anti-windup
15. Završni ispit

1. Povijesni pregled sustava upravljanja, Motivacija za uporabu sustava
upravljanja, Primjeri sustava upravljanja, Klasifikacija sustava upravljanja
2. Blok-dijagrami i algebra, Prostor stanja kontinuiranih sustava upravljanja,
Modeliranje mehaničkih sustava
3. Modeliranje električkih sustava, Modeliranje procesa prijelaza topline,
Modeliranje gibanja fluida i akumulacije, Linearizacija
4. Prijenosna funkcija kontinuiranog kontrolnog sustava, Prijelazni i impulsni
odziv sustava, Forsirani i prirodni odziv sustava, Konvolucijski integral -
slobodan i prinudan odziv
5. Utjecaj polova i nula na odziv linearnog vremenski nepromjenjivog sustava
6. Pokazatelji kvalitete u vremenskom području, Pogreška u ustaljenom stanju
7. Strukture zatvorene kontrolne petlje, Frekvencijska karakteristika
8. Međuispit
9. Frekvencijska karakteristika, Nyquistov prikaz
10. Nyquistov prikaz, Bodeov prikaz
11. Stabilnost linearnog vremenski nepromjenjivog sustava, Stabilnost iz
funkcije prijenosa, Algebarski kriteriji stabilnosti
12. Amplitudno i fazno osiguranje, Frekvencijski kriteriji stabilnosti
Nichols postupku
14. Ugađanje parametara PID regulatora po Ziegler-Nichols postupku, Praktični
aspekti kod projektiranja PID regulatora. filtriranje. anti-windup
15. Završni ispit

1. Ne drži se
2. Ne drži se
3. Ne drži se
4. Blok-dijagrami i algebra, Modeliranje mehaničkih sustava, Modeliranje
električkih sustava, Modeliranje procesa prijelaza topline, Modeliranje
gibanja fluida i akumulacije
5. Linearizacija, Prijelazni i impulsni odziv sustava, Forsirani i prirodni odziv
sustava, Konvolucijski integral - slobodan i prinudan odziv
6. Ne drži se
7. Utjecaj polova i nula na odziv linearnog vremenski nepromjenjivog sustava,
Pokazatelji kvalitete u vremenskom području, Pogreška u ustaljenom stanju
8. Međuispit
9. Ne drži se
10. Ne drži se
11. Frekvencijska karakteristika, Nyquistov prikaz, Bodeov prikaz
12. Ne drži se
13. Amplitudno i fazno osiguranje, Stabilnost linearnog vremenski
nepromjenjivog sustava, Stabilnost iz funkcije prijenosa, Algebarski kriteriji
stabilnosti, Frekvencijski kriteriji stabilnosti
Nichols postupku, Praktični aspekti kod projektiranja PID regulatora.
filtriranje. anti-windup
15. Završni ispit

Obvezna literatura
N. Perić, Z. Vukić, M. N. Mišković, T. Hadjina, N.
Baotić, M. Vašak, N. Hure, M. Baotić (2015).
Mišković (2010). Automatsko upravljanje -
Automatsko upravljanje - zbirka zadataka, Sveučilište
predavanja, Sveučilište u u Zagrebu Fakultet
Zagrebu Fakultet elektrotehnike i
elektrotehnike i računarstva
računarstva
Z. Vukić, Lj. Kuljača (2005). G.F. Franklin, J.D. Powell,
Automatsko upravljanje - A. Emami-Naeini (2002).
analiza linearnih sustava Feedback Control of
upravljanja, Kigen Dynamical Systems, Prentice
Hall; 4th edition

» Automatic Control, Royal Instutute of Technology Stockholm
» Control Systems, ETH Zurich
» Control Systems 1, TU Munchen

Baze podataka 183436

ECTS bodovi 6
Nositelji
Engleski jezik R2
E/R
E-učenje R2
(10%)
Sati nastave
EIT
Predavanja 60
RAČ
Prof. dr. sc. Prof. dr. sc. Doc. dr. sc. Izv. prof. dr. sc.
Izvođači predavanja
Mirta Baranović Zoran Skočir Slaven Zakošek Ljiljana Brkić
izv. prof. dr. sc. Igor Mekterović
izv. prof. dr. sc. Damir Pintar
Opis predmeta prof. dr. sc. Boris Vrdoljak
doc. dr. sc. Mihaela Vranić
Baze podataka su osnovni kolegij iz područja baza podataka kojemu je cilj upoznati
studente sa sustavima za upravljanje bazama podataka, relacijskim modelom i Izvođači
relacijskim bazama podataka. Izučava se način oblikovanja relacijskih baza podataka
Tomislav Antić
i oblikovanje modela entiteti-veze, relacijska algebra, upitni jezik SQL i osnove
zaštite baza podataka. dr. sc. Dalibor Krleža
Marina Ptiček, mag. ing.
Studijski programi Agneza Šandić, mag. ing.
Ana Šarčević, mag. ing.
(obavezan predmet, 4. semestar, 2. godina) Ocjenjivanje
Dovoljan (2) 50
Ishodi učenja Dobar (3) 58
Nakon uspješno savladanog predmeta, studenti će moći: Vrlo dobar (4) 70
Izvrstan (5) 80
1. Definirati osnovne koncepte baza podataka
2. Opisati osnovne dijelove sustava za upravljanje bazama podataka Preduvjet za
3. Objasniti principe oblikovanja modela baza podataka Otvoreno računarstvo
4. Objasniti i razumijeti sintaksu i semantiku jezika SQL Programske paradigme i jezici
5. Objasniti i razumijeti osnovne principe zaštite baza podataka Projekt iz programske potpore
6. Primijeniti znanja o oblikovanju modela baza podataka na jednostavnije
primjere iz prakse
7. Upotrijebiti znanje relacijske algebre i SQL upita pri rješavanju novih zadaća

Računarstvo


4.4. Koristiti i odabrati znanja i relevantne činjenice iz različitih područja te
preuzeti odgovornost za procjenu utjecaja primjene tehničkih rješenja u
društvenom okruženju
Oblici nastave
» Predavanja
» Laboratorij
Način ocjenjivanja
Udio u Udio u
ocjeni ocjeni
Laboratorijske vježbe 0% 30 % 0% 0%
Sudjelovanje u nastavi 0% 1% 0% 0%
Završni ispit: Pismeni 22 % 35 %
Ispit: Usmeni 50 %

1. Arhitektura baza i nezavisnost podataka, Relacijski model podataka
2. Relacijski model podataka, Relacijska algebra i relacijski predikatni račun
3. SQL (definicija podataka. stvaranje upita. izmjena podataka. integritetska
ograničenja), Selekcija, Projekcija, Selekcija - projekcija - pridruživanje
4. Agregacija i grupiranje, Podupiti
5. Oblikovanje relacijske baze podataka, Funkcijske ovisnosti, Normalne forme
6. Dekompozicija shema. pridruživanje bez gubitaka informacija. dekompozicija
uz očuvanje ovisnosti, Mogući ključevi i nadključevi, Normalne forme,
Struktura datoteka i prostora za pohranu, Indeksirane datoteke, Utjecaj
indeksa na učinkovitost upita, Raspršene datoteke, B-stabla
7. Preslikavanje konceptualnog modela u relacijski model, Entitet i integritet
stranog ključa
8. Međuispit
9. Okidači, Pohranjene funkcije i procedure
10. Optimiranje upita
11. Načela modeliranja podataka, Konceptualni modeli (ER modeli. UML
dijagrami)
12. Transakcije, Pogreške i oporavak
13. Sigurnost u bazama podataka
14. Upravljanje istodobnim pristupom
15. Završni ispit

1. Ne drži se
2. Ne drži se
3. Ne drži se


ograničenja), Selekcija, Projekcija
ograničenja), Selekcija, Projekcija
ograničenja), Selekcija - projekcija - pridruživanje, Agregacija i grupiranje
ograničenja), Selekcija - projekcija - pridruživanje, Agregacija i grupiranje
8. Međuispit
ograničenja), Podupiti
ograničenja), Agregacija i grupiranje, Podupiti
13. Ne drži se
14. Ne drži se
15. Završni ispit
Obvezna literatura
Materijali predmeta dostupni na
fakultetskom intranetu
1. J. D. Ullman, J. Widom 2. Abraham Silberschatz,
(2008). A First Course in Henry F. Korth, S. Sudarshan
Database Systems, Prentice- (2011). Database System
Hall Concepts, McGrawHill
Education
3. C.J. Date (2003). An 4. Thomas Connolly, Thomas

Introduction to Database M. Connolly, Carolyn E. Beg
Systems, 8th Edition, Addison (2014). Database Systems,
Wesley Addison-Wesley
5. Robert Manger (2012). Baze 6. Mladen Varga (2012).
podataka, Element Upravljanje podacima,
Element

Bioinformatika 1 183492
ECTS bodovi 5
Nositelji
Engleski jezik R1
E/R
E-učenje R1
Sati nastave
Predavanja 26
EIT
doc. dr. sc. Krešimir Križanović
RAČ
Mile Šikić Mirjana Domazet- Ocjenjivanje
Lošo
Dovoljan (2) 50
Dobar (3) 60
Opis predmeta
Vrlo dobar (4) 75
Bioinformatika je grana znanosti koja usko povezuje biologiju i računarstvo, a Izvrstan (5) 90
ubrzano se razvijala zadnja dva desetljeća. Pojeftinjenje i sve veća dostupnost
tehnologije sekvenciranja rezultirale su stvaranjem velikih skupova bioloških
podataka. Veličina i posebnosti tih podataka motivirale su razvoj novih računalnih
metoda koje bi omogućile njihovu pohranu, obradu, analizu i prikaz. U ovom
predmetu naglasak će biti na računalnom pristupu analizi bioloških sljedova. Bit će
izloženi algoritmi i alati za: poravnavanje bioloških sljedova, slaganje genoma i
transkriptoma, pronalaženje gena te postupci za rekonstrukciju filogenetskog stabla.
Studijski programi
Ishodi učenja
1. Objasniti neke od otvorenih problema i izazova u modernoj bioinformatici

2. Ocijeniti mogućnost primjene pojedinih bioinformatičkih algoritama
3. Dizajnirati algortime koji rješavaju probleme u sastavljanju sekvenci
4. Usporediti i evaluirati metode za poravnanje sekvenci
5. Dizajnirati algoritme za izradu filogenetskih stabala
6. Analizirati podatatke iz bioloških baza
7. Dizajnirati indeksne strukture temeljene na sufiksnim stabla i sufiksnim
poljima



4.1. Analizirati i vrednovati utjecaj inženjerskih rješenja na okolinu i društvo
Računarstvo
1.3. Integrirati i primijeniti inženjerska načela i tehnike u nepredviđenim
uvjetima
tehnologija
Oblici nastave
» Predavanja
» Predavanja u učionici.
» Timski rad na implementaciji metode.
Način ocjenjivanja
Udio u Udio u
ocjeni ocjeni
Međuispit: Pismeni 40 % 25 % 0%

1. Proteini. RNA i DNA, Bioinformatičke baze podataka, Formati podataka

2. Biološki slijedovi i strukture, Algoritmi dinamičkog programiranja, Projekt

3. Algoritmi dinamičkog programiranja, Projekt
4. Sufiksna stabla, Projekt
5. Sufiksna stabla, Projekt
6. Sufiksna polja, Projekt
7. Sufiksna polja, FM indeks, Projekt
8. Međuispit
9. Poravnanje više slijedova, Pretraživanje baza sljedova, BLAST algoritam
10. Poravnanje, Zamjenski model, Projekt
11. Izgradnja stabla, Evaluacija stabla, Projekt
12. Medote sekvenciranja, Mapiranje očitanja, Projekt
13. De novo sastavljanje, Preklapanje-Razmještaj-Konsenzus, Projekt
14. Graf nizova, De Brujin graf, Projekt
15. Završni ispit
Obvezna literatura
Mile Sikic, Mirjana Domazet-
Loso, Skripta iz bioinformatike
N.C. Jones, P. J. Pevzner, An D. Gusfield, Algorithms on
Introduction to Strings, Trees and Sequences:
Bioinformatics Algorithms Computer Science and
Computational Biology

» Genomics and Bioinformatics, EPFL Lausanne

Buka i vibracije u okolišu 183413

ECTS bodovi 5
Nositelji
Engleski jezik R2
E/R
E-učenje R1
Sati nastave
Predavanja 45
EIT
Izvođači
RAČ
Prof. dr. sc. Prof. dr. sc.
Dominik Kisić
Kristian Jambrošić Siniša Fajt
Ocjenjivanje
Opis predmeta
Dovoljan (2) 50
Osnovni parametri buke i vibracija. Pretvarači za mjerenje buke i vibracija. Širenje Dobar (3) 63
zvuka u slobodnom prostoru, cijevima i kanalima. Mjere zaštite od buke, zvučne Vrlo dobar (4) 76
barijere, karte buke. Aktivna zaštita od buke. Osobna sredstva za zaštitu od buke.
Izvrstan (5) 89
Sustavi s jednim i više stupnjeva slobode. Metode prigušivanja i zaštite od vibracija.
Norme i pravilnici.
Studijski programi
Ishodi učenja
1. Razlikovati različite indikatore zvuka i vibracija temeljenih na razini zvučnog

tlaka, intenziteta i snage te razini vibracija
2. Objasniti mehanizme nastanka mehaničkih vibracija te temeljne principe
njihovog smanjivanja
3. Izračunati mjere za zaštitu od buke u zatvorenim i otvorenim prostorima
4. Koristiti mjerne uređaje za mjerenje razina buke i vibracija
5. Primijeniti karte buke i druge indikatore za procjenu razina imisije i ocjenu
zvučnih okoliša
6. Primijeniti zakone i pravilnike iz područja zaštite od buke i vibracija za
određivanje utjecaja na ljude

uvjetima


2.3. Preuzeti profesionalnu i etičku odgovornost
Računarstvo
uvjetima
Oblici nastave
» Predavanja
» Predavanja se izvode u 2 ciklusa, 3 sata tjedno. U sklopu predavanja se
provodi i kontinuirana provjera znanja i rješavanje računskih zadataka.
» Samostalna obrada odabrane teme iz područja koje se obrađuje na predmetu
» Laboratorij
» Biti će organizirano 6 laboratorijskih vježbi po 2 sata koje prate sadržaj
predavanja.
Način ocjenjivanja
Udio u Udio u
ocjeni ocjeni
Domaće zadaće 0% 10 % 0% 0%
Ispit: Usmeni 50 %

1. Indikatori buke
2. Metode zaštite od buke
3. Izolacija od zrakom nošene buke. izolacija od udarne buke
4. Zvučne barijere
5. Karte buke
6. Zvuk u cijevima i kanalima
7. Mjerni mikrofoni
8. Međuispit
9. Norme i propisi, Osobna zaštita od buke
10. Napredna kontrola buke u jednokanalnim i višekanalnim sustavima,
Kontrolni sustavi s povratnom vezom
11. Sustavi s jednim stupnjem slobode, Sustavi s više stupnjeva slobode
12. Karakteristike i parametri vibracija, Metode prigušenja vibracija
13. Mjerni akcelerometri
14. Vibracije šaka-ruka. vibracije cijelog tijela, Norme i propisi
15. Završni ispit

1. Indikatori buke
2. Metode zaštite od buke
3. Izolacija od zrakom nošene buke. izolacija od udarne buke
4. Zvučne barijere
5. Karte buke
6. Zvuk u cijevima i kanalima
7. Mjerni mikrofoni
8. Međuispit
9. Norme i propisi, Osobna zaštita od buke
10. Napredna kontrola buke u jednokanalnim i višekanalnim sustavima,
Kontrolni sustavi s povratnom vezom
11. Sustavi s jednim stupnjem slobode, Sustavi s više stupnjeva slobode
12. Karakteristike i parametri vibracija, Metode prigušenja vibracija
13. Mjerni akcelerometri
14. Vibracije šaka-ruka. vibracije cijelog tijela, Norme i propisi
15. Završni ispit
Domitrović, Hrvoje; Tihomil Jelaković (1978).
Jambrošić, Kristian; Petošić, Zvuk, sluh, arhitektonska
Antonio (2015). Prijenos akustika, Školska knjiga
zvuka, Element
Malcolm J. Crocker (2007). David A. Bies, Colin Hansen,

Handbook of Noise and Carl Howard (2017).
Vibration Control, John Engineering Noise Control,
Wiley & Sons Fifth Edition, CRC Press

» Sound and vibration measurement, Chalmers University
» Introduction to Noise Control, Royal Instutute of Technology Stockholm

Digitalna logika 183360

ECTS bodovi 6
Nositelji
Engleski jezik R1
E/R
E-učenje R1
Sati nastave
Predavanja 60
EIT
RAČ
Prof. dr. sc. Izv. prof. dr. sc. Izv. prof. dr. sc.
Vlado Glavinić Miljenko Mikuc Zoran Kalafatić
prof. dr. sc. Ivan Đurek
izv. prof. dr. sc. Tomislav Hrkać
Opis predmeta doc. dr. sc. Marko Čupić
Digitalni sustavi veličine iz stvarnog svijeta, prethodno pretvorene u brojeve, Izvođači

obrađuju u diskretnim koracima. Kako su, iz teorijskih i tehnoloških razloga, podaci doc. dr. sc. Mario Matijević
unutar digitalnih sustava predstavljeni binarnim prikazom, digitalni se sustavi
dr. sc. Nikolina Frid
temelje na logičkim sklopovima. Cilj predmeta je upoznati studente s
fundamentalnim principima izgradnje digitalnih sustava, počev od elementarnih dr. sc. Marko Zec
postupaka njihove analize i projektiranja. Također će se obraditi elementarni Mateja Car, mag. ing.
kombinacijski i sekvencijski elementi i moduli kao i način ugradnje digitalnih Anđela Jurić, mag. ing.
sustava u stvarni svijet. Danko Marušić, mag. ing.
Duje Medak, mag. ing.
Studijski programi Juraj Peršić, mag. ing.
» Elektrotehnika i informacijska tehnologija i Računarstvo (Studij) ( obavezan Goran Popović, mag. ing.
predmet, 1. semestar, 1. godina) Luka Posilović, mag. ing.
Denis Salopek, mag. ing.
Ishodi učenja Ana Šelek, mag. ing.
Nakon uspješno savladanog predmeta, studenti će moći: Jurica Vugrin, mag. ing.
Matea Žilak, mag. ing.
1. Odabrati prikladnu razinu standardnih kombinacijskih i sekvencijskih
komponenti u cilju projektiranja jednostavnijih digitalnih sklopova Ocjenjivanje
2. Dizajnirati jednostavnije kombinacijske i sekvencijske digitalne sklopove Dovoljan (2) 50
3. Analizirati jednostavnije kombinacijske i sekvencijske digitalne sklopove Dobar (3) 62
4. Primijeniti Booleovu algebru kao formalni aparat za opis kombinacijskih i Vrlo dobar (4) 75
sekvencijskih digitalnih sklopova Izvrstan (5) 88
5. Primijeniti jezik za opis sklopovlja VHDL u modeliranju i simulaciji Bodovi dodijeljeni kroz
jednostavnijih kombinacijskih i sekvencijskih digitalnih sklopova Sudjelovanje u nastavi
6. Identificirati i klasificirati standardne i programirljive kombinacijskih i predviđeni su kao korektivni
sekvencijskih digitalne sklopove faktor konačnog objektivnog
bodovanja kroz druge vrste
7. Prepoznati ograničenja predstavljena dinamičkim i električkim svojstvima
provjere znanja te predstavljaju
sklopova i njihova povezivanja u postupak analize i projektiranja
subjektivno nastavnikovo
jednostavnijih kombinacijskih i sekvencijskih digitalnih sklopova
vrednovanje studenta.
Preduvjet za
Elektrotehnika i informacijska tehnologija Projekt
Računarstvo

Opće kompetencije
Studenti će steći fundamentalna znanja o građi digitalnih sustava temeljeno na
razinama karakterističnih logičkih sklopova i podsustava kao i o korištenju osnovnih
metoda analize i projektiranja digitalnih sklopova, kako kombinacijskih tako i
sekvencijskih. Studenti će biti osposobljeni za provođenje osnovnih postupaka
projektiranja temeljeno na standardnim i programirljivim modulima te uz fizička
ograničenja predstavljena dinamičkim i električkim svojstvima sklopova i njihova
povezivanja. Također će poznavati osnove modeliranje digitalnih sustava
standardnim jezikom za opis sklopovlja.
Oblici nastave
» Predavanja
»-
» Provjere znanja
»-
» Laboratorijske vježbe
»-
» Konzultacije
»-
Način ocjenjivanja
Udio u Udio u
ocjeni ocjeni
Laboratorijske vježbe 50 % 15 % 50 % 15 %
Kratke provjere znanja 0% 5% 0% 0%
Sudjelovanje u nastavi 0% 10 % 0% 0%
Kratke provjere znanja će se načelno izvoditi putem kratkih testova na
predavanjima.
Tjedni plan nastave

1. Uvod i organizacija predmeta. Analogne veličine i njihovo digitalno
predstavljanje. Brojevni sustavi, binarna aritmetika, osnovne operacije:
zbrajanje, oduzimanje, množenje.
2. Binarni kodovi i kodiranje. Zaštitno kodiranje.
3. Logika sudova, Booleova algebra, Booleove funkcije, kanonski oblici
Booleovih funkcija. Minimizacija Booleovih funkcija: algebarska, K-
tablicama.
4. Minimizacija Booleovih izraza postupkom Quine-McCluskey. Nepotpuno
specificirane Booleove funkcije. Kašnjenje i hazard.
5. Osnovni logički sklopovi: I, ILI, NE, NI, NILI, EXILI. Ostvarivanje Booleovih
funkcija na razini tranzistora (CMOS).
Digitalni integrirani sklopovi. Električka svojstva.

6. Standardni kombinacijski moduli: dekoder, demultipleksor, multipleksor,

permanentna memorija, prioritetni koder, komparator. VHDL modeli
kombinacijskih modula. Ostvarivanje Booleovih funkcija standardnim
kombinacijskim modulima.
7. Aritmetički sklopovi: zbrajalo, sklop za izdvojeno generiranje prijenosa,
odbijalo, množilo, sklop za posmak.
8. Međuispit.
9. Programirljivi moduli: PLD i FPGA. Ostvarivanje Booleovih funkcija
programirljivim modulima.
10. Bistabil: osnovni bistabil, sinkroni bistabil, tipovi, poboljšanje upravljanja,
dinamički parametri.
11. Sekvencijski sklopovi, konačni automati, modeli Moore i Mealy, dijagram i
tablica stanja. Projektiranje sinkronih sekvencijskih sklopova, minimiziranje
broja stanja, kodiranje stanja. Analiza sinkronih sekvencijskih sklopova.
12. Standardni sekvencijski moduli: registri, posmačni registri, brojila -
asinkrona i sinkrona.
13. Memorije: karakteristični parametri; statičke i dinamičke memorije;
organizacija memorijskih modula.
14. Sučelje digitalnih sustava s analognom okolinom, digitalno-analogna i
analogno-digitalna pretvorba.
15. Završni ispit.
Obvezna literatura
U. Peruško, V. Glavinić S. D. Brown, Z. G. Vranešić
(2005). Digitalni sustavi, (2001). Fundamentals of
Školska knjiga Digital Logic with VHDL
Design, McGraw-Hill

» Digital Logic, IEEE & ACM Computing Curricula
» Digital Systems, University of Toronto
» Digitaltechnik, ETH Zurich
» Systèmes logiques (Logic Systems), EPFL Lausanne
» Digital System Design, Montreal
» Digitale Verarbeitungssysteme, Hamburg

Digitalna obrada i analiza slike 183463

ECTS bodovi 5
Nositelji
Engleski jezik R3
E/R
E-učenje R1
Sati nastave
Predavanja 24
EIT
RAČ
Prof. dr. sc. Izv. prof. dr. sc. Doc. dr. sc.
Sven Lončarić Marko Subašić Tomislav Petković
Opis predmeta
Osnove ljudskog vizualnog sustava. Dvodimenzionalni (2-D) nizovi. Linearni 2-D
sustavi. 2-D konvolucija. Otipkavanje i kvantizacija. Transformacije slike.
Poboljšanje slike u prostornoj domeni. Operacije na histogramu. Izjednačavanje i
modeliranje histograma slike. Homomorfno filtriranje. Median filtar. Poboljšanje
slike u frekvencijskoj domeni. Obnavljanje slike. Inverzno i pseudoinverzno
filtriranje. Wienerov filtar. Geometrijske transformacije slike. Reprezentacija i
obrada slika u boji. Ekstrakcija značajki slike. Analiza glavnih komponenti. Detekcija
rubova. Gradijentni i kompas operatori. Detekcija granice objekta. Segmentacija
slike. Houghova transformacija. Metode grupiranja. Segmentacija tekstura. Primjene
u biomedicini, komunikacijama, robotici i industrijskoj kontroli kvalitete.
Studijski programi
Ishodi učenja
1. Definirati i opisati koncepte teorije digitalne obrade i analize slika

2. Nabrojati primjere primjena digitalne obrade slike i videa
3. Objasniti metode obrade i analize slike
4. Analizirati praktični problem obrade i analize slike
5. Povezati stečena znanja i dati rješenje danog problema
6. Procijeniti kvalitetu rješenja problema obrade i analize slike

tehnologijama


Računarstvo
tehnologijama
tehnologija
Oblici nastave
» Predavanja
» Kroz predavanja se izlažu teorijski koncepti i algoritmi praćeni konkretnim
primjerima.
» Rješavanje tipičnih zadataka vezanih za gradivo sa predavanja
» Laboratorij
» Rješavanje praktičnih problema vezanih za materiju sa predavanja

1. Svjetlosni i EM spektar, Ljudski vizualni sustav, Prikupljanje slika i
kvantizacija, Diskretna geometrija, Senzori slike, Područja primjene

2. 2D linearni sustavi, Osnovne operacije za obradu slike

3. 2D Fourierova transformacija, 2D diskretna kosinusna transformacija, 2D
diskretna sinusna transformacija, 2D diskretna wavelet transformacija,
Karhunen-Loeve transformacija, Interpolacijske tehnike, Geometrijske
transformacije
4. Gray-level transformacije, Operacije zasnovane na histogramu, Prostorno
filtriranje, Medijan filtriranje, Homomorfno filtriranje
5. Modeli degradacije slike, Modeli buke, Inverzni filter i pseudoinvertni filtar,
2D Wiener filtriranje
6. Prikaz boja, Modeli boja, Prostori boja, Transformacije boja
7. Područja primjene, Projekt
8. Međuispit
9. Detekcija ruba i uglova, Prostor mjerila, Histogram orijentacije, Hessian
operator, Procjena zakrivljenosti, Otkrivanje diskontinuiteta
10. Segmentacija slike, Detekcija granice, Određivanje praga, Narastanje
područja, Watershed segmentacija, Segmentacija pokretom, Klasteriranje
metodom srednjeg pomaka, Tehnike klasteriranja pomoću teorije grafova,
Houghova transformacija
11. Analiza oblika, Prikaz regije, Deskriptori granica, Deskriptori regija, Metode
opisivanja oblika, Klasifikacija oblika, Značajke teksture, Analiza teksture,
Analiza teksture, Analiza oblika, Dilatacija i erozija, Otvaranje i zatvaranje,
Stanjivanje i kosturi, Gray-scale morfologija
12. Analiza pokreta
13. Projekt
14. Projekt
15. Završni ispit

kvantizacija, Diskretna geometrija, Senzori slike, Područja primjene
2. 2D linearni sustavi, Osnovne operacije za obradu slike
3. 2D Fourierova transformacija, 2D diskretna kosinusna transformacija, 2D
diskretna sinusna transformacija, 2D diskretna wavelet transformacija,
Karhunen-Loeve transformacija, Interpolacijske tehnike, Geometrijske
transformacije
4. Gray-level transformacije, Operacije zasnovane na histogramu, Prostorno
filtriranje, Medijan filtriranje, Homomorfno filtriranje
5. Modeli degradacije slike, Modeli buke, Inverzni filter i pseudoinvertni filtar,
2D Wiener filtriranje
6. Prikaz boja, Modeli boja, Prostori boja, Transformacije boja
8. Ne drži se
9. Detekcija ruba i uglova, Prostor mjerila, Histogram orijentacije, Hessian
operator, Procjena zakrivljenosti, Otkrivanje diskontinuiteta
10. Segmentacija slike, Detekcija granice, Određivanje praga, Narastanje
područja, Watershed segmentacija, Segmentacija pokretom, Klasteriranje
metodom srednjeg pomaka, Tehnike klasteriranja pomoću teorije grafova,
Houghova transformacija
11. Analiza oblika, Prikaz regije, Deskriptori granica, Deskriptori regija, Metode
opisivanja oblika, Klasifikacija oblika, Značajke teksture, Analiza teksture,
Analiza teksture, Analiza oblika, Dilatacija i erozija, Otvaranje i zatvaranje,
Stanjivanje i kosturi, Gray-scale morfologija
12. Analiza pokreta
13. Ne drži se
14. Ne drži se
15. Ne drži se


1. Ne drži se
2. Ne drži se
3. Ne drži se
4. 2D Fourierova transformacija, Interpolacijske tehnike, Geometrijske
transformacije, Gray-level transformacije, Operacije zasnovane na
histogramu, Prostorno filtriranje, Medijan filtriranje, Modeli degradacije slike
5. Ne drži se
6. Ne drži se
8. Ne drži se
9. Ne drži se
10. Izvlačenje značajki, Detekcija ruba i uglova, Histogram orijentacije, Značajke
teksture
11. Ne drži se
12. Ne drži se
13. Detekcija granice, Određivanje praga, Narastanje područja, Houghova
transformacija, Analiza teksture
14. Ne drži se
15. Ne drži se
Obvezna literatura
S. Loncaric. M. Subasic. Lectures
Notes in Digital Image
Processing and Analysis
Gonzalez, Woods. Digital Image
Processing, 3rd Ed., Pearson,
2007

» Image processing I, EPFL Lausanne

Digitalni video 183460

ECTS bodovi 5
Nositelj
Engleski jezik R3
E/R
E-učenje R1 (5%)
Sati nastave
Predavanja 45
EIT
RAČ
Prof. dr. sc.
dr. sc. Jelena Božek
Mislav Grgić
Opis predmeta
Generiranje i prikazivanje videosignala. Parametri analiziranja slike. Formati slike.
Prostori boja, nelinearnost sustava, gama-korekcija i načelo konstantne luminancije.
Oblici komponentnog videosignala i sučelja za prijenos (S-Video, SCART, SDTV,
HDTV, D-konektor, VGA). Analogno-digitalna pretvorba videosignala. Formati
digitalnog videosignala. Sučelja za digitalni videosignal (SDI, SDTI, DVI-D, DVI-I,
USB 2.0, IEEE 1394). Obrada digitalnog videosignala. Upravljanje svjetlinom,
kontrastom, zasićenjem i vrstom boje. Jednostavni i složeni posebni efekti. Parametri
kompresije videosignala, pregled postupaka i normi za kompresiju videosignala,
primjene normi za kompresiju videosignala. Formati za pohranjivanje i snimanje
digitalnog videosignala. Linearno i nelinearno montiranje. Opisivanje sadržaja
digitalnog videosignala.
Studijski programi
Ishodi učenja
1. Baratati temeljnim pojmovima i znanjima vezanima uz generiranje i obradu

digitalnog videosignala
2. Prikazati postupak digitalnog procesiranja videosignala
3. Razlikovati sustave i pripadajuće algoritme za kompresiju slike i videosignala
4. Objasniti norme za kompresiju slike i videosignala
5. Analizirati kvalitetu slike i videosignala
6. Upotrijebiti postupke nelinearne montaže videosignala



Računarstvo
tehnologija
Oblici nastave
» Predavanja
» Predavanja
» Laboratorij

1. Građa ljudskog oka i vizualna percepcija
2. Izvori svjetlosti. Bijela svjetlost. Boja kao subjektivni doživljaj
3. Standardni promatrač i fukcija luminoznosti
4. Osjetljivost na kontrast i oštrina vida
5. Aditivno miješanje boja. CIE i EBU primari boja
6. Blok-dijagram videokamere. Progresivno analiziranje i analiziranje s
proredom
7. Broj linija po slici. Broj slika u sekundi
8. Međuispit
9. Spektar videosignaala. Širina frekvencisjkog pojasa videosignala
10. Horizontalna i vertikalna rezolucija
11. Frekvencija uzorkovanja videosignala i analogno-digitalna pretvorba
12. Struktura uzorkovanja. Poduzorkovanje krominatnog signala
13. Temeljni pojmovi u redukciji brzine prijenosa. redundancija i entropija,
Algoritmi za kompresiju s gubicima i kompresiju bez gubitaka, Skalarna
kvantizacija ograničena entropijom

14. Predikcijsko. transformacijsko i potpojasno kodiranje, Diskretna kosinusna

transformacija, Diskretna wavelet transformacija
15. Završni ispit

1. Građa ljudskog oka i vizualna percepcija
2. Izvori svjetlosti. Bijela svjetlost. Boja kao subjektivni doživljaj
3. Standardni promatrač i fukcija luminoznosti
4. Osjetljivost na kontrast i oštrina vida
5. Aditivno miješanje boja. CIE i EBU primari boja
6. Blok-dijagram videokamere. Progresivno analiziranje i analiziranje s
proredom
7. Broj linija po slici. Broj slika u sekundi
8. Međuispit
9. Spektar videosignaala. Širina frekvencisjkog pojasa videosignala
10. Horizontalna i vertikalna rezolucija
11. Frekvencija uzorkovanja videosignala i analogno-digitalna pretvorba
12. Struktura uzorkovanja. Poduzorkovanje krominatnog signala
13. Temeljni pojmovi u redukciji brzine prijenosa. redundancija i entropija,
Algoritmi za kompresiju s gubicima i kompresiju bez gubitaka, Skalarna
kvantizacija ograničena entropijom
14. Predikcijsko. transformacijsko i potpojasno kodiranje, Diskretna kosinusna
transformacija, Diskretna wavelet transformacija
15. Završni ispit
Obvezna literatura
J. Watkinson (2001). An A. C. Luther (1997).
Introduction to Digital Video, Principles of Digital Audio
Focal Press, Oxford and Video, Artech House,
Norwood
C. Poynton (2003). Digital

Video and HDTV - Algorithms
and Interfaces, Morgan
Kaufmann Publishers, San
Francisco

» Digitales Video, TU Munchen
» Digital Video Production, Royal Instutute of Technology Stockholm

Dinamički sustavi, matematički temelji stabilnosti i 183493

upravljanja
ECTS bodovi 5
Nositelj
E/R
Engleski jezik R0
E-učenje R1
EIT
Sati nastave
Predavanja 60
RAČ
Ocjenjivanje
Dovoljan (2) 45
Prof. dr. sc.
Dobar (3) 55
Vesna Županović
Vrlo dobar (4) 70
Izvrstan (5) 85
Opis predmeta
Dinamički sustavi. Linearni i nelinarni sustavi. Matematičko modeliranje.
Ljapunovljeva teorija stabilnosti. Robustnost. Bifurkacije.
Studijski programi
Ishodi učenja
1. Prepoznati osnovne pojmove iz teorije dinamičkih sustava

2. Opisati jednostavnije sustave pomoću teorije dinamičkih sustava
3. Definirati pojam Ljapunovljeve stabilnosti
4. Iskazati osnovne teoreme iz Ljapunovljeve teorije
5. Analizirati stabilnost sustava
6. Definirati pojam robustnosti i bifurkacije sustava
7. Otkriti bifurkacije u sustavu teoretskim i numeričkim metodama

tehnologijama


Računarstvo
tehnologijama
tehnologija
Oblici nastave
» Predavanja
» Predavanja
» Seminari i radionice
» Seminari koje drže studenti kao oblik aktivnog sudjelovanja u nastavi
» Mješovito e-učenje
» Domaće zadaće
Način ocjenjivanja
Udio u Udio u
ocjeni ocjeni

1. Motivacija kvalitativne teorije diferencijalnih jednadžbi: matematičko

njihalo. oscilacije u električnim krugovima, Diskretni i kontinuirani
dinamički sustav. Fazni prostor. Točke ravnoteže. Granični ciklusi
2. Disipativni i konzervativni dinamički sustavi, Autonomni i neautonomni
dinamički sustavi
3. Klasifikacija faznih portreta. Oscilatorne i neoscilatorne točke ravnoteže,
Sedlo. čvor. fokus. centar
4. Definicija Ljapunovljeve stabilnosti, Redukcija nelinearnih sustava. Stabilne.
nestabilna i centralna mnogostrukost
5. Linearizacija. Hiperbolička točka ravnoteže. Teorem Hartman-Grobmana,
Oscilator. Duffingov oscilator
6. Bendixsonov kriterij za periodička rješenja, Poincareova teorija indeksa i
granični ciklusi
7. Međuispit
8. Ljapunovljeva teorija stabilnosti. Asimptotska stabilnost, Metoda energije
(metoda potencijala), Međuispit
9. Ljapunovljev teorem stabilnosti za autonomne sustave, Ljapunovljev teorem
nestabilnosti za autonomne sustave
10. LaSalleov princip i asimpotska stabilnost, Poincare-Bendixson teorem i
granični ciklusi
11. Globalna i lokalna stabilnost, Asimptotska. uniformna i eksponencijalna
stabilnost, Ljapunovljev teorem stabilnosti
12. Kriterij za asimptotsku stabilnost, Kriterij za uniformnu stabilnost, Kriterij za
eksponencijalnu stabilnost. Robustnost
13. Robustnost (strukturna stabilnost) diskretnih i kontinuiranih dinamičkih
sustava, Lokalne bifurkacije-sedlo-čvor. transkritična. viličasta. Bifurkacija
udvostručenja perioda. Kaos, Hopfova bifurkacija. granični ciklus. promjena
stabilnosti
14. nedegenerirana i degenerirana Hopfova bifurkacija, Globalne bifurkacije.
Homoklinička bifurkacija. Bogdanov-Takens bifurkacija, Lorenzov
meteorološki sustav
15. Završni ispit, Seminar, Projekt
Obvezna literatura
Luka Korkut, Vesna Shankar Sastry, Nonlinear
Županović, Diferencijalne Systems Analysis, Stability,
jednadžbe i teorija stabilnosti; and Control, Springer-Verlag
Element; 2009; ISBN: ISBN 1999, ISBN 978-1-4757-3108-
978-953-197-559-9 8
Steven H. Strogatz, Nonlinear
Dynamics and Chaos, With
Applications to Physics, Biology,
Chemistry, and Engineering;
Perseus Books Publishihg; 2000;
ISBN: 0738204536,
9780738204536

» Analysis and Control of Nonlinear Systems, Stanford


ECTS bodovi 6
Nositelji
Engleski jezik R1
E/R
E-učenje R1 (5%)
Sati nastave
Predavanja 60
EIT
Izvođači
RAČ
Doc. dr. sc. Prof. dr. sc. Doc. dr. sc. Prof. dr. sc.
Renato Babojelić, mag. inf. et
Domagoj Kovačević Mario Krnić Anamari Nakić Mario Osvin
math.
Pavčević
Kristijan Kilassa Kvaternik,
mag. math.
Opis predmeta
Homogene linearne rekurzivne relacije. Nehomogene rekurzivne relacije. Osnovni Ocjenjivanje
pojmovi teorije grafova. Povezanost. Algoritmi optimizacije na grafovima. Stabla. Dovoljan (2) 45
Planarnost. Bojanja grafova. Usmjereni grafovi. Sparivanja u grafovima. Dobar (3) 55
Vrlo dobar (4) 70
Ishodi učenja
1. Riješiti homogenu i nehomogenu linearnu rekurziju.

2. Primijeniti rekurzivni način razmišljanja na odgovarajuće kombinatorne
probleme.
3. Opisati i baratati s osnovnim pojmovima teorije grafova.
4. Opisati i riješiti prikladne inženjerske probleme u jeziku teorije grafova.
5. Riješiti probleme algoritamski pomoću računala.

Računarstvo

Oblici nastave
» Predavanja
» 4 sata predavanja tjedno. Nastavnik će pratiti nastavne materijale.
» Tijekom semestra zadat će se 3 programska zadatka koje će studenti
samostalno izraditi i predati u okviru laboratorijskih vježbi.
Način ocjenjivanja
Udio u Udio u
ocjeni ocjeni

1. Fibonaccijev niz, Homogene rekurzivne relacije
2. Homogene rekurzivne relacije
3. Nehomogene rekurzivne relacije
4. Pojam grafa. Glavne definicije i primjeri. Izomorfizam grafova
5. Povezanost. Šetnje. Eulerovski i hamiltonovski grafovi, Algoritmi
optimizacije. Problem najkraćeg puta. Kineski problem poštara. Problem
trgovačkog putnika
6. Različite karakterizacije stabala
7. Obilježena stabla. Prüferov kod, Minimalno razapinjuće stablo. Algoritmi
8. Međuispit
9. Kuratowskijev teorem, Eulerova formula
10. Dualni grafovi, Algoritmi za testiranje planarnosti
11. Bojanja vrhova. Brooksov teorem, Bojanja bridova
12. Bojanja strana planarnih grafova. Teorem o četiri boje
13. Pojam usmjerenog grafa. Povezanost i jaka povezanost, Problem kritičnog
puta. Algoritmi, Turniri
14. Ženidbeni problem, Hallov teorem, Transverzale, Primjena na latinske
kvadrate
15. Završni ispit

1. Fibonaccijev niz, Homogene rekurzivne relacije
2. Homogene rekurzivne relacije
3. Nehomogene rekurzivne relacije
4. Pojam grafa. Glavne definicije i primjeri. Izomorfizam grafova
5. Povezanost. Šetnje. Eulerovski i hamiltonovski grafovi, Algoritmi
optimizacije. Problem najkraćeg puta. Kineski problem poštara. Problem
trgovačkog putnika
6. Različite karakterizacije stabala
7. Obilježena stabla. Prüferov kod, Minimalno razapinjuće stablo. Algoritmi
8. Međuispit

9. Kuratowskijev teorem, Eulerova formula

10. Dualni grafovi, Algoritmi za testiranje planarnosti
11. Bojanja vrhova. Brooksov teorem, Bojanja bridova
12. Bojanja strana planarnih grafova. Teorem o četiri boje
13. Pojam usmjerenog grafa. Povezanost i jaka povezanost, Problem kritičnog
puta. Algoritmi, Turniri
14. Ženidbeni problem, Hallov teorem, Transverzale, Primjena na latinske
kvadrate
15. Završni ispit
Obvezna literatura
D. Kovačević, D. Žubrinić, A. Nakić, M.-O. Pavčević,
Uvod u diskretnu Uvod u teoriju grafova,
matematiku, Element, Element, Zagreb, 2014.
Zagreb, 2014.
J.M. Aldous, R.J. Wilson, G. Chartrand, L. Lesniak,
Graphs and Applications - An Graphs and Digraphs, CRC
Introductory Approach, Press, 2005.
Springer, 2004.

» Algebra und Diskrete Mathematik, TU Wien
» Discrete Mathematics, EPFL Lausanne


ECTS bodovi 5
Nositelji
Engleski jezik R3
E/R
E-učenje R1 (5%)
Sati nastave
Predavanja 45
EIT
RAČ
Mario Krnić Mario Osvin
Pavčević
Opis predmeta
Euklidov algoritam. Linearne kongruencije i sustavi. Eulerova fi funkcija i primitivni
korijeni. Kvadratni ostatci. Pitagorine trojke. Pellova jednadžba. Grupe, prsteni i
polja. Kriptografija javnog ključa.
Studijski programi
Ishodi učenja
1. Riješiti linearnu kongruenciju i sustav linearnih kongruencija.

2. Riješiti neke polinomijalne i eksponencijalne kongruencije pomoću
primitivnih korijena.
3. Ispitati egzistenciju rješenja kvadratne kongruencije pomoću Jacobijevog
simbola.
4. Riješiti neke osnovne diofantske jednadžbe.
5. Računati u konačnim poljima.
6. Primijeniti teoriju brojeva i teoriju grupa u kriptografiji javnog ključa.



Računarstvo
Oblici nastave
» Predavanja
» Laboratorij

1. Euklidov algoritam, Prim brojevi
2. Linearne kongruencije. Kineski teorem o ostatku
3. Eulerova phi-funkcija
4. Primitivni korijeni. Rješavanje nekih polinomskih kongruencija
5. Legendreov simbol, Jacobijev simbol
6. Zakon kvadratnog reciprociteta
7. Linearne diofantske jednadžbe, Pitagorejske trojke, Pellova jednadžba
8. Međuispit
9. Polugrupe i grupe
10. Prsteni i polja
11. Konačna polja
12. Uvod u kriptografiju
13. Simetrična kriptografija
14. RSA kriptosustav. Kriptografija javnog ključa
15. Završni ispit

1. Euklidov algoritam, Prim brojevi
2. Linearne kongruencije. Kineski teorem o ostatku
3. Eulerova phi-funkcija
4. Primitivni korijeni. Rješavanje nekih polinomskih kongruencija
5. Legendreov simbol, Jacobijev simbol
6. Zakon kvadratnog reciprociteta
7. Linearne diofantske jednadžbe, Pitagorejske trojke, Pellova jednadžba

8. Međuispit
9. Polugrupe i grupe
10. Prsteni i polja
11. Konačna polja
12. Uvod u kriptografiju
13. Simetrična kriptografija
14. RSA kriptosustav. Kriptografija javnog ključa
15. Završni ispit
Obvezna literatura
Andrej Dujella, Uvod u K. H. Rosen: Elementary
teoriju brojeva, https://web.‐ Number Theory and Its
math.pmf.unizg.hr/~duje/u‐ Applications, Addison-
t b / u t b l i n k . p d f Wesley, Reading, 1993.
D. Žubrinić, Diskretna Course in Number Theory

matematika, Element, 1997. and Cryptography N. Koblitz
Springer 1994
A. Baker: A Concise I. Niven, H. S. Zuckerman, H.
Introduction to the Theory of L. Montgomery: An
Numbers, Cambridge Introduction to the Theory of
University Press, Cambridge, Numbers, Wiley, New York,
1994. 1991.
A. Baker: A Comprehensive Cryptography. Theory and

Course in Number Theory, Practice D. R. Stinson CRC
Cambridge University Press, Press 2002
Cambridge, 2012.

Ekonomija i ekologija radiokomunikacijskih sustava 183483

ECTS bodovi 5
Nositelji
Engleski jezik R3
E/R
E-učenje R1
Sati nastave
Predavanja 45
EIT
RAČ
Prof. dr. sc. Prof. dr. sc. Prof. dr. sc.
Krešimir Malarić Dina Šimunić Radovan Zentner
Opis predmeta
Gospodarski fenomen mobilnih komunikacija. Ekonomske snage i slabosti bežičnih
komunikacijskih sustava. Radiokomunikacije kao čimbenik u analizi tržišnih sila na
pojedinim tržištima elektroničkih komunikacija. Potencijali radiokomunikacija kao
alternativnog medija u fiksnoj telefoniji i podatkovnim komunikacijama. Portfolio
bežičnih usluga-tradicionalne i inovativne usluge. Problematika ograničenosti
radiofrekvencijskog spektra. Načela i postupci dodjele, te upravljanje RF spektrom.
Učinci niskofrekvencijskih električnih i magnetskih polja na čovjeka. Učinci
visokofrekvencijskih elektromagnetskih polja na čovjeka. Ekspozimetrija i
dozimetrija elektromagnetskih polja. Utjecaj elektromagnetskih polja na živa bića -
životinje i biljke.
Studijski programi
Ishodi učenja
1. Objasniti gospodarske procese presudne za radiokomunikacijsku industriju

2. Definirati glavne alate praćenja poslovanja u radiokomunikacijskoj industriji
3. Objasniti postupke gospodarenja elektromagnetskim spektrom
4. Opisati postojeće legislativne postupke i dokumente
5. Procijeniti učinke EM polja na ljude
6. Opisati metode dozimetrije

tehnologijama


Računarstvo
tehnologija
Oblici nastave
» Predavanja
» Predavanja će se održavati u tri ciklusa u trajanju od 2 sata tjedno u
Seminaru na Zavodu.
» Auditorne vježbe će se održavati u tri ciklusa u trajanju od 1 sata tjedno u
Seminaru na Zavodu.

1. Povijesni pregled tržišta bežičnih komunikacija, Intelektualno vlasništvo u
području bežičnih proizvoda i usluga, Prirodni monopoli
2. Struktura vlasništva i tržišno nadmetanje u području bežičnih komunikacija,
Marketing bežičnih proizvoda i usluga, Financijski pokazatelji u području
bežičnih proizvoda i usluga
3. Model tržišnog natjecanja, Spajanja. preuzimanja i strateška partnerstva,
Tržišno pozicioniranje bežičnih proizvoda
4. Financijska snaga i perspektive rasta, Osnove organizacijskog ustroja u
poduzećima koja se bave bežičnim komunikacijama, Osnove financija i
računovodstva u poduzećima koja se bave bežičnim komunikacijama, Pitanja
korporativnog upravljanja
5. Međuispit
6. Norme i propisi, Elektromagnetski smog
7. Dozimetrijske veličine ovisno o frekvencijskom području, Temeljna
ograničenja i granične razine
8. Međuispit, Specifična apsorbirana snaga (izračun i mjerenja)

9. Fantomi ljudskog tijela, Zaštita od izloženosti elektromagnetskim poljima

10. Međuispit
11. Ekspozimetrija. Dozimetrija
12. Biološki učinci, Numerička dozimetrija u bliskom i dalekom polju
13. Dielektrička svojstva biološkog materijala, Termoregulacija. Parametri
izloženosti i skaliranje
14. Učinci izloženosti elektromagnetskim poljima (statička polja. ELF. MF i
radiofrekvencijska polja), Utjecaj elektromagnetskih polja na ispitne
organizme
15. Završni ispit

1. Povijesni pregled tržišta bežičnih komunikacija, Intelektualno vlasništvo u
području bežičnih proizvoda i usluga, Prirodni monopoli
2. Struktura vlasništva i tržišno nadmetanje u području bežičnih komunikacija,
Marketing bežičnih proizvoda i usluga, Financijski pokazatelji u području
bežičnih proizvoda i usluga
3. Model tržišnog natjecanja, Spajanja. preuzimanja i strateška partnerstva,
Tržišno pozicioniranje bežičnih proizvoda
4. Financijska snaga i perspektive rasta, Osnove organizacijskog ustroja u
poduzećima koja se bave bežičnim komunikacijama, Osnove financija i
računovodstva u poduzećima koja se bave bežičnim komunikacijama, Pitanja
korporativnog upravljanja
5. Međuispit
6. Norme i propisi
7. Norme i propisi, Elektromagnetski smog, Dozimetrijske veličine ovisno o
frekvencijskom području
8. Temeljna ograničenja i granične razine, Specifična apsorbirana snaga (izračun
i mjerenja)
9. Fantomi ljudskog tijela, Zaštita od izloženosti elektromagnetskim poljima
10. Međuispit
11. Ekspozimetrija. Dozimetrija
12. Biološki učinci, Numerička dozimetrija u bliskom i dalekom polju
13. Dielektrička svojstva biološkog materijala, Termoregulacija. Parametri
izloženosti i skaliranje
14. Učinci izloženosti elektromagnetskim poljima (statička polja. ELF. MF i
radiofrekvencijska polja), Utjecaj elektromagnetskih polja na ispitne
organizme
15. Završni ispit
Obvezna literatura
Krešimir Malarić, Dina
Šimunić, Radovan Zentner
(2016). Ekonomija i ekologija
radiokomunikacijskih sustava
Harald Gruber (2005). The Damijan Miklavčič, BJon
Economics of Mobile Klauenberg (2001). Radio
Telecommunications, Frequency Radiation
Cambridge University Press Dosimetry, Springer

Sol M. Michaelson, James C.

Lin (1987). Biological Effects and
Health Implications of
Radiofrequency Radiation,
Springer Science & Business
Media

» Wireless Infrastructure Deployment & Economics, Royal Instutute of
Technology Stockholm

Električna rasvjeta 183446

ECTS bodovi 5
Nositelji
Engleski jezik R3
E/R
E-učenje R2
(10%)
Sati nastave
EIT
Predavanja 30
RAČ
Slavko Krajcar Davor Škrlec
Opis predmeta
Fizikalne osnove svjetlosti. Fizikalne i svjetlotehničke veličine i jedinice. Žarna nit.
Izboj u plinu. LED/OLED i nove tehnologije. Svjetiljke za unutarnju rasvjetu.
Svjetiljke za vanjsku rasvjetu. Osnovne metode i standardi projektiranja rasvjete.
Primjeri projektiranja rasvjete. Troškovi rasvjetnog sustava (TCO) i mogućnosti
uštede. Zakonska regulativa i očuvanje okoliša. Prektični rad u alatima za proračun
osvjetljenja u prostoru.
Studijski programi
Ishodi učenja
1. Opisati fizikalne osnove svjetlosti.

2. Definirati fizikalne i svjetlotehničke veličine i jedinice.
3. Opisati rad električnih izvora svjetlosti: žarna nit, izboj u plinu, LED/OLED i
nove tehnologije.
4. Opisati svjetiljke za unutarnju rasvjetu. Svjetiljke za vanjsku rasvjetu.
5. Definirati osnovne metode i standardi projektiranja rasvjete.
6. Prezentirati i opisati primjere projektiranja rasvjete.
7. Definirati troškove rasvjetnog sustava (TCO) i mogućnosti uštede.
8. Definirati zakonsku regulativi i regulativu u pogledu očuvanja okoliša.
9. Opisati i prezentirati način rada u alatima za proračun osvjetljenja u prostoru.



Računarstvo
Oblici nastave
» Predavanja
» Mentorski rad

1. Svjetlost i elektromagnetska radijacija, Definicija svjetlosti, Vidljivi dio
spektra
2. Osnovne radiometrijske i fotometrijske veličine, Osnovna radiometrijska i
fotometrijska mjerenja, Lamnertova emisija i refleksija - zakon inverznog
kvadrata. Lambertov kosinusov poučak
3. Žarulje sa žarnom niti, Žarulje s izbojem u plinu
4. LED žarulje (svjetleća dioda) i OLED (organske LED-diode)
5. Izvedba električnih rasvjetnih tijela, Efikasnost rasvjetnih tijela
6. Fotometrijske karakteristike rasvjetnih tijela, Predspojne naprave. starteri i
drugi uređaji
7. Metode za proračun fotometrijskih veličina
8. Međuispit
9. Kriteriji izvedbe rasvjete, Energetska razmatranja
10. Metode za proračun fotometrijskih veličina, Refleksija u konstrukciji vanjske
rasvjete

11. Pametna rasvjeta, Pasivna solarna rasvjeta (dnevno svjetlo)

12. Kriteriji izvedbe rasvjete, Efikasnost i ekonomičnost rasvjete
13. Planiranje rasvjete, Energetska procjena
14. Simulacija svjetlosnih zraka i fotometrijski proračun
15. Završni ispit

1. Svjetlost i elektromagnetska radijacija, Definicija svjetlosti, Vidljivi dio
spektra
2. Osnovne radiometrijske i fotometrijske veličine, Osnovna radiometrijska i
fotometrijska mjerenja, Lamnertova emisija i refleksija - zakon inverznog
kvadrata. Lambertov kosinusov poučak
3. Žarulje sa žarnom niti, Žarulje s izbojem u plinu
4. LED žarulje (svjetleća dioda) i OLED (organske LED-diode)
5. Izvedba električnih rasvjetnih tijela, Efikasnost rasvjetnih tijela
6. Fotometrijske karakteristike rasvjetnih tijela, Predspojne naprave. starteri i
drugi uređaji
7. Metode za proračun fotometrijskih veličina
8. Međuispit
9. Kriteriji izvedbe rasvjete, Energetska razmatranja
10. Metode za proračun fotometrijskih veličina, Refleksija u konstrukciji vanjske
rasvjete
11. Pametna rasvjeta, Pasivna solarna rasvjeta (dnevno svjetlo)
12. Kriteriji izvedbe rasvjete, Efikasnost i ekonomičnost rasvjete
13. Planiranje rasvjete, Energetska procjena
14. Simulacija svjetlosnih zraka i fotometrijski proračun
15. Završni ispit
Obvezna literatura
Električna rasvjeta - Cestovna rasvjeta; Eduard
transparencije s predavanja; Širola; -; 1997; ISBN: 953-
Krajcar, Šribar; FER; 2011; 96481-6-5
ISBN: -
Norma za projektiranje Norma za projektiranje
unutarnjih radnih prostora vanjskih radnih prostora (EN
(EN 12464-1) 12464-2)
Norma za projektiranje
prometnica (EN 13201)

Električni krugovi 183384

ECTS bodovi 5
Nositelji
Engleski jezik R3
E/R
E-učenje R1
(10%)
Sati nastave
EIT
Predavanja 60
RAČ
Prof. dr. sc. Prof. dr. sc. Izv. prof. dr. sc.
Izvođači
Dražen Jurišić Igor Lacković Zvonko Kostanjčar
izv. prof. dr. sc. Darko Vasić
Andro Ćoza, mag. ing.
Opis predmeta Tomislav Kovačević, mag. ing.
Ivan Rep, mag. ing.
Osnovne definicije i pojmovi; klasifikacija i svojstva električnih krugova;elementi;
modeliranje elemenata; mrežne transformacije; Teoremi mreža; električni signali; Ocjenjivanje
definicija i podjela signala; Laplaceova transformacija; primjena na osnovne signale;
Dovoljan (2) 50
primjena u jednostavnim krugovima; jednadžbe krugova ; grafovi i mreže; definicija
grane, čvorišta,stabla; temeljne petlje i rezovi; jednadžbe krugova primjenom teorije Dobar (3) 62
grafova; rješenja jednadžbi krugova u vremenskoj i frekvencijskoj domeni; funkcije Vrlo dobar (4) 75
mreža; prijenosne funkcije; frekvencijske karakteristike; funkcije imitancije; LC i RC Izvrstan (5) 90
dvopoli; četveropoli; parametri četveropola: z, y, a, h i g; metode spajanja Da bi student položio mora
četveropola; osnovni filtarski krugovi; amplitudne i fazne frekvencijske ostvariti barem 50% bodova od
karakteristike; električne linije; definicija linije; vremenska i prostorna raspodjela međuispita i završnog ispita i
signala na liniji; refleksije. 50% bodova od ukupnog broja
bodova, te student mora
Studijski programi odraditi svih 6 laboratorijskih
vježbi.
Ishodi učenja
1. Definirati modele realnih električnih krugova i njihovih komponenti.

2. Koristiti fizikalne zakone i matematičke alate u rješavanju problema el.
krugova.
3. Koristiti Laplaceovu transformaciju u el. krugovima.
4. Analizirati električni krug pomoću jednadžbi petlji, jednadžbi čvorišta.
5. Analizirati imitancije, prijenosne funkcije i vlastite frekvencije.
6. Dizajnirati pasivne RLC dvopole.
7. Analizirati električni krug u vremenskoj i frekvencijskoj domeni.
8. Analizirati i kreirati jednostavne dvopole, četveropole i elektične filtre.
9. Analizirati prijenosne linije i prijenos signala na njima.



Oblici nastave
» Predavanja
» Gradivo se iznosi u formi Power Point prezentacije, te korištenjem krede i
ploče. Održavaju se usklađeno s vježbama u laboratoriju. Predavanja
uključuju i auditorne vježbe. Pomoću sustava Moodle rješavaju se domaće
zadaće koje prate predavanja .
» Laboratorij
» Cilj je upoznavanje električnih komponenti te mjernih instrumenata i
mjernih postupaka. Samostalna praktička iskustva u laboratoriju o primjeni
teorijskih znanja koji se predaju na predavanjima.
Način ocjenjivanja
Udio u Udio u
ocjeni ocjeni
Da bi student položio mora: -ostvariti najmanje 50% bodova na međuispitu i
završnom ispitu -ostvariti najmanje 50% od ukupnog broja bodova -odraditi svih 6
laboratorijskih vježbi. Eventualne izmjene u načinu bodovanja bit će objavljene na
prvom predavanju.

1. Pasivni elementi: otpori. kapaciteti. induktiviteti, Modeliranje elemenata
električnih krugova: elementi s koncentriranim i raspodijeljenim
parametrima
2. Kirchhoffovi zakoni, Transformacije mreža: transformacije izvora i imitancija,
Teoremi električnih krugova: teorem superpozicije. teorem recipročnosti.
teorem substitucije. Tellegenov teorem
3. Aktivni elementi: ovisni i neovisni izvori. OP. OSP. SP-II. PSPV
4. Jednadžbe petlji. čvorišta i modificirane jednadžbe čvorišta, Jednadžbe
elekričnih krugova u Laplaceovoj domeni
5. Grafovi i mreže: čvorišta. petlje i rezovi, Osnove dijagrama toka signala
6. Jednadžbe u vremenskom i frekvencijskom području, Jednadžbe
sinusoidalnog stacionarnog stanja
7. Prijenosne funkcije, Funkcije imitancija

8. Međuispit
9. Frekvencijski odziv: amplitudno- i fazno-frekvencijska karakteristika,
Bodeovi dijagrami
10. Sinteza dvopola, Svojstva RC. RL i LC imitancija
11. Parametri četveropola: naponski z parametri. strujni y parametri. hibridni
parametri. prijenosni parametri. zrcalni parametri, Odnosi između
parametara četveropola, Spajanje četveropola
12. Pasivni RC i RLC filtri, Aktivni RC filtri
13. Strujni električni filtri, Primarni i prijenosni parametri linija
14. Vremenska i prostorna raspodjela signala na liniji, Refleksije
15. Završni ispit

1. Ne drži se
2. Ne drži se
3. Pasivni elementi: otpori. kapaciteti. induktiviteti, Modeliranje elemenata
električnih krugova: elementi s koncentriranim i raspodijeljenim
parametrima, Kirchhoffovi zakoni, Transformacije mreža: transformacije
izvora i imitancija, Teoremi električnih krugova: teorem superpozicije. teorem
recipročnosti. teorem substitucije. Tellegenov teorem
4. Jednadžbe u vremenskom i frekvencijskom području, Jednadžbe petlji.
čvorišta i modificirane jednadžbe čvorišta, Jednadžbe sinusoidalnog
stacionarnog stanja
5. Ne drži se
6. Prijenosne funkcije, Funkcije imitancija, Sinteza dvopola, Svojstva RC. RL i
LC imitancija
7. Ne drži se
8. Međuispit
9. Ne drži se
10. Jednadžbe elekričnih krugova u Laplaceovoj domeni, Frekvencijski odziv:
amplitudno- i fazno-frekvencijska karakteristika, Bodeovi dijagrami
11. Ne drži se
12. Ne drži se
13. Aktivni elementi: ovisni i neovisni izvori. OP. OSP. SP-II. PSPV, Parametri
četveropola: naponski z parametri. strujni y parametri. hibridni parametri.
prijenosni parametri. zrcalni parametri, Odnosi između parametara
četveropola, Spajanje četveropola, Pasivni RC i RLC filtri
14. Aktivni RC filtri, Strujni električni filtri
15. Završni ispit
Obvezna literatura
Jurišić, Dražen, Mijat, Vladimir Naglić (1992).
Neven. (2016). Električni Osnovi teorije mreža,
krugovi-priručnik za Sveučilišna naklada
studente : Udžbenici
Sveučilišta u Zagrebu.,
Sveučilište u Zagrebu
J. Vlach (1992). Basic A. M. Davis (1998). Linear
Network Theory with Circuit Analysis,
Computer Applications, Van Brooks/Cole, Pacific Grove,
Nostrand CA, USA

A. B. Carlson Circuits,
Brooks/Cole, Pacific Grove, CA,
USA

» 227-0001-00L Netzwerke und Schaltungen II, ETH Zurich
» 74102 Schaltungstechnik 2, TU Munchen
» TU Delft Nizozemska ET1150 Lineaire Elektrische Ci, TU Delft
» EE 101B, Circuits II, Stanford
» EE100: Electronic Techniques for Engineering, University of California Berkeley

Elektroakustika 1 183430
ECTS bodovi 5
Nositelji
Engleski jezik R3
E/R
E-učenje R2
(10%)
Sati nastave
EIT
Predavanja 45
RAČ
Siniša Fajt Antonio Petošić
Izvođači
Dominik Kisić
Opis predmeta Petar Franček, dipl. ing.
Predmet osposobljava studente za razumijevanje osnovnih pojmova akustike i

elektroakustike. Definiranje osnovnih parametara akustičkog polja. Jednadžbe koje
povezuju parametre akustičkog polja. Valna jednadžba. Širenje zvuka u otvorenom
prostoru. Utjecaj gubitaka u mediju na širenje zvuka. Ravni, kuglasti, cilindrični val.
Harmonijska i druge vrste pobude. Infrazvuk i ultrazvuk. Slušni sustav. Binauralno
slušanje. Zvuk u zatvorenom prostoru. Osnove arhitektonske akustike. Akustički
elementi-reflektori, difuzori, rezonatori. Zvučna okolina. Identifikacija i
karakterizacija zvučnih izvora.
Studijski programi
Ishodi učenja
1. Definirati osnovne parametre akustičkog polja

2. Izvesti veze između parametara akustičkog polja
3. Procijeniti utjecaj zvuka na okolinu
4. Analizirati akustičke parametre
5. Odabrati optimalno rješenje za poboljšanje akustičkih parametara
6. Opisati slušni sustav
7. Razlikovati frekvencijski sadržaj izvora zvuka
8. Opisati efekte koji utjeću na propagaciju zvuka vani.
9. Razlikovati akustičke elemente.

tehnologijama


Računarstvo
tehnologijama
tehnologija
Oblici nastave
» Predavanja
» Na predavanjima će se obraditi osnovna teorijska znanja.
» Na auditornim vježbama će se teorijska znanja nadopuniti riješavanjem
odgovarajućih zadataka.
» Terenska nastava
» U okviru vježbi će se odraditi mjerenja parametara buke okoliša i zvučne
izolacije na terenu.
» Laboratorij
» Rješavanje praktičnih problema mjerenja aksutičkih parametara.


1. Značajke širenja zvučnog vala. refleksija i stojni val. apsropcija. ogib. lom.
raspršenje
2. Tlak. volumen. brzina čestica. intenzitet. snaga, Razine zvučnog tlaka.
intenzitet i snaga. decibel
3. Izrazi stanja. kretanja i kontinuiteta, Valna jednadžba, Utjecaj viskoznosti i
drugih disipativnih efekata na širenje zvučnog vala
4. Osnove harmoničnih oscilacija, Ravni val, Točkasti izvori zvuka, Linijski i
površinski izvori zvuka
5. Percepcija infrazvuka, Širenje infrazvuka u različitim medijima, Mjerenje
intenziteta infrazvuka. zaštita od infrazvuka, Karakteristike ultrazvuka,
Tehnologija ultrazvučnih pretvarača
6. Slušna fiziologija
7. Osnove binauralnog sluha
8. Međuispit
9. Funkcionalni dijelovi slušnog sustava
10. Razvoj arhitektonske akustike
11. Zvučni valovi u prostorima
12. Reflektori, Apsorberi, Difuzori
13. Pojam zvučne okoline, In-situ i laboratorijska analiza
14. Identifikacija zvučnog izvora. mikrofonski nizovi, Parametri zvučne okoline
15. Završni ispit

raspršenje
8. Međuispit
15. Završni ispit

raspršenje


8. Međuispit
15. Završni ispit
Obvezna literatura
Zvuk. Sluh. Arhitektonska Engineering applications of
akustika ,Jelaković, Tihomil. acoustics,Kleppe, John A.
Room Acoustics,Kuttruff

» Technical acoustics, TU Munchen

Elektroenergetika 183433
ECTS bodovi 6
Nositelji
Engleski jezik R3
E/R
E-učenje R1 (5%)
Sati nastave
Predavanja 60
EIT
RAČ
Doc. dr. sc. Prof. dr. sc. Doc. dr. sc.
Ocjenjivanje
Tomislav Capuder Davor Grgić Siniša Šadek
Dovoljan (2) 50
Dobar (3) 60
Izvrstan (5) 90
Važnost energije, opskrbe energijom, energijskih ograničenja u pretvorbi. Oblici i
izvori energije, klasifikacija oblika energije. Obnovljivi i neobnovljivi izvori. Preduvjet za
Pretvorbe primarnih oblika u prikladnije oblike i pretvorba električne energije u Elektrane
druge oblike. Inženjerska termodinamika i kružni procesi. Fosilna i nuklearna goriva,
Elektromehaničke i električne
korištenje solarne termičke i geotermalne energije. Korištenje energije vode i vjetra.
pretvorbe
Fotonapon, gorive ćelije i ostale direktne pretvorbe u električnu energiju. Električna
energija i elektroenergetski sustav: proizvodnja, prijenos, razdioba i uporaba Mjerenje i analiza potrošnje
električne energije. Planiranje potrošnje električne energije. Energijska učinkovitost energije
i skladištenje električne energije. Utjecaj na okoliš kod pridobivanja, pretvorbi i Procesna mjerenja i
uporabe energije (onečišćenje okoliša i klimatske promjene). Održivi razvoj i dijagnostika u energetici
energija. Projekt
Studijski programi
Ishodi učenja
1. Objasniti fizikalnu podlogu energetskih procesa u elektroenergetskim

postrojenjima
2. Opisati izravne i neizravne pretvorbe energije u električnu energiju i korisne
oblike energije
3. Analizirati otvorene, zatvorene, povratljive i nepovratljive sustave i procese
4. Izračunati stupanj djelovanja, eksergiju, idealni i realni rad energetskih
procesa
5. Analizirati osnovne parametre energetskih procesa u termoelektranama
(fosilne, geotermalne, nuklearne, solarne) i hidroelektranama
6. Analizirati osnovne parametre energetskih procesa u solarnim i
vjetroelektranama
7. Objasniti rad trofaznog sustava u prijenosu i distribuciji elektricne energije
8. Odabrati raspored rada elektrana ovisno o zahtjevima elektroenergetskog
sustava
9. Opisati utjecaj na okoliš tijekom pridobivanja, pretvorbi i uporabe energije



tehnologijama
Oblici nastave
» Predavanja
» Nastava na predmetu organizirana je kroz dva nastavna ciklusa. prvi ciklus
sadržava 7 tjedana i međuispit, a drugi 6 tjedana nastave i završni ispit.
Nastava se provodi kroz ukupno 15 tjedana s tjednim opterećenjem od 4 sata.
» Auditorne se vježbe održavaju svaki tjedan s opterećenjem od jednog sata.
» Laboratorij
» Laboratorijske vježbe se održavaju svaki drugi tjedan s opterećenjem od
jednog sata.
Način ocjenjivanja
Udio u Udio u
ocjeni ocjeni

1. Prvi i drugi zakon termodinamike
2. Procesi s idealnim plinom. Carnotov ciklus
3. Maksimalni rad. Entropija
4. Toplinska efikasnost, Rankinov ciklus s parnom turbinom
5. Joulov ciklus s plinskom turbinom
6. Sagorijevanje fosilnih goriva, Generatori pare (izvedba. pogon. efluenti )
7. Analiza parnih i plinskih turbina (materijali. konstrukcija. efikasnost)
8. Međuispit
9. Jenadžbe očuvanja mase. količine gibanja i energije

10. Analiza vodnih turbina

11. Analiza vjetrenih turbina
12. Termoelektrični efekt i piezoelektričnost, Gorivne ćelije. primjena i
efikasnost, Punjive baterije, "Akumulacijske hidroelektrane"
13. Trofazni sustavi, Sustav simetričnih komponenti, Vektorski i fazorski
dijagrami, Proračun kratkih spojeva, Osnovne komponente i topologija
elektroenergetskog sustava
14. Međuovisnost potrošnje energije. ekonomskog razvoja i utjecaja na okoliš,
Uloga energetske učinkovitosti u održivom razvoju, Indikatori potrošnje
energije. određivanje potrošnje i Sankyjev dijagram toka energije (energetska
analiza), Osnovni tipovi potrošnje energije, Pokazatelji energetskih
performansi, Pokazatelji utjecaja na okoliš, Energija. okoliš i razvoj društva,
Svjetske rezerve. proizvodnja i potrošnja energije, Modeliranja puta održivog
razvoja, Indikatori održivog razvoja
15. Završni ispit

8. Međuispit
15. Završni ispit

8. Međuispit


15. Završni ispit
Obvezna literatura
Hrvoje Požar (1992). Osnove Mikuličić, V.; Šimić, Z.;
energetike 1, 2, 3 Grgić, D. (2011). Energijske
tehnologije (Tekst, http://ww
w . f e r . h r / p r e d m e t / e n e t e h )
Alexandra von Meier R. K. Rajput (2010).
(2006). Electric Power Engineering
Systems, John Wiley & Thermodynamics, Jones &
Sons Bartlett Learning
John Twidell, Tony Weir Gordon J. Aubrecht (2006).

(2015). Renewable Energy Energy: Physical,
Resources, Routledge Environmental, and Social
Impact, 3rd Edition, Pearson

» Energy Technology, Royal Instutute of Technology Stockholm
» Energy Systems, Politecnico di Milano


ECTS bodovi 5
Nositelji
Engleski jezik R3
E/R
E-učenje R2
(10%)
Sati nastave
EIT
Predavanja 45
RAČ
Izv. prof. dr. sc. Prof. dr. sc. Prof. dr. sc. Doc. dr. sc.
Juraj Havelka Slavko Krajcar Ante Marušić Božidar Filipović-
Grčić Preduvjet za
Projektiranje električnih
Opis predmeta postrojenja
Osnovno o elektroenergetskom sustavu. Naponska i strujna naprezanja u

električnim postrojenjima. Simetrični i nesimetrični trofazni sustav. Metoda
simetričnih komponenti. Impedancije elemenata elektroenergetskog sustava.
Proračun struja i napona pri kratkom spoju. Standardi i propisi mjerodavni za
proračun kratkog spoja. Komponente struje kratkog spoja mjerodavne za izbor
elemenata električnih postrojenja. Izvedbe električnih postrojenja. Karakteristike i
izbor glavnih elemenata postrojenja i razdjelnih mreža. Energetski transformatori.
Mjerni transformatori. Osnovne sheme glavnih strujnih krugova. Zaštita u
električnim postrojenjima i razdjelnim mrežama srednjeg i niskog napona. Mjerenje
u postrojenjima i razdjelnim mrežama. Električno naprezanje izolacije i zaštita od
prenapona. Kompenzacija jalove snage i energije. Pogonsko uzemljenje. Propisi i
zaštitne mjere od previsokog napona dodira.
Studijski programi
Ishodi učenja
1. Definirati osnovne dijelove električnih postrojenja i njihovu namjenu

2. Prepoznati osnovne dijelove električnih postrojenja na terenu
3. Opisati strujno naponske prilike u simetričnom i nesimetričnom trofaznom
sustavu
4. Izračunati zadane probleme kratkog spoja za jednostavne primjere EES-a
5. Razlikovati mehanizme prekidanja strujnog luka s obzirom na tehnologiju
sklopne opreme
6. Opravdati korištenje električne opreme na specifičnim primjerima
7. Koristiti programski paket NEPLAN za modeliranje mreža i proračun kratkog
spoja



Računarstvo
Oblici nastave
» Predavanja
» Laboratorij

1. Osnove inženjerstva. standardi i IEC standardi, Zakonodavstvo, Dozvole
2. Sabirnice, Energetski transformatori, Izolatori, Provodni izolatori,
Kondenzatori, Regulatori napona, Uzemljenje i zaštitni sustavi, Ulazni i
izlazni vodovi, Rasklopno postrojenje, Izvedba i izgradnja transformatorskih
stanica
3. Principi pogona transformatora, Nadomjersna shema i naponske jednadžbe,
Glavni i rasipni tok. struja magnetiziranja. induktiviteti, Pokus praznog hoda
i kratkog spoja. nadomjesni parametri strujnog kruga, Osnove konstrukcije
jezgre i namotaja
4. Model vodova, Model transformatora, Model vanjske mreže, Jednostavan
model tereta
5. Model generatora, Model asinkronog motora, Model elektrane
6. Nadomjesni strujni krug za kratki spoj, Metode proračuna, Proračun
parametara struja kratkog spoja, IEC i ostali relevantni standardi, Jenofazni
kratki spoj, Dvofazni kratki spoj, Dvofazni kratki spoj sa zemljom, Trofazni
kratki spoj, Trofazni kratki spoj sa zemljom
7. Termička struja kratkog spoja, Termička snaga opreme, Određivanje
optimalnog presjeka vodiča, Udarna struja kratkog spoja, Proračun
naprezanja u krutim vodičima, Sile na nosače
8. Međuispit
9. Prekidači, Rastavljači, Automatski prekidač, Konfiguracije sabirnica,
Izolacijska zaštita, Odabir transformatora i izgradnja, Izbor i konstrukcija

prekidača i rastavljača, Uzemljenje i zahtjevi na uzemljenje

10. Sklopke, Osigurači, Učinski rastavljači, Kombinacije sklopnih aparata
11. Paralelni spoj, Grupe spojeva, Autotransformatori, Gubici. efikasnost. porast
temperature, Vanjske karakteristike. pad napona
12. Upravljači sustavi u transformatorskoj stanici, Sustavi nadzora u
transformatorskoj stanici, Sustavi mjerenja u transformatorskoj stanici,
Komunikacijski sustavi u transformatorskoj stanici, Zaštitni sustavi u
transformatorskoj stanici, Sustavi kompenzacije jalove snage, Izbor mjernih
transformatora, Pomoćni sustavi u transformatorskoj stanici
13. Projektni zadatak, Odabir lokacije i prikupljanje podataka, Izvedba. plan i
dokumentacija (CAD), Glavni projekt, Shema strujnog kruga i planovi
povezivanja, Dozvole i odobrenja
14. Stručni nadzor razvoja opreme i izgradnje postrojenja, Izgradnja. testiranje i
puštanje u pogon, Sigurnost, Utjecaj na okoliš, Troškovi i financijska analiza,
Vremenski rokovi
15. Završni ispit

stanica
jezgre i namotaja
model tereta
8. Međuispit
Vremenski rokovi
15. Završni ispit


stanica
jezgre i namotaja
model tereta
8. Međuispit
Vremenski rokovi
15. Završni ispit
Obvezna literatura
Visokonaponska rasklopna Transparencije s predavanja
postrojenja; H. Požar;
Tehnička knjiga, Zagreb;
1990; ISBN: 8670591057
Electric Power Substations Introduction to Electric Power
Engineering; J.D. McDonald; Systems; (http://ocw.mit.edu/i
CRC Press; 2003; ISBN: ndex.html) MIT
0849373832, OpenCourseWare; MIT; 2005;
9780849373831 ISBN: -

Symmetrical Components for Power System Analysis John

Power Systems Engineering; J. Grainger, Jr., William
Lewis Blackburn; Marcel Stevenson McGraw-Hill 1994
Dekker; 1993; ISBN:
0849376181, 9780849376184


ECTS bodovi 5
Nositelji
Engleski jezik R3
E/R
E-učenje R1
Sati nastave
Predavanja 45
EIT
RAČ
Ocjenjivanje
Marko Delimar Ivica Pavić
Dovoljan (2) 60
Dobar (3) 70
Izvrstan (5) 90
Kratka povijest elektrifikacije i razvoja elektroenergetskih mreža. Mehanički
proračun vodova i vodiča. Otpor, induktivitet i kapacitet voda. Carsonove formule.
Teorija prijenosa. Prijenosne jednadžbe. Prilike na idealnom vodu. Matematički
modeli vodova. Prijelazne pojave na vodovima. Vrste razdjelnih mreža. Kabelske
razdjelne mreže. Kriteriji za dimenzioniranje i izbor kabela.
Studijski programi
Ishodi učenja
1. Definirati osnovne principe prijenosa električne energije

2. Definirati osnovne principe prijenosa električne energije
3. Objasniti funkciju elemenata električnog prijenosnog sustava
4. Analizirati i izračunati električne parametre elemenata prijenosnog sustava
5. Analizirati električne prilike u prijenosnom sustavu
6. Planirati razvoj prijenosnog sustava
7. Odabrati nove elemente električnog prijenosnog sustava

tehnologijama


Računarstvo
tehnologijama
Oblici nastave
» Predavanja
» Predavanja se održavaju pomoću powerpoint prezentacija koje su objavljene
na web stranicama predmeta. Nastava na predmetu organizirana je kroz dva
nastavna ciklusa. Prvi ciklus se sastoji od sedam tjedana nastave i međuispita,
dok drugi ciklus sadržava šest tjedana nastave i završni ispit. Nastava se
izvodi kroz ukupno 13 tjedana s tjednim opterećenjem od 4 sata.
» Vježbe prate predavanja s praktičnim i numeričkim primjerima. Naglasak je
na primjeni proračuna.
» Terenska nastava
» Posjet postrojenju
» Projekt
» Laboratorij
» 4 laboratorijskih vježbi

Način ocjenjivanja
Udio u Udio u
ocjeni ocjeni
Domaće zadaće 0% 10 % 0% 10 %
Završni ispit: Usmeni 20 %
Ispit: Usmeni 30 %

1. Povijesni razvoj elektroenergetskih sustava, Opće karakteristike
elektroenergetskih sustava, Hrvatski elektroenergetski sustav, Europski
elektroenergetski sustav, Budući razvoj elektroenergetskih sustava
2. Klasifikacija nadzemnih vodova prema funkciji. položaju. materijalima i
konstrukciji, Osnovni dijelovi nadzemnih vodova
3. Složeni vodiči, Konstrukcija stupova, Moderni izolatori, Napredna prateća
oprema
4. Jednadžba stanja vodiča, Kritični raspon vodiča, Kritična temperatura vodiča
5. Električni parametri u energetskim kabelima, Električna polja u energetskim
kabelima, Konstrukcija energetskih kabela. materijali i dimenzioniranje
6. Carsonove formule, Otpor voda, Seminar, Projekt
7. Induktivitet jednostavnih i složenih vodiča, Induktivitet trofaznih
prijenosnih vodova, Kapacitet voda, Kapacitet trofaznih prijenosnih vodova,
Utjecaj vezanja vodiča u snopove, Utjecaj zemlje, Seminar, Projekt
8. Međuispit
9. Dugi prijenosni vod: rješenje diferencijalnih jednadžbi, Dugi prijenosni vod:
interpretacija jednadžbi, Dugi prijenosni vod: tri oblika jednadžbi
10. Modeli kratkih. srednjih i dugih prijenosnih vodova, PI i T modeli
prijenosnih vodova, Proračun napona. struja i snage upotrebom modela
prijenosnih vodova, Korekcijski faktori
11. Nadomjesna shema energetskog transformatora, Određivanje parametra
nadomjesne sheme, Djelovanje transformatora
12. Prijenosne jednadžbe na idelanim prijenosnim vodovima, Ferantijev efekt,
Naponski i strujni valovi u različitim uvjetima opterećenja
13. Elementi elektroenergetskog sustava za kompenzaciju jalove snage i
regulaciju napona, Djelovanje uređaja za kompenzaciju jalove snage,
Dimenzioniranje i izbor lokacije za kompenzaciju jalove snage, Seminar,
Projekt
14. Integracija obnovljivih izvora, Usporedbe izmjeničnih i istosmjernih vodova,
Supergird, Seminar, Projekt
15. Završni ispit


oprema
8. Međuispit
Projekt
15. Završni ispit

oprema
8. Međuispit
Projekt

15. Završni ispit
Obvezna literatura
Marija Ožegović, Karlo Marija Ožegović, Karlo
Ožegović: Električne Ožegović (1996). Električne
energetske mreže, FESB, 1996, energetske mreže I, FESB
ISBN 9536114194. Split
Srete Nikolovski (1998).

Elektroenergetske mreže I,
Elektrotehnički fakultet Osijek
Atif S. Debs (2012). Modern John J. Grainger, William D.
Power Systems Control and Stevenson, Gary W. Chang
Operation, Springer Science (2016). Power System
& Business Media Analysis

» Elektrische Anlagen I, RWTH Aachen
» Elektrische Energiesysteme, ETH Zurich

Elektromagnetska polja 183421

ECTS bodovi 5
Nositelji
Engleski jezik R2
E/R
E-učenje R1
Sati nastave
Predavanja 60
EIT
RAČ
Prof. dr. sc. Prof. dr. sc. Prof. dr. sc. Izv. prof. dr. sc.
dr. sc. Ana Drandić
Sead Berberović Martin Dadić Željko Štih Bojan Trkulja
Ocjenjivanje
Dovoljan (2) 50
Opis predmeta
Dobar (3) 62
Osnovne teme su: Lorentzova sila, jakost električnog polja, gustoća magnetskog Vrlo dobar (4) 74
tijeka. Izvori polja: naboji i struje. Naboji u mirovanju: Coulombov zakon, Gaussov Izvrstan (5) 86
zakon, energija i potencijal u električnom polju. Dielektrici, vodiči, kapacitet. Naboji
u jednolikom gibanju: Ohmov zakon, otpor; Biot-Savartov zakon, Ampereov kružni Preduvjet za
zakon, magnetski materijali, energija u magnetskom polju, induktiviteti, magnetski Primijenjeni
krugovi. Vremenski promjenjiva polja, Faradayev zakon, sinusno promjenjiva polja. elektromagnetizam
Struje pomaka, Maxwellove jednadžbe, elektromagnetski valovi.
Studijski programi
Ishodi učenja
1. Objasniti osnovne zakone elektromagnetizma (Coulombov, Gaussov, Biot-

Savartov, Faradayev zakon)
2. Primijeniti temeljne zakone elektromagnetizma na rješavanje problema iz
elektromagnetskih polja
3. Klasificirati probleme elektromagnetizma na statičke električne, magnetske i
strujne, te dinamičke probleme
4. Prepoznati prednosti primjene numeričkog pristupa rješavanju problema iz
elektromagnetizma
5. Primijeniti proračune elektromagnetskih polja, induktiviteta i kapaciteta pri
rješavanju praktičnih problema
6. Opisati temeljna načela elektromehaničke pretvorbe energije
7. Objasniti odnos između elektromagnetskog polja i elemenata krugova
8. Analizirati prijenos i pohranu energije u elektromagnetskom polju

tehnologijama


uvjetima
Oblici nastave
» Predavanja
» sudjelovanje u predavanjima
» pripreme za laboratorijske vježbe, domaće zadaće
» Laboratorij
» Rad u laboratoriju
» Mentorski rad
» konzultacije s nastavnicima
Način ocjenjivanja
Udio u Udio u
ocjeni ocjeni
Ispit: Usmeni 24 %

1. Očuvanje električnog naboja, Lorentzova sila, Jakost električnog polja i
magnetska indukcija, Makroskopski pristup, Izvori elektromagnetskog polja,
Jednadžba kontinuiteta
2. Coulombov zakon, Električni tok, Gaussov zakon, Biot-Savartov zakon,
Gaussov zakon za magnetsko polje, Amperov kružni zakon, Faradayev zakon,
Maxwellove jednadžbe u diferencijalnom i integralnom obliku
3. Uvjeti na granici, Poopćeni Amperov kružni zakon, Struja pomaka,
Maxwellove jednadžbe u diferencijalnom i integralnom obliku, Energija i
tijek snage, Poyntingov teorem
4. Električni potencijal, Odnos električnog polja i potencijala, Vizualizacija
električnog polja, Polarizacija, Gustoća elektručnog toka i dielektričnost,
Energija pohranjena u električnom polju, Kapacitet i kondenzatori, Sile u
električnom polju

5. Laplaceova i Poissonova jednadžba za električni potencijal, Metoda

odslikavanja, Naboji u jednolikom gibanju, Jednadžbe statičkog strujnog
polja, Uvjeti na granici, Ohmov i Juoelov zakon. otpot, Elektromotorna sila,
Kirchhoffovi zakoni i jednadžbe polja, Metoda odslikavanja u strujnom polju
6. Sila na struju u magnetskom polju, Magnetski tok, Gaussov zakon za
magnetsko polje, Magnetizacija, Jakost magnetskog polja i permeabilnost,
Vrste magnetskih materijala, Energija pohranjena u magnetskom polju,
Induktivitet i međuinduktivitet, Sile u magnetskom polju, Magnetski
krugovi
7. Fazori, Maxwellove jednadžbe i jednadžbe potencijala u fazorskoj domeni,
Srednja energija i snaga, Poyntingov teorem za srednje vrijednosti
8. Međuispit
9. Površinski učinak i dubina prodiranja
10. Lenzovo pravilo, Inducurani naponi, Primjene (transformatori. generatori)
11. Jednadžbe ravnog vala, Temeljne značajke vala (valna impedancija. valna
dužina. fazna konstanta. fazna brzina), Valovi u materijalima bez gubitaka
12. Valovi u materijalima bez gubitaka
13. Valovi u materijalima sa gubicima
15. Završni ispit

1. Očuvanje električnog naboja, Lorentzova sila, Jakost električnog polja i
magnetska indukcija, Makroskopski pristup, Izvori elektromagnetskog polja,
Jednadžba kontinuiteta
2. Coulombov zakon, Električni tok, Gaussov zakon, Biot-Savartov zakon,
Gaussov zakon za magnetsko polje, Amperov kružni zakon, Faradayev zakon,
Maxwellove jednadžbe u diferencijalnom i integralnom obliku
3. Uvjeti na granici, Poopćeni Amperov kružni zakon, Struja pomaka,
Maxwellove jednadžbe u diferencijalnom i integralnom obliku, Energija i
tijek snage, Poyntingov teorem
4. Električni potencijal, Odnos električnog polja i potencijala, Vizualizacija
električnog polja, Polarizacija, Gustoća elektručnog toka i dielektričnost,
Energija pohranjena u električnom polju, Kapacitet i kondenzatori, Sile u
električnom polju
5. Laplaceova i Poissonova jednadžba za električni potencijal, Metoda
odslikavanja, Naboji u jednolikom gibanju, Jednadžbe statičkog strujnog
polja, Uvjeti na granici, Ohmov i Juoelov zakon. otpot, Elektromotorna sila,
Kirchhoffovi zakoni i jednadžbe polja, Metoda odslikavanja u strujnom polju
6. Sila na struju u magnetskom polju, Magnetski tok, Gaussov zakon za
magnetsko polje, Magnetizacija, Jakost magnetskog polja i permeabilnost,
Vrste magnetskih materijala, Energija pohranjena u magnetskom polju,
Induktivitet i međuinduktivitet, Sile u magnetskom polju, Magnetski
krugovi
7. Fazori, Maxwellove jednadžbe i jednadžbe potencijala u fazorskoj domeni,
Srednja energija i snaga, Poyntingov teorem za srednje vrijednosti
8. Međuispit
9. Površinski učinak i dubina prodiranja
10. Lenzovo pravilo, Inducurani naponi, Primjene (transformatori. generatori)
11. Jednadžbe ravnog vala, Temeljne značajke vala (valna impedancija. valna
dužina. fazna konstanta. fazna brzina), Valovi u materijalima bez gubitaka
12. Valovi u materijalima bez gubitaka
15. Završni ispit

Obvezna literatura
Sead Berberović, Martin Željko Štih, Bojan Trkulja
Dadić (2010). (2010). Elektromagnetska
Elektromagnetska polja - polja - Magnetostatika
Elektrostatika
Bojan Trkulja Dadić, Martin (2013).

Elektromagnetska polja - Elektromagnetska polja -
zadaci za vježbu laboratorijske vježbe, Merkur
A.B.D
S. Berberović, Ž. Štih, B.
Trkulja (2010).
Elektromagnetska polja -
Vremenski promjenjiva EM
polja
Z. Haznadar, Ž. Štih (1997). Z. Haznadar, Ž. Štih (1997).
Elektromagnetizam I, Elektromagnetizam II,
Školska knjiga Školska knjiga
S. Berberović (1998). Z. Haznadar, Ž. Štih (2000).

Teorijska elektrotehnika - Electromagnetic Fields, Waves
odabrani primjeri, Graphis and Numerical Methods, IOS
Press
S.V. Marshall, G.G. Skitek W.H. Hayt (1988).
(1990). Electromagnetic Engineering
Concepts and Applications, Electromagnetics, McGraw
Prentice-Hall Hill

» Electromagnetic Theory, MIT
» Elektromagnetische Feldtheorie, TU Munchen

Elektromehaničke pretvorbe energije 183419

ECTS bodovi 4
Nositelji
Engleski jezik R3
E/R
E-učenje R1
Sati nastave
Predavanja 45
EIT
RAČ
Ocjenjivanje
Stjepan Stipetić Mario Vražić Damir Žarko
Dovoljan (2) 50
Dobar (3) 62,5
Izvrstan (5) 87,5
Struktura sustava i temeljni zakoni elektromehaničke pretvorbe energije. Opći
model električnog stroja. Princip rada, glavni dijelovi, vrste i vanjske karakteristike
istosmjernih strojeva. Osnovna teorija izmjeničnih električnih strojeva. Protjecanje,
okretno magnetsko polje, namoti, inducirani napon, elektromagnetski moment
izmjeničnog stroja. Princip rada, konstrukcija, nadomjesna shema, prazni hod,
kratki spoj, momentna karakteristika asinkronog stroja.
Studijski programi
Ishodi učenja
1. Opisati princip rada rotacijskih električnih strojeva

2. Izvesti osnovne matematičke jednadžbe prema općoj teoriji električnih
strojeva
3. Primijeniti opći model električnog stroja za razne vrste strojeva
4. Analizirati stacionarna pogonska stanja raznih vrsta električnih strojeva
5. Povezati klasičnu teoriju elektromagnetskih polja s principom rada
električnih strojeva


Oblici nastave
» Predavanja
» Predavanja se odvijaju u dva ciklusa: prvih 7 tjedana po 3 sata i drugi 6
tjedana po 3 sata tjedno.
» Auditorne vježbe održavaju se 13 tjedana po 1 sat tjedno.
» Laboratorij
» Laboratorijske vježbe sastoje se od tri vježbe svaka u trajanju po 5 sati.
Način ocjenjivanja
Udio u Udio u
ocjeni ocjeni
Ispit: Usmeni 40 %

1. Fizikalne osnove elektromehaničke pretvorbe energije. Sila na vodič.
Faradayev zakon i Lenzovo pravilo, Energetska bilanca u elektromehaničkim
sustavima
2. Maxwellov tenzor. Princip virtualnog rada, Kronov opći model električnog
stroja. Uvjeti za elektromehaničku pretvorbu
3. Statička i dinamička stanja elektromehaničkih sustava, Dvoosna teorija
4. Osnovni princip rada i glavni dijelovi istosmjernog stroja, Vrste istosmjernih
strojeva
5. Stacionarni model istosmjernog stroja, Vanjske karakteristike istosmjernih
motora i generatora
6. Pokretanje, kočenje i upravljanje brzinom, Reakcija armature. Komutacija,
Namoti istosmjernih strojeva
7. Strujni oblog. Protjecanje, Magnetomotorna sila izmjenične i višefazne
uzbude
8. Međuispit
9. Namoti izmjeničnih strojeva, Funkcije namota i induktiviteti
10. Razvijeni moment. Inducirani napon
11. Osnovni principi rada i građa asinkronog stroja. Konstrukcija i namoti
12. Nadomjesna shema. Energetska bilanca
13. Pokusi praznog hoda i kratkog spoja. Parametri nadomjesne sheme,
Momentna karakteristika
14. Tehnike pokretanja asinkronih strojeva, Regulacija brzine vrtnje motora na
krutoj mreži i pri napajanju iz pretvarača

15. Završni ispit

sustavima
strojeva
motora i generatora
uzbude
8. Međuispit
15. Završni ispit

sustavima
strojeva
motora i generatora
uzbude
8. Međuispit
15. Završni ispit

Obvezna literatura
R.Wolf (1995). Osnove Stephen Umans, A
električnih strojeva, Školska Fitzgerald, Charles Kingsley
knjiga, Zagreb (2013). Electric Machinery,
McGraw-Hill Higher
Education
Stephen J. Chapman (2012).

Electric Machinery
Fundamentals, McGraw-Hill
Medical Publishing

» Electromechanics, TU Eindhoven

Elektromehanika 183442
ECTS bodovi 5
Nositelji
Engleski jezik R2
E/R
E-učenje R1
Sati nastave
Predavanja 30
EIT
Ocjenjivanje
RAČ
Prof. dr. sc. Izv. prof. dr. sc. Prof. dr. sc.
Dovoljan (2) 50
Sead Berberović Saša Ilijić Željko Štih
Dobar (3) 62
Vrlo dobar (4) 74
Povijesni kontekst, ključni pojmovi i opći opis elektromagnetskih pretvarača

temeljen na razmatranju snage i energije se uvode na početku. Slijedi objašnjavanje
modeliranja temeljenog na teoriji krugova i formulacije bazirane na energetskim
razmatranjima. Nakon toga se detaljno pokazuje primjena uvedenih koncepata na
kapacitivne pretvarače i ilustrira praktičnim primjenama.
Zatim se objašnjava modeliranje magnetskih pretvarača koncentriranim

parametrima. Posebna pažnja se posvećuje pretvaračima s permanentnim
magnetima. Svi koncepti se ilustriraju na praktičnim primjerima. U drugom dijelu
semestra se praktično primjenjuju stečena znanja na projektno i timski
orijentiranom laboratorijskom radu.
Studijski programi
tehnologija i Računarstvo (Studij) (predmeti za iznimno uspješne studente, 4.
semestar, 2. godina)
(predmeti za iznimno uspješne studente, 4. semestar, 2. godina)
Ishodi učenja
1. Identificirati strukturu elektromehaničkog sustava

2. Objasniti složenost naprava za elektromehaničku pretvorbu energije
3. Primijeniti temeljne principe Newtonove mehanike na jednostavne sustave
4. Analizirati jednostavne sustave primjenom Lagrangeovih i Hamiltonovih
jednadžbi gibanja
5. Pripremiti model elektromehaničkog sustava temeljen na teoriji krugova
6. Analizirati rad elektromehaničkih naprava
7. Ocijeniti koncept elektromehaničke naprave



tehnologijama
Računarstvo
tehnologijama
tehnologija
Oblici nastave
» Predavanja
» Koncentrirana predavanja u prvom ciklusu
» projektno timski rad
» Laboratorij
» Projektno timski rad

» Mentorski rad
» potpora u timskom radu
Način ocjenjivanja
Udio u Udio u
ocjeni ocjeni
Ispit: Usmeni 20 %

1. Klasifikacija elektromehaničkih interakcija
2. Prikaz elektromehaničkih interakcija krugovima
3. Elektromehanička veza bez gubitaka
4. Koenergija - alternativna funkcija energije
5. Osnovni tipovi kapacitivnih pretvornika
6. Rotacijski pretvornici
7. Praktični uređaji
8. Međuispit
9. Osnovni oblici induktivnih pretvornika
10. Rotacijski magnetski pretvornici
11. Pretvornici s permanentnim magnetima
13. Linearizacija pretvornika
14. Modeli s krugovima, Analiza stabilnosti
15. Završni ispit

1. Klasifikacija elektromehaničkih interakcija
2. Prikaz elektromehaničkih interakcija krugovima
3. Elektromehanička veza bez gubitaka
4. Koenergija - alternativna funkcija energije
5. Osnovni tipovi kapacitivnih pretvornika
6. Rotacijski pretvornici
8. Međuispit
9. Osnovni oblici induktivnih pretvornika
10. Rotacijski magnetski pretvornici
11. Pretvornici s permanentnim magnetima
13. Linearizacija pretvornika
14. Modeli s krugovima, Analiza stabilnosti
15. Završni ispit

Obvezna literatura
Z. Haznadar, Ž. Štih (1997). D. Horvat (2005). Fizika 1:
Elektromagnetizam 1, Mehanika i toplina, Hinus
Školska knjiga Zagreb
S. Berberović (1998). Teorijska

elektrotehnika – odabrani
primjeri, Graphis Zagreb
H.H. Woodson, J.R. Melcher L.J. Kamm (1996).
(1968). Electromechanical Understanding Electro-
Dynamics, John Wiley & Mechanical Engineering,
Sons IEEE Press
S.E. Lyshevski (2001). Nano-

and Microelectromechanical
systems, CRC Press

» Continuum Electromechanics, MIT
» Actuators, TU Wien

Elektronički sustavi 183435

ECTS bodovi 5
Nositelji
Engleski jezik R3
E/R
E-učenje R1
(10%)
Sati nastave
EIT
Predavanja 45
RAČ
Vedran Bilas Ratko Magjarević Darko Vasić
dr. sc. Dinko Oletić
Opis predmeta
Ocjenjivanje
Put signala: izvori, povezivanje, pojačanje, digitalizacija. Šum i smetnja. Izvori Dovoljan (2) 50
referentnog napona. Pasivne elektroničke komponente. Izvori napajanja. Dobar (3) 60
Vrlo dobar (4) 75
Ishodi učenja
1. Opisati elektronički put signala i definirati njegove ključne parametre

2. Odabrati način spajanja izvora signala
3. Objasniti djelovanje smetnje i šuma te procijeniti njihov utjecaj
4. Koristiti različite senzore
5. Procijeniti kvalitetu izvora referentnog napona
6. Odabrati analogno-digitalni pretvornik i izračunati pogrešku realne
komponente
7. Odabrati pasivne elektroničke komponente
8. Objasniti sklopovska rješenja izvora napajanja elektroničkih sustava



Računarstvo
tehnologija
Oblici nastave
» Predavanja
» interaktivna predavanja
» rješavanje numeričkih zadataka
» Laboratorij
» grupne vježbe
Način ocjenjivanja
Udio u Udio u
ocjeni ocjeni
Ispit: Usmeni 40 %

1. Senzorski modaliteti i tehnologije
2. Izvori signala, Spajanje izvora signala. asimetrično.diferencijalno. plivajuće
3. Smanjenje utjecaja električne smetnje, Smanjenje utjecaja magnetske
smetnje, Projektiranje uzemljenja i oklapanja

4. Ispravljači, Pojačala
5. Pojačala
6. Vrste šuma, Izvori šuma, Omjer signala i šuma, Proračun šuma
7. Naponske reference
8. Međuispit
9. Analogno-digitalna i digitalno-analogna pretvorba
11. Parazitni elementi pasivnih komponenata (otpornici. kondenzatori.
zavojnice. transformatori), Modeli pasivnih komponenata, Svojstva
materijala. kućišta komponentata
13. Regulatori, Izvori napajanja s prekidanjem struje
14. Baterije, Komercialno dostupni izvori napajanja
15. Završni ispit

5. Pojačala
8. Međuispit
15. Završni ispit

5. Pojačala
8. Međuispit


15. Završni ispit
Obvezna literatura
Vedran Bilas, Goran Horak, Vedran Bilas, Darko Vasić,
Tihomir Marjanović, Zoran Osnove elektroničkih
Stare, Darko Vasić (2013). mjerenja i instrumentacije -
Osnove elektroničkih riješeni zadaci, 2013
mjerenja i instrumentacije,
laboratorijske vježbe,
Sveučilište u Zagrebu F
akultet elektrotehnike i
računarstva, ISBN
9789531841931
Ratko Magjarevic, PASIVNE

ELEKTRONIČKE
KOMPONENTE, 2012
A. F P Van Putten (1996). Passive Electronic
Electronic measurement Component Handbook; C.A.
systems, Taylor&Francis, Harper; McGraw-Hill; 1997;
ISBN 0750303395 ISBN: 0-070-26698-0

» Electronic Systems, Politecnico di Milano

Elektronika 1 183399
ECTS bodovi 6
Nositelji
Engleski jezik R3
E/R
E-učenje R1
Sati nastave
Predavanja 60
EIT
RAČ
Izvođači
Adrijan Barić Tomislav Suligoj Igor Krois Marko Koričić
dr. sc. Raul Blečić
dr. sc. Tihomir Knežević
dr. sc. Josip Žilak
Josip Bačmaga, mag. ing.
Vlatko Galić, mag. ing.
Željko Osrečki, mag. ing.
Hrvoje Štimac, mag. ing.
Alma Traživuk, mag. ing.
Doc. dr. sc. Doc. dr. sc.
Vladimir Čeperić Mirko Poljak Ocjenjivanje
Dovoljan (2) 50
Dobar (3) 62
Izvrstan (5) 87
Uvod. Osnovna svojstva i parametri analognih i digitalnih sklopova. Električka
svojstva poluvodiča, tipovi nosilaca, vođenje struje u poluvodičima. pn i Preduvjet za
Schottkyjeva dioda. Osnovni diodni sklopovi u analognoj i impulsnoj elektronici Osnove elektroničkih mjerenja
(ispravljači, stabilizatori, ograničivači). MOS struktura i MOSFET. Ostale vrste FET- i instrumentacije
ova. Osnovni spojevi pojačala s FET-ovima. Osnovni CMOS logički sklopovi
(invertor, NI i NILI sklopovi, bistabil). Bipolarni tranzistor. Osnovni spojevi pojačala Projekt
s bipolarnim tranzistorima. Diferencijsko pojačalo. Bipolarna tranzistorska sklopka. Projekt
ECL logički sklopovi. Primjena računala u analizi elektroničkih sklopova. Računalom podržano
projektiranje elektroničkih
Studijski programi uređaja

Ishodi učenja
1. Objasniti strukturu i princip rada osnovnih poluvodičkih elemenata

2. Objasniti električke karakteristike osnovnih poluvodičkih elemenata
3. Analizirati osnovne spojeve pojačala
4. Usporediti izvedbe pojačala s različitim elementima
5. Analizirati CMOS logičke sklopove
6. Analizirati elektroničke sklopove primjenom elektroničkih računala
7. Koristiti osnovna mjerenja u elektroničkom laboratoriju



Oblici nastave
» Predavanja
» Predavanja
» Laboratorij
» Laboratorij
Način ocjenjivanja
Udio u Udio u
ocjeni ocjeni
Ispit: Usmeni 38 %

1. Primjene i važnost elektronike, Uvod u pojačala (pojačanje. ulazni i izlazni
otpor)
2. Uvod u pojačala (pojačanje. ulazni i izlazni otpor), Uvod u digitalnu
elektroniku
3. Intrinzični i ekstrinzični poluvodiči, Koncentracije nosilaca. elektroni i
šupljine
4. Koncentracije nosilaca. elektroni i šupljine, Vođenje struje u poluvodičima
(driftna i difuzijska struja)
5. Princip rada, Električke karakteristike
6. Nadomjesni model za mali signal, Optoelektronički elementi, Osnovni
ispravljački sklopovi
7. Struktura i princip rada MOSFET-a i JFET-a, Električke karakteristike,
Nadomjesni model za mali signal, Postavljanje i stabilizacija radne točke
8. Međuispit
9. Osnovne konfiguracije pojačala: zajednički uvod. zajednička upravljačka

elektroda. zajednički odvod, Računanje pojačanja. ulaznih i izlaznih otpora

osnovnih konfiguracija pojačala, Računanje hoda izlaznog napona
10. CMOS invertor, Kombinacijski CMOS sklopovi, Sekvencijski CMOS sklopovi
11. Struktura i princip rada bipolarnog tranzistora, Električke karakteristike,
Nadomjesni model za mali signal
12. Postavljanje i stabilizacija radne točke, Osnovne konfiguracije pojačala:
zajednički emiter. zajednička baza. zajednički kolektor, Računanje pojačanja.
ulaznih i izlaznih otpora osnovnih konfiguracija pojačala, Računanje hoda
izlaznog napona
13. Osnovne konfiguracije pojačala: zajednički emiter. zajednička baza. zajednički
kolektor, Računanje pojačanja. ulaznih i izlaznih otpora osnovnih
konfiguracija pojačala
14. Invertori s bipolarnim tranzistorima, Strujna sklopka s bipolarnim
tranzistorom i osnovni ECL sklop
15. Završni ispit

otpor)
elektroniku
šupljine
8. Međuispit
izlaznog napona
15. Završni ispit

otpor)
elektroniku
šupljine


8. Međuispit
izlaznog napona
15. Završni ispit
Obvezna literatura
Ž. Butković, J. Divković-
Pukšec, A. Barić (2018).
Elektronika 1, Fakutet
elektrotehnike i računarstva,
Zagreb - interna skripta,
Fakutet elektrotehnike i
računarstva Sveučilišta u
Zagrebu
A.S. Sedra, K.C. Smith R.C. Jaeger, T.N. Blalock
(2011). Microelectronic (2011). Microelectronic
Circuits, 6th ed., Oxford Circuit Design, 4th ed.,
University Press McGraw-Hill

» EE101A Circuits I, Stanford
» EE115A Analog Electronic Circuits I, UCLA
» Circuits and Electronics, MIT

Elektronika 2 183416
ECTS bodovi 6
Nositelji
Engleski jezik R3
E/R
E-učenje R1
Sati nastave
Predavanja 75
EIT
RAČ
Prof. dr. sc. Prof. dr. sc. Prof. dr. sc. Prof. dr. sc.
Izvođači
Adrijan Barić Tomislav Suligoj Vedran Bilas Igor Krois
dr. sc. Josip Žilak
Josip Bačmaga, mag. ing.
Vlatko Galić, mag. ing.
Željko Osrečki, mag. ing.
Hrvoje Štimac, mag. ing.
Alma Traživuk, mag. ing.
Ocjenjivanje
Dovoljan (2) 50
Izv. prof. dr. sc. Izv. prof. dr. sc. Doc. dr. sc. Doc. dr. sc.
Marko Koričić Darko Vasić Vladimir Čeperić Mirko Poljak Dobar (3) 62
Vrlo dobar (4) 75
Izvrstan (5) 87
Opis predmeta
Diferencijska pojačala, diferencijsko i zajedničko pojačanje, faktor potiskivanja,
prijenosna karakteristika. Pojačala snage u klasama A, B i AB. Frekvencijska
karakteristika pojačala, analiza na niskim i visokim frekvencijama. Svojstva pojačala
s negativnom povratnom vezom, načini spajanja povratne veze, analiza pojačala s
povratnom vezom. Stabilnost pojačala s povratnom vezom, analiza stabilnosti,
frekvencijska kompenzacija. Sinusni oscilatori, realizacija primjenom pozitivne
povratne veze, tipične izvedbe sinusnih oscilatora. Integrirani analogni sklopovi,
operacijska pojačala, integrirani stabilizatori. AD i DA pretvornici, karakteristike i
osnovne arhitekture.
Studijski programi
Ishodi učenja
1. Opisati svojstva diferencijskih pojačala

2. Kombinirati osnovne stupnjeve pojačala u kaskadne spojeve
3. Opisati specifičnost pojačala snage
4. Razlikovati utjecaj kapaciteta na niskim i na visokim frekvencijama
5. Izračunati vremenske konstante pojačala
6. Analizirati složena pojačala s povratnom vezom
7. Identificirati stabilnost pojačala s povratnom vezom
8. Opisati rad sinusnih oscilatora
9. Opisati svosjstva AD i DA pretvornika


Oblici nastave
» Predavanja
» Predavanja
» Laboratorij
» Laboratorij
Način ocjenjivanja
Udio u Udio u
ocjeni ocjeni
Ispit: Usmeni 50 %
U ak. god. 2019./2020. uvjet "Prije završnog ispita sudenti trebaju odraditi sve
laboratorijske vježbe" se neće primjenjivati.

1. Statička i dinamička ograničenja operacijskih pojačala u sklopovlju za
analognu obradu signala, Sklopovlje s operacijskim pojačalima za linearne
analogne funkcije
2. Sklopovlje s operacijskim pojačalima za nelinearne analogne funkcije,
Sklopovlje za preklapanje i mulipleksiranje analognog signala
3. Karakteristike idealnog operacijskog pojačala, Osnovne izvedbe pojačala.
integrator. derivator
4. Diferencijsko i instrumentacijsko pojačalo, Komparatori i multivibratori
5. Diferencijska pojačala s bipolarnim tranzistorima i FET-ovima, Pojačanje
diferencijskog i zajedničkog signala. Faktor potiskivanja zajedničkog signala
6. Diferencijska pojačala sa strujnim izvorima, Prijenosne karakteristike
diferencijskih pojačala, Amplitudno-frekvencijska karakteristika. donja i

gornja granična frekvencija

7. Odziv pojačala u spoju zajedničkog uvoda i zajedničkog emitera na niskim
frekvencijama, Niskofrekvencijski odziv ostalih jednostupanjskih i
višestupanjskih pojačala, Odziv pojačala u spoju zajedničkog uvoda i
zajedničkog emitera na visokim frekvencijama
8. Međuispit
9. Odziv pojačala u spoju zajedničkog kolektora. zajedničke baze i kaskode na
visokim frekvencijama, Osnovna struktura pojačala s povratnom vezom.
Svojstva negativne povratne veze, Analiza pojačala s negativnom povratnom
vezom
10. Problem stabilnosti. Položaj polova i stabilnost. Nyquist-ov kriterij
stabilnosti. Amplitudno i fazno osiguranje, Analiza stabilnosti korištenjem
Bode-ovih dijagrama
11. Frekvencijska kompenzacija. Kompenzacija dominantnim polom, OVDJE JE
GREŠKA - copy-paste podgranule EC-MN0501 !!!!!!!!!
12. RC oscilatori, LC i kristalni oscilatori
13. Karakteristike analogno-digitalnih (AD) i digitalno-analognih (DA)
pretvornika, Sklopovski blokovi AD i DA pretvornika (sklopke. komparatori.
nizovi otpornika. nizovi kondenzatora), Frekvencijska kompenzacija.
Kompenzacija dominantnim polom, OVDJE JE GREŠKA - copy-paste
podgranule EC-MN0501 !!!!!!!!!
14. Osnovne arhitekture AD pretvornika, Osnovne arhitekture DA pretvornika
15. Završni ispit

analogne funkcije
8. Međuispit
vezom
Bode-ovih dijagrama


15. Završni ispit

analogne funkcije
8. Međuispit
vezom
Bode-ovih dijagrama
15. Završni ispit
Obvezna literatura
Željko Butković (2018).
Elektronika 2, Fakultet
Zagreb - interna skripta
A.S. Sedra, K.C. Smith R.C. Jaeger, T.N. Blalock
(2011). Microelectronic (2011). Microelectronic
Circuits, 6th ed., Oxford Circuit Design, 4th ed.,
University Press McGraw-Hill

ed. Hank Zumbahlen (2011).

Linear Circuit Design
Handbook, Newnes, Analog
Devices Inc.

» EE101B - Circuits II, Stanford
» EE115B Analog Electronic Circuits II, UCLA

Elementi sustava automatizacije 183439

ECTS bodovi 5
Nositelji
Engleski jezik R3
E/R
E-učenje R3 (5%)
Sati nastave
Predavanja 45
EIT
RAČ
dr. sc. Goran Vasiljević
Stjepan Bogdan Zdenko Kovačić
Opis predmeta
Vrste i karakteristike osjetila procesnih veličina. Pretvornici signala. Vrste i
karakteristike izvršnih članova. Pneumatski, hidraulički i električki motori.
Regulacijski ventili. Modeliranje električkih motora (istosmjerni, sinkroni,
asinkroni, koračni). Modeliranje električkih pojačala snage (tiristorska,
tranzistorska). Kaskadni sustavi upravljanja slijednim sustavima. Metode sinteze PI
regulatora. Koncept prediktivnog upravljanja. Karakteristike slijednih sustava.
Oblikovanje reference. Estimacija tereta i kompenzacija. Koncept adaptivnog i
robusnog upravljanja slijednim sustavima.
Studijski programi
Ishodi učenja
1. Identificirati osnovne strukture sustava upravljanja

2. Poznavati statičke i dinamičke karakteristike elemenata
3. Poznavati standarde koji se primjenjuju
4. Primjenjivati metode za obradbu i prijenos mjernih signala
5. Razumjeti sličnosti i razlike tehnološki rezličitih izvršnih članova
6. Primjenjivati metode sinteze PI regulatora

tehnologijama
uvjetima


Računarstvo
tehnologija
Oblici nastave
» Predavanja
» Laboratorij

1. Temperatura. svjetlost. ionizirajuće zračenje. položaj. pomak. brzina. ubrzanje.

naprezanje. sila. tlak. protok. razina. vlažnost. mokrina
3. Elektromagneski. elektrokemijski. biosenzori
4. Pneumatski pretvornici, Električni pretvornici, P/E pretvornici, E/P
pretvornici
5. Značajke aktuatora i motora, Pneumatski aktuatori
6. Hidraulični aktuatori, Regulacijski ventili
7. Električni aktuatori (istosmjerni elektromotori, izmjenični elektromotori,
sinkroni strojevi, koračni motori), Modeliranje elektromotora
8. Međuispit
9. Modeliranje elektromotora
10. Modeliranje električnih pojačala, Statičke i dinamičke karakteristike
elektromehaničkih sustava
11. Upravljanje (P, PI, PD, PID) strujnim, brzinskim i pozicijskim petljama.
Kaskadno upravljanje, Sinteza PI upravljanja (tehnički i simetrički optimum)
12. Unaprijedno upravljanje, Karakteristike servo sustava, Podešavanje
upravljačke reference u servo sustavima
13. Estimacija i kompenzacija opterećenja, Estimacija poremećajnih veličina
(opterećenja, trenja)
14. Estimacija poremećajnih veličina (opterećenja, trenja), Adaptivno i robusno
upravljanje servo sustavima
15. Završni ispit

1. Ne drži se
2. Ne drži se
4. Ne drži se
5. Ne drži se
6. Ne drži se
7. Ne drži se
8. Međuispit
9. Ne drži se
10. Značajke aktuatora i motora, Pneumatski aktuatori, Regulacijski ventili,
Pneumatski pretvornici
11. Ne drži se
12. Ne drži se
13. Modeliranje elektromotora, Upravljanje (P, PI, PD, PID) strujnim, brzinskim i
pozicijskim petljama. Kaskadno upravljanje, Karakteristike servo sustava,
Podešavanje upravljačke reference u servo sustavima, Sinteza PI upravljanja
(tehnički i simetrički optimum)
14. Ne drži se
15. Završni ispit
Obvezna literatura
Elementi sustava Sensors and Actuators –
automatizacije - Bilješke za Control System
predavanja / Control System Instrumentation; Clarence W.
Elements – Lecture notes; Z. de Silva; CRC Press; 2007;
Kovačić, S. Bogdan; Zavod za ISBN: 9781420044843
APR, FER Zagreb.; 2014

Control Techniques Drives Instrument Engineers'
and Controls Handbook; Bill Handbook, Fourth Edition,
Drury; The Institution of Volume One; Bela G. Liptak;
Engineering and Technology, CRC Press; 2003; ISBN:
London, UK; 2009; ISBN: 1420064029
0852967934
Measurement, Instrumentation,
and Sensors Handbook, Second
Edition; John G. Webster, Halit
Eren; CRC Press; 2014; ISBN:
9781439848883

Ergonomija u računarstvu 183469

ECTS bodovi 5
Nositelji
Engleski jezik R2
E/R
E-učenje R2 (15%)
Sati nastave
Predavanja 30
EIT
Ocjenjivanje
Dovoljan (2) 50
RAČ
Dobar (3) 60
Željka Car Gordan Gledec Marin Vuković
Vrlo dobar (4) 75
Izvrstan (5) 90
Opis predmeta
Uvod u razvoj mobilnih i web aplikacija, razvoj korisničkih sučelja, dizajn usmjeren
korisniku, ergonomija, uporabljivost i evaluacija uporabljivosti, pristupačnost i
dizajn pristupačnih korisničkih sučelja, potpomognuta komunikacija i aplikacije.
Studijski programi
Ishodi učenja
1. Prepoznati važnost normi i zakonskih rješenja u području ergonomije

2. Objasniti temeljna načela izgradnje korisničkih sučelja
3. Razlikovati ergonomske čimbenike pri radu na radnom mjestu s računalima
4. Prilagoditi korisnička sučelja s ciljem povećanja uporabivosti programskog
rješenja
5. Analizirati moguće zdravstvene rizike na radnom mjestu s računalima
6. Prepoznati značaj i potrebu univerzalnog dizajna i različitosti korisnika ICT
sustava
7. Analizirati potrebe korisnika s invaliditetom i prepoznati adekvatnu
asistivnu tehnologiju za interakciju s računalom
8. Analizirati pristupačnost sjedišta weba
9. Dizajnirati pristupačna korisnička sučelja

tehnologijama


Računarstvo
tehnologijama
tehnologija
Oblici nastave
» Predavanja
» Nastava na predmetu ogranizirana je kroz dva nastavna ciklusa. Prvi ciklus
se sastoji od 7 tjedana nastave i međuispita, a drugi ciklus sadržava šest
tjedana nastave i završni ispit. Nastava se provodi kroz ukupno 15 tjedana s
tjednim opterećenjem od 2 sata.
» Studentski seminari na odabrane teme.
» Vođeno istraživanje / projektni zadatak – samostalno, rezultat se prati i
predaje u sklopu aktivnosti na e-kolegiju
» Zadaci se studentima dijele na predavanjima i za promišljanje na temu
predavanja.
» Multimedija i mreža
» Analiza višemedijskih sadržaja vezanih uz predavanja.

Način ocjenjivanja
Udio u Udio u
ocjeni ocjeni
Domaće zadaće 50 % 15 % 50 % 15 %
Sudjelovanje u nastavi 30 % 10 % 30 % 10 %
Seminar/Projekt 50 % 15 % 50 % 15 %

1. Ergonomija
2. Korisnički orijentirani dizajn
3. Korisnički orijentirani dizajn, Korisnička evaluacija
4. Korisnička evaluacija, Identifikacija i prioritizacija korisničkih prilagodbi
5. Dizajn korisničkog sučelja i grafičkog-korisničkog sučelja
6. Dizajn korisničkog sučelja i grafičkog-korisničkog sučelja
7. Nove tehnologije
8. Međuispit
9. Korisnička evaluacija
10. Dizajn pristupačnih korisničkih sučelja
11. Dizajn pristupačnih korisničkih sučelja
12. Dinamička prilagodba sadržaja usluge
13. Integracija prirodnih i pristupačnih korisničkih sučelja
14. Aplikacije za potpomognutu komunikaciju
15. Završni ispit, Aplikacije za potpomognutu komunikaciju
Obvezna literatura
Mikšić, Dragutin (1997). Kroemer, Karl H. E;
Uvod u ergonomiju, Grandjean, Etienne (2000).
Sveučilište u Zagrebu, Prilagođavanje rada čovjeku:
Fakultet strojarstva i ergonomski priručnik.,
brodogradnje Naklada Slap
Shneiderman, Ben; Plaisant,

Catherine; Cohen, Maxine;
Jacobs, Steven (2009).
Designing the User Interface:
Strategies for Effective Human-
Computer Interaction, Addison-
Wesley
ICT-AAC (2014). Katalog
znanja o potpomognutoj
komunikaciji, Sveučilište u
Zagrebu, Fakultet
elektortehnike i računarstva


» Human-Computer Interaction, Katholieke Universiteit Leuven
» Human-Computer Interaction, Introductory Course, Royal Instutute of
Technology Stockholm

Fizika 183368
ECTS bodovi 6
Nositelji
Engleski jezik R3
E/R
E-učenje R2
(10%)
Sati nastave
EIT
Predavanja 75
RAČ
Izv. prof. dr. sc. Doc. dr. sc. Doc. dr. sc. Doc. dr. sc.
Izvođači
Saša Ilijić Sanda Pleslić Ana Babić Ana Sušac
doc. dr. sc. Krunoslav Juraić
doc. dr. sc. Mario Matijević
dr. sc. Paulina Dučkić
dr. sc. Danijela Grozdanić
dr. sc. Radomir Ječmenica
Lin Herenčić, mag. ing.
Igor Kvasić, mag. ing.
Sara Raos, mag. ing.
Izv. prof. dr. sc. Doc. dr. sc. Stefan Cikota, mag. phys.
Željka Marija Vjeran Gomzi Ivana Retkovac Šešelja, mag.
Bošnjak phys.
Marko Sossich, mag. phys.
Opis predmeta Ivan Sudić, mag. phys.
Kroz ovaj predmet student će, uz primjenu matematičke analize, upoznati osnove Ocjenjivanje
mehanike, načela specijalne teorije relativnosti, te osnove elektromagnetizma i valne
o p t i k e . Teme iz mehanike uključuju kinematiku i dinamiku čestice u Dovoljan (2) 50
trodimenzionalnom prostoru, načela očuvanja energije i količine gibanja, oscilatorno Dobar (3) 60
gibanje i mehaničke valove. Iz područja elektromagnetizma obrađuju se Maxwellove Vrlo dobar (4) 70
jednadžbe i elektromagnetski valovi. Izvrstan (5) 85
Potrebno je odraditi sve
Studijski programi laboratorijske vježbe i dobiti
minimalno 5 bodova.
» Elektrotehnika i informacijska tehnologija i Računarstvo (Studij) ( obavezan
predmet, 2. semestar, 1. godina)
Ishodi učenja
1. Primijeniti tehnike matematičke analize (deriviranje, integriranje) u analizi

fizikalnih problema.
2. Definirati kinematičke varijable (vektori položaja, brzine i akceleracije) u
trodimenzionalnom prostoru i primjenjivati veze između njih.
3. Analizirati jednostavne mehaničke sustave i riješiti Newtonovu jednadžbu
gibanja.
4. Primijeniti zakone očuvanja energije i količine gibanja na mehaničke sustave.
5. Primijeniti osnovne principe (2. Newtonov zakon) na složene pojave u
mehanici (harmonički oscilator, valovi).
6. Objasniti načela specijalne teorije relativnosti.
7. Objasniti zakone elektromagnetizma i primijeniti ih na jednostavne fizikalne
situacije.
8. Izvesti iz Maxwellovih jednadžbi valnu jednadžbu za elektromagnetski val.

9. Objasniti pojave interferencije i polarizacije svjetlosti.

tehnologijama
uvjetima
Računarstvo
tehnologijama
uvjetima
Oblici nastave
» Predavanja
» Predavanja s riješenim primjerima i pokusima
» Zadaće kroz sustav za e-učenje
» Laboratorij
» Studenti izvode laboratorijske vježbe

Način ocjenjivanja
Udio u Udio u
ocjeni ocjeni
Za prolaz na međuispitu i na završnom ispitu jedan (od četiri) računski zadatak
mora biti u cijelosti točno riješen. Za prolaz na pismenom ispitu dva (od šest)
računska zadatka moraju biti u cijelosti točno riješena.

1. Kinematika (referentni okvir. položaj. brzina i akceleracija čestice), Prikaz
gibanja čestice u pravokutnom koordinatnom sustavu, Galilejeve
transformacije položaja i brzine čestice
2. Prvi Newtonov zakon. Inrcijski referentni okvir, Količina gibanja čestice.
Drugi Newtonov zakon. Newtonova jednadžba gibanja, Gibanje pod
djelovanjem stalne sile (slobodni pad. kosina. koloture)
3. Međudjelovanje čestica. Treći Newtonov zakon. Unutarnje i vanjske sile u
sustavu čestica, Očuvanje linearne količine gibanja u sustavu čestica
4. Definicija rada i snage, Kinetička energija, Konzervativna sila, Stabilna i
nestabilna ravnoteža, Očuvanje mehaničke energije, Disipativne sile
5. Jednostavni harmonički oscilator (masa na opruzi). Jednadžba gibanja i njeno
rješenje. Energija pri jednostavnom harmoničkom titranju, Prigušeno
titranje. podkritično. kritično i nadkritično prigušenje, Prisilno titranje.
Amplituda i faza pri prisilnom titranju. Pojava rezonancije, Vezani titrajni
sustavi. Normalni modovi titranja
6. Širenje valova. Frekvencija i fazni vektor. Fazna brzina. Superpozicija, Valna
jednadžba i njeno opće rješenje. Valni paket, Transverzalni val (jednadžba
gibanja. brzina širenja. snaga. stojni val)
7. Transmisija i refleksija transverzalnog vala na granici sredstava. Koeficijenti
transmisije i refleksije, Longitudinalni val (jednadžba gibanja. brzina širenja.
snaga. stojni val), Adijabatski zvuk (brzina propagacije. amplituda tlaka.
razina buke). Dopplerova pojava
8. Međuispit
9. Eksperimentalna pozadina. Postulati specijalne teorije relativnosti,
Relativistička kinematika. Lorentzove transformacije. Kontrakcija duljine.
Dilatacija vremena, Relativistička energija i količina gibanja. Masa mirovanja
čestice
10. Elektrostatika. Coulombova sila. Električno polje i potencijal, Magnetostatika.
Magnetsko polje ravnog vodiča Biot-Savartov zakon
11. Prva Maxwellova jednadžba. Gaussov zakon za električno polje, Druga
Maxwellova jednadžba. Gaussov zakon za magnetsko polje
12. Treća Maxwellova jednadžba. Faradayev zakon indukcije, Četvrta
Maxwellova jednadžba. Ampère-Maxwellov zakon
13. Valna jednadžba za elektromagnetsko polje, Ravni val kao rješenje valne
jednadžbe. Svojstva ravnih valova, Linearna i kružna polarizacija
elektromagnetskog zračenja, Poyntingov teorem i vektor. Intenzitet
elektromagnetskog zračenja. Gustoća energije elektromagnetskog polja,
Polarizacija svjetlosti. Malusov zakon

14. Koherentni izvori. Konstruktivna i destruktivna koherencija valova iz dva

izvora. Youngov pokus, Fazni pomak zbog refleksije zračenja. Interferencija
svjetlosti odbijene na tankom filmu, Interferometrija. Detekcija i mjerenje
malih pomaka
15. Završni ispit

1. Kinematika (referentni okvir. položaj. brzina i akceleracija čestice), Prikaz
gibanja čestice u pravokutnom koordinatnom sustavu, Galilejeve
transformacije položaja i brzine čestice
2. Prvi Newtonov zakon. Inrcijski referentni okvir, Količina gibanja čestice.
Drugi Newtonov zakon. Newtonova jednadžba gibanja, Gibanje pod
djelovanjem stalne sile (slobodni pad. kosina. koloture)
3. Međudjelovanje čestica. Treći Newtonov zakon. Unutarnje i vanjske sile u
sustavu čestica, Očuvanje linearne količine gibanja u sustavu čestica
4. Definicija rada i snage, Kinetička energija, Konzervativna sila, Stabilna i
nestabilna ravnoteža, Očuvanje mehaničke energije, Disipativne sile
5. Jednostavni harmonički oscilator (masa na opruzi). Jednadžba gibanja i njeno
rješenje. Energija pri jednostavnom harmoničkom titranju, Prigušeno
titranje. podkritično. kritično i nadkritično prigušenje, Prisilno titranje.
Amplituda i faza pri prisilnom titranju. Pojava rezonancije, Vezani titrajni
sustavi. Normalni modovi titranja
6. Širenje valova. Frekvencija i fazni vektor. Fazna brzina. Superpozicija, Valna
jednadžba i njeno opće rješenje. Valni paket, Transverzalni val (jednadžba
gibanja. brzina širenja. snaga. stojni val)
7. Transmisija i refleksija transverzalnog vala na granici sredstava. Koeficijenti
transmisije i refleksije, Longitudinalni val (jednadžba gibanja. brzina širenja.
snaga. stojni val), Adijabatski zvuk (brzina propagacije. amplituda tlaka.
razina buke). Dopplerova pojava
8. Međuispit
9. Eksperimentalna pozadina. Postulati specijalne teorije relativnosti,
Relativistička kinematika. Lorentzove transformacije. Kontrakcija duljine.
Dilatacija vremena, Relativistička energija i količina gibanja. Masa mirovanja
čestice
10. Elektrostatika. Coulombova sila. Električno polje i potencijal, Magnetostatika.
Magnetsko polje ravnog vodiča Biot-Savartov zakon
11. Prva Maxwellova jednadžba. Gaussov zakon za električno polje, Druga
Maxwellova jednadžba. Gaussov zakon za magnetsko polje
12. Treća Maxwellova jednadžba. Faradayev zakon indukcije, Četvrta
Maxwellova jednadžba. Ampère-Maxwellov zakon
13. Valna jednadžba za elektromagnetsko polje, Ravni val kao rješenje valne
jednadžbe. Svojstva ravnih valova, Linearna i kružna polarizacija
elektromagnetskog zračenja, Poyntingov teorem i vektor. Intenzitet
elektromagnetskog zračenja. Gustoća energije elektromagnetskog polja,
Polarizacija svjetlosti. Malusov zakon
14. Koherentni izvori. Konstruktivna i destruktivna koherencija valova iz dva
izvora. Youngov pokus, Fazni pomak zbog refleksije zračenja. Interferencija
svjetlosti odbijene na tankom filmu, Interferometrija. Detekcija i mjerenje
malih pomaka
15. Završni ispit
Obvezna literatura
D. Horvat (2005). Fizika 1: D. Horvat (2011). Fizika 2:
Mehanika i toplina, Hinus titranje, valovi,
elektromagnetizam, optika i
uvod u modernu fiziku,
Neodidakta

P. Kulišić (2005). Mehanika V. Henč-Bartolić, P. Kulišić

i toplina, Školska knjiga (1991). Valovi i optika,
Školska knjiga
V. Henč-Bartolić, M. Baće, V. Henč-Bartolić, M. Baće,

L. Bistričić, D. Horvat, P. L. Bistričić, D. Horvat, P.
Kulišić, Z. Narančić, T. Kulišić, Z. Narančić, T.
Petković, D. Pevec (2002). Petković, D. Pevec (1996).
Riješeni zadaci iz valova i Riješeni zadaci iz mehanike i
optike, Školska knjiga topline, Školska knjiga
David Halliday, Robert
Resnick, Jearl Walker (2014).
Principles of Physics, Wiley

» Physics I, MIT
» Physics for Engineering Students I, Carnegie Mellon University

Fizika 2 183395
ECTS bodovi 6
Nositelji
Engleski jezik R3
E/R
E-učenje R1
(10%)
Sati nastave
EIT
Predavanja 75
RAČ
Izv. prof. dr. sc. Doc. dr. sc.
Izvođači
Željka Marija Vjeran Gomzi
Bošnjak izv. prof. dr. sc. Krešimir Trontl
Opis predmeta dr. sc. Paulina Dučkić
Stefan Cikota, mag. phys.
Kinematika i dinamika krutog tijela pri vrtnji oko čvrste osi i pri kotrljanju. Statika i
Marko Sossich, mag. phys.
dinamika fluida. Viskoznost. Kinetička teorija plinova. Toplina, prvi zakon
termodinamike, termodinamički procesi. TBA. Schrödingerova jednadžba. Kronig– Ivan Sudić, mag. phys.
Penneyev model. Kvantna statistika. Kvantna teorija poluvodiča. Električna i
magnetska svojstva materijala. Ocjenjivanje
Dovoljan (2) 50
Studijski programi Dobar (3) 60
Vrlo dobar (4) 70
Izvrstan (5) 85
Potrebno je odraditi sve
laboratorijske vježbe i dobiti
Ishodi učenja minimalno 5 bodova.
1. Primijeniti tehnike matematičke analize (deriviranje, integriranje) u analizi

fizikalnih problema.
2. Identificirati stupnjeve slobode krutog tijela.
3. Izračunati momente tromosti jednostavnih tijela.
4. Objasniti uvjete statike krutog tijela i jednadžbu gibanja za vrtnju tijela oko
čvrste osi.
5. Primijeniti jednadžbu kontinuiteta i Bernoullijevu jednadžbu na
jednostavnim problemima iz mehanike fluida.
6. Demonstrirati vezu između varijabli mikroskopskog i makroskopskog opisa
idealnog plina.
7. Upotrijebiti prvi zakon termodinamike u analizi kružnih procesa.
8. Riješiti Schrödingerovu jednadžbu za 1D slučajeve potencijalne jame i
potencijalne barijere.
9. Objasniti strukturu poluvodiča i porijeklo energijskih vrpci.
10. Objasniti električna i magnetska svojstva materijala.


tehnologijama
uvjetima
Oblici nastave
» Predavanja
» Predavanja se izvode u grupama studenata uz primjenu elektroničkih
prezentacija i detaljnih izvoda koji se izvode na ploči te demonstracijskih
pokusa.
» Zadaće kroz sustav za e-učenje
» Laboratorij
» Studenti izvode laboratorijske vježbe
Način ocjenjivanja
Udio u Udio u
ocjeni ocjeni
Za prolaz na međuispitu i na završnom ispitu jedan (od četiri) računski zadatak
mora biti u cijelosti točno riješen. Za prolaz na pismenom ispitu dva (od šest)
računska zadatka moraju biti u cijelosti točno riješena.

1. Kruto tijelo kao sustav čestica, Statika krutog tijela, Moment tromosti krutog
tijela
2. Vrtnja krutog tijela oko čevrste osi (kinetička energija i kutna količina
gibanja), Jednadžba gibanja za vrtnju krutog tijela oko čvrste osi, Općenito
gibanje krutog tijela (gibanje središta mase uz vrtnju oko osi)
3. Statika fluida, Dinamika idealnog fluida, Viskoznost fluida
4. Tlak i srednja kinetička energija čestica plina. Jednadžba stanja, Stupnjevi
slobode molekule. Toplinski kapaciteti plinova, Maxwellova raspodjela
brzina čestica, Ekviparticija energije i Maxwell-Boltzmannova raspodjela
5. Toplina. Temperatura. Toplinska ravnoteža, Termalna ekspanzija krutih tijela
i fluida. Jednadžba stanja idealnog plina, Kalorimetrija. Toplinski kapaciteti,
Fazni prijelazi. Latentne topline, Prijenos topline strujanjem, Prijenos topline
vođenjem. Fourierov zakon. Toplinski tok u cilindričnoj i sfernoj simetriji,
Prijenos topline zračenjem. Crno tijelo. Stefan-Boltzmannov zakon

6. Rad. toplina i unutrašnja energija. Prvi zakon termodinamike. Funkcije stanja

i procesa, Izotermalni. izobarni. izohorni i adijabatski procesi. pV dijagrami,
Toplinski kapaciteti kod stalnog volumena i kod stalnog tlaka. Mayerova
relacija
7. Carnotov proces. Efikasnost toplinskog stroja. Drugi zakon termodinamike,
Inverzni Carnotov proces. Efikasnost toplinske pumpe i hladnjaka, Entropija.
Carnotov proces u TS dijagramu
8. Međuispit
9. Dualnost val-čestica. Kvantna mehanika: postulati. epistemologija. derivacija
i rješenja Schroedingerve jednadžbe
10. Svojstva i umačenje valne funkcije. Vezana stanja i elektronske orbitale
11. Kronig-Penneyev model. Blochov teorem
12. Fermi-Dircaova razdioba i primjene, Model slobodnog elektrona. Fermijeva
energija. Funkcija gustoće elektronskih stanja, Brillouinove zone. Fermijeva
energija. Fermijeva temperatura. Fermijeva ploha. Vodljivost metala
13. Kvantna teorija poluvodiča. Intrinsični poluvodiči i heterogene strukture,
Efektivne mase elektrona i šupljina. Eksperimentalno mjerenje efektivne
mase
14. Klasična i kvantna teorija polarizacije, Dijamagnetizam. paramagnetizam i
feromgnetizam
15. Završni ispit

tijela
relacija
7. Carnotov proces. Efikasnost toplinskog stroja. Drugi zakon termodinamike,
Inverzni Carnotov proces. Efikasnost toplinske pumpe i hladnjaka, Entropija.
Carnotov proces u TS dijagramu
8. Međuispit
tijela


relacija, Carnotov proces. Efikasnost toplinskog stroja. Drugi zakon
termodinamike, Inverzni Carnotov proces. Efikasnost toplinske pumpe i
hladnjaka, Entropija. Carnotov proces u TS dijagramu
15. Završni ispit
Obvezna literatura
Dubravko Horvat (2005). Dubravko Horvat (2011).
Fizika 1: Mehanika i toplina, Fizika 2: titranje, valovi,
Hinus elektromagnetizam, optika i
Neodidacta, Zagreb
Petar Kulišić (2005). Višnja Henč-Bartolić, Petar

Mehanika i toplina, Školska Kulišić (1991). Valovi i
knjiga, Zagreb optika, Školska knjiga,
Zagreb
V. Henč-Bartolić, M. Baće. P. V. Henč-Bartolić, M. Baće,
Kulišić, L. Bistričić, D. L. Bistričić, D. Horvat, P.
Horvat, Z. Narančić, T. Kulišić, Z. Narančić, T.
Petković, D. Pevec (2002). Petković, D. Pevec (1996).
Riješeni zadaci iz valova i Riješeni zadaci iz mehanike i
optike, Školska knjiga, topline, Školska knjiga,
Zagreb zagreb
Tomislav Petković (2016). David Halliday, Robert
Uvod u znanost o toplini i Resnick, Jearl Walker
termodinamici, Element (2014). Principles of Physics,
J. Wiley

» Physics I, MIT
» Physics for Engineering Students I, Carnegie Mellon University

Fizika lasera 183496

ECTS bodovi 5
Nositelji
Engleski jezik R3
E/R
E-učenje R1
(10%)
Sati nastave
EIT
Predavanja 45
RAČ
Željka Marija Ana Sušac
Bošnjak prof. dr. sc. Lahorija Bistričić
Ocjenjivanje
Opis predmeta
Dovoljan (2) 50
Interakcija zračenja i materije. Atom kao kvantni sustav. Oblici spektralnih linija. Dobar (3) 60
Fizikalni ptincipi rada lasera. Gustoća modova u šupljini. Laserski rezonatori. Vrlo dobar (4) 70
Svojstva laserskog zračenja. Vrste lasera: prema načinu rada (kontinuirani i pulsni);
Izvrstan (5) 85
prema vrsti optičkog pojačala (plinski, laseri čvrstog stanja, optički laseri,
poluvodički laseri, laseri s organskim bojama, laseri sa slobodnim elektronima).
Neke primjene lasera u fizici i tehnici.
Studijski programi
Ishodi učenja
1. Opisati međudjelovanje svjetlosti s materijom pomoću klasične i polu-

klasične teorije.
2. Objasniti rad laserskog rezonatora i prag laserske akcije.
3. Objasniti svojstva laserskog zračenja u usporedbi s konvencionalnim
izvorima svjetlosti.
4. Objasniti Q prekidanje i sprezanje modova u pulsnim laserima.
5. Objasniti kako izbor i karakteristike laserskog medija, te rezonatora određuju
krajnje ponašanje lasera.
6. Analizirati svojstva lasera i odrediti moguće primjene.
7. Ocijeniti interdisciplinarnost inženjerskih sustava.

tehnologijama


Računarstvo
tehnologijama
Oblici nastave
» Predavanja
» Predavanja uključuju i rješavanje primjera.
» Izrada seminara je obavezna.
» Laboratorij
» Laboratorijske vježbe se održavaju na Zavodu za primijenjenu fiziku.
Laboratorijske vježbe su obavezne.

Način ocjenjivanja
Udio u Udio u
ocjeni ocjeni
Prisutnost 0% 5% 0% 5%

1. Emisija i apsorpcija svjetlosti. Einsteinovi koeficijenti. Izborna pravila za
apsorpciju i emisiju
2. Koeficijent apsorpcije. Inverzija naseljenosti
3. Oblik i širina spektralnih linija. Lorentzov model. Dopplerovo proširenje
spektralne linije
4. Elektromagnetski valovi u rezonatoru. Gustoća modova. Modovi u otvorenim
rezonatorima
5. Vrste rezonatora. Fabry-Perot resonator. Osnovni Gaussov mod
6. Prag laserske akcije. Pojačanje i gubitci u rezonatoru, Faktor dobrote Q.
Povratna veza u laserima
7. Jednomodni i višemodni način rada. Izdvajanje modova pomoću optičke
prizme. rešetke i Fabry-Perot etalona. Spektralna moć razlučivanja optičkih
elemenata, Karakteristike laserske svjetlosti (usmjerenost. prostorna i
vremenska koherencija)
8. Međuispit
9. Pulsni laseri (Q prekidanje. sprezanje modova. prekidanje pojačanjem)
10. Plinski laseri. Fizikalni princip rada atomskih (He-Ne). ionskih (Ar+ ion).
molekulskih (CO2. N2). kemijskih i ekscimerskih lasera
11. Laseri čvrstog stanja. Fizikalni princip rada lasera s kristalima i staklima
(rubinski. Nd-Yag)
12. Fizikalni princip rada optičkih (fiber) lasera. Rezonatori u optičkim laserima
13. Fizikalni princip rada optičkih (fiber) lasera. Rezonatori u optičkim laserima,
Fizikalni princip rada poluvodičkih lasera, Fizikalni princip rada lasera sa
slobodnim elektronima i lasera u x-području
14. Holografija, Primjene holografije
15. Završni ispit

8. Međuispit
elemenata


elemenata
elemenata
12. Fizikalni princip rada poluvodičkih lasera
15. Završni ispit
Obvezna literatura
V. Henč-Bartolić, L. Bistričić
(2001). Predavanja i auditorne
vježbe iz fizike lasera, Element
Karl F. Renk (2012). Basics Wolfgang Demtröder
of Laser Physics For Students (2010). Atoms,Molecules and
of Science and Engineering, Photons, Springer Berlin
Springer-Verlag Berlin Heidelberg
Heidelberg 2012., Springer
Berlin Heidelberg

» Lasers for Engineers, ETH Zurich
» Principles of Lasers and Fiberoptics, MIT
» Introduction to lasers, Stanford
» Introduction to Optical Engineering, University of California Berkeley
» Introduction to lasers, University of Toronto

Fizika materijala 183500

ECTS bodovi 5
Nositelj
Engleski jezik R3
E/R
E-učenje R1
(10%)
Sati nastave
EIT
Predavanja 45
Auditorne vježbe 8
RAČ
Doc. dr. sc.
Vjeran Gomzi
prof. dr. sc. Dubravko Horvat
Opis predmeta
Prijelaz iz klasičnog u kvantno-mehanički opis tvari. Valna jednadžba u tri
dimenzije. Rješenja, svojstva i interpretacije, skup kvantnih brojeva. Aproksiamtivne
metode kvantne mehanike: WBK aproksimacija i primjene. Račun setnje i primjene.
Primjene kvantnih statistika na bozonske i fermionske sustave. Funkcije gustoće
stanja i particijske funkcije. Bose–Einsteinove kondenzacije (supravodljivost,
kvantna računala). Kvantna mehanika i periodički potencijali (rešetke): vodljivost
elektrona i šupljina. Usmjerene brzine, relaksacijska vremena, pokretljivost.
Langevinova funkcija: primjene. Lorentzovo polje i Clausius–Mossottijeva formula.
Kvantna teorija magnetizma: magnetski momenti u Schrödingerovoj jednadžbi.
Spin elektrona, Landéov faktor. Hundova pravila i primjene. Spintronika i primjene
(kvantna računala). NMR i primjene (kvantna računala). Supravodljivost na niskim
temperaturama: Meissnerov efekt, jednadžbe Londonovih i dubina prodiranja.
Cooperovi parovi i BCS – teorija. Kvantiziranje magnetskog toka (flukson) i kvantna
metrologija.
Supravodljivost na visokim temperaturama. Fenomenologija kristalnih

supravodičkih heterostruktura. Kvantni Hallov efekt. Primjene VTS-a u tehnologiji
(kvantne točke, tanki filmovi, magneti).
Studijski programi
Ishodi učenja
1. Opisati temelje kvantnomehaničke slika tvari.

2. Primijeniti aproksimativne metode kvantne mehanike u opisu tvari.
3. Izvesti rješenja valne jednadžbe u tri diemnzije.
4. Primijeniti klasične i kvantne statističke razdiobe.
5. Analizirati potencijale i vodljivosti u kristalnim rešetkama.
6. Objasniti sparivanje fermiona u BCS teoriji pri niskim temperaturama.
7. Opisati kvantnu teoriju magnetizma i primjene u metrologiji i kvantnim
računalima.
8. Analizirati električna i magnetska svojstva materijala u tehnologiji.


tehnologijama
uvjetima
Računarstvo
tehnologijama
uvjetima
Oblici nastave
» Predavanja

» Ostalo
» Pohađanje predavanje (P), rješavanje primjera i zadataka (V) te jednostavne
laboratorijske vježbe (L) na predavanjima. Individualna i/ili grupna
prezentacija pojedinih tema – seminari (S).

1. Valna jednadžba u tri dimenzije
2. Rješenja. svojstva. tumačenja, Skup kvantnih brojeva i moguće vrijednosti
3. WBK aproksimacija i primjene (poluvodički spojevi), Kvantnomehanički
račun smetnje i primjene
4. Funkcija gustoće stanja i particijske funkcije
5. Bose-Einsteinovi kondenzati (supravodljivost. kvantna raunala)
6. Driftne brzine. relaksacijska vremena. pokretljivost
7. Langevinova funkcija. primjene
8. Međuispit
9. Lorentzovo polje, Clausius-Mossottijeva formula
10. Magnetski momenti prema Schroedingerovoj jednadžbi, Elektronski spin.
Landeov faktor. Hundova pravila i primjene
11. Spintronika i primjene (kvantna računala), NMR i primjene (kvantna
računala)
12. Meissnerov efekt. Jednadžbe Londonovih. Dubina prodiranja
13. Cooperovi parovi i B.C.S. teorija, Kvantizacija magnetskog toka (flukson).
Kvantno mjeriteljstvo, Fenomenologija kristalnih supravodičkh
heterostruktura
14. Kvantni Hallov efekt, Primjene VTS materijala u tehnologiji (kvantne točke.
tanki filmovi. magneti)
15. Završni ispit

1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8. Međuispit
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15. Završni ispit

1. Ne drži se
2. Ne drži se
3. Ne drži se
4. Ne drži se
5. Ne drži se
6. Ne drži se

7. Ne drži se
8. Međuispit
9. Ne drži se
10. Ne drži se
11. Ne drži se
12. Ne drži se
13. Ne drži se
14. Ne drži se
15. Završni ispit
Obvezna literatura
Baće M.; Bistričić, L.; Knapp, V; Colić, P. Uvod u
Borjanović, V.; Horvat, D.; električna i magnetska
Petković, T. Riješeni primjeri svojstva materijala,
iz fizike materijala, udžbenik. Školska knjiga, 2.
recenzirani udžbenik. Hinus, izd. 1997.
Zagreb, 2011.
1. Rosenberg, H. M. The Solid 2. A. F. J. Levi, Applied
State. An introduction to the quantum mechanics,
Physics of solids for students of Cambridge University Press,
physics, material science, and Cambridge, 2003.
engineering, 3rd ed., Oxford
University Press, Oxford
1989.
3. L. Susskind and A. 4. E. L. Wolf, Nanophysics and

Friedman. Quantum Nanotechnology, Wiley – VCH
Mechanics The Theoretical Verlag GmbH & Co. KGaA,
Minimum, Basic books - Weinheim, 2004.
Perseus Books Group. New
York, 2014.
5. L.I. Schiff, QUANTUM
MECHANICS, McGraw-Hill
Book Company, 3rd edition,
1968.

Informacija, logika i jezici 183450

ECTS bodovi 5
Nositelji
Engleski jezik R1
E/R
E-učenje R1
Sati nastave
Predavanja 30
EIT
Izvođači
RAČ
Izv. prof. dr. sc. Prof. dr. sc.
Petar Krivić, mag. ing.
Bruno Blašković Mario Kušek
Marko Pavelić, mag. ing.
Frano Škopljanac-Mačina, dipl.
Opis predmeta ing.
Upoznavanje studenta s elementima sustavnog pristupa na području Ocjenjivanje

telekomunikacija. Informacija, komunikacija, opažanje, učenje i teorija informacije. Dovoljan (2) 50
Informacijski sadržaj i izmjena informacija, struktura i značenje informacijskog Dobar (3) 60
sadržaja. Semantička domena (semantički web). Izbor definicije i primjeri domena
Vrlo dobar (4) 70
telekomunikacijskih sustava. Složenost sustava i njezino smanjenje. Jezični prostor u
funkciji razvoja sustava i rješavanja problema, formalni jezici u telekomunikacijskoj Izvrstan (5) 85
domeni. Specifikacija i modeliranje, analiza specifikacije i modela, postupci
ispitivanja, provjera ispravnosti i valjanosti. Tehnike zasnovane na jezicima: UML,
DSL, Java, XML i TTCN. Industrijski pristup u razvoju formalnih modela i metoda u
telekomunikacijama.
Studijski programi
Ishodi učenja
1. Objasniti pojam informacijskog sadržaja i mogućnosti njegove uporabe

2. Objasniti proces razvoja telekomunikacijske programske podrške
3. Razviti programski proizvod u objetno-orijentiranom programskom jeziku
Javi
4. Koristiti jezik XML u informacijskoj i komunikacijskoj programskoj podršc
5. Generirati i provesti testiranje programskog proizvoda pomoću jediničnih
testova
6. Provesti funkcijsko testiranje i usporediti ispravnost specifikacije u UML-u s
razvijenim pogramom

uvjetima


Računarstvo
tehnologijama
uvjetima
Oblici nastave
» Predavanja
» popraćena materijalima i prezentacijom unaprijed stavljenom na web-
stranicu predmeta
» domaće zadaće, priprema za laboratorijske vježbe
» Laboratorij
» složeni laboratorijski zadaci koji obuhvaćaju: programiranje, rukovanje
XML-om i testiranje programa
Način ocjenjivanja
Udio u Udio u
ocjeni ocjeni
Laboratorijske vježbe 10 % 20 % 0% 20 %
Domaće zadaće 10 % 15 % 0% 15 %
Ispit: Usmeni 10 %
Sve laboratorijske vježbe trebaju biti uspješno savladane. Na usmenom ispitu treba
imati >= 50% bodova.

1. Komponente informacijskih sustava, Vrednovanje informacijskih sustava,
Pregled univerzalnog jezika modeliranja (UML), Dijagrami struktura,

Dijagrami ponašanja, Dijagrami međudjelovanja

2. Informacijski sustav organizacije, "Sigurnosna pitanja i smjernice za
programiranje"
3. Generatori parsera (sintaksnog analizatora), """Port"" i ""socket"". Aplikacijsko
programsko sučelje: Socket (API). Naziv i adresa", """User Datagram Protocol""
(UDP): poslužitelj i klijent. Aplikacijski protokoli temeljeni na protokolu
UDP", """Transmission Control Protocol ""(TCP): poslužitelj i klijent.
Konkurentnost. Aplikacijski protokoli temeljeni na protokolu TCP.
""Hypertext Transfer Protocol"" (HTTP) i ""File Transfer Protocol"" (FTP).
Jednostavni HTTP poslužitelj", "Primjeri mrežnog programiranja u Javi i
Pythonu"
4. Provjera programa. analiza ponašanja i optimiranje, Vrste/tehnike ispitivanja,
Osnove ispitivanja
5. "Opcije sučelja ""Socket"". Sučelje ""Raw""", "Demoni i super-server ""inetd""",
"Multipleksiranje ulazno izlaznih operacija. Dretve"
6. "Sve odredišno i više odredišno adresiranje i aplikacije", "Aplikacije temeljene
na protokolu SCTP (""Stream Control Transmission Protocol"")"
7. Dokumenti, elektroničko izdavaštvo, označavanje, jezici za označavanje
8. Međuispit
10. Informacijski sustavi poduzeća
11. Razvoj i nabava informacijskog sustava, Osnove poslovne inteligencije,
Provjera programa. analiza ponašanja i optimiranje, Međukod visoke razine.
apstraktno sintaksno stablo, Vrste/tehnike ispitivanja, Osnove ispitivanja
12. Prikaz podatkovnih struktura i algoritama klauzulama, Hornove klauzule
13. Koncept logičkih programskih jezika, Problem ispitivanja zadovoljivosti u
teoriji (SMT)
14. Primjena na dizajniranje telekomunikacijskih sustava
15. Završni ispit

1. Komponente informacijskih sustava, Vrednovanje informacijskih sustava,
Pregled univerzalnog jezika modeliranja (UML), Dijagrami struktura,
Dijagrami ponašanja, Dijagrami međudjelovanja
2. Informacijski sustav organizacije, "Sigurnosna pitanja i smjernice za
programiranje"
3. Generatori parsera (sintaksnog analizatora), """Port"" i ""socket"". Aplikacijsko
programsko sučelje: Socket (API). Naziv i adresa", """User Datagram Protocol""
(UDP): poslužitelj i klijent. Aplikacijski protokoli temeljeni na protokolu
UDP", """Transmission Control Protocol ""(TCP): poslužitelj i klijent.
Jednostavni HTTP poslužitelj", "Primjeri mrežnog programiranja u Javi i
Pythonu"
4. Provjera programa. analiza ponašanja i optimiranje, Vrste/tehnike ispitivanja,
Osnove ispitivanja
5. "Opcije sučelja ""Socket"". Sučelje ""Raw""", "Demoni i super-server ""inetd""",
"Multipleksiranje ulazno izlaznih operacija. Dretve"
6. "Sve odredišno i više odredišno adresiranje i aplikacije", "Aplikacije temeljene
na protokolu SCTP (""Stream Control Transmission Protocol"")"
8. Međuispit
10. Informacijski sustavi poduzeća
11. Razvoj i nabava informacijskog sustava, Osnove poslovne inteligencije,
Provjera programa. analiza ponašanja i optimiranje, Međukod visoke razine.
apstraktno sintaksno stablo, Vrste/tehnike ispitivanja, Osnove ispitivanja

12. Prikaz podatkovnih struktura i algoritama klauzulama, Hornove klauzule

13. Koncept logičkih programskih jezika, Problem ispitivanja zadovoljivosti u
teoriji (SMT)
14. Primjena na dizajniranje telekomunikacijskih sustava
15. Završni ispit
Obvezna literatura
Marina Bagić Babac, Mario Marina Bagić Babac, Mario
Kušek (2011). Jezici za Kušek (2009). Testiranjem
označavanje sadržaja, FER, upravljano programiranje,
interna skripta FER, interna skripta
Martin Fowler (2010). Elliotte Rusty Harold

Domain-Specific Languages, (2004). XML 1.1 Bible, John
Pearson Education Wiley & Sons
Kent Beck (2003). Test- Paul Ammann, Jeff Offutt
driven Development, (2016). Introduction to
Addison-Wesley Software Testing, Cambridge
Professional University Press
Glenford J. Myers, Corey E. M. Clarke, Orna

Sandler, Tom Badgett Grumberg, Doron Peled
(2011). The Art of Software (1999). Model Checking, MIT
Testing, John Wiley & Sons Press

» Formal Methods for Software Engineering, University of Twente
» Introduction to Information Systems (IIS), EPFL Lausanne
» XML and Related Technologies, University of California Berkeley
» Software Testing, Oxford

Inovacije i upravljanje tehnologijom 183468

ECTS bodovi 2
Nositelji
Engleski jezik R3
E/R
E-učenje R1
Sati nastave
Predavanja 30
EIT
RAČ
Nasl. prof. dr. sc. Izv. prof. dr. sc.
Darko Huljenić Vedran Podobnik
Opis predmeta
Razumjeti razlike između pronalaska, invencije i inovacije. Poznavati različite
modele inovacija, uključujući "otvorene" i "zatvorene" pristupe inovacijama kao i
disruptivne inovacije. Razumjeti proces uvođenja novih proizvoda i usluga na tržište,
uključujući informacijske usluge zasnovane na internetskoj infrastrukturi. Objasniti
proces razvoja novih tehnologija. Koristiti scenarijske planove i tehnologijske karte.
Primijeniti model Porterovih pet kompetitivnih sila za analizu strategija u
umreženoj ekonomiji i visoko-tehnološkim kompanijama. Razlikovati načine za
izvođenje tehnologije na tržište, kao i za stvaranje profita i izgradnju kompetitivne
prednosti kroz nove tehnologije. Identificirati dionike i objasniti procese
tehnologijskih politika.
Studijski programi
tehnologija i Računarstvo (Studij) (transverzalni predmeti, 6. semestar, 3. godina)
(transverzalni predmeti, 6. semestar, 3. godina)
Ishodi učenja
1. Razlikovati pojmove pronalaska, invencije i inovacije

2. Objasniti različite modele inovacija
3. Objasniti proces uvođenja novih proizvoda i usluga na tržište
4. Objasniti proces razvoja novih tehnologija
5. Koristiti scenarijske planove i tehnologijske karte
6. Primijeniti model Porterovih pet kompetitivnih sila za analizu strategija u
umreženoj ekonomiji i visoko-tehnološkim kompanijama
7. Razlikovati načine za izvođenje tehnologije na tržište
8. Identificirati dionike i procese tehnologijskih politika



Računarstvo
tehnologija
Oblici nastave
» Predavanja

1. Otkriće. izum. inovacija
2. Inovacija: modeli inovacije. otvoreni i zatvoreni pristupi
3. Disruptivne inovacije. konkurentna dinamika tehnološkog diskontinuiteta
4. Uvođenje novog proizvoda/usluge
5. Uvođenje novog proizvoda/usluge
6. Razvijanje novih tehnologija: procesi upravljanja tehnologijom. prava
intelektualnog vlasništva. procjenjivanje
7. Planiranje scenarija. tehnološko mapiranje
8. Međuispit
9. Strategija u novoj ekonomiji: Porterovih pet konkurentskih sila. strategija u
mrežnom gospodarstvu. strategija u tvrtkama s razvojem naprednih
tehnologija
10. Strategija u novoj ekonomiji: Porterovih pet konkurentskih sila. strategija u
mrežnom gospodarstvu. strategija u tvrtkama s razvojem naprednih
tehnologija
11. Resursi za dovođenje tehnologija na tržište: odluka proizvoditi ili kupovati.
partnerstva
12. Zarađivanje na novim tehnologijama: poslovni modeli. ulaganje
13. Izgradnja konkurentske prednosti na tehnologiji
14. Disruptivne inovacije. konkurentna dinamika tehnološkog diskontinuiteta,
Tehnološka politika
15. Završni ispit

Obvezna literatura
J. Fagerberg, D. C. Mowery, P. Trott, Innovation
R. R. Nelson, The Oxford Management and New
Handbook of Innovation, Product Development, Fifth
Oxford University Press, Edidion, Prentice Hall, 2012
2005
S. Conway, F. Steward, M. E. Porter, Strategy and the
Managing and Shaping Internet, Harvard Business
Innovation, Oxford Review, March 2001
University Press, 2009

Interaktivna računalna grafika 183359

ECTS bodovi 5
Nositelj
Engleski jezik R1
E/R
E-učenje R2
Sati nastave
Predavanja 45
EIT
RAČ
Prof. dr. sc.
doc. dr. sc. Marko Đurasević
Željka Mihajlović
Opis predmeta
Računalna grafika se bavi ostvarivanjem prikaza objekata na računalu. Prvo je
potrebno načiniti modele objekata pogodne za prikaz, a zatim primijeniti postupke
ostvarivanja prikaza. Cilj predmeta je upoznavanje studenata s osnovama
ostvarivanja grafičkih objekata, grafičkih funkcija, kao i s programskom potporom
koja omogućuje stvaranje prikaza, odnosno programskim sučeljima za izradu
interaktivnih grafičkih aplikacija.
Studijski programi
Ishodi učenja
1. Definirati značajke suvremene grafičke sklopovske opreme

2. Primijeniti znanja matematike, fizike i programiranja na grafičkim
aplikacijama i rješavati problemske zadatke
3. Razviti interaktivnu grafičku aplikaciju upotrebom grafičkog programskog
sučelja
4. Razviti programe koji koriste grafičke primitive i primjenjuju geometrijske
transformacije
5. Objasniti principe modeliranja 3D objekata te izrade prikaza
6. Riješiti probleme 3D grafičkog prikaza i razvoja grafičkih aplikacija
7. Procijeniti kvalitetu grafičkih aplikacija

tehnologijama


Računarstvo
tehnologijama
Oblici nastave
» Predavanja
» Laboratorij

1. Grafički protočni sustav. Rasterska grafika
2. Upotreba grafičkih APIa, Standardi zapisa u grafici
3. Grafičke primitive, Temeljne geometrijske operacije (izračuni presijecanja.
probadanja. određivanje udaljenosti u izračunima presijecanja)
4. Animacija i dvostruki spremnik, Reprezentacija grafičkih objekata
5. Transformacije koordinatnih sustava
6. Krivulje Beziera. splajn krivulje. površine
7. Parametarske krivulje i površine izražene polinomima, Implicitne krivulje i
površine
8. Međuispit
9. Modeli osvjetljavanja (lokalni i globalni), Izrada prikaza. emisija i raspršivanje
svjetla
10. Vidljivost i zaklanjanje. problemi i rješenja, Uklanjanje skrivenih ploha
11. Mape sjene

12. Praćenje zrake

13. Ljudski vid. adaptacija na svjetlost. osjetljivost na šum i treperenje
14. Preslikavanje teksture (umanjivanje i uvećavanje)
15. Proceduralni modeli. fraktali. L-sustavi, Završni ispit

1. Grafički protočni sustav. Rasterska grafika
2. Upotreba grafičkih APIa, Standardi zapisa u grafici
3. Grafičke primitive, Temeljne geometrijske operacije (izračuni presijecanja.
probadanja. određivanje udaljenosti u izračunima presijecanja)
4. Animacija i dvostruki spremnik, Reprezentacija grafičkih objekata
5. Transformacije koordinatnih sustava
6. Krivulje Beziera. splajn krivulje. površine
7. Parametarske krivulje i površine izražene polinomima, Implicitne krivulje i
površine
8. Međuispit
9. Modeli osvjetljavanja (lokalni i globalni), Izrada prikaza. emisija i raspršivanje
svjetla
10. Vidljivost i zaklanjanje. problemi i rješenja, Uklanjanje skrivenih ploha
11. Mape sjene
12. Praćenje zrake
13. Ljudski vid. adaptacija na svjetlost. osjetljivost na šum i treperenje
14. Preslikavanje teksture (umanjivanje i uvećavanje)
15. Proceduralni modeli. fraktali. L-sustavi
Obvezna literatura
Marko Čupić i Željka
Mihajolović (2018).
Interaktivna računalna grafika
kroz primjere u OpenGL-u”,
Zavodska skripta (ažurirana i
mijenjana izdanja), Zagreb,
2016. http://www.zemris.fer.hr/
p r e d m e t i / i r g / k n j i g a . p d f
Eric Lengyel (2012). Tomas Akenine-Möller,
Mathematics for 3D Game Eric Haines, Naty Hoffman
Programming and Computer (2016). Real-Time
Graphics, Third Edition, Rendering, Third Edition,
Cengage Learning CRC Press

» Introduction to Computer Graphics and Imaging, Stanford
» COMPUTER GRAPHICS & IMAGING, University of California Berkeley
» Computer Graphics, ETH Zurich
» Computer Graphics, TU Delft

Interaktivni simulacijski sustavi 183366

ECTS bodovi 4
Nositelj
Engleski jezik R2
E/R
E-učenje R1
Sati nastave
Predavanja 30
EIT
RAČ
Izv. prof. dr. sc.
prof. dr. sc. Krešimir Ćosić
Siniša Popović
Ocjenjivanje
Dovoljan (2) 50
Opis predmeta
Dobar (3) 60
Predmet studente uvodi u područje interaktivnih simulacija u stvarnom vremenu Vrlo dobar (4) 75
primjenom tehnologija prividne i proširene stvarnosti. Studente se upoznaje s Izvrstan (5) 90
primjerima interaktivnih simulacijskih sustava u stvarnom vremenu kao što su
različiti tipovi simulatora za obuku i trening, te se ističu specifični zahtjevi na
arhitekturu i performanse ovakvih sustava. Naglašava se važnost paralelizacije
složenih simulacijskih problema kroz dekompoziciju i raspodjelu zadataka, kao i
važnost optimizacije performansi sustava s obzirom na interakciju s korisnikom u
stvarnom vremenu. Analiziraju se metode i alati za interaktivne simulacije na
temelju prividne i proširene stvarnosti, s naglaskom na specifičnosti grafičkog
modeliranja i iscrtavanja virtualnog i proširenog svijeta. Prikazuju se najrazličitija
multimodalna ulazno/izlazna sučelja kojima se ostvaruje potpuna i učinkovita
interakcija s korisnikom u stvarnom vremenu. U okviru predmeta prikazani su i
različiti matematički modeli za simulacije kinematike i dinamike pokretnih objekata
virtualnog i proširenog svijeta u stvarnom vremenu. Posebno se ističe važnost
procjene utjecaja ljudskog faktora u interaktivnim simulacijskim sustavima
namijenjenim za obuku i trening koji se odnose na različita profesionalna stresna
zanimanja, kao što su npr. specijalne snage, interventna policija, jedinice za pomoć u
kriznim stanjima itd. Daje se pregled metoda i alata za modeliranje različitih
multimodalnih emocionalnih stresora, kao što su generatori vizualnih i zvučnih
podražaja, računalno generirani kognitivni zadaci i ozbiljne igre, uz simultanu
analizu relevantnih psihofizioloških značajki koje se računaju iz srčanog ritma,
disanja, vodljivosti kože, glasa, dinamike okulomotornog sustava, aktivnosti
prefrontalnog korteksa i pripadnih regija itd.
Studijski programi
Ishodi učenja
1. Objasniti glavne konceptualne sastavnice interaktivnih simulacijskih

sustava
2. Objasniti pojam stvarnog vremena i prepoznati izvore i probleme kašnjenja u
kontekstu interaktivnih simulacijskih sustava
3. Definirati razne tipove ulazno-izlaznih uređaja u interaktivnim
simulacijskim sustavima na temelju prividne stvarnosti

4. Opisati najčešće reprezentacije terena i 3D objekata te glavne faze

vizualizacije u interaktivnim simulacijskim sustavima
5. Objasniti značaj matematičkog modeliranja te primjenu numeričkih metoda
u interaktivnim simulacijskim sustavima
6. Opisati značaj interaktivnih simulacijskih sustava u obuci za obavljanje
stresnih zadaća
7. Navesti primjere metoda i alata za modeliranje različitih multimodalnih
emocionalnih stresora
8. Objasniti procjenu utjecaja ljudskog faktora u interaktivnim simulacijskim
sustavima namijenjenim za obuku i trening koji se odnose na različita
profesionalna stresna zanimanja

Računarstvo

Oblici nastave
» Predavanja
» Nastava se provodi kroz ukupno 15 tjedana. Prvi ciklus predavanja ima 7
tjedana, nakon čega slijedi međuispit, dok drugi ciklus sadrži šest tjedana
predavanja, nakon čega slijedi završni ispit.
» Laboratorijske vježbe i samostalan rad studenata uz konzultacije s
nastavnicima odnose se na razvoj ograničenih funkcionalnosti interaktivnih
simulacijskih sustava ili ozbiljnih igara, kao i mjerenja i analize podataka
vezanih uz ljudski faktor u interaktivnim simulacijama. Očekuje se i
priprema pismenog izvješća te održavanje prezentacije.
» Laboratorij
» Laboratorijske vježbe i samostalan rad studenata uz konzultacije s
nastavnicima odnose se na razvoj ograničenih funkcionalnosti interaktivnih
simulacijskih sustava ili ozbiljnih igara, kao i mjerenja i analize podataka
vezanih uz ljudski faktor u interaktivnim simulacijama. Očekuje se i
priprema pismenog izvješća te održavanje prezentacije.
» Ostalo
» Moguće su demonstracije razvijenih interaktivnih simulacijskih sustava,
ozbiljnih igara, te sustava za generiranje laboratorijskih stresnih stimulacija i
analize multimodalnih psihofizioloških reakcija.
Moguće je organiziranje stručnih posjeta tvrtkama koje djeluju u području
interaktivnih simulacijskih sustava.
Način ocjenjivanja
Udio u Udio u
ocjeni ocjeni

1. Štedljivost i sigurnost treniranja osoba, Simulatori vožnje. simulatori civilnih
i vojnih zrakoplova. simulatori raketnih sustava
2. Simulatori vožnje. simulatori civilnih i vojnih zrakoplova. simulatori
raketnih sustava, Glavni elementi i sustavska arhitektura
3. Glavni elementi i sustavska arhitektura, Simulacijska petlja. ograničenja
stvarnog vremena i istodobnost, Pitanja ljudskih čimbenika povezanih s
kašnjenjem u interaktivnim simulacijskim sustavima
4. Edukacijski studijski slučajevi za demonstraciju konocepata interaktivne
simulacije
5. Praćenje orijentacije i položaja glave (akustičko. magnetsko. mehaničko.
optičko. inercijalno), Praćenje drugih dijelova tijela (praćenje očiju. praćenje
ruku. praćenje cijelog tijela)
6. Praćenje drugih dijelova tijela (praćenje očiju. praćenje ruku. praćenje cijelog
tijela), Razna ulazna sučelja (fiziološki signali. govor. izrazi lica. geste.
kretanje), Specifična ulazna sučelja simulatora, Vizualni kanal (kacige na
glavi. CAVE. kupole. višeprojektorski sustavi)

7. Vizualni kanal (kacige na glavi. CAVE. kupole. višeprojektorski sustavi),

Auditorni. kretni i dodirni kanali, Specifična izlazna sučelja simulatora
8. Međuispit
9. Osnovni koncepti u 3D računalnoj grafici (točke. poligoni. normale.
koordinatni sustavi. transformacije. boja. materijal. svjetlo. teksture),
Predstavljanje 3D modela u interaktivnim simulacijskim sustavima (mreža
poligona. graf scene)
10. Predstavljanje 3D modela u interaktivnim simulacijskim sustavima (mreža
poligona. graf scene), Predstavljanje terena kao digitalnog visinskog modela i
nepravilne mreže trokuta
11. Osnovni pregled grafičkog iscrtavanja, Osnovne optimizacije grafičkog
iscrtavanja u interaktivnim simulacijskim sustavima (razine detalja.
odbacivanje), 3D modeliranje i programski alati za grafičko iscrtavanje u
interaktivnim simulacijskim sustavima
12. Matematičko modeliranje primjenom običnih diferencijalnih jednadžbi
(ODJ), Analitičko u odnosu na numeričko rješavanje ODJ modela, Osnovne
numeričke metode za rješavanje ODJ (unaprijedni Euler. metoda srednje
točke)
13. Izazivanje stresa i emocija, Mjerenje i estimacija stresa i emocija iz fizioloških
značajki, Mjerenje i estimacija stresa i emocija iz glasovnih značajki
14. Mjerenje i estimacija stresa i emocija iz facijalnih značajki, Interaktivno
kompjuterizirano kognitivno testiranje, Biološka povratna veza. ozbiljne igre
s multimodalnom povratnom vezom za terapiju i rehabilitaciju
15. Završni ispit

1. Ne drži se
2. Ne drži se
3. Ne drži se
4. Seminar
5. Ne drži se
6. Ne drži se
7. Ne drži se
8. Međuispit
9. Seminar
10. Ne drži se
11. Ne drži se
12. Ne drži se
13. Seminar
14. Ne drži se
15. Završni ispit
Obvezna literatura
Nastavni materijali s
predavanja, koji će biti dostupni
na internetskoj stranici
predmeta

Igor S. Pandžić (2004). Grigore Burdea, Philippe
Virtualna okruženja : Coiffet (2003). Virtual
računalna grafika u Reality Technology, John
stvarnom vremenu i njene Wiley & Sons Inc.
primjene, Element
Nathaniel I. Durlach, Anne James A. Coan, John J. B.

S. Mavor (1995). Virtual Allen (2007). The Handbook
Reality: Scientific and of Emotion Elicitation and
Technological Challenges, Assessment, Oxford
National Academies Press University Press
Stuart J. Russell, Peter
Norvig (2002). Artificial
Intelligence: A Modern
Approach (2nd edition),
Prentice Hall

» Physically Based Modeling and Interactive Simulation, Carnegie Mellon
University
» Virtual World & Simulation Systems (Naval Postgraduate School - MOVES
Institute), Aalto University
» Visual Interactive Simulation (Umea University), Aalto University


ECTS bodovi 2
Nositelji
Engleski jezik R3
E/R
E-učenje R2
(10%)
Sati nastave
EIT
Predavanja 30
RAČ
Prof. dr. sc. Prof. dr. sc. Doc. dr. sc. Izv. prof. dr. sc.
prof. dr. sc. Dubravko Sabolić
Roman Malarić Željko Tomšić Mihaela Vranić Hrvoje Pandžić
Ocjenjivanje
Dovoljan (2) 50
Opis predmeta
Dobar (3) 60
Osnovni pojmovi i koncepti iz ekonomike, odnosno mikroekonomike. Modeli Vrlo dobar (4) 75
ponude i potražnje, situacija ravnoteže, pomaci ponude i potražnje, eksternalije, Izvrstan (5) 90
javna dobra. Elastičnost ponude i potražnje. Granica proizvodnih mogućnosti. Ispit je uspješno položen
Tržišta. Maksimalizacija korisnosti. Ponašanje potrošača. Proizvodnja i troškovi. ukoliko se skupi minimalno 50
Tržišne strukture: monopol, savršena konkurencija, monopolistička konkurencija, bodova ukupno (od 100
oligopol, teorija igara. Procjena investicijskih projekata. Rizik i nesigurnost. mogućih). Uvjet (prag) za
Planiranje karijere u realnom sektoru. prolaz na usmenom ispitu je
dobivenih barem 20 (50%) od
Studijski programi ukupno 40 bodova.
Ishodi učenja
1. Objasniti osnovne pojmove iz ekonomike

2. Objasniti funkcioniranje konkurentskih tržišta temeljem zakona ponude i
potražnje
3. Objasniti ponašanje potrošača
4. Objasniti i primijeniti pojam elastičnosti pri modeliranju ponude i potražnje
5. Prepoznati ključne faktore pri donošenju poslovnih odluka u poduzeću
6. Izračunati određene mjere vezane uz proizvodnju i troškove
7. Razlikovati tržišne strukture koje utječu na ponašanje poduzeća
8. Izračunati isplativost različitih investicijskih opcija primjenom jednostavnih
metoda ocjene profitabilnosti
9. Identificirati rizike povezane s investicijama i sudjelovanjem na tržištu


uvjetima
Računarstvo
uvjetima
tehnologija
Oblici nastave
» Predavanja
» Predavanja su koncipirana u 13 tematskih cjelina koje se logički nastavljaju
jedna na drugu. Studentu se prateći predavanja uvodi u problematiku
osnova ekonomike, tržišta i sudionika na tržištu, donošenja poslovnih
odluka, poslovnih rizika.
» Koristeći Moodle sustav e-učenja stavlja se na raspolaganje obvezna
literatura i dopunska literatura za čitanje, video isječci, riješeni računski
zadaci i zadaci za samoprovjeru znanja.
» Koristeći Moodle sustav e-učenja studenti imaju na raspolaganju riješene
računske zadatke i zadatke za provjeru vlastitog znanja.

Način ocjenjivanja
Udio u Udio u
ocjeni ocjeni
Sudjelovanje u nastavi 0% 10 % 0% 10 %
Ispit: Usmeni 40 %

1. Definicija ekonomije, Mikroekonomija i makroekonomija, Koncepti
mikroekonomije: oskudnost, resursi, oportunitetni trošak, Normativna i
pozitivna ekonomija, Čimbenici proizvodnje, Krivulja proizvodnih
mogućnosti
2. Ponuda, Potražnja, Potražnja, ponuda i ravnoteža
3. Krivulje potražnje i ponude - pomaci, Intervencija vlade na tržišne cijene:
nametanje minimalne i maksimalne cijene, Vanjski učinci i javna dobra,
Tržište
4. Definicija - mjera osjetljivosti, Cjenovna elastičnost potražnje, Osjetljivost
potražnje na druge faktore, Prihodovna elastičnost potražnje, Križna
cjenovna elastičnost i vrste dobara, Cjenovna elastičnost ponude
5. Uvod u mjere: ukupne, prosječne, granične, Koncepti: Neto dobit, granična
korisnost, granični trošak, Odluke ovisne o graničnim vrijednostima,
Korištenje granične korisnosti i krivulje graničnih troškova za pronalaženje
neto korisnosti
6. Teorija korisnosti, Maksimalizacija korisnosti i potražnja, Krivulja
ravnodušnosti (indiferencije), Budžetski pravac, Krivulje indiferencije i
budžetski pravac: izbor potrošača
7. Čimbenici proizvodnje, Funkcija proizvodnje
8. Međuispit
9. Proizvodne odluke i troškovi: kratki rok, Proizvodne odluke i troškovi: dugi
rok
10. Savršena konkurencija: model, Određivanje outputa u kratkom roku,
Savršena konkurencija u dugom roku, Priroda monopola, Model monopola,
Procjena monopola
11. Monopolistička konkurencija: konkurencija među mnogima, Oglašavanje i
diskriminacija cijena, Oligopol: konkurencija među nekolicinom, Teorija
igara
12. Kamate - trošak novca, Protok novca, Inflacija i njezine mjere, Metode
provjeravanja projekata, Financijska isplativost
13. Pouzdanost i rizik kao dio djelovanja i života, Teorija i koncepti pouzdanosti i
rizika, Modeli i mehanizmi kvarova, Metode procjene rizika, Metoda stabla
događaja, Metoda procjene sigurnosti pomoću vjerojatnosti
14. Proces zapošljavanja u velikoj tvrtki, Važnost planiranja karijere, Uska
specijalizacija ili orijentacija prema menadžmentu, Važnost socijalnih vještina
za napredovanje, Karijera u malim i srednjim poduzećima, Izrada prvog
poslovnog plana, Realna procjena potrebnih investicija
15. Završni ispit

Obvezna literatura
Grupa autora (2019). Dubravko Sabolić (2017).
Inženjerska ekonomika 1 - UVOD U
nastavni materijali, FER MIKROEKONOMIKU –
odabrane teme
Paul A. Samuelson, William by Pindyck, Robert S;
D. Nordhaus (2011). Rubinfeld, Daniel L [aut];
Ekonomija, McGraw-Hill / Suman, Sanja [trl]. (2005).
Mate d.o.o. Mikroekonomija., Mate

» Principles of Microeconomics, ETH Zurich


ECTS bodovi 2
Nositelji
Engleski jezik R3
E/R
E-učenje R2 (5%)
Sati nastave
Predavanja 30
EIT
prof. dr. sc. Dubravko Sabolić
RAČ
Prof. dr. sc. Prof. dr. sc. Prof. dr. sc. Doc. dr. sc.
Roman Malarić Davor Škrlec Željko Tomšić Mihaela Vranić Ocjenjivanje
Dovoljan (2) 50
Dobar (3) 60
Opis predmeta
Vrlo dobar (4) 75
Organizacija industrije. Zaštita tržišnog natjecanja i regulacija. Ekonomija i okoliš. Izvrstan (5) 90
Financijska tržišta. Makroekonomika – definicije i osnovni pojmovi. Bruto domaći Ispit je uspješno položen
proizvod. Poslovni ciklusi i nezaposlenost. Makroekonomske politike i utjecaj na ukoliko se skupi minimalno 50
industriju. Dugoročni rast gospodarstva. bodova ukupno (od 100
mogućih). Uvjet (prag) za
Studijski programi prolaz na usmenom ispitu je
dobivenih barem 20 (50%) od
» Elektrotehnika i informacijska tehnologija -> Elektrotehnika i informacijska ukupno 40 bodova.
Ishodi učenja
1. Objasniti pojmove vezane uz tržište.

2. Prepoznati utjecaje države na funkcioniranje konkurentskih tržišta.
3. Identificirati probleme regulacije.
4. Prepoznati utjecaje industrije na okoliš.
5. Prepoznati različite instrumente koji se nude na financijskim tržištima.
6. Izračunati osnovne mjere vezane uz različite financijske instrumente.
7. Objasniti osnovne pojmove iz makroekonomije.
8. Prepoznati faze poslovnih ciklusa.
9. Objasniti funkcioniranje osnovnih makroekonomskih politika.

uvjetima


Računarstvo
uvjetima
tehnologija
Oblici nastave
» Predavanja
osnova ekonomike, tržišta i sudionika na tržištu, donošenja poslovnih
odluka, poslovnih rizika.

Način ocjenjivanja
Udio u Udio u
ocjeni ocjeni
Sudjelovanje u nastavi 0% 10 % 0% 10 %
Ispit: Usmeni 40 %

1. Relevantno tržište, Tržišna moć i njegova zloupotreba, Reguliranje tržišta s
potpunom konkurencijom
2. Reguliranje cijena, Liberalizacija i deregulacija industrije, Zakoni o zaštiti
tržišnog natjecanja i njihovo tumačenje, Zaštita tržišnog natjecanja i
konkurentnost u globalnoj ekonomiji
3. Regulativa: zaštita potrošača, Reguliranje političkog i zakonodavnog ciklusa
industrije u Europskoj uniji, Praktični aspekti regulacije industrije
4. Društveni trošak onečišćenja, Maksimaliziranje neto koristi od onečišćenja,
Alternative u kontroli onečišćenja, Politika Europske unije vezana za
onečišćenje
5. Osnovne definicije i pojmovi, Financiranje djelatnosti poduzeća, Glavni
instrumenti zaduživanja na tržištima kapitala
6. Dionice, obveznice, zajmovi, Derivativni proizvodi, Vrste fondova, fondovi i
mirovine
7. Analiza financijskih tržišta, Primarna i sekundarna tržišta, Kreditne tvrtke,
Regulacija i standardi financijskih tržišta
8. Međuispit
9. Definicija makroekonomije, Osnovni pojmovi: BDP, inflacija, nezaposlenost,
Ciljevi makroekonomske politike, Utjecaj osnovnih indikatora na poslovanje,
njegovu izvedbu i očekivanja
10. Definicija, Metode izračuna, BDP po glavi stanovnika - analiza, Potencijalni
BDP
11. Definicija, Razdoblja i točke u poslovnom ciklusu, Promjene u ključnim
makroekonomskim pokazateljima tijekom poslovnog ciklusa, Vrste
nezaposlenosti i poslovni ciklus, Utjecaj nezaposlenosti na situaciju u
industriji
12. Povijesni pogled, Fiskalna politika
13. Monetarna politika, IS-IL model
14. Utjecaj tehnoloških promjena
15. Završni ispit
Obvezna literatura
Grupa autora (2020). Dubravko Sabolić (2017).
Inženjerska ekonomika 2 - UVOD U
nastavni materijali, FER MIKROEKONOMIKU –
odabrane teme

Economics of Regulation and Makroekonomija by
Antitrust, Fourth Edition By Blanchard, Oliver; Gjidara,
W. Kip Viscusi, John M. Mirta.
Vernon and Joseph E.
Harrington

» Principles of Microeconomics, ETH Zurich

Izrada elektroničkih prototipa 183367

ECTS bodovi 5
Nositelj
Engleski jezik R3
E/R
E-učenje R1
Sati nastave
Predavanja 15
EIT
RAČ
Prof. dr. sc.
Igor Krois
Opis predmeta
Praktična primjena znanja iz elektroničkih komponenti i materijala u izradi
elektroničkih prototipova. Tipovi kučišta komponenta, tehnike lemljenja i
odlemljivanja. Konektori, žice i izolatori. Oklapanja i zaštita smetnji.
Studijski programi
Ishodi učenja
1. Primjeniti odgovarajuću prototipnu tehniku

2. Prepoznati odgovarajuće kučište komponente
3. Kombiniranje odgovarajućih tehnika oklapanja
4. Primjeniti odgovarajuću lemnu tehniku
5. Primjeniti odgovarajuću spojnu tehniku
6. Kombiniranje odgovarajućih izolacijskih materijala

Računarstvo


Oblici nastave
» Predavanja
» Laboratorij

1. Kučišta s nožicama
2. Kučišta za povšinsku montažu
3. Lemne tehnike
4. Doradne tehnike lemljenja
5. Materijali za lemljenje
6. Prototippovi načinjeni bez lemljenja
7. Prototipovi načinjeni lemljenjem
8. Međuispit
9. Načini izrade prototipova
10. Koponente za izradu ožičenja
11. Izolatori
12. Žice
13. Kritični čvorovi
14. Pravila oklapanja, Preslušavanja i njihovo potiskivanje
15. Završni ispit

1. Kučišta s nožicama
2. Kučišta za povšinsku montažu
3. Lemne tehnike
4. Doradne tehnike lemljenja
5. Materijali za lemljenje
6. Prototippovi načinjeni bez lemljenja
7. Prototipovi načinjeni lemljenjem
8. Međuispit
9. Načini izrade prototipova
10. Koponente za izradu ožičenja
11. Izolatori
12. Žice
13. Kritični čvorovi
14. Pravila oklapanja, Preslušavanja i njihovo potiskivanje
15. Završni ispit

Obvezna literatura
Walt Kester, Mixed-Signal
Hardware and Housekeeping
Techniques
Walt Kester, High Speed Design
Techniques

Javna pokretna mreža 183372

ECTS bodovi 5
Opis predmeta
Engleski jezik R1
Tehnologije za javne pokretne mreže. Arhitektura globalnog sustava za pokretne
E/R
komunikacije (GSM). Sastavne jedinice bazne postaje i jezgrene mreže, sučelja E-učenje R1
između pojedinih dijelova sustava. Tehnički parametri GSM sustava. Upravljanje
pozivom i pokretljivošću, identifikacija mobilnog pretplatnika i uređaja, sigurnost. Sati nastave
Osnovne i teleusluge u GSM mreži. Brzi prijenos podataka komutacijom kanala Predavanja 30
EIT
(HSCSD). Opće paketske radijske usluge (GPRS). Osobitosti EDGE tehnologije (2,5G Laboratorijske vježbe 15
sustav), arhitektura sustava, mogućnosti pružanja 3G usluga. Pokretni sustavi treće
generacije (UMTS), arhitektura i značajke sustava, mrežne komponente, sastavne
Ocjenjivanje
RAČ
jedinice, sučelja. Četvrta (4G) generacija, VoLTE. Zajedničko korištenje mrežne
infrastrukture od strane više operatora. Dovoljan (2) 50
Dobar (3) 60
Studijski programi Vrlo dobar (4) 70
Izvrstan (5) 85
Ishodi učenja
1. Identificirati procese u javnoj pokretnoj mreži

2. Analizirati uspostavu i raskid poziva u mreži
3. Opisati arhitekturu javne pokretne mreže 2., 3. i 4. generacije
4. Povezati znanja pokretnih i komunikacijskihh mreža
5. Objasniti procedure u pokretnoj mreži prilikom pružanja usluga
6. Prepoznati tehnologije pokretne mreže
7. Definirati pojam, arhitekturu i organizaciju pokretnih mreža
8. Primijeniti znanje o pokretnim mrežama i protokolima
9. Identificirati procese u javnoj pokretnoj mreži

Računarstvo


Oblici nastave
» Predavanja
» Predavanja, s materijalima i prezentacijom postavljenom unaprijed na web.
» Primjer arhitektura i komunikacijskih protokola
» Laboratorij
» Laboratorijske zadaće koje uključuju oblikovaje pokretnih mreža, definiranje
komunikacijskih i sustavskih parametara, simulaciju i emulaciju različitih
scenarija uporabe te mjerenje i mrežnog prometa.
Način ocjenjivanja
Udio u Udio u
ocjeni ocjeni
Ispit: Pismeni 65 % 0%

1. Tehnologije za javne pokretne mreže: 2G. 3G i 4G
3. Komponente pristupne radijske i jezgrene mreže
5. Tehnički parametri pokretne mreže
7. Upravljanje pozivom i pokretljivošću. identifikacija mobilnog pretplatnika i
uređaja
8. Međuispit
uređaja
10. Sigurnost pokretnih mreža
12. Zajedničko korištenje mrežne infrastrukture od strane više operatora.
Korisnici u prelaženju (roaming)
14. Seminar, Projekt, Posjeta
15. Završni ispit


uređaja
8. Međuispit
uređaja
14. Seminar, Projekt, Posjeta
15. Završni ispit
Obvezna literatura
UMTS Origins, Architecture Mobile Radio
and the Standard Pierre Communications Raymond
Lescuyer Springer Verlag Steele, Lajos Hanzo John
London Limited 2004 Wiley. Sons Ltd 1999
Osnovne arhitekture mreža A.

Bažant, G. Gledec, Ž. Ilić, G. Ježić,
M. Kos, M. Kunštić, I. Lovrek,
Element, Zagreb 2004

» Mobile Communications, TU Munchen

Komunikacijske mreže 183420

ECTS bodovi 6
Nositelji
Engleski jezik R3
E/R
E-učenje R1 (1%)
Sati nastave
Predavanja 60
EIT
Izvođači
RAČ
Ivan Bartolec, mag. ing.
Dragan Jevtić Gordan Ježić Maja Matijašević Vedran Podobnik
Ivona Brajdić, mag. ing.
Irena Oršolić, mag. ing.
Lucija Petricioli, mag. ing.
Ivan Slivar, mag. ing.
Renato Šoić, mag. ing.
Preduvjet za
Izv. prof. dr. sc. Integracija računala i telefonije
Lea Skorin-Kapov Otvoreno računarstvo
Opis predmeta
Uvod u komunikacijske mreže. Arhitektura komunikacijske mreže, vrste i topologije
mreža. Komunikacijski protokoli, slojeviti protokolni modeli: referentni model
povezivanja otvorenih sustava (OSI), internetski referentni model. Protokol IP i
ostali protokoli mrežnog sloja u internetskom modelu. Organizacija mreža
utemeljenih na protokolu IP. Protokoli transportnog sloja TCP i UDP. Imenovanje
računala, internetske domene. Informacijske i višemedijske usluge i primjene
Interneta. Lokalna mreža, mreža širokog područja, međusobno povezivanje mreža.
Usluge korisnicima. Obračun i naplata troškova. Javna mreža, akademska i
istraživačka mreža.
Studijski programi
Ishodi učenja
1. Definirati pojam, arhitekturu i organizaciju komunikacijskih mreža

2. Objasniti način rada komunikacijskih mreža i njihove funkcije
3. Primijeniti znanje o komunikacijskim mrežama i protokolima
4. Analizirati protokolne funkcije i usluge te međudjelovanje protokola u cilju
odabira prikladnih rješenja
5. Analizirati organizaciju privatnih i javnih mreža zasnovanih na prokolu IP
6. Definirati osnovne sigurnosne prijetnje i moguća rješenja u Internetu
7. Oblikovati modele mreža koje uključuju lokalne mreže, internetske
podrmreže i pristup Internetu
8. Ocijeniti komunikcijska rješenja zasnovana na protokolima TCP/IP stoga


Računarstvo
tehnologijama
uvjetima
tehnologija
Oblici nastave
» Predavanja
» Laboratorij
» Ostalo
»-

1. Vrste i arhitekture komunikacijskih mreža. Fizička i logička organizacija
Interneta, Arhitektura komunikacijske mreže i slojeviti referentni modeli
(OSI i TCP/IP referentni modeli)
2. Tehnologija. topologija. organizacija i normizacija prijenosne mreže, Tehnike
multipleksiranja i višestruki pristup
3. Fizički sloj i MAC sloj u lokalnim (LAN) mrežama, Višestruki pristup
komunikacijskom mediju, Kontrola pristupa komunikacijskom mediju i

logička kontrola komunikacijske poveznice, Ethernet standardi

4. Osnovne mrežne komponentne i arhitekture za komutaciju i usmjeravanje,
Protokoli usmjeravanja, Komutacija i usmjeravanje u lokalnim (LAN)
mrežama. povezivanje lokalnih) (LAN) mreža
5. Komunikacijski protokoli, Protokoli mrežnog i transportnog sloja: studijski
primjeri usmjereni na protokole Internet Protocol (IP), Transmission Control
Protocol (TCP) i User Datagram Protocol (UDP)
8. Međuispit
9. Komunikacijski protokoli, Protokoli aplikacijskog sloja: studijski primjeri
usmjereni na protokole Hypertext Transfer Protocol (HTTP), Simple Mail
Transfer Protocol (SMTP), Post Office Protocol (POP), Internet Message Access
Protocol (IMAP), File Transfer Protocol (FTP) i Session Initiation Protocol
(SIP)
(SIP)
(SIP)
12. "Sigurnosne prijetnje. Zahtjevi na sigurnost mreža i usluga. Analiza
sigurnosti. Mjere zaštite. Sigurnosni standardi organizacije i tijela. Relevantni
zakoni i preporuke", "Kriptografska zaštita. Osnovne definicije i ciljevi:
simetrični i asimetrični algoritmi. funkcije raspršenja. digitalni potpis.
upravljanje ključevima", "Digitalni certifikati. Infrastruktura javnog ključa
(PKI). Komponente PKI i korisnici", "Sigurnost i ranjivost operacijskog
sustava. Zlonamjerni softver. Virusi. crvi. trojanci. Primjeri iz okruženja
“Windows” i Unix", "Zaštita računala i mreže. Vrste prijetnji i napada (denial
of service. spoofing. sniffing and traffic redirection. man-in-the-middle.
message integrity attacks. routing attacks. traffic analysis). razine obrane.
Primjeri ranjivosti internetskih protokola i aplikacija. Načini zaštite na
mrežnom sloju", "Sigurnost protokola složaja TCP/IP - mrežni i transportni
sloj. Napadi i ranjivosti", "Vatrozid: filtriranje prometa. Vatrozidne
arhitekture. Preslikavanje mrežnih adresa (NAT)", "Tehnike i alati za
otkrivanje ranjivosti. Sustavi za otkrivanje uljeza. Računalno i mrežno
orijentirani sustavi. Hibridni sustavi. Primjeri aplikacija.", "Virtualne privatne
mreže: sigurnosni protokoli. načini izvedbe. prednosti i nedostaci različitih
modela", "Obrambeni mehanizmi i protumjere (nadzor mreže. otkrivanje
uljeza. vatrozidni. zaštita od ""spoofing"" i DoS napada. ""honeypot"")",
"Upravljanje sigurnošću mreža (konfiguriranje kontrola pristupa mreži)"
13. Signalizacija i mreži, Obrada poziva, Obrada usluga. Inteligentne mreže,
Protokoli u pokretnim mrežama
14. Protokoli IPv4 i IPv6. Protokol Mobile IP, Virtualne lokalne (LAN) mreže
15. Završni ispit

1. Ne drži se
2. Ne drži se
3. Ne drži se
4. Ne drži se

5. Ne drži se
6. Arhitektura komunikacijske mreže i slojeviti referentni modeli (OSI i TCP/IP
referentni modeli), Osnovne mrežne komponentne i arhitekture za
komutaciju i usmjeravanje
7. Ne drži se
8. Međuispit
9. Ne drži se
11. Ne drži se
12. Ne drži se
(SIP)
14. Ne drži se
15. Završni ispit
Obvezna literatura
Osnovne arhitekture mreža, Computer Networks, Andrew
A. Bažant, G. Gledec, Ž. Ilić, G. S. Tanenbaum, David J.
Ježić, M. Kos, M. Kunštić, I. Wetherall
Lovrek, M. Matijašević, B.
Mikac, V. Sinković
Computer Networking and Computer Networking: A

the Internet, Fred Halsall Top-Down Approach
Featuring the Internet, James
F. Kurose, Keith W. Ross
Computer Networks: A
Systems Approach, Larry L.
Peterson, Bruce S. Davie

Komunikacijski sustavi 183458

ECTS bodovi 5
Nositelji
Engleski jezik R3
E/R
E-učenje R1 (5%)
Sati nastave
Predavanja 45
EIT
RAČ
Doc. dr. sc. Prof. dr. sc. Prof. dr. sc.
Marko Bosiljevac Sonja Grgić Gordan Šišul
dr. sc. Josip Vuković
Opis predmeta
Opći model komunikacijskog sustava i njegove posebnosti određene vrstom
prijenosnog medija. Prijenos informacija u osnovnom pojasu frekvencija i pojasnom
propustu. Osnove teorije informacije i kanalnog kodiranja. Tehnike multipleksiranja
signala, komutacije i višestrukog pristupa. Referentni model za povezivanje
otvorenih sustava, uspostavljanje komunikacije između različitih sustava. Pregled
arhitektura i značajki komunikacijskih mreža. Pregled osnovnih protokola. Pregled
pristupnih i mobilnih mreža. Klasifikacija usluga i mrežne tehnologije za njihovu
implementaciju.
Studijski programi
Ishodi učenja
1. Objasniti građu elektroničkog komunikacijskog sustava

2. Definirati parametre koji određuju prijenos informacije u različitim
komunikacijskim sustavima
3. Predvidjeti karakteristike digitalnog signala pri prijenosu u osnovnom i
pojasnom pojasu frekvencija
4. Objasniti osnovne pojmove iz teorije informacija i kanalnog kodiranja
5. Razlikovati tehnike multipleksiranja, usporediti postupke komutacije,
razumjeti tehnike višestrukog pristupa
6. Opisati i razlikovati osnovne protokole
7. Objasniti građu i način rada pristupnih i mobilnih mreža
8. Analizirati mogućnosti i ograničenja različitih komunikacijskih sustava


Oblici nastave
» Predavanja
» Laboratorij

1. Povijest komunikacija, Model komunikacijskog sustava, Značajke i vrste
informacija i načini za razmjenu informacija
2. Klasifikacija i svojstva prijenosnih medija (bakreni kabeli. svjtlovod. radijski
prijenos), Kvaliteta komunikacijske usluge i svojstva komunikacijskih
sustava
3. Tehnička ograničenja komunikacijskih sustava, Model digitalnog
komunikacijskog sustava
4. Model komunikacije u osnovnom pojasu frekvencija, Oblikovanje signala.
Optimalni prijemnik. Nyquistovi kriteriji. Utjecaji nelinearnosti kanala
5. Linijsko kodiranje, Diferencijalno kodiranje
6. Usporedba između prijenosa u osnovnom i pomaknutom pojasu frekvencija,
Smetnje u prijenosu, Koncept modulacije
7. Povijest i važnost teorije informacije, Simbol. poruka. informacija.
komunikacija, Diskretni komunikacijski sustav. vjerojatnosni model i
informacijske mjere
8. Međuispit
9. Entropija. teorem kodiranja u uvjetima bez šuma, Uzajamni sadržaj
informacije, Kapacitet kanala. teorem kodiranja u šumnom kanalu
Interneta, Tehnologija. topologija. organizacija i normizacija prijenosne
mreže, Tehnike multipleksiranja i višestruki pristup
komutaciju i usmjeravanje, Komunikacijski protokoli, Signalizacija i mreži,
Obrada poziva, Obrada usluga. Inteligentne mreže
12. Protokoli mrežnog i transportnog sloja: studijski primjeri usmjereni na
protokole Internet Protocol (IP), Transmission Control Protocol (TCP) i User
Datagram Protocol (UDP), Protokoli IPv4 i IPv6. Protokol Mobile IP, Protokoli
usmjeravanja, Protokoli aplikacijskog sloja: studijski primjeri usmjereni na
protokole Hypertext Transfer Protocol (HTTP), Simple Mail Transfer Protocol
(SMTP), Post Office Protocol (POP), Internet Message Access Protocol (IMAP),
File Transfer Protocol (FTP) i Session Initiation Protocol (SIP), Protokoli u
pokretnim mrežama
13. Modeliranje i arhitekture pristupnih mreža, Tehnike višestrukog pristupa,
Protokoli za upravljanje pristupom mediju, Modeliranje kanala u pristupnim
mrežama, Tehnologije digitalne pretplatničke linije (xDSL), Pasivne optičke
mreže, Bežične pristupne tehnologije i mreže (WiMAX), Simulacija prijenosa
podataka i proračun performansi
14. Tehnologije za javne pokretne mreže: 2G. 3G i 4G, Komponente pristupne
radijske i jezgrene mreže, Tehnički parametri pokretne mreže, Upravljanje
pozivom i pokretljivošću. identifikacija mobilnog pretplatnika i uređaja,
Sigurnost pokretnih mreža, Zajedničko korištenje mrežne infrastrukture od
strane više operatora. Korisnici u prelaženju (roaming)
15. Završni ispit


sustava
informacijske mjere
8. Međuispit
pokretnim mrežama
15. Završni ispit

sustava


informacijske mjere
8. Međuispit
pokretnim mrežama
15. Završni ispit
Obvezna literatura
Ilić, Željko; Bažant, Alen; Lathi, Bhagawandas
Beriša, Tomaž: Teorija Pannalal; Ding, Zhi: Modern
informacije i kodiranje, Digital and Analog
Element, Zagreb, 2013. Communication Systems, 4th
Edition, Oxford University
Press, 2009.
Haykin, Simon: Communication

Systems, 4th Edition, John Wiley
and Sons, 2001.

Kratkodometni radijski sustavi 183380

ECTS bodovi 5
Nositelj
Engleski jezik R3
E/R
E-učenje R1
Sati nastave
Predavanja 45
EIT
RAČ
Prof. dr. sc.
Krešimir Malarić
Opis predmeta
Uvod u osobne bežične mreže (PAN); nŽičane PAN mreže; USB i FireWireosive
bežične mreže (BAN). Bežične PAN (WPAN) tehnologije: Bluetooth, ZigBee, Wi-Fi,
infracrvena veza (IrDA), bežični USB (WUSB), radiofrekvencijska identifikacija
(RFID), komunikacija u bliskom polju (NFC) i Z val. Bluetooth: složaj protokola,
topologija, adresiranje, fizički kanali, oblikovanje paketa, vrste paketa, ispravljanje
pogrješaka, logički kanali i namještanje sata. ZigBee: složaj protokola, topologija,
oblikovanje paketa, vrste paketa i ispravljanje pogrješaka. UWB i RFID. Primjeri
temeljeni na Bluetooth-u, ZigBee-u, RFID-u i Wi-FI-u
Studijski programi
Ishodi učenja
1. Objasniti kratkodometne radiokomunikacijske sustave

2. Opisati osobne i nosive bežične mreže
3. Objasniti žičane PAN mreže: USB i FireWire
4. Opisati bežične PAN tehnologije: Bluetooth, ZigBee, Wi-Fi, infracrvena veza
(IrDA), bežični USB (WUSB), radiofrekvencijska identifikacija (RFID),
komunikacija u bliskom polju (NFC) i Z val
5. Procijeniti Bluetooth: složaj protokola, topologiju, adresiranje, fizičke kanale,
oblikovanje paketa, vrste paketa, ispravljanje pogrješaka, logičke kanale i
namještanje sata
6. Procijeniti ZigBee: složaj protokola, topologiju, oblikovanje paketa, vrste
paketa i ispravljanje pogrješaka
7. Opisati primjere temeljene na Bluetooth-u, ZigBee-u, RFID-u i Wi-FI-u



tehnologijama
Računarstvo
tehnologijama
Oblici nastave
» Predavanja
» Predavanja će se održavati u tri ciklusa u trajanju od 2 sata tjedno u
Seminaru na Zavodu.
» Auditorne vježbe će se održavati u tri ciklusa u trajanju od 1 sata tjedno u
Seminaru na Zavodu.
» Laboratorij
» Laboratorijske vježbe će se održavati u tri ciklusa u trajanju od 2 sata u
laboratoriju na Zavodu.

1. Uvod u osobne mreže (PAN-ovi). Tjelesne mreže (BAN-ovi)
3. Osobne mreže zasnovane na žičanoj tehnologiji: Universal Serial Bus (USB) i
FireWire
FireWire
5. Bežične PAN (WPAN) tehnologije: Bluetooth, ZigBee, Wi-Fi, , Infracrveni
podatci (IrDA), Bežična univerzalna serijska sabirnica (WUSB), Radio
frekvencijska identifikacija (RFID), Komunikacija u bliskom polju (NFC) i Z-
Wave
6. Bluetooth: protokolski stog, topologija, adresiranje, fizički kanali, formati

paketa, vrste paketa, ispravljanje pogrešaka, logički kanali i vremenski periodi

8. Međuispit
10. ZigBee: protokolski stog, topologija, formati paketa, vrste paketa i ispravljanje
pogrešaka
pogrešaka
12. UWB, RFID
13. UWB, RFID
14. Studije slučaja zasnovane na Bluetooth, ZigBee, RFID i Wi-Fi
15. Završni ispit

FireWire
FireWire
Wave
Wave
8. Međuispit
pogrešaka
pogrešaka
12. UWB, RFID
13. UWB, RFID
15. Završni ispit

FireWire
FireWire
Wave


Wave
8. Međuispit
pogrešaka
pogrešaka
12. UWB, RFID
13. UWB, RFID
15. Završni ispit
Obvezna literatura
Krešimir Malarić (2010). EMI
Protection for Communication
Systems, Artech House
William Tranter, Brian D. Ismail Guvenc, Sinan
Woerner, Jeffrey H. Reed Gezici, Zafer Sahinoglu,
(1999). Wireless personal Ulas C. Kozat (2011). Reliable
communications: Channel Communications for Short-
modeling and systems Range Wireless Systems,
engineering,, Kluwer Cambridge University Press
Academic Publishers
Nick Hunn (2010). Essentials of

Short-Range Wireless,
Cambridge University Press

» Mobile and Wireless Networking, University of Twente

Kvantna računala 183402

ECTS bodovi 5
Nositelj
Engleski jezik R3
E/R
E-učenje R1
(10%)
Sati nastave
EIT
Predavanja 45
RAČ
Izv. prof. dr. sc.
Saša Ilijić
Opis predmeta
Uvod u kvantnu mehaniku s osvrtom na potrebne pojmove iz linearne algebre.
Diracova notacija. Razlika između klasičnog i kvantnog bita i prikaz stanja kvantnog
bita na Blochovoj sferi. Kvantna enkripcija: protokol za razmjenu tajnog ključa BB84.
Spregnutost stanja u kvantnom sustavu. Unitarnost kvantne mehanike i evolucija
kvantnog stanja u vremenu. Kvantna vrata i kvantni algoritmi: Deutschev algoritam,
Shorov algoritam za faktorizaciju i Groverov algoritam za pretragu. Pregled
tehnologija koje predstavljaju kandidate za fizičku realizaciju kvantnog računala:
polarizacija fotona, nuklearna magnetska rezonancija, ionske zamke, neutralni
atomi, Josephsonov spoj i kvantne točke.
Studijski programi
Ishodi učenja
1. Objasniti načela kvantne mehanike

2. Primijeniti Diracovu notaciju u jednostavnim kvantnomehaničkim
računima
3. Prikazati stanje kvantnog bita na Blochovoj sferi
4. Opisati protokol za razmjenu tajnog ključa BB84
5. Objasniti pojam spregnutosti u kvantnom sustavu
6. Opisati Deutschov i Shorov kvantni algoritam
7. Navesti osnovne značajke tehnologija kandidata za fizičku realizaciju
kvantnog računala

uvjetima


Računarstvo
uvjetima
Oblici nastave
» Predavanja

1. "Usporedba klasične i kvantne mehanike", Stanja q-bitova i polarizacija
svjetlosti, Mjerenje
2. Linearna i kružna polarizacija. Amplituda i mjerenje, Diracova bra i ket
notacija. Amplitude prijelaza
3. Linearni operatori i vektorski prostori, Baza vektorskog prostora
4. Reprezentacija operatora u danoj bazi vektorskog prostora, Diagonalizacija
operatora. Svojstvene vrijednosti i funkcije
5. Klasična kriptografija, Kvantna kriptografija
6. Schroedingerova jednadžba i postulati kvantne mehanike,
Kvantnomehanički sustavi s dva stanja
7. Blochova sfera. Spregnuta stanja, Čista i miješana stanja. Matrica gustoće,
Stanja većeg broja q-bitova
8. Međuispit
9. Klasična reverzibilna vrata. Unitarne transformacije, Toffolijeva vrata.
Fredkinova vrata. Paulijeva vrata. Walsh-Hadamardova vrata, Upravljana
vrata. Univerzalna kvantna vrata, Kvantni Fourierov transformat
10. Kvantni algoritam, Deutschov algoritam, Deutsch-Jozsin algoritam
11. Groverov algoritam, Shoreov algoritam
12. Gusto kodiranje, Teleportacija
13. DiVicenzovi kriteriji, Kvantno računalo koje koristi pojavu nuklearne
magnetske rezonancije, Zatočeni ioni, Neutralni atomi
14. Q-bitovi izvedeni s pomoću Josepshonovog spoja, Kvantne točke
15. Završni ispit

1. "Usporedba klasične i kvantne mehanike", Stanja q-bitova i polarizacija
svjetlosti, Mjerenje
2. Linearna i kružna polarizacija. Amplituda i mjerenje, Diracova bra i ket
notacija. Amplitude prijelaza
3. Linearni operatori i vektorski prostori, Baza vektorskog prostora
4. Reprezentacija operatora u danoj bazi vektorskog prostora, Diagonalizacija
operatora. Svojstvene vrijednosti i funkcije
5. Klasična kriptografija, Kvantna kriptografija

6. Schroedingerova jednadžba i postulati kvantne mehanike,

Kvantnomehanički sustavi s dva stanja
7. Blochova sfera. Spregnuta stanja, Čista i miješana stanja. Matrica gustoće,
Stanja većeg broja q-bitova
8. Međuispit
9. Klasična reverzibilna vrata. Unitarne transformacije, Toffolijeva vrata.
Fredkinova vrata. Paulijeva vrata. Walsh-Hadamardova vrata, Upravljana
vrata. Univerzalna kvantna vrata, Kvantni Fourierov transformat
10. Kvantni algoritam, Deutschov algoritam, Deutsch-Jozsin algoritam
11. Groverov algoritam, Shoreov algoritam
12. Gusto kodiranje, Teleportacija
13. DiVicenzovi kriteriji, Kvantno računalo koje koristi pojavu nuklearne
magnetske rezonancije, Zatočeni ioni, Neutralni atomi
14. Q-bitovi izvedeni s pomoću Josepshonovog spoja, Kvantne točke
15. Završni ispit
Obvezna literatura
S. Ilijić, Kvantna računala: N.D. Mermin, Quantum
fizika, informacija i algoritmi Computer Science: An
(skripta), FER, 2018. (u Introduction, Cambridge
pripremi) University Press, 2007, URL:
h t t p : / / w w w . l a s s p . c o r n e l l . e d u
/ m e r m i n / q c o m p / C S 4 8 3 . h t m l
R.P. Feynman, R.B. Leighton, M.

Sands, The Feynman Lectures on
Physics, Volume III: Quantum
Mechanics, Addison Wesley,
1965, URL: http://www.feynman
l e c t u r e s . i n f o
Michel Le Bellac, A Short Michel Le Bellac, Quantum
Introduction to Quantum Physics, Cambridge
Information and Quantum University Press, 2006.
Computation, Cambridge
University Press, 2006.
Roman Axler, Linear Algebra

Done Right, 2nd ed., Springer,
1997.

Linearna algebra 183355

ECTS bodovi 5
Nositelji
Engleski jezik R0
E/R
E-učenje R2
Sati nastave
Predavanja 60
EIT
RAČ
prof. dr. sc. Mario Osvin
Andrea Aglić Ilko Brnetić Neven Elezović Anamari Nakić
Pavčević
Aljinović
izv. prof. dr. sc. Tomislav Šikić
doc. dr. sc. Lenka Mihoković
doc. dr. sc. Mate Puljiz
Izvođači
doc. dr. sc. Dario Bojanjac
mag. math.
Doc. dr. sc. Prof. dr. sc.
Domagoj Vlah Darko Žubrinić Ocjenjivanje
Dovoljan (2) 45
Dobar (3) 55
Matrični račun, determinante, rješavanje sustava linearnih jednadžbi. Vektorska Izvrstan (5) 85
algebra i analitička geometrija prostora. Vektorski prostori, linearni operatori,
svojstveni vektori i svojstvene vrijednosti, dijagonalizacija operatora.
Studijski programi
Ishodi učenja
1. Objasniti i primijeniti osnovne pojmove i metode linearne algebre

2. Pokazati osnovne vještine matričnog računa i rješavanja sustava linearnih
jednadžbi
3. Primijeniti temeljno znanje vektorske analize i analitičke geometrije prostora
4. Demonstrirati osnovno znanje o vektorskim prostorima i linearnim
operatorima
5. Pokazati sposobnost za matematičko izražavanje i apstraktno razmišljanje u
linearnoj algebri
6. Pokazati sposobnost za rješavanje osnovnih problema i donošenje zaključaka
u linearnoj algebri
7. Koristiti metode linearne algebre u inženjerstvu



Računarstvo
Oblici nastave
» Predavanja
» Predavanja se održavaju u dva ciklusa, 4 sata tjedno
» Auditorne vježbe se održavaju u dva ciklusa, 1 sat tjedno
» Domaće zadaće su dostupne na mrežnim stranicama kolegija.
Način ocjenjivanja
Udio u Udio u
ocjeni ocjeni
Domaće zadaće 50 % 0% 0% 0%
Prisutnost 50 % 0% 0% 0%

Redovito pohađanje nastave i rješavanje domaćih zadaća uvjeti su za pristupanje
polaganju ispita.

1. Matrice. Osnovni tipovi. Operacije s matricama. Inverzna matrica. Regularne i
singularne matrice
2. Determinante. Osnovna svojstva. računanje determinanata. Laplaceovo
pravilo, Elementarne transformacije. rang matrice. linearna nezavisnost i
rang. Karakterizacija regularnih matrica
3. Elementarne transformacije. rang matrice. linearna nezavisnost i rang.
Karakterizacija regularnih matrica, Karakterizacija regularnih matrica s
pomoću determinante. Računanje inverzne matrice
4. Gausova metoda eliminacije. Homogeni i nehomogeni sustavi, Rang sustava i
rang proširene matrice
5. Rang sustava i rang proširene matrice, Cramerovo pravilo. Usporedba
kompleksnosti Gaussova i Cramerova postupka
6. Opericije s vektorima. LInearna zavisnost i nezavisnost u V^2 i V^3. Baze u
V^2 i V^3. Kanonske baze. Vektori i koordinatni sustavi, Skalarni umnožak.
Norma. ortogonalnost. Vektorske i skalarne projekcije jednog vektora na
drugi
7. Vektorski umnožak dvaju vektora i mješoviti umnožak triju vektora, Radij-
vektor. Koordinate polovišta segmenta i težišta trokuta. Konveksne
kombinacije vektora. Konveksna ljuska. Konveksan skup
8. Međuispit
9. Jednadžba ravnine. Uzajamni položaj dviju ravnina. Udaljenost točke od
ravnine
10. Pravac. parametarska i kanonska jednadžba. Uzajamni položaj pravca i
ravnine
11. Vektorski prostori i njihovi podprostori. Linearna ljuska (omotač). Prostor
R^N, Linearna nezavisnost i zavisnost. Baza i dimenzija
12. Koordinatni sustav. Promjena baze. Matrica prijelaza, Skalarni umnožak.
Unitarni prostor. Ortogonalna baza. Fourierov koeficijent. Ortogonalna
projekcija. Normirani vektorski prostor
13. Linerni operatori i njihov matrični prikaz. Promjena baze. Slične matrice,
Primjeri linearnih operatora u V^2 i V^3. Linearni fumnkcional. Hiperprostor.
poluprostor
14. Vlastite vrijednosti i vlastiti vektori. Vlastiti podprostor. Karakteristični
polinom. Hamilton-Cayleyev teorem, Schurov teorem. Matrična funkcija.
Teorem o preslikavanju spektra
15. Završni ispit

1. Matrice. Osnovni tipovi. Operacije s matricama. Inverzna matrica. Regularne i
singularne matrice
2. Determinante. Osnovna svojstva. računanje determinanata. Laplaceovo
pravilo, Elementarne transformacije. rang matrice. linearna nezavisnost i
rang. Karakterizacija regularnih matrica
3. Elementarne transformacije. rang matrice. linearna nezavisnost i rang.
Karakterizacija regularnih matrica, Karakterizacija regularnih matrica s
pomoću determinante. Računanje inverzne matrice
4. Gausova metoda eliminacije. Homogeni i nehomogeni sustavi, Rang sustava i
rang proširene matrice
5. Rang sustava i rang proširene matrice, Cramerovo pravilo. Usporedba
kompleksnosti Gaussova i Cramerova postupka

6. Opericije s vektorima. LInearna zavisnost i nezavisnost u V^2 i V^3. Baze u

V^2 i V^3. Kanonske baze. Vektori i koordinatni sustavi, Skalarni umnožak.
Norma. ortogonalnost. Vektorske i skalarne projekcije jednog vektora na
drugi
7. Vektorski umnožak dvaju vektora i mješoviti umnožak triju vektora, Radij-
vektor. Koordinate polovišta segmenta i težišta trokuta. Konveksne
kombinacije vektora. Konveksna ljuska. Konveksan skup
8. Međuispit
9. Jednadžba ravnine. Uzajamni položaj dviju ravnina. Udaljenost točke od
ravnine
10. Pravac. parametarska i kanonska jednadžba. Uzajamni položaj pravca i
ravnine
11. Vektorski prostori i njihovi podprostori. Linearna ljuska (omotač). Prostor
R^N, Linearna nezavisnost i zavisnost. Baza i dimenzija
12. Koordinatni sustav. Promjena baze. Matrica prijelaza, Skalarni umnožak.
Unitarni prostor. Ortogonalna baza. Fourierov koeficijent. Ortogonalna
projekcija. Normirani vektorski prostor
13. Linerni operatori i njihov matrični prikaz. Promjena baze. Slične matrice,
Primjeri linearnih operatora u V^2 i V^3. Linearni fumnkcional. Hiperprostor.
poluprostor
14. Vlastite vrijednosti i vlastiti vektori. Vlastiti podprostor. Karakteristični
polinom. Hamilton-Cayleyev teorem, Schurov teorem. Matrična funkcija.
Teorem o preslikavanju spektra
15. Završni ispit
Obvezna literatura
Neven Elezović (2016). N. Elezović, A. Aglić
Linearna algebra, Element, Aljinović (2006). Linearna
Zagreb algebra: zbirka zadataka,
Element, Zagreb
Gilbert Strang (2006). Linear

Algebra and its Applications,
Brooks Cole
Damir Bakić (2008). David S. Watkins (2002).
Linearna algebra, Školska Fundamentals of Matrix
knjiga, Zagreb Computations, Wiley

» Linear Algebra, EPFL Lausanne
» Lineare Algebra für Informatik, TU Munchen
» Linear Algebra I and II, ETH Zurich

Lokalne mreže 183386

ECTS bodovi 5
Nositelji
Engleski jezik R3
E/R
E-učenje R1 (5%)
Sati nastave
Predavanja 30
EIT
RAČ
Prof. dr. sc. Izv. prof. dr. sc. Prof. dr. sc.
Mislav Grgić Željko Ilić Gordan Šišul
Opis predmeta
Definicija lokalne mreže. Protokolna arhitektura i topologije lokalnih mreža.
Višestruki pristup mediju u lokalnim mrežama. Upravljanje višestrukim pristupom
mediju. Standardi fizičkog sloja lokalnih mreža. Mrežni uređaji u lokalnim mrežama.
Međusobno povezivanje lokalnih mreža. Virtualni LAN-ovi. Sigurnost u lokalnim
mrežama. Upravljanje lokalnim mrežama. Performanse lokalnih mreža. Povezivanje
lokalnih mrežama s privatnim i javnim mrežama. Programski upravljene mreže.
Planiranje bežičnog LAN-a.
Studijski programi
Ishodi učenja
1. Imenovati osnovne pojmove loklanih mreža

2. Procijeniti bitne parametre lokalnih mreža
3. Riješiti problem vezan uz lokalne mreže
4. Povezati postojeće ideje i dati novo rješenje
5. Usporediti kvalitetu rješenja
6. Izvesti jednostavni Bežični LAN.

Računarstvo


tehnologija
Oblici nastave
» Predavanja
» Laboratorij

1. Fizički sloj i MAC sloj u lokalnim (LAN) mrežama
5. Višestruki pristup komunikacijskom mediju
6. Kontrola pristupa komunikacijskom mediju i logička kontrola
komunikacijske poveznice
8. Međuispit
9. Ethernet standardi
11. Komutacija i usmjeravanje u lokalnim (LAN) mrežama. povezivanje lokalnih)
(LAN) mreža
(LAN) mreža
13. Virtualne lokalne (LAN) mreže
15. Završni ispit

5. Višestruki pristup komunikacijskom mediju
8. Međuispit
(LAN) mreža
(LAN) mreža
15. Završni ispit

Obvezna literatura
M.S. Gast, 802.11 Wireless B. Hartpence, Packet Guide to
Networks, O'Reilly, 2005. Routing and Switching,
O'Reilly,2011.
C.E. Spurgeon, J. Zimmerman,

Ethernet - The Definitive Guide,
O'Reilly,2014.


ECTS bodovi 8
Nositelji
Engleski jezik R1
E/R
E-učenje R2
Sati nastave
Predavanja 90
EIT
RAČ
Prof. dr. sc. Doc. dr. sc. Izv. prof. dr. sc. Doc. dr. sc.
prof. dr. sc. Ljubo Marangunić
Ilko Brnetić Mario Bukal Tomislav Burić Lana Horvat
Dmitrović doc. dr. sc. Mate Puljiz
dr. sc. Stjepan Šebek
Izvođač
Josip Žubrinić, mag. math.
Ocjenjivanje
Dovoljan (2) 45
Dobar (3) 55
Izv. prof. dr. sc. Prof. dr. sc. Prof. dr. sc. Doc. dr. sc. Vrlo dobar (4) 70
Josipa Pina Milišić Mervan Pašić Darko Žubrinić Ana Žgaljić Keko
Izvrstan (5) 85
Preduvjet za
Opis predmeta Alarmni sustavi
elementi analize, uvod u diskretnu matematiku i kombinatoriku, funkcije, limesi Diskontna matematika 1
niza, limesi funkcije, diferencijalni račun funkcije jedne varijable, primjena Diskontna matematika 2
diferencijalnog računa, integralni račun funkcije jedne varijable, primjena Elektromehanika
integralnog računa Fizika 2
Fizika 2R
Studijski programi Matematičko modeliranje
» Elektrotehnika i informacijska tehnologija i Računarstvo (Studij) ( obavezan računalom
predmet, 1. semestar, 1. godina) Osnove inteligentnog
upravljanja
Ishodi učenja Prijenos zvuka
Projekt iz programske potpore
1. Definirati i objasniti osnovne pojmove diskretne matematike

2. Primijeniti osnovne metode prebrojavanja u kombinatorici
3. Objasniti i povezati osnovne pojmove i rezultate diferencijalnog računa
4. Pokazati i primijeniti metode i vještine diferencijalnog računa
5. Opisati i povezati osnovne pojmove i rezultate integralnog računa
6. Demonstrirati i primijeniti vještine integralnog računa
7. Pokazati sposobnost matematičkog modeliranja i rješavanja problema
8. Koristiti kritičko mišljenje
9. Pokazati sposobnost za matematičko izražavanje i logičko razmišljanje
10. Koristiti metode matematičke analize u inženjerstvu



Računarstvo
Oblici nastave
» Predavanja
» Predavanja se održavaju u dva ciklusa u trajanju od 6 sati tjedno.
» Vježbe se održavaju svaki tjedan u trajanju od 2 sata.
» Nastavni materijali i domaće zadaće su dostupni na mrežnim stranicama
kolegija.
Način ocjenjivanja
Udio u Udio u
ocjeni ocjeni

polaganju ispita.

1. Cijeli i racionalni brojevi. Skup realnih brojeva, Uređaj u skupu realnih
brojeva. apsolutna vrijednost. nejednakosti. infimum i supremum,
Kompleksni brojevi.. aritmetičke operacije. trigonometrijski prikaz
kompleksnog broja. potencije i korijeni kompleksnog broja, Skupovi.
Podskupovi. Algebra skupova. Direktni produkt skupova, Cijeli brojevi.
Matematička indukcija
2. Realne funkcije. Injekcija. surijekcija. bijekcija. Kompozicija funkcija.
Inverzna funkcija, Bijekcije. Ekvipotentni skupovi. Kardinalni broj. prebrojivi
i neprebrojivi skupovi, Binarne relacije. Relacija ekvivalencije. Kvocijentni
skup
3. Permutacije. varijacije i kombinacije (bez ili s ponavljanjem), Binomni i
multinomni teorem. Formula uključivanja i isključivanja, Dirichletov
princip, Funkcije izvodnice. Operacije s funkcijama izvodnicama. Primjene u
prebrajanjima
4. Elementarne funkcije. svojstva i temeljne relacije. grafovi, Transformacije
grafova. translacija. simetrija. rotacija, Parametarski zadane funkcije.
Jednadžbe ravninskih krivulja u polarnom sustavu
5. Nizovi. podnizovi. gomilišta. Limes. konvergencija nizova, Monotoni nizovi.
Neki važni limesi
6. Limes funkcije. Svojstva i operacije s limesima, Jednostrani limesi. Limesi
neodređenih izraza, Neprekinutost funkcija. Svojstva funkcija na intervalu
7. Derivacija funkcija. Geometrijska i fizikalna interpretacija. Pravila deriviranja,
Derivacija kompozicije i inverzne funkcije. Derivacije viših redova, Derivacije
elementarnih funkcija
8. Međuispit
9. Derivacija implicitnih i parametarski zadanih funkcija, Osnovni teoremi
diferencijalnog računa. Lagrangeov teorem o srednjoj vrijednosti, Taylorov
teorem. Taylorov polinom, L'Hospitalovo pravilo. Limes neodređenih izraza
10. Tangenta i normala na graf funkcije. Rast i pad funkcija, Konveksnost i
konkavnost funkcije. Nalaženje ekstrema funkcije. nužni i dovoljni uvjeti
11. Asimptote. Kvalitativni graf funkcije, Diferencija luka krivulje. Zakrivljenost.
Evolute, Površina ispod krivulje. Određeni integral. Newton-Leibnizova
formula
12. Metode integracije. yamjena varijabli. parcijalna integracija, Integriranje
racionalnih funkcija, Integriranje trigonometrijskih funkcija
13. Nepravi integrali, Površina ravninskih skupova
14. Duljina luka krivulje, Volumen rotacijskih tijela, Površina skupova i duljina
lukova u polarnim koordinatama, Površina rotacijskih tijela, Primjena
integrala u fizici
15. Završni ispit

1. Cijeli i racionalni brojevi. Skup realnih brojeva, Uređaj u skupu realnih
brojeva. apsolutna vrijednost. nejednakosti. infimum i supremum,
Kompleksni brojevi.. aritmetičke operacije. trigonometrijski prikaz
kompleksnog broja. potencije i korijeni kompleksnog broja, Skupovi.
Podskupovi. Algebra skupova. Direktni produkt skupova, Cijeli brojevi.
Matematička indukcija
2. Realne funkcije. Injekcija. surijekcija. bijekcija. Kompozicija funkcija.
Inverzna funkcija, Bijekcije. Ekvipotentni skupovi. Kardinalni broj. prebrojivi
i neprebrojivi skupovi, Binarne relacije. Relacija ekvivalencije. Kvocijentni

skup
3. Permutacije. varijacije i kombinacije (bez ili s ponavljanjem), Binomni i
multinomni teorem. Formula uključivanja i isključivanja, Dirichletov
princip, Funkcije izvodnice. Operacije s funkcijama izvodnicama. Primjene u
prebrajanjima
4. Elementarne funkcije. svojstva i temeljne relacije. grafovi, Transformacije
grafova. translacija. simetrija. rotacija, Parametarski zadane funkcije.
Jednadžbe ravninskih krivulja u polarnom sustavu
5. Nizovi. podnizovi. gomilišta. Limes. konvergencija nizova, Monotoni nizovi.
Neki važni limesi
6. Limes funkcije. Svojstva i operacije s limesima, Jednostrani limesi. Limesi
neodređenih izraza, Neprekinutost funkcija. Svojstva funkcija na intervalu
7. Derivacija funkcija. Geometrijska i fizikalna interpretacija. Pravila deriviranja,
Derivacija kompozicije i inverzne funkcije. Derivacije viših redova, Derivacije
elementarnih funkcija
8. Međuispit
9. Derivacija implicitnih i parametarski zadanih funkcija, Osnovni teoremi
diferencijalnog računa. Lagrangeov teorem o srednjoj vrijednosti, Taylorov
teorem. Taylorov polinom, L'Hospitalovo pravilo. Limes neodređenih izraza
10. Tangenta i normala na graf funkcije. Rast i pad funkcija, Konveksnost i
konkavnost funkcije. Nalaženje ekstrema funkcije. nužni i dovoljni uvjeti
11. Asimptote. Kvalitativni graf funkcije, Diferencija luka krivulje. Zakrivljenost.
Evolute, Površina ispod krivulje. Određeni integral. Newton-Leibnizova
formula
12. Metode integracije. yamjena varijabli. parcijalna integracija, Integriranje
racionalnih funkcija, Integriranje trigonometrijskih funkcija
13. Nepravi integrali, Površina ravninskih skupova
14. Duljina luka krivulje, Volumen rotacijskih tijela, Površina skupova i duljina
lukova u polarnim koordinatama, Površina rotacijskih tijela, Primjena
integrala u fizici
15. Završni ispit
Obvezna literatura
P. Javor, Matematička A. Aglić Aljinović i ostali,
analiza 1, Element, 1999. Matematika 1, Element, 2015.
J. Stewart, Single Variable

Calculus, 8th edition, Cengage
Learning, Boston, USA, 2016.
M. Pašić, Matematička B.P. Demidovič, Zadaci i
analiza 1, Merkur ABD, 2004. riješeni primjeri iz
matematičke analize za
tehničke fakultete, Danjar,
Zagreb, 1995.
B.E. Blank, S.G. Krantz, Single

Variable Calculus, John Wiley
and Sons, 2011.


» Mathematik 1 für ET, TU Wien
» Höhere Mathematik 1, TU Munchen
» Calculus in one variable, Royal Instutute of Technology Stockholm


ECTS bodovi 7
Nositelji
Engleski jezik R1
E/R
E-učenje R2
Sati nastave
Predavanja 90
EIT
RAČ
Izv. prof. dr. sc. Doc. dr. sc. Doc. dr. sc. Prof. dr. sc.
prof. dr. sc. Ljubo Marangunić
Tomislav Burić Lana Horvat Domagoj Kovačević Mervan Pašić
Dmitrović doc. dr. sc. Mario Bukal
Izvođači
David Bojanić, mag. math.
Vlatko Crnković, mag. math.
mag. math.
Izv. prof. dr. sc. Izv. prof. dr. sc. Doc. dr. sc. Doc. dr. sc. Vedran Stipetić, mag. ing.
Tomislav Šikić Igor Velčić Ana Žgaljić Keko Mate Puljiz
Ocjenjivanje
Dovoljan (2) 45
Opis predmeta
Dobar (3) 55
Diferencijalni i integralni račun funkcija više varijabli. Redovi brojeva i redovi Vrlo dobar (4) 70
potencija. Obične diferencijalne jednadžbe. Izvrstan (5) 85
Studijski programi Preduvjet za

Diskontna matematika 2
» Elektrotehnika i informacijska tehnologija i Računarstvo (Studij) ( obavezan Matematičko modeliranje
predmet, 2. semestar, 1. godina) računalom
Osnove inteligentnog
Ishodi učenja upravljanja
1. Objasniti i povezati osnovne pojmove i rezultate diferencijalnog računa

funkcija više varijabli
2. Primijeniti i interpretirati osnovne metode i vještine diferencijalnog računa
funkcija više varijabli
3. Demonstrirati i primijeniti osnovne vještine integralnog računa funkcija više
varijabli
4. Objasniti pojam kovergencije reda brojeva i funkcija te primijeniti osnovne
kriterije za ispitivanje konvergencije
5. Pokazati vještine rješavanja osnovnih tipova običnih diferencijalnih
jednadžbi
6. Kreirati i riješiti matematički model zasnovan na difrencijalnim jednadžbama
koje opisuju primjer iz struke
koristeći metode matematičke analize u inženjerskoj praksi
8. Pokazati sposobnost za matematičko izražavanje i logičko razmišljanje


Računarstvo
Oblici nastave
» Predavanja
» Predavanja se održavaju u dva ciklusa u trajanju od 6 sati tjedno.
» Vježbe se održavaju svaki tjedan u trajanju od 1 sata.
» Nastavni materijali i domaće zadaće su dostupni na mrežnim stranicama
kolegija.

Način ocjenjivanja
Udio u Udio u
ocjeni ocjeni
polaganju ispita.

1. Euklidski prostor R^n. Funkcije više varijabli, Krivulje u R^n. Tangenta na
prostornu krivulju. Vektorske funkcije. Derivacije vektorskih funkcija
2. Limes i neprekinutost. Parcijalne derivacije. Diferencijal. Gradijent.
Tangencijalna ravnina, Derivacije viših redova. Schwartzov teorem
3. Derivacije viših redova. Schwartzov teorem, Derivacija kompozicije funkcija i
lančano pravilo, Integrali ovisni o parametru
4. Usmjerene derivacije. Derivacija implicitnih funkcija. Teorem o implicitnoj
funkciji, Drugi diferencijal i kvadratne forme, Taylorova formula
5. Ekstremi. Lokalni ekstremi, Vezani ekstremi. Lagrangeovi multiplikatori,
Metoda najmanjih kvadrata
6. Dvostruki integrali. Zamjena varijabli. Polarne koordinate. Primjene
7. Trostruki integrali. Zamjena varijabli. Cilindrične i sferne koordinate.
Primjene
8. Međuispit
9. Redovi brojeva. Konvergencija redova. nužni uvjeti, Redovi s pozitivnim
članovima. Kriteriji konvergencije. usporedbom. D'Alambertov. Cauchyjev i
integralni kriterij, Redovi realnih brojeva. apsolutno. uvjetno i bezuvjetno
konvergentni redovi
10. Redovi potencija. područje konvergencije i polumjer konvergencije. prikaz
funkcija, Taylorov i Maclaurinov red. Primjene Taylorovih redova,
Konvergencija redova funkcija. Jednolika konvergencija. Diferenciranje i
integriranje redova funkcija
11. Pojam diferencijalne jednadžbe. Polje smjerova. ortogonalne i izogonalne
trajektorije, Jednadžbe sa separiranim varijablama. Linerna diferencijalna
jednadžba. Egzaktna diferencijalna jednadžba
12. Homogene jednadžbe. Bernoullijeva i Riccatijeva jednadžba, Opće
diferencijalne jednadžbe prvog reda. Singularna rješenja, Numeričko
rješavanje diferencijalnih jednadžbi. Eulerova metoda. Taylorova metoda
13. Diferencijalne jednadžbe viših redova. Snižavanje reda, Linearne
diferencijalne jednadžbe drugog reda. Homogene i nehomogene jednadžbe,
Primjeri. Harmonijsko gibanje. Primjene u fizici i elektrotehnici
14. Homogene jednadžbe višeg reda, Nalaženje partikularnog rješenja,
Rješavanje jednadžbi pomoću redova
15. Završni ispit

1. Euklidski prostor R^n. Funkcije više varijabli, Krivulje u R^n. Tangenta na

prostornu krivulju. Vektorske funkcije. Derivacije vektorskih funkcija

2. Limes i neprekinutost. Parcijalne derivacije. Diferencijal. Gradijent.
Tangencijalna ravnina, Derivacije viših redova. Schwartzov teorem
3. Derivacije viših redova. Schwartzov teorem, Derivacija kompozicije funkcija i
lančano pravilo, Integrali ovisni o parametru
4. Usmjerene derivacije. Derivacija implicitnih funkcija. Teorem o implicitnoj
funkciji, Drugi diferencijal i kvadratne forme, Taylorova formula
5. Ekstremi. Lokalni ekstremi, Vezani ekstremi. Lagrangeovi multiplikatori,
Metoda najmanjih kvadrata
6. Dvostruki integrali. Zamjena varijabli. Polarne koordinate. Primjene
7. Trostruki integrali. Zamjena varijabli. Cilindrične i sferne koordinate.
Primjene
8. Međuispit
9. Redovi brojeva. Konvergencija redova. nužni uvjeti, Redovi s pozitivnim
članovima. Kriteriji konvergencije. usporedbom. D'Alambertov. Cauchyjev i
integralni kriterij, Redovi realnih brojeva. apsolutno. uvjetno i bezuvjetno
konvergentni redovi
10. Redovi potencija. područje konvergencije i polumjer konvergencije. prikaz
funkcija, Taylorov i Maclaurinov red. Primjene Taylorovih redova,
Konvergencija redova funkcija. Jednolika konvergencija. Diferenciranje i
integriranje redova funkcija
11. Pojam diferencijalne jednadžbe. Polje smjerova. ortogonalne i izogonalne
trajektorije, Jednadžbe sa separiranim varijablama. Linerna diferencijalna
jednadžba. Egzaktna diferencijalna jednadžba
12. Homogene jednadžbe. Bernoullijeva i Riccatijeva jednadžba, Opće
diferencijalne jednadžbe prvog reda. Singularna rješenja, Numeričko
rješavanje diferencijalnih jednadžbi. Eulerova metoda. Taylorova metoda
13. Diferencijalne jednadžbe viših redova. Snižavanje reda, Linearne
diferencijalne jednadžbe drugog reda. Homogene i nehomogene jednadžbe,
Primjeri. Harmonijsko gibanje. Primjene u fizici i elektrotehnici
14. Homogene jednadžbe višeg reda, Nalaženje partikularnog rješenja,
Rješavanje jednadžbi pomoću redova
15. Završni ispit
Obvezna literatura
A. Aglić Aljinović i ostali: P. Javor: Matematička analiza
Matematika 2, Element, 2, Element, Zagreb, 1999.
Zagreb, 2016.
S. Lang: Calculus of Several M. Pašić: Matematička
Variables, Third Edition, analiza 2, Merkur ABD, 2004.
Springer, 1987.
B. P. Demidovič: Zbirka
zadataka iz matematičke analize
za tehničke fakultete, Tehnička
knjiga, 1998.


» Calculus II, MIT
» Mathematics 2 for electrical engineering, TU Wien


ECTS bodovi 7
Nositelji
Engleski jezik R0
E/R
E-učenje R2
Sati nastave
Predavanja 90
EIT
Ocjenjivanje
Dovoljan (2) 45
RAČ
Prof. dr. sc. Doc. dr. sc. Doc. dr. sc.
Dobar (3) 55
Vesna Županović Domagoj Vlah Mate Puljiz
Vrlo dobar (4) 70
Izvrstan (5) 85
Opis predmeta Preduvjet za
Fourierova analiza. Laplaceova transformacija. Vektorska analiza. Kompleksna Projekt
analiza. Projekt iz programske potpore
Uvod u raspoznavanje uzoraka
Studijski programi
Ishodi učenja
1. Izračunati Fourierov red ili integral zadane funkcije

2. Primijeniti Laplaceovu transformaciju na električne krugove
3. Koristiti osnovne pojmove vektorske analize
4. Izračunati krivuljne i plošne integrale
5. Opisati osnovne funkcije kompleksne varijable
6. Izračunati integrale kompleksne varijable


Oblici nastave
» Predavanja
» Predavanje se održavaju u 2 ciklusa, 6 sati tjedno
» Domaće zadaće su dostupne na mrežnim stranicama kolegija
Način ocjenjivanja
Udio u Udio u
ocjeni ocjeni
polaganju ispita.

1. Periodičke funkcije. Trigonometerijski Fourierovi redovi. Svojstva
Fourierovih redova, Teoremi konvergencije Fourierovih redova, Fourierov
integral. svojstva. spektralne funkcije
2. Fourierova transformacija. Teoremi pomaka. Konvolucija, Inverzna
transformacija. Tablica transformata, Osnovni pojmovi brze Fourierove
transformacije i diskretne Fourierove transformacije
3. Primjeri i svojstva Laplaceove transformacije, Inverzna transformacija.
Konvolucija
4. Rješavanje diferencijalnih i integralnih jednadžbi, Rješavanje sustava
diferencijalnih jednadžbi, Impulsi i delta funkcija
5. Ravninske i prostorne krivulje. Parametrizacija krivulje. Tangencijalni vektor
na krivulju, Skalarna i vektorska polja. Gradijent. Usmjerena derivacija
6. Divergencija i rotacija, Neka specijalna polja. Laplaceov operator. Maxwellove
jednadžbe
7. Krivuljni integrali. Krivuljni integral skalarnog polja. Duljina luka krivulje,
Krivuljni integral vektorskog polja. Greenova formula. Neovisnost o putu
integracije. Potencijalna polja
8. Međuispit
9. Plošni integrali. Plošni integral skalarnog polja. Površina plohe
10. Plošni integral vektorskog polja. Fluks vektorskog polja, Teorem o
divergenciji. Stokesov teorem. Primjene
11. Područja i krivulje u kompleksnoj ravnini. Nizovi i redovi kompleksnih
brojeva, Funkcije kompleksne varijable. Diferencijabilnost. Cauchy-
Riemannove jednadžbe. Elementarne funkcije
12. Bilinerna (Moebiusova) transformacija. Konformna preslikavanja, Integral
funkcije kompleksne varijable
13. Taylorovi redovi. Nultočke analitičke funkcije, Laurentovi redovi.
Singulariteti i polovi analitičke funkcije
14. Teorem o ostatku. Primjene
15. Završni ispit, Seminar

Obvezna literatura
Fourierov red i integral. Višestruki integrali; Ilko
Laplaceova transformacija; Brnetić, Vesna Županović;
Neven Elezović; Element; Element; 2010; ISBN: 978-
2010; ISBN: 978-953-197- 953-197-535-3
534-6
Vektorska analiza; Tomislav Funkcije kompleksne

Burić, Luka Korkut, Mario varijable; N. Elezović;
Krnić, Josipa Pina Milišić, Element; 2010; ISBN: 978-
Mervan Pašić; Element; 2010; 953-197-548-3
ISBN: 978-953-197-538-8
A First Course in Complex Complex variables with
Analysis with Applications; Applications; A. D. Wunsch;
D. G. Zill, P. D. Shanahan; Addison-Wesley; 1994; ISBN:
Jones and Bartlett; 2003; 9780201088854
ISBN: 0-7637-1437-2

» Mathematik 3 fur Elektrotechnik, TU Munchen

Menadžment u inženjerstvu 183377

ECTS bodovi 2
Nositelji
Engleski jezik R3
E/R
E-učenje R1
(10%)
Sati nastave
EIT
Predavanja 30
RAČ
Prof. dr. sc. Prof. dr. sc. Izv. prof. dr. sc. Prof. dr. sc.
nasl. prof. dr. sc. Darko
Vedran Bilas Željka Car Hrvoje Pandžić Željko Štih
Huljenić
doc. dr. sc. Žarko Janić
doc. dr. sc. Tomislav Župan
Ocjenjivanje
Dovoljan (2) 50
Dobar (3) 62
Vrlo dobar (4) 74
Izv. prof. dr. sc. Izvrstan (5) 86
Bojan Trkulja
Preduvjet za
Projekt
Opis predmeta Projekt
U okviru ovog predmeta se studenti upoznaju sa poslovnim, pravnim i Projekt
Projekt
projektnim okruženjem inženjerstva. Glavne teme jesu: inženjerstvo kao profesija, Projekt
inženjerska etika, intelektualno vlasništvo, inženjerski pristup rješavanju problema, Projekt iz programske potpore
rad u timu, projekti i upravljanje projektima, planiranje projekata, rizici u projektu,
menadžment i menadžeri, organiziranje i vođenje. Projekt iz programske potpore
Studijski programi Projekt iz programske potpore
» Elektrotehnika i informacijska tehnologija i Računarstvo (Studij) ( transverzalni
predmeti, 2. semestar, 1. godina)
Ishodi učenja
1. Prepoznati složeni okoliš inženjerskog rada

2. Objasniti etičke aspekte inženjerskog rada
3. Objasniti osnovne značajke intelektualnog vlasništva
4. Primijeniti osnovna načela rada u timu
5. Pripremiti plan projekta
6. Objasniti menadžerske funkcije
7. Identificirati organizacijske forme
8. Objasniti važnost vođenja


uvjetima
Računarstvo
uvjetima
tehnologija
Oblici nastave
» Predavanja
» Sudjelovanje na predavanjima
» Izrada seminarskog rada

1. Uvod u inženjersku profesiju

2. Osnove inženjerske etike
3. Osnove inženjerske etike, Rješavanje etičkih problema
4. Rješavanje inženjerskih problema
5. Rješavanje inženjerskih problema
6. Što je intelektualno vlasništvo, zašto je ono korisno. filozofija i kratka povijest
intelektualnog vlasništva
7. Što je intelektualno vlasništvo, zašto je ono korisno. filozofija i kratka povijest
intelektualnog vlasništva
8. Međuispit
9. Uvod u upravljanje projektima
12. Uvod u menadžment
13. Uvod u organizaciju, Uvod u menadžment
14. Uvod u organizaciju
15. Završni ispit
Obvezna literatura
Menadžment u inženjerstvu -
nastavni materijali
Engineering and Technology Management – ninth edition;
Management Tools and S.P. Robbins, M. Coulter;
Applications; B.S. Dhillon; Prentice Hall; 2007
Artech House; 2002; ISBN: 1-
58053-256-9
A Guide to the Project

Management Body of Knowledge
(PMBOK® Guide); Project
Management Institute; Project
Management Institute; 2004;
ISBN: 1-930699-45-X

» Management in engineering, MIT
» Management I: Introduction to Management / Engineers and Enterprises,
Katholieke Universiteit Leuven

Mikro i nano elektronički elementi 183441

ECTS bodovi 5
Nositelj
Engleski jezik R3
E/R
E-učenje R1 (5%)
Sati nastave
Predavanja 45
EIT
RAČ
Prof. dr. sc.
Tomislav Suligoj
Opis predmeta
Moderne mikro i nano elektroničke komponente. Elementi za digitalne sklopove.
Skalirani MOS tranzistori. Efekti kratkog kanala. Utjecaj parazitnih elemenata.
Zasićenje brzine nosilaca. Ograničenja brzine rada tranzistora. Memorijski elementi.
Elementi za detekciju slike. MOS kapacitet. Nabojski vezani (CCD) elementi.
Izvedba aktivnih svjetlosnih CMOS senzora. Realizacija detektora slike. Elementi za
komunikacijske sklopove. Elementi za sklopove niske potrošnje. Silicij na izolatoru
(SOI). Integracija različitih elemenata i tehnologija. Nanoelektroničke komponente i
materijali budućnosti.
Studijski programi
Ishodi učenja
1. Opisati zakone napretka poluvodičke tehnologije

2. Objasniti fizikalne principe rada naprednih tranzistora
3. Objasniti skaliranje MOS struktura
4. Analizirati efekte kratkog kanala
5. Identificirati ograničenja naprednih tranzistora
6. Povezati utjecaj tehnoloških parametara na električke karakteristike
elektroničkih elemenata
7. Usporediti napredne materijale za tranzisitore budućnosti
8. Analizirati poluvodičke senzore slike i sustave za prikupljanje slike

tehnologijama


Računarstvo
tehnologijama
tehnologija
Oblici nastave
» Predavanja
» Predavanja
» Seminar

» Laboratorij

1. Energetski dijagram
2. Kapacitetno-naponska karakteristike
3. naboj u oksidu, Efekt podloge
4. Nabojski vezani elementi, Tehnologije proizvodnje senzora slike
5. CMOS senzori s aktivnim pikselima
6. Očitavanje podataka i integracija u sustav
7. Zasićenje brzine nosilaca, Napon praga
8. Međuispit
9. Sniženje energetske barijere utjecajem odvoda, Prohvat
10. Mooreov zakon. Pravila skaliranja
11. Elektrostatska ograničenja, Fizikalna ograničenja
12. Napredni CMOS tranzistori (FinFET. ultra tanko tijelo. dvostruka upravljačka
elektroda)
13. Visoka dielektrična konstanta. metalna upravljačka elektroda, Transport
nosilaca
14. Napredni materijali (III-V CMOS. nanocijevi. grafen. germanij)
15. Završni ispit

8. Međuispit
elektroda)
nosilaca
15. Završni ispit

8. Međuispit


elektroda)
nosilaca
15. Završni ispit
Obvezna literatura
Y. Taur, T. Ning, S. Dimitrijev, Understanding
Fundamentals of Modern Semiconductor Device,
VLSI Devices, Cambridge Oxford Press
University Press
P. Biljanović. Poluvodički
elektronički elementi. Školska
knjiga
S. Sze, K. K. Ng, Physics of
Semiconductor Devices, John
Wiley & Sons

» Integrated-circuit devices, University of California Berkeley
» Principles and Models of Semiconductor Devices, Stanford
» Micro and nanoelectronic devices, EPFL Lausanne
» Semiconductor devices, ETH Zurich

Mjerenja u elektrotehnici 183389

ECTS bodovi 4
Nositelji
Engleski jezik R3
E/R
E-učenje R2
(10%)
Sati nastave
EIT
Predavanja 30
RAČ
Izv. prof. dr. sc. Prof. dr. sc. Izv. prof. dr. sc. Prof. dr. sc.
Izvođači
Luka Ferković Damir Ilić Marko Jurčević Ivan Leniček
doc. dr. sc. Hrvoje Hegeduš
doc. dr. sc. Petar Mostarac
Prof. dr. sc.

Roman Malarić
Opis predmeta
Osnovni mjeriteljski pojmovi. SI sustav. Mjerne jedinice za električne i magnetske
veličine. Analiza rezultata mjerenja. Teorija najmanjih kvadrata. Aritmetička
sredina. Mjerna nesigurnost. Faktor proširenja i efektivni stupanj slobode. Mjerenje
otpora, kapaciteta i induktiviteta. Mjerna pojačala: primjena i ograničenja. Izvori
napajanja. Kabeli i prikaznici. Razlučivost. Točnost i izvori pogrešaka. Mogućnosti i
ograničenja analognih instrumenata. A/D pretvornici u mjernim instrumentima.
Mogućnosti i ograničenja digitalnih instrumenata. Mjerni pretvornici. Ništične,
izravne i usporedbene metode. Mjerenje napona, struje i otpora. Mjerenje snage i
energije. Mjerenje impedancije. Mjerenja neelektričnih veličina. Neuravnoteženi
mostovi. Laboratorijska komunikacijska sučelja. Virtualni instrumenti. Softver za
mjeriteljstvo.
Studijski programi
Ishodi učenja
1. Procijeniti mjernu nesigurnost mjerenja

2. Odrediti zahtjeve koje moraju zadovoljiti mjerni elementi
3. Objasniti načela rada analognih i digitalnih mjernih instrumenata
4. Izmjeriti električne veličine pomoću digitalnog osciloskopa, prikladnih
mjernih uređaja ili mosnih metoda
5. Izmjeriti snagu u istosmjernim, jednofaznim i trofaznim sustavima
6. Primijeniti inženjerski pristup u rješavanju problema koristeći usvojena
znanja iz fizike, matematike i osnova elektrotehnike


Oblici nastave
» Predavanja
» Predavanja su koncipirana kao 12 tematskih cjelina koje se logički nastavljaju
mjerenja spektra različitih mjernih veličina u širokom rasponu njihovih
vrijednosti. U sklopu predavanja rješavaju se i računski primjeri.
» Laboratorij
» Rad u laboratoriju predviđa 12 laboratorijskih vježbi koje se nadovezuju na
gradivo s predavanja. U trajanju termina vježbi studentima se pruža
mogućnost da izvode realna mjerenja i primijene znanja stečena na
predavanjima.

1. Definicije mjeriteljskih pojmova, SI sustav i mjerne jedinice
2. Standardi o električnim i magnetskim veličinama, Teorija najmanjih
kvadrata
3. Aritmetička sredina, Mjerna nesigurnost, Faktor pokrivanja i stvarni stupanj
slobode
4. Mjerenje otpornika, kondenzatora i zavojnica, Izvori i prikazi
5. Mjerna pojačala: primjene i ograničenja
6. Razlučivot. točnost. izvori pogrešaka, Primjene i ograničenja analognih
instrumenata
7. A/D pretvornici u mjernim instrumentima
8. Međuispit
9. Primjene i ograničenja digitalnih instrumenata, Pretvornici s normiranim
izlaznim veličinama
10. Nulte, mosne, direktne i usporedne metode, Mjerenje napona, struje i otpora
11. Mjerenje snage i energije, Mjerenje impedancije
12. Mjerenje ne-električnih veličina
13. Neuravnoteženi mostovi, Laboratorijska komunikacijska sučelja
14. Virtualni instrumenti, Programska podrška za mjeriteljstvo
15. Završni ispit


1. SI sustav i mjerne jedinice, Standardi o električnim i magnetskim veličinama
2. Mjerenje otpornika, kondenzatora i zavojnica, Izvori i prikazi
3. Mjerenje napona, struje i otpora, Virtualni instrumenti, Programska podrška
za mjeriteljstvo
4. Mjerna nesigurnost
5. Primjene i ograničenja analognih instrumenata
6. Mjerna pojačala: primjene i ograničenja
7. Primjene i ograničenja digitalnih instrumenata
8. Međuispit
9. Primjene i ograničenja digitalnih instrumenata
10. Primjene i ograničenja analognih instrumenata, Pretvornici s normiranim
izlaznim veličinama
11. Nulte, mosne, direktne i usporedne metode
12. Mjerenje snage i energije, Mjerenje impedancije
13. Mjerenje ne-električnih veličina, Neuravnoteženi mostovi
14. Laboratorijska komunikacijska sučelja
15. Završni ispit
Obvezna literatura
1. V. Bego: Mjerenja u 3. D. Vujević, B. Ferković:
elektrotehnici, Graphis, Osnove elektrotehničkih
Zagreb, 2003. mjerenja, I. dio, Školska
knjiga, Zagreb, 1994.
4. D. Vujević, B. Ferković: Roman Malarić:

Osnove elektrotehničkih Instrumentation and
mjerenja, II. dio, Školska Measurement in Electrical
knjiga, Zagreb, 1996. Engineering, BrownWalker
Press, 2011.
22. Le Système International
d’Unités (SI), 8e édition,
BIPM, 2008.
J. Bucher: The Metrology W. Nawrocki: Measurement
Handbook, ASQ, 2004. Systems and Sensors, Artech
House, 2005.
Robert B. Northrop: Alan S. Morris: Measurement

Introduction to and Instrumentation
Instrumentation and Principles, Butterworth-
Measurements, 2nd edition, Heinemann, 2001.
CRC Press, 2005.
International Vocabulary of Evaluation of measurement
Metrology – Basic and data – Guide to the expression
General Concepts and of uncertainty in
Associated Terms (VIM 3rd measurement, JCGM
edition), JCGM 200:2012 100:2008 (GUM 1995 with
(JCGM 200:2008 with minor minor corrections)
corrections)

J. Webster: Measurement, CRC Press, 1997.

Instrumentation and Sensors
Handbook,
12. Robert H. Bishop: Learning 14. Giorgio Rizzoni:

With Labview 7 Express, Principles and Applications of
Prentice Hall, 2003. Electrical Engineering, 3rd
edition, Mc Graw Hill, 2000.

» Messtechnik, TU Wien

Moderna fizika i primjene u elektrotehnici 183491

ECTS bodovi 5
Nositelji
Engleski jezik R3
E/R
E-učenje R1
(10%)
Sati nastave
EIT
Predavanja 60
Ocjenjivanje
RAČ
Dovoljan (2) 50
Saša Ilijić Silvio Hrabar Zvonimir Šipuš
Dobar (3) 63
Vrlo dobar (4) 76
3D Schrödingerova jednadžba. Kvantni procesi: emisija i apsorpcija zračenja.

Maxwellove jednadžbe i elektromagnetski valovi u dielektricima i vodičima.
Refleksija i lom elektromagnetskih valova. Normalna i anomalna disperzija. Umjetni
materijali. Nove optički vodljive strukture i senzori. Kvantni i plazmonički
elektromagnetski sustavi.
Studijski programi
Ishodi učenja
1. Objasniti 3D Schrödingerovu jednadžbu

2. Objasniti kutnu količinu gibanja u kvantnoj mehanici i spin elektrona
3. Objasniti Maxwellove jednadžbe u dielektricima i vodičima
4. Objasniti disperzione relacije
5. Objasniti utjecaj električnog i magnetskog polja na energijske razine
elektrona
6. Objasniti vezanje atoma u molekulama i kristalima.

tehnologijama


Računarstvo
tehnologijama
Oblici nastave
» Predavanja
» Predavanja u 2 ciklusa od 7 i 6 tjedana
» Seminari
» Laboratorij
» Mentorski rad
» Ostalo
» Rasprave
Način ocjenjivanja
Udio u Udio u
ocjeni ocjeni


1. Rješenje Schrödingerove jednadžbe u tri dimenzije. Rješenje za
sfernosimetrični potencijal, Kutna količina gibanja u kvantnoj mehanici.
Spin elektrona
2. Vremenski nezavisan račun smetnje, Kvantni procesi: emisija i apsorpcija
zračenja. Izborna pravila
3. "Maxwellove jednadžbe i elektromagnetski valovi u dielektricima i vodičima"
4. Refleksija i lom elektromagnetskih valova. Disperzione relacije, Normalna i
anomalna disperzija
5. Refleksija i lom elektromagnetskih valova. Disperzione relacije, Normalna i
anomalna disperzija
6. Magnetska polarizacija i magnetski momenti
7. Starkov efekt. Zeemanov efekt i Landauove razine
8. Međuispit
9. Kvantna mehanika i povezanost električnih i magnetskih polja
10. Umjetni materijali
11. Umjetni materijali
12. Kvantni i plazmonički elektromagnetski sustavi
13. Nove strukture za vođenje optičkog vala i optički senzori
14. Nove strukture za zračenje
15. Završni ispit
Obvezna literatura
D. Horvat (2011). Fizika 2:
titranje, valovi,
elektromagnetizam, optika i
Neodidakta
S. Hrabar, Z. Sipus, I Malcic, S. Hrabar, „Application of
„Broadening of Cloaking Wire Media in Antenna
Bandwidth by Passive And Technology“ // Metamaterials
Active Techniques“ // and Plasmonics:
Transformation Fundamentals, Modelling,
Electromagnetics and Applications / Zouhdi, Said ;
Metamaterials / Douglas, Sihvola, Ari ; Vinogradov,
Werner ; Do-Hoon, Kwon Alexey (ur.).Amsterdam :
(ur.). London : Springer, 2013, Springer, 2009., ISBN 978-1-
ISBN 978-1-4471-4996-5 4020-9407-1
S. Hrabar, „Waveguide
Experiments to Characterize the
Properties of SNG and DNG
Metamaterials“ //
Metamaterials, Physics and
Engineering Explorations /
Engheta, N. ; Ziolkowski, R.
(ur.).U.S.A. : John Wiley and
IEEE, 2006., ISBN 978-
0471761020


» Contemporary physics, University of California Berkeley

Moderne metode fizike u elektrotehnici, informaciji i 183403

računarstvu
ECTS bodovi 5
Nositelji
E/R
Engleski jezik R3
E-učenje R1 (5%)
EIT
Sati nastave
Predavanja 60
Auditorne vježbe 8
RAČ
Željka Marija Ana Sušac
Bošnjak
Opis predmeta
Mostovi iz klasične u kvantnu fiziku, dualizam val-čestica, temeljni pojmovi. Izvod
1D Schrödingerove jednadžbe. Tunel efekt, elektron u potencijalnoj jami, WBK-
metoda. Analiza materijala po karakterističnim X-zrakama i gama-fotonima.
Detektori zračenja, primjene i rezolucija. Računalna tomografija (CT) i tehnika PET.
Osnove kvantnomehaničkog opisa svojstava vodiča i poluvodiča. Efektivne mase
elektrona i šupljina. Hallov efekt i kvantni Hallov efekt. Niskotemperaturna
supravodljivost, osnovne slike BCS teorije, kvantiziranje magnetskog toka i
Josephsonovi magnetometri. Visokotempertaurna supravodljivost. Metode
sinkrotronskog zračenja i nanotehnologije.
Studijski programi
Ishodi učenja
1. Objasniti događaje i pojmove kvantnih sustava

2. Prepoznati kvantnu mehaniku na elementarnim procesima i detektorima
zračenja
3. Razlikovati kvantnomehaničku vodljivost vodiča, poluvodiča te uređaja
4. Objasniti Hallov efekt
5. Opisati supravodljivost u BCS teoriji i VTS supravodljivost
6. Objasniti magnetizam u kvantnoj teoriji
7. Objasniti sinkrotronsko zračenje u nanofizici



tehnologijama
uvjetima
Računarstvo
tehnologijama
uvjetima
Oblici nastave
» Predavanja
» Ostalo
» Pohađanje predavanje (P), rješavanje primjera i zadataka (V) te jednostavne
laboratorijske vježbe (L). Individualna i/ili grupna prezentacija pojedinih
tema – seminari (S).

1. Rješavanje jednostavnih kvantno-mehaničkih sustava
2. Relacije neodređenosti u kvantnoj fizici
3. Tunel pojava. debela i tanka barijera

4. Čestica u potencijalnoj jami

5. Analiza materijala pomoću karakterističnih X-zraka i gama-fotona. detektori
zračenja i spektri
6. Rezolucija detektora. kompjutorska tomografija (CT) i PET
7. Dobivanje slika magnetskom rezonancijom (MRI). prevrtanje jezgara
8. Međuispit
9. Klasični Hallov efekt i pripadajuća kvantna fenomenologija
10. Mikroskopska teorija supravodljivosti
11. Tehnologije supravodičkih materijala
12. Akceleratori i sinkrotronsko zračenje. korisnički kanali (undulatori) i
primjene
13. Nanotehnologija. primjene u elektronici IT
14. Kompatibilnost metoda moderne čestične fizike s novom tehnologijom i
tehnikama
15. Završni ispit

1.
2.
3.
4.
5.
6.
7. Seminar
8. Međuispit
9.
10.
11.
12.
13. Seminar
14. Seminar
15. Završni ispit

1. Ne drži se
2. Ne drži se
3. Ne drži se
4. Ne drži se
5. Ne drži se
6. Ne drži se
7. Seminar
8. Međuispit
9. Ne drži se
10. Ne drži se
11. Ne drži se
12. Ne drži se
13. Ne drži se
14. Ne drži se
15. Završni ispit

Obvezna literatura
Tomislav Petković: Tomislav Petković: Moderne
Eksperimentalna fizika i metode fizike u elektrotehnici
spoznajna teorija, i informacijskoj tehnologiji,
Postskriptum, 3.prom.izd., digitalno dop. izd., Zavod za
Školska knjiga, Zagreb, 2011. primijenjenu, FER, Zagreb
2013.
1. Quantum mechanics: an 2. SUPERCONDUCTIVITY: A
accessible introduction, R. J. Very Short Introduction, S.
Scherrer, Pearson Addison Blundell, Oxford University
Wesley, San Francisco, Press, Oxford, 2009.
2006.
3. Radiation Detection and 4. L.I. Schiff, QUANTUM

Measurement, 4th edition, G. MECHANICS, McGraw-Hill
F. Knoll J. Wiley & Sons, New Book Company, 3rd edition,
York, 2010. 1968.

Mrežno programiranje 183394

ECTS bodovi 5
Nositelj
Engleski jezik R3
E/R
E-učenje R1
Sati nastave
Predavanja 30
EIT
RAČ
Izv. prof. dr. sc.
dr. sc. Marko Zec
Miljenko Mikuc
Izvođač
Opis predmeta
Osnovni koncepti mrežnog i distribuiranog programiranja. TCP i UDP "socket"
sučelja. Dizajn klijenata i poslužitelja. Izrada mrežnih aplikacija temeljenih na UDP i
TCP protokolu. Dizajn i implementacija aplikacija korištenjem višenitnih programa.
Razašiljanje poruka svim računalima i grupi primatelja. SCTP "socket" sučelje.
Problemi sigurnosti. Praktični primjeri mrežnih aplikacija u Unix okruženju
korištenjem programskog jezika C. Primjeri mrežnog programiranja u Javi i
skriptnim jezicima.
Studijski programi
Ishodi učenja
1. Definirati tipove mrežnih “socket” sučelja i navesti njihova svojstva.

2. Razlikovati konekcijski i beskonekcijski orijentirane aplikacije.
3. Razlikovati postupak dizajna konkurentnog i iterativnog poslužitelja.
4. Napisati jednostavne mrežne aplikacije temeljena na protokolima UDP i TCP
korištenjem programskog jezika C u Unix okruženju.
5. Analizirati rad i otkrivati pogreške u vlastitim mrežnim aplikacijama.
6. Koristiti osnovne alate za kreiranje i testiranje mrežnih programa u Unix
okruženju.

tehnologijama


Računarstvo
tehnologijama
Oblici nastave
» Predavanja
» Laboratorij

1. """Port"" i ""socket"". Aplikacijsko programsko sučelje: Socket (API). Naziv i
adresa"
adresa"
3. """User Datagram Protocol"" (UDP): poslužitelj i klijent. Aplikacijski
protokoli temeljeni na protokolu UDP"
4. """Transmission Control Protocol ""(TCP): poslužitelj i klijent.
Jednostavni HTTP poslužitelj"
5. "Opcije sučelja ""Socket"". Sučelje ""Raw"""
6. "Opcije sučelja ""Socket"". Sučelje ""Raw"""
7. "Demoni i super-server ""inetd"""
8. Međuispit
9. "Multipleksiranje ulazno izlaznih operacija. Dretve"
10. "Sve odredišno i više odredišno adresiranje i aplikacije"
11. """User Datagram Protocol"" (UDP): poslužitelj i klijent. Aplikacijski
Jednostavni HTTP poslužitelj"
13. "Aplikacije temeljene na protokolu SCTP (""Stream Control Transmission
Protocol"")", "Sigurnosna pitanja i smjernice za programiranje"
14. "Primjeri mrežnog programiranja u Javi i Pythonu"
15. Završni ispit


1. Ne drži se
2. Ne drži se
3. Ne drži se
4. Ne drži se
adresa", """User Datagram Protocol"" (UDP): poslužitelj i klijent. Aplikacijski
6. Ne drži se
7. Ne drži se
8. Međuispit
9. Ne drži se
Jednostavni HTTP poslužitelj", "Opcije sučelja ""Socket"". Sučelje ""Raw""",
"Demoni i super-server ""inetd"""
11. Ne drži se
Jednostavni HTTP poslužitelj", "Multipleksiranje ulazno izlaznih operacija.
Dretve"
13. Ne drži se
14. Ne drži se
15. Završni ispit
Obvezna literatura
Unix Network TCP/IP Illustrated: The
Programming, Vol. 1: The Implementation, Vol. 2; Gary
Sockets Networking API; W. R. Wright, W. Richard
Richard Stevens, Bill Fenner, Stevens; Addison-Wesley
Andrew M. Rudoff Addison; Professional; 1995; ISBN: 078-
Addison-Wesley Professional; 5342633542
2003; ISBN: 978-0131411555

Multimedijski sustavi 183397

ECTS bodovi 5
Nositelji
Engleski jezik R3
E/R
E-učenje R1
(10%)
Sati nastave
EIT
Predavanja 45
Auditorne vježbe 6
RAČ
Prof. dr. sc. Prof. dr. sc. Doc. dr. sc.
Davor Petrinović Sonja Grgić Daniel Hofman
Opis predmeta
Multimedijske tehnologije i sustavi, njihova arhitektura i primjena. Pregled medija i
izvora podataka. Osnove kodiranja i kompresije. Govorni signal, modeliranje i
analiza, parametarski prikaz i kodiranje. Norme kodiranja govora, osnovi sinteze i
prepoznavanja. Audio signal. Psihoakustički model, postupci kodiranja i norme.
Osnove ljudskog vizualnog sustava, načela kompresije slike, norme. Videosignal,
nastanak i značajke. Prostorna, vremenska i subjektivna redundancija. Kompresija
video signala i norme. Pohrana, prijenos i obrada multimedijskih podataka.
Sklopovske i programske izvedbe. Integracija multimedijskih sadržaja,
sinkronizacija. Integracija i evaluacija multimedijskih algoritama. Multimedijski
sustavi i programski alati za oblikovanje, evaluaciju i optimizacije performansi.
Studijski programi
Ishodi učenja
1. Definirati medijske signale, njihovu reprezentaciju, postupke obradbe i

primjene
2. Razlikovati kodiranje izvora i entropijsko kodiranje, te raznolike postupke
kompresije medijskih signala
3. Primijeniti i analizirati postupke prediktivnog i transformacijskog kodiranja
na medijske signale
4. Opisati model ljudskog auditornog i vizualnog sustava i objasniti značajke
audiosignala i videosignala
5. Objasniti razlike između analognog i digitalnog prikaza videosignala
6. Koristiti postupke za kompresiju slike i videosignala
7. Implementirati postupke za kompresiju multimedijskih podataka.
8. Analizirati i modificirati performanse multimedijskih algoritama.



tehnologijama
Računarstvo
tehnologijama
Oblici nastave
» Predavanja
» Laboratorij
» Ostalo

1. Audio signal u vremenskoj i frekvencisjkoj domeni, Funkcija raspodjele
vjerojatnosti. frekvencijski spektar. brzina promjene, Teorem uzorkovanja
audio signala, Pogreške uzorkovanja i kvantiziranja
2. Redundantnost i irelevantnost audio signala, Akustičke karakteristike signala
glasa, Generiranje glasa
3. Psihoakustički modeli, Formati sažetih signala, Linearna predikcija

koeficijenata (LPC)
4. Efekti kvantizacije, Temeljni pojmovi u redukciji brzine prijenosa.
redundancija i entropija, Diskretna kosinusna transformacija
5. Frekvencija uzorkovanja videosignala i analogno-digitalna pretvorba,
Struktura uzorkovanja. Poduzorkovanje krominatnog signala, Elementi
kodera i dekodera utemljenog na primjeni DCT-a (kvantizacija. cik-cak
analiziranje. RLC i VLC)
6. Standardi (npr. audio, grafički, video), Predviđanje između slika.
Kompenzacija pokreta. vektori pokreta
7. Podrška za multimediju, Standardi (npr. audio, grafički, video)
8. Međuispit
11. Tokovi/strukture, slika/reprezentacija/transformacija, prostori/domene,
kompresija/kodiranje
13. Isporuka u stvarnom vremenu. Kvaliteta usluge (uključujući izvedbu).
Planiranje kapaciteta. Audio / video, konferencije, video na zahtjev
14. Posjeta
15. Završni ispit

koeficijenata (LPC)
8. Međuispit
14. Posjeta
15. Završni ispit



koeficijenata (LPC)
8. Međuispit
14. Posjeta
15. Završni ispit
Obvezna literatura
Li, Ze-Nian; Drew, Mark S.; Steinmetz, Ralf; Nahrstedt,
Liu, Jiangchuan: Klara: Multimedia Systems,
Fundamentals of Multimedia, Springer, 2004.
Second Edition, Springer,
2014.
Shi, Yun Q; Sun, Huifang: Khalid Sayood, Introduction

Image and Video to Data Compression, Fourth
Compression for Multimedia Edition, Morgan Kaufmann,
Engineering: Fundamentals, 2012
Algorithms, and Standards,
CRC Press, 2008.

Niskonaponske mreže i mikromreže 183405

ECTS bodovi 5
Nositelji
Engleski jezik R3
E/R
E-učenje R1
(10%)
Sati nastave
EIT
Predavanja 30
RAČ
Juraj Havelka Igor Kuzle
Opis predmeta
Uvod u AC i DC mikromrežu, niskionaponski zaštitni uređaj, koordinacija zaštite,
zaštite niskonaponskih mreža mreže, priključak na SN distribucijsku mrežu,
priključak na NN distribucijske mreže, odabir arhitekture SN i NN mreža.
Studijski programi
Ishodi učenja
1. Objasniti i primijeniti osnovne pojmove o niskonaponskim mrežama

2. Objasniti principe mikromreže
3. Analizirati naponske prilike u niskonaponskoj mreži
4. Analizirati strujne prilike u niskonaponskoj mreži
5. Analizirati podešenja zaštite niskonaponskih mreža

tehnologijama
uvjetima


Računarstvo
tehnologijama
uvjetima
tehnologija
Oblici nastave
» Predavanja
» Terenska nastava
» Laboratorij

1. Uvod u izmjenične i istosmjerne mikromreže
2. Modeli ulaganja u mikromreže, Otočni rad i upravljanje mikromrežama
3. Koordinirani pogon mikromreža i elektroenergetskog sustava, Modeliranje
elemenata mikromreže, Hijerarhijsko upravljanje mikromrežama
4. Ekološke koristi mikromreža, Mikromreža kao pružatelj pomoćnih usluga
5. Rad sustava pohrane u mikromreži
6. Niskonaponski zaštitni uređaji, Koordinacija zaštite, Zaštita u aktivnim
niskonaponskim mrežama
7. Izvedba električnih instalacija, Vrste tereta. regulacija i pogon tereta, Zaštita
mrežnih instalacija
8. Međuispit
9. Asimetrije zbog priključivanja električnih instalacija, Programi odaziva
potražnje, Odbacivanje opterećenja. koordinacija potrošnje. inercija tereta

10. Infrastrukturni zahtjevi za odaziv potražnje, Određivanje cijene odaziva

potražnje, Utjecaj odaziva potražnje na elektroenergetski sustav, Električna
vozila kao fleksibilan teret
11. Povezivanje sa srednjenaponskom distribucijskom mrežom, Povezivanje s
niskonaponskom distribucijskom mrežom, Upute za izbor srednjenaponske i
niskonaponske arhitekture
12. Niskonaponska distribucijska mreža, Karakteristike određenih izvora i tereta,
Električne instalacije u kućanstvima i ostalim specijalnim lokacijama,
Izvedba niskonaponskih električnih instalacija (ABB DOC)
13. Dimenzioniranje i zaštita električne opreme (ABB DOC), Izbor
niskonaponskih sklopnih aparata (ABB DOC), Ekonomska procjena
električne izvedbe (ABB DOC)
14. Dimenzioniranje i zaštita vodiča, Niskonaponski sklopni uređaji: uloge i
izbor, Zaštita od previsokih napona u niskonaponskim mrežama, Zaštita od
električnog udara
15. Završni ispit

1. Uvod u izmjenične i istosmjerne mikromreže
2. Modeli ulaganja u mikromreže, Otočni rad i upravljanje mikromrežama
3. Koordinirani pogon mikromreža i elektroenergetskog sustava, Modeliranje
elemenata mikromreže, Hijerarhijsko upravljanje mikromrežama
4. Ekološke koristi mikromreža, Mikromreža kao pružatelj pomoćnih usluga
5. Rad sustava pohrane u mikromreži
6. Niskonaponski zaštitni uređaji, Koordinacija zaštite, Zaštita u aktivnim
niskonaponskim mrežama
7. Izvedba električnih instalacija, Vrste tereta. regulacija i pogon tereta, Zaštita
mrežnih instalacija
8. Međuispit
9. Asimetrije zbog priključivanja električnih instalacija, Programi odaziva
potražnje, Odbacivanje opterećenja. koordinacija potrošnje. inercija tereta
10. Infrastrukturni zahtjevi za odaziv potražnje, Određivanje cijene odaziva
potražnje, Utjecaj odaziva potražnje na elektroenergetski sustav, Električna
vozila kao fleksibilan teret
11. Povezivanje sa srednjenaponskom distribucijskom mrežom, Povezivanje s
niskonaponskom distribucijskom mrežom, Upute za izbor srednjenaponske i
niskonaponske arhitekture
12. Niskonaponska distribucijska mreža, Karakteristike određenih izvora i tereta,
Električne instalacije u kućanstvima i ostalim specijalnim lokacijama,
Izvedba niskonaponskih električnih instalacija (ABB DOC)
13. Dimenzioniranje i zaštita električne opreme (ABB DOC), Izbor
niskonaponskih sklopnih aparata (ABB DOC), Ekonomska procjena
električne izvedbe (ABB DOC)
14. Dimenzioniranje i zaštita vodiča, Niskonaponski sklopni uređaji: uloge i
izbor, Zaštita od previsokih napona u niskonaponskim mrežama, Zaštita od
električnog udara
15. Završni ispit
Obvezna literatura
Electric Power Substations Electrical installation guide
Engineering; J.D. McDonald; According to IEC
CRC Press; 2001 International Standards;
Merlin Gerin, Schneider
Electric; (on-line); 2007; ISBN:
-

Električne instalacije i
niskonaponske mreže; Vjekoslav
Srb; Tehnička knjiga; 1989; ISBN:
86-7059-108-1

Numerička linearna algebra 183464

ECTS bodovi 5
Nositelji
Engleski jezik R3
E/R
E-učenje R2
(10%)
Sati nastave
EIT
Predavanja 45
RAČ
Izv. prof. dr. sc. Doc. dr. sc. Prof. dr. sc.
Tomislav Šikić Ana Žgaljić Keko Darko Žubrinić
Opis predmeta
Dijagonalizacija matrice. Jordanova forma. Pozitivno definitne matrice i kvadratne
forme. Matrične norme. QR i SVD dekompozicija matrice i primjene. Iterativne
metode za rješavanje linearnih sustava. Aproksimacija svojstvenih vrijednosti.
Studijski programi
Ishodi učenja
1. Definirati i opisati fundamentalne pojmove poput matrične norme,

singularnih i svojstvenih vrijednosti i vektora
2. Prepoznati tipove matrica poput ortogonalnih, unitarnih, simetričnih,
hermitskih, normalnih te pozitivno definitnih matrica
3. Objasniti pojam Jordanove i Schurove forme te dijagonalizabilne matrice
4. Primijeniti matrične transformacije u svođenju matrice na trokutastu,
Hessenbergovu i trodijagonalnu formu
5. Izvesti i upotrijebiti SVD i QR faktorizaciju matrice za efikasno rješavanje
problema iz prakse
6. Analizirati i primijeniti iterativne metode u rješavanju sustava linearnih
jednadžbi
7. Objasniti i primijeniti iterativne algoritme u rješavanju problema svojstvenih
vrijednosti
8. Povezati kvalitetu dobivenog numeričkog rješenja s izvedenim teoretskih
rezultatima



Računarstvo
Oblici nastave
» Predavanja
» Laboratorij

1. Simetrične i Hermitske matrice. Gramm-Schmidtova ortogonalizacija.
Ortogonalne i unitarne matrice
2. Dijagonalizacija matrice. Spektralni teorem za simetrične matrice,
Nilpotentne matrice. Jordanove kljetke. Minimalni polinom
3. Nilpotentne matrice. Jordanove kljetke. Minimalni polinom, Pozitivno
(negativno) semidefinitne matrice. Pozitivno (negativno) definitne matrice.
Indefinitne matrice
4. Kvadratne forme i njihova dijagonalizacija. Definitne i indefinitne kvadratne
forme. Signatura. Minimu. maksimum i sedlasta točka kvadratne forme
5. Operatorska norma. Prostor L(X.Y). Matrična norma. Konvergencija matrica.
Redovi matrica, Neumannov red. Spektralni radius i spektralna norma
6. Projektori. QR faktorizacija, Housholderova triangulacija i njena stabilnost

7. Rastav singularnih vrijednosti i njegove primjene, Algoritmi za rastav

singularnih vrijednosti
8. Međuispit
9. Jacobijeva i Gauss-Seidelova metoda. Relaksacijske metode, Konvergencija.
Jacobijeve. Gauss-Seidelove i relaksacijskih metoda
10. Simetrična forma Gauss Seidelove i SOR metode. Implementacija
11. Metoda konjugiranih gradijenata i ostale metode iteracije Krilovljevih
potprostora, Primjene: analiza električne mreže. Metoda konačnih diferencija
za problem poprečnog savijanja grede
12. Lociranje svojstvenih vrijednosti, Stabilnost i konvergencija, Metoda
potencija. Metoda inverznih iteracija
13. QR metoda, Svođenje na Hessenbergovu. trodijagonalnu i bidijagonalanu
formu, QR iteracije s implicitnim pomacima
14. Simetični problem svojstvenih vrijednosti (Jacobijeva metoda. trodijagonalne
QR iteracije. iteracije Rayleighovih kvocijenta ), Primjene: slobodne vibracije
mosta
15. Završni ispit

1. Simetrične i Hermitske matrice. Gramm-Schmidtova ortogonalizacija.
Ortogonalne i unitarne matrice
2. Dijagonalizacija matrice. Spektralni teorem za simetrične matrice,
Nilpotentne matrice. Jordanove kljetke. Minimalni polinom
3. Nilpotentne matrice. Jordanove kljetke. Minimalni polinom, Pozitivno
(negativno) semidefinitne matrice. Pozitivno (negativno) definitne matrice.
Indefinitne matrice
4. Kvadratne forme i njihova dijagonalizacija. Definitne i indefinitne kvadratne
forme. Signatura. Minimu. maksimum i sedlasta točka kvadratne forme
5. Operatorska norma. Prostor L(X.Y). Matrična norma. Konvergencija matrica.
Redovi matrica, Neumannov red. Spektralni radius i spektralna norma
6. Projektori. QR faktorizacija, Housholderova triangulacija i njena stabilnost
7. Rastav singularnih vrijednosti i njegove primjene, Algoritmi za rastav
singularnih vrijednosti
8. Međuispit
9. Jacobijeva i Gauss-Seidelova metoda. Relaksacijske metode, Konvergencija.
Jacobijeve. Gauss-Seidelove i relaksacijskih metoda
10. Simetrična forma Gauss Seidelove i SOR metode. Implementacija
11. Metoda konjugiranih gradijenata i ostale metode iteracije Krilovljevih
potprostora, Primjene: analiza električne mreže. Metoda konačnih diferencija
za problem poprečnog savijanja grede
12. Lociranje svojstvenih vrijednosti, Stabilnost i konvergencija, Metoda
potencija. Metoda inverznih iteracija
13. QR metoda, Svođenje na Hessenbergovu. trodijagonalnu i bidijagonalanu
formu, QR iteracije s implicitnim pomacima
14. Simetični problem svojstvenih vrijednosti (Jacobijeva metoda. trodijagonalne
QR iteracije. iteracije Rayleighovih kvocijenta ), Primjene: slobodne vibracije
mosta
15. Završni ispit
Obvezna literatura
A. Aglić Aljinović, N. Z. Drmač i ostali, Numerička
Elezović, D. Žubrinić, analiza (predavanja i vježbe),
Linearna algebra, Element, Zagreb, 2003. https://web.m‐
Zagreb, 2011. ath.pmf.unizg.hr/~rogina/2‐
001096/num_anal.pdf)

N. Truhar, Numerička linearna

algebra, Osijek, 2012. http://ww
w.mathos.unios.hr/nla/NLA.pdf
G. H. Golub i C. F. Van Loan: L.N. Trefethen, D. Bau:
Matrix Computations, 3rd Numerical Linear Algebra,
Edition, John Hopkins SIAM, 1997.
University Press, Baltimore,
Maryland, 1996.

Numerička matematika 183445

ECTS bodovi 5
Nositelj
Engleski jezik R1
E/R
E-učenje R1
(10%)
Sati nastave
EIT
Predavanja 45
RAČ
Doc. dr. sc.
Ana Žgaljić Keko
Ocjenjivanje
Dovoljan (2) 45
Opis predmeta Dobar (3) 55
Vrlo dobar (4) 70
Greške u numeričkom računanju. Direktne metode u rješavanju sustava linearnih
Izvrstan (5) 85
jednadžbi. Polinomijalna interpolacija. Numeričko integriranje i deriviranje.
Linearni problem najmanjih kvadrata. Numeričko rješavanje nelinearnih jednadžbi.
Metode bezuvjetne optimizacije.
Studijski programi
Ishodi učenja
1. Razlikovati i identificirati tip pogrešaka koje se javljaju prilikom numeričkog

rješavanja problema iz inženjerske prakse
2. Primijeniti direktne metode u rješavanju sustava linearnih jednadžbi
3. Prepoznati loše uvjetovan sustav linearnih jednadžbi
4. Izračunati interpolacijski polinom i splajn funkciju za zadane podatke te
znati ocijeniti pogrešku aproksimacije
5. Izračunati aproksimacijsku vrijednost zadanog integrala te znati ocijeniti
pogrešku aproksimacije
6. Opisati i primijeniti važne metode u rješavanju problema najmanjih kvadrata
7. Primijeniti izvedene numeričke metode za rješavanje nelinearnih jednadžbi
8. Koristiti osnovne metode bezuvjetne optimizacije
9. Koristiti odabrani numerički softwer za primjenu numeričkih metoda u
inženjerskim problemima
10. Analizirati točnost dobivenih numeričkih rezultata i vizualizirati rješenja



Računarstvo
Oblici nastave
» Predavanja
» Predavanja se održavaju u dva ciklusa, 3 sata tjedno
» Auditorne vježbe se održavaju u dva ciklusa, 1 sat tjedno
» Studentima će biti ponuđeni online kvizovi
» Laboratorij
» Tijekom semestra zadat će se programski zadaci koje će studenti izraditi i
predati

Način ocjenjivanja
Udio u Udio u
ocjeni ocjeni
Kratke provjere znanja 0% 10 % 0% 10 %
Ispit: Pismeni 70 % 0%

1. Izvori pogrešaka u numeričkim metodama, Preciznost aritmetike pomičnog
zareza i propagiranje pogrešaka, Numeričko diferenciranje
2. Gaussova metoda eliminacije (GEM). LU faktorizacija matrice, Pivotiranje u
LU faktorizaciji. PLU faktorizacija
3. Simetrične i pozitivno definitne matrice, Faktorizacija Choleskog, Primjene:
čvorna analiza strukturiranog okriva. Regularizacija trokutaste mreže
4. Analiza stabilnosti za linearne sustave. Uvjetovanost matrice, Poboljšanje
točnosti Gaussove metode eliminacija. Skaliranje. Iterativno profinjenje
5. Lagrangeov interpolacijski polinom. Pogreška interpolacije, Podijeljene
razlike. Newtonov interpolacijski polinom
6. Aproksimacija splajnovima. Kubni splajn, Primjene: geometrijska
rekonstrukcija u kompjuterskoj tomografiji
7. Pravokutna. trapezna i Simpsonova formula, Kompozitne Newton-Cotesove
formule, Richardsonova ekstrapolacija. Rombergova integracija, Primjene:
računanje površine elipsoida. Djelovanje sile vjetra na jarbol
8. Međuispit
9. Osjetljivost i uvjetovanost problema, Problemi najmanjih kvadrata oskudnog
ranga
10. Matrične faktorizacije za rješavanje problema najmanjih kradrata. Normalne
jednadžbe. QR faktorizacija matrice, Primjene SVD i QR dekompozicije
matrice u rješavanju problema najmanjih kvadrata
11. Metoda bisekcije, Newtonova metoda. Metoda sekante
12. Metoda fiksne točke, Primjene: analiza jednadžbe stanja idealnog plina.
Analiza nelinearnog električnog kruga
13. Algoritmi direktnog traženja (Hooke-Jeeves metoda). Gradijentne metode
(metoda najbržeg silaska), Metode pouzdanog područja, Metode konjugiranih
gradijenata
14. Kvazi-Newtonove metode, Bezuvjetna optimizacija problema velikih
razmjera, Nelinearni najmanji kvadrati. Gauss-Newtonova metoda.
Levenberg-Marquardtova metoda
15. Završni ispit



8. Međuispit
ranga
gradijenata
15. Završni ispit

8. Međuispit
ranga
gradijenata
15. Završni ispit

Obvezna literatura
Milišić, Josipa Pina; Žgaljić Z. Drmač i ostali, Numerička
Keko, Ana, Uvod u numeričku analiza (predavanja i vježbe),
matematiku za inženjere, Zagreb, 2003. https://web.m‐
Zagreb, Element, 2013. ath.pmf.unizg.hr/~rogina/2‐
(Sveučilišni udžbenik) 0 0 1 0 9 6 / n u m _ a n a l . p d f )
I. Ivanšić: Numerička
matematike, Element, Zagreb,
1998.
M. T. Heath: Scientific A. Quarteroni, R. Sacco,
Computing: An Introductory F.Saleri, Numerical
Survey, McGrawHill, New Mathematics, Text in Applied
York, 2002. Mathematics, Springer,
Berlin, Heildeberg, 2007.
R. Plato, Concise Numerical

Mathematics, American
Mathematical Society, Graduate
Studies in Mathematics 57, 2000.

» Numerical analysis and computational mathematics, EPFL Lausanne

Objektno orijentirano programiranje 183371

ECTS bodovi 8
Nositelji
Engleski jezik R3
E/R
E-učenje R1
Sati nastave
Predavanja 60
EIT
RAČ
Prof. dr. sc. Izv. prof. dr. sc. Izv. prof. dr. sc. Izv. prof. dr. sc.
Mario Kušek Krešimir Pripužić Boris Milašinović Mirko Randić
doc. dr. sc. Jurica Babić
Opis predmeta
Izvođači
Osnovna načela objektno orijentiranog programiranja i oblikovanja. doc. dr. sc. Mario Brčić
doc. dr. sc. Krešimir Križanović
Modeliranje. Ponovna iskoristivost koda. Programski okviri za razvoj programa.
dr. sc. Dalibor Krleža
Programski jezik Java. Java kao strojno neovisna platforma. Alati za programiranje.
Rad iz komandne linije.Konvencije pisanja koda. Reorganizacija programa. Renato Babojelić, mag. inf. et
Apstrakcija. Enkapsulacija. Klase i objekti. Statički članovi. Modifikatori vidljivosti. math.
Konstruktori. Veze između klasa. Upravljanje memorijom i sakupljači smeća. Federico Matteo Benčić, mag.
Nasljeđivanje. Polimorfizam. Apstraktne klase. Sučelja. Iznimke. Datoteke i tokovi. ing.
Kolekcije. Općeniti algoritmi nad kolekcijama. Jednostavni i složeni komparatori. Tomislav Ivaniš, mag. ing.
Generici. Višedretvenost i višedretvene aplikacije. Izrada aplikacija s grafičkim Petar Krivić, mag. ing.
korisničkim sučeljem. Jednostavne i složene grafičke komponente
Denis Milošević, mag. ing.
Marko Pavelić, mag. ing.
Studijski programi
Dario Pevec, mag. ing.
» Elektrotehnika i informacijska tehnologija i Računarstvo (Studij) ( obavezan Bojan Spahija, mag. ing.
predmet, 2. semestar, 1. godina) Hrvoje Vdović, mag. ing.
Ivana Gače, univ. bacc. ing
Ishodi učenja Iva Topolovac, univ. bacc. ing
Ocjenjivanje
1. Opisati načela objektno orijentirane paradigme Dovoljan (2) 50
2. Primijeniti koncepte apstrakcije, enkapsulacije podataka, nasljeđivanja i Dobar (3) 65
polimorfizma na razvoj programa Vrlo dobar (4) 80
3. Koristiti objektno orijentirani programski jezik i pripadne biblioteke za Izvrstan (5) 90
razvoj programa
4. Razviti, ispitivati i uklanjati pogreške koristeći načela objektnog oblikovanja
te integriranih razvojnih okruženja
5. Razviti i osmisliti programe s grafičkim korisničkim sučeljima
6. Primijeniti višedretvenost u svrhu razvoja odazivih korisničkih sučelja
7. Opisati i objasniti faktore koji doprinose dobrom objektno-orijentiranom
rješenju



tehnologijama
uvjetima
Računarstvo
tehnologijama
uvjetima
Oblici nastave
» Predavanja
» popraćena materijalima i prezentacijom stavljenom na web-stranicu
predmeta
» demonstracija programskih rješenja i alata te rješavanje zadataka
» priprema za laboratorijske vježbe
» Laboratorij
» složeni laboratorijski zadaci koji obuhvaćaju objektno orijentirano
programiranje u Javi
Način ocjenjivanja
Udio u Udio u
ocjeni ocjeni
Laboratorijske vježbe 50 % 50 % 0% 50 %

1. Jednostavni numerički algoritmi. kao što su izračun prosjeka liste brojeva.
pronalaženje minimuma. maksimuma i moda u listi. približni izračun

kvadratnog korijena broja. ili određivanje najveće zajedničke mjere, Nizovi i

obrada nizova
2. Zapisi/struktovi (raznorodne nakupine), Upravljanje memorijom i
oslobađanje nekorištene memorije, Definicija klasa: polja. metode i
konstruktori, Objekto usmjereno izražavanje učahurivanja
3. Podklase. nasljeđivanje i prekrivanje metoda
4. Apstraktne klase i sučelja. nasljeđivanje. višeobličnost
5. Dinamičko upućivanje: definicija poziva metode, Podtipovi
6. Linearne podatkovne strukture: polja i liste, Apstraktni tipovi podataka i
njihova ugradnja (stogovi. redovi. prioritetni redovi. skupovi. mape)
7. Pisanje i čitanje datoteka i tokova
8. Međuispit
9. Ugnježdene i unutarnje klase i funkcije kao prvorazredni objekti
10. Korištenje klasa prikupljanja. iteratora i ostlih komponenti iz zajedničke
biblioteke
biblioteke, Klase. metode i funkcije kao prvorazredni objekti
12. Algoritmi slijednog i binarnog pretraživanja, Klase. metode i funkcije kao
prvorazredni objekti
13. Razvoj aplikacija s grafičkim korisničkim sučeljem
14. Višedretvenost i višedretvene primjene (aplikacije?), Razvoj aplikacija s
grafičkim korisničkim sučeljem
15. Završni ispit

obrada nizova
8. Međuispit
biblioteke
15. Završni ispit


obrada nizova
8. Međuispit
biblioteke
15. Završni ispit
Obvezna literatura
Herbert Schildt (2017). Marko Čupić Programiranje
Java: The Complete Reference, u Javi, FER, knjiga u
Tenth Edition, McGraw Hill nastajanju
Professional
Mario Kušek, Marko Topolnik

Uvod u programski jezik Java,
FER, interna skripta
Raoul-Gabriel Urma, Mario Walter Savitch, Kenrick
Fusco, Alan Mycroft (2018). Mock (2015). Absolute Java,
Java 8 & 9 in Action, Pearson Global Edition, Pearson
Professional Higher Ed

» Introduction to objects oriented programming, EPFL Lausanne
» Object-Oriented Programming, Cambridge
» Object Oriented Programming, Katholieke Universiteit Leuven
» Introduction to Programming in Java, MIT
» Object Oriented Programming with Java, Royal Instutute of Technology
Stockholm

Oblikovni obrasci u programiranju 183426

ECTS bodovi 5
Nositelji
Engleski jezik R3
E/R
E-učenje R1
Sati nastave
Predavanja 30
EIT
RAČ
Ocjenjivanje
Marko Čupić Siniša Šegvić
Dovoljan (2) 50
Dobar (3) 63
Izvrstan (5) 89
Proučavaju se opća načela te konkretne metode oblikovanja prilagodljivih i
modularnih programskih podsustava. Uvodi se pojam oblikovnog obrasca kao
isprobanog rješenja za razred čestih problema u pojedinim problemskim
domenama. Razmatraju se klasifikacije obrazaca prema razini apstrakcije, svrsi i
području primjene, zajedno s odgovarajućim predstavnicima. Pretpostavljena su
osnovna znanja iz domene objektno orijentiranog programiranja stečena na
uvodnim kolegijima.
Studijski programi
Ishodi učenja
1. Prepoznati simptome neprikladne programske organizacije

2. Objasniti prednosti dinamičkog polimorfizma, predložaka i implicitnog
tipiziranja.
3. Objasniti glavna načela programskog oblikovanja i prepoznati slučajeve
njihovog kršenja
4. Procijeniti kvalitetu različitih programskih organizacija na temelju ključnih
načela oblikovanja
5. Prepoznati različite oblikovne obrasce u nekomentiranom izvornom kôdu
6. Usporediti prikladnost različitih oblikovnih obrazaca u kontekstu
konkretnog oblikovnog problema
7. Primijeniti oblikovna načela za koncipiranje kvalitetnih programskih
komponenti


tehnologijama
uvjetima
Računarstvo
tehnologijama
uvjetima
Oblici nastave
» Predavanja
» Predmet predviđa dva sata predavanja tjedno.
» Laboratorij
» Predmet predviđa četiri laboratorijske vježbe.
http://www.zemris.fer.hr/~ssegvic/ooup/
Način ocjenjivanja
Udio u Udio u
ocjeni ocjeni
Ispit: Usmeni 20 %

1. Uvod u objektno usmjereno projektiranje, Pregled univerzalnog jezika
modeliranja (UML), Dijagrami struktura
2. Dinamičko upućivanje: definicija poziva metode, Podtipovi, Objekto
usmjereno izražavanje učahurivanja, Memorijska organizacija programskih
objekata i poziva potprograma
3. Jednostavnost, pravilnost, ortogonalnost
4. Uvod u obrasce projektiranja programske potpore, Oblikovni obrasci,
Refaktoriranje dizajna i obrasci dizajna
5. Obrasci ponašanja

7. Struktruni obrasci, Marljiva naspram odgođene evaluacije

8. Međuispit
9. Obrasci stvaranja, Statičko i dinamičko povezivanje
10. Struktruni obrasci
11. Obrasci prikupljanja
14. Obrasci stvaranja
15. Završni ispit

8. Međuispit
15. Završni ispit

8. Međuispit
15. Završni ispit

Obvezna literatura
Design Patterns. Erich Agile Software Development:
Gamma, Richard Helm, Principles, Patterns, and
Ralph Johnson, John Practices. Robert C. Martin.
Vlissides. Addison-Wesley Prentice Hall. 2003
Professional. 2009.

» Design Patterns, Oxford
» Patterns in Software Engineering, TU Munchen

Obrada informacija 183369

ECTS bodovi 5
Nositelji
Engleski jezik R3
E/R
E-učenje R1 (15%)
Sati nastave
Predavanja 45
EIT
Ocjenjivanje
RAČ
Izv. prof. dr. sc. Prof. dr. sc. Prof. dr. sc. Izv. prof. dr. sc.
Dovoljan (2) 56
Marko Subašić Sven Lončarić Davor Petrinović Zvonko Kostanjčar
Dobar (3) 65
Vrlo dobar (4) 75
Izvrstan (5) 87
Doc. dr. sc. Doc. dr. sc.

Tomislav Petković Ana Sović Kržić
Opis predmeta
Kroz kolegij će studentima biti dan pregled osnovnih tehnika obrade informacija te
pregled nekoliko područja primjene s pripadajućim karakterističnim postupcima
obrade podataka. Studenti će se upoznati s vremenskom, frekvencijskom i
vremensko frekvencijskom analizom signala, osnovnim postupcima strojnog učenja
uz poseban naglasak na umjetne neuronske mreže. Odabrana područja primjene
obrade informacija uključuju: obradu i analizu govornih signala, obradu i analizu
slika, obradu i analizu teksta, bioinformatiku, računalne financije i kompleksne
mreže.
Studijski programi
Ishodi učenja
1. Identificirati i objasniti osnovne tehnike obrade signala

2. Identificirati i objasniti osnovne tehnike strojnog učenja
3. Identificirati i objasniti osnovne tehnike obrade i analize slike
4. Identificirati i objasniti osnovne tehnike analize teksta
5. Identificirati i objasniti osnovne tehnike analize govornih signala
6. Identificirati i objasniti osnovne tehnike računalnih financija
7. Identificirati i objasniti osnovne tehnike bioinformatike
8. Identificirati i objasniti osnovne tehnike kompleksnih mreža


tehnologijama
Računarstvo
tehnologijama
Oblici nastave
» Predavanja
» Predavanja se odvijaju u predavaoni s jednim predavačem koji je ekspert za
konkretnu temu. Predavanje je koncipirano kao interaktivno, a od
studenata se očekuje da sudjeluju u diskusiji.
» Laboratorij
» Laboratorijske vježbe održavaju se u laboratorijima opremljenim s
računalima. Tijekom vježbi studenti isprobavaju teorijske koncepte te ih
primjenjuju na konkretne probleme
Način ocjenjivanja
Udio u Udio u
ocjeni ocjeni

1. Definicija problema
2. Prednosti i nedostaci
3. Zadatci i primjene strojnog učenja, Prisutpi i paradigme strojnog učenja,
Hipoteze. model. prostor parametra. prostor inačica
4. Induktivno učenje i induktivna pristranost. pristranost jezika i pristranost
preferencije, Funkcija gubitka i funkcija pogreške, Prenaučenost i odabir
morela. minimizacija empirijskog i strukturnog rizika
5. Perceptron (paradigme učenja, hebbovsko učenje, natjecateljsko učenje,

Boltzmannovo učenje), Višeslojan perceptron (propagiranje pogreške unazad,

problem dodjele nagrade, propagiranje pogreške unazad kroz vrijeme),
Samoorganizirajuće mreže (hebbovsko nendzirano učenje, Ojaovo pravilo
učenja, PCA pomoću samoorganizirajućih mreža, Sangerovo pravilo učenja,
natjecateljsko nenadzirano učenje, mreže pobjednik-uzima-sve, Kohonenove
samoorganizirajuće mape), Mreže radijalnih baznih funkcija (rješavanje
problema interpolacije pomoću mreža radijalnih bazni funkcija, mreže
poopćenih radijalnih baznih funkcija, odnos naspram teorije regularizacije)
6. Povratne neuronske mreže (Hopfieldova mreža, Boltzmannov stroj,
Elmanova mreža, Jordanova mreža) i algoritmi učenja (propagacija pogreške
unazad kroz vrijeme, povratna propagacija unazad), Mrežni sklopovi (odborni
strojevi, kombiniranje eksperata, konvulcijske neuronske mreže), Pulsni
neuronski model i pulsna neuronska mreža
7. Parametarski modeli. procjena parametara, Vektori značajki govora,
Kepstralna analiza, Homomorfna analiza
8. Međuispit
9. Definicija, Termini, Primjeri realnih mreža i njihova svojstva
10. Klasifikacija u računalnim financijama, Modeliranje u računalnim
financijama
11. Klasifikacija i označavanje dokumenata, Grupiranje dokumenata, Ekstrakcija
tekstnih informacija (imenovani entiteti. ključne fraze. relacije. itd.),
Otkrivanje i praćenje događaja, Sažimanje dokumenata. sažimanje više
dokumenata, Modeli latentne semantike dokumenata (LSI. LDA), Tekstna
sličnost. parafraze. i logička posljedica
kvantizacija, Diskretna geometrija, 2D linearni sustavi, Senzori slike,
Osnovne operacije za obradu slike, Područja primjene
13. Definicija problema, Izvlačenje značajki, Segmentacija slike, Analiza teksture,
Analiza oblika, Analiza pokreta
14. Proteini. RNA i DNA, Biološki slijedovi i strukture, Bioinformatičke baze
podataka, Formati podataka
15. Završni ispit

1. Ne drži se
2. Ne drži se
3. Ne drži se
Hipoteze. model. prostor parametra. prostor inačica, Induktivno učenje i
induktivna pristranost. pristranost jezika i pristranost preferencije, Funkcija
gubitka i funkcija pogreške, Prenaučenost i odabir morela. minimizacija
empirijskog i strukturnog rizika
5. Ne drži se
6. Ne drži se
7. Ne drži se
problem dodjele nagrade, propagiranje pogreške unazad kroz vrijeme),
Samoorganizirajuće mreže (hebbovsko nendzirano učenje, Ojaovo pravilo
učenja, PCA pomoću samoorganizirajućih mreža, Sangerovo pravilo učenja,
natjecateljsko nenadzirano učenje, mreže pobjednik-uzima-sve, Kohonenove
samoorganizirajuće mape), Mreže radijalnih baznih funkcija (rješavanje
problema interpolacije pomoću mreža radijalnih bazni funkcija, mreže
poopćenih radijalnih baznih funkcija, odnos naspram teorije regularizacije),
Povratne neuronske mreže (Hopfieldova mreža, Boltzmannov stroj,
Elmanova mreža, Jordanova mreža) i algoritmi učenja (propagacija pogreške
unazad kroz vrijeme, povratna propagacija unazad), Mrežni sklopovi (odborni
strojevi, kombiniranje eksperata, konvulcijske neuronske mreže), Pulsni

neuronski model i pulsna neuronska mreža, Međuispit

9. Ne drži se
10. Ne drži se
11. Ne drži se
12. Klasifikacija i označavanje dokumenata, Grupiranje dokumenata, Ekstrakcija
tekstnih informacija (imenovani entiteti. ključne fraze. relacije. itd.),
Otkrivanje i praćenje događaja, Sažimanje dokumenata. sažimanje više
dokumenata, Modeli latentne semantike dokumenata (LSI. LDA), Tekstna
sličnost. parafraze. i logička posljedica, Klasifikacija u računalnim
financijama, Modeliranje u računalnim financijama, Definicija, Termini,
Primjeri realnih mreža i njihova svojstva
13. Ne drži se
14. Ne drži se
15. Definicija problema, Izvlačenje značajki, Segmentacija slike, Analiza teksture,
Analiza oblika, Analiza pokreta, Svjetlosni i EM spektar, Ljudski vizualni
sustav, Prikupljanje slika i kvantizacija, Diskretna geometrija, 2D linearni
sustavi, Senzori slike, Osnovne operacije za obradu slike, Područja primjene,
Završni ispit
Obvezna literatura
S. Lončarić, D. Seršić, M. T. Petković, D. Seršić, S.
Subašić (2008). Obrada Lončarić (2008). Obrada
informacija: materijali za informacija: Upute za
predavanja, FER, laboratorijske vježbe, FER,
elektronička publikacija elektronička publikacija
James H. McClellan, Ronald Rafael C. Gonzalez, Richard
Schafer, Mark Yoder (2015). Eugene Woods (2008).
Signal Processing First, Digital Image Processing,
Pearson College Division Prentice Hall

» Bioinformatics and Proteomics, MIT
» Topics in Mathematics with Applications in Finance, MIT
» Automatic Speech Recognition, MIT
» Machine Vision, MIT

Odabrana poglavlja matematike 214698

ECTS bodovi 6
Nositelj
Engleski jezik R0
E/R
E-učenje R1
Sati nastave
Predavanja 60
EIT
izv. prof. dr. sc. Tomislav Šikić
RAČ
Prof. dr. sc.
Neven Elezović
Opis predmeta
Studijski programi
tehnologija i Računarstvo (Studij) (predmeti za iznimno uspješne studente, 4.
semestar, 2. godina)
(predmeti za iznimno uspješne studente, 4. semestar, 2. godina)

Računarstvo


ECTS bodovi 5
Nositelj
Engleski jezik R3
E/R
E-učenje R1
(10%)
Sati nastave
EIT
Predavanja 45
RAČ
Doc. dr. sc.
Marko Čupić
Opis predmeta
Razvoj grafičkog korisničkog sučelja temeljen na objektnom modelu komponenata.
Automatizirana izgradnja programskog projekta, testiranje i upravljanje izvornim
kodovima.
Studijski programi
Ishodi učenja
1. Razviti grafičku aplikaciju temeljenu na objektnom modelu

2. Primijeniti komponente modelirane razredima i sučeljima
3. Odabrati prikladne komponente an temelju potrebne funkcionalnosti

tehnologijama
Računarstvo
tehnologijama

Oblici nastave
» Predavanja
» Laboratorij

4. Programska okruženja za automatizaciju pojedinih procesa konstukcije
programa
5. Provjera programa. analiza ponašanja i optimiranje, Alati za kontrolu verzija
sofvera, Alati za testiranje. uključujući alate za statičku i dinamičku analizu
redovi. skupovi. mape), Povezane liste, Tablice raspršenog adresiranja.
uključivo strategije za izbjegavanje i rješavanje kolizija, Regularni izrazi
uključivo strategije za izbjegavanje i rješavanje kolizija
8. Međuispit
10. Upravljanje dretvama i zamjena konteksta, Sinkronizacija i komunikacija,
Međusobno isključivanje, Semafori i monitori, Problemi u višeprocesorskom
okruiženju
okruiženju, Osnovna svojstva virtualnih strojeva: učitavanje razreda.
višedretvenost. sigurnost
12. Simetrični blok algoritmi i načini rada, Cjelovitost poruke i sažetak poruke,
Infrastruktura javnog ključa kao podrška digitalnom potpisu i kriptiranju te
izazovi
13. Događaji i rutine za obradu događaja, Događaji iz okoline i programski
generirani događaji, Podjela uloga: model. pogled. upravljač, Tipićne
primjene programiranja poticanog događajima (grafička korisnička sučelja.
pokretni uređaji. roboti. poslužiteljski programi), Oblikovanje rutina za
osluškivanje i obradu događaja
15. Završni ispit

programa
5. Provjera programa. analiza ponašanja i optimiranje, Alati za kontrolu verzija
sofvera, Alati za testiranje. uključujući alate za statičku i dinamičku analizu
uključivo strategije za izbjegavanje i rješavanje kolizija, Regularni izrazi


uključivo strategije za izbjegavanje i rješavanje kolizija
8. Međuispit
okruiženju
okruiženju, Osnovna svojstva virtualnih strojeva: učitavanje razreda.
višedretvenost. sigurnost
12. Simetrični blok algoritmi i načini rada, Cjelovitost poruke i sažetak poruke,
Infrastruktura javnog ključa kao podrška digitalnom potpisu i kriptiranju te
izazovi
15. Završni ispit
Obvezna literatura
Marko Čupić. Programiranje u
Javi. Dostupno na webu.


ECTS bodovi 5
Nositelj
Engleski jezik R3
E/R
E-učenje R1
(10%)
Sati nastave
EIT
Predavanja 45
RAČ
Doc. dr. sc.
Marko Čupić
Opis predmeta
Uporaba naprednijih koncepata višedretvenosti; integracija s kompleksnijim
aplikacijama poput web-poslužitelja. Izrada web-poslužitelja, web-aplikacija,
uporaba relacijske baze podataka te ORM-ova za rad s podatcima.
Studijski programi
Ishodi učenja
1. Primijeniti višedretveno sigurne kolekcije

2. Razviti vlastiti web-poslužitelj i slične aplikacije
3. Povezati aplikaciju s relacijskom bazom podataka

tehnologijama
Računarstvo
tehnologijama

Oblici nastave
» Predavanja
» Laboratorij

1. Dretve i procesi, Upravljanje dretvama i zamjena konteksta, Sinkronizacija i
komunikacija, Međusobno isključivanje, Semafori i monitori, Problemi u
višeprocesorskom okruiženju
protokoli temeljeni na protokolu UDP", """Transmission Control Protocol ""
(TCP): poslužitelj i klijent. Konkurentnost. Aplikacijski protokoli temeljeni
na protokolu TCP. ""Hypertext Transfer Protocol"" (HTTP) i ""File Transfer
Protocol"" (FTP). Jednostavni HTTP poslužitelj", "Multipleksiranje ulazno
izlaznih operacija. Dretve"
3. Komunikacija porukama
4. Statičko i dinamičko povezivanje
5. Programski jezici za izradu web-aplikacija (npr. HTML5. Javascript. PHP.
CSS), Protokoli HTTP. AJAX i Websocket
6. Protokoli HTTP. AJAX i Websocket
7. Pohrana i pretraživanje teksta u relacijskim bazama podataka
8. Međuispit
9. Izgradnja programskog sučelja s relacijskim bazama podataka
15. Završni ispit

1. Dretve i procesi, Upravljanje dretvama i zamjena konteksta, Sinkronizacija i
komunikacija, Međusobno isključivanje, Semafori i monitori, Problemi u
protokoli temeljeni na protokolu UDP", """Transmission Control Protocol ""
(TCP): poslužitelj i klijent. Konkurentnost. Aplikacijski protokoli temeljeni
na protokolu TCP. ""Hypertext Transfer Protocol"" (HTTP) i ""File Transfer
Protocol"" (FTP). Jednostavni HTTP poslužitelj", "Multipleksiranje ulazno
izlaznih operacija. Dretve"
3. Komunikacija porukama
4. Statičko i dinamičko povezivanje
CSS), Protokoli HTTP. AJAX i Websocket
7. Pohrana i pretraživanje teksta u relacijskim bazama podataka
8. Međuispit
9. Izgradnja programskog sučelja s relacijskim bazama podataka


15. Završni ispit
Obvezna literatura
Marko Čupić. Programiranje u
Javi. Dostupno na webu.

Okoliš, održivi razvoj i ublažavanje klimatskih 183409

promjena
ECTS bodovi 2
Nositelji
E/R
Engleski jezik R3
E-učenje R1 (2%)
EIT
Sati nastave
Predavanja 30
RAČ
Ocjenjivanje
Dovoljan (2) 50
Dobar (3) 60
Nenad Debrecin Davor Škrlec Željko Tomšić Ivan Rajšl
Vrlo dobar (4) 75
Izvrstan (5) 90
Doc. dr. sc.

Siniša Šadek
Opis predmeta
Temeljni ekološki pojmovi, Sastavnice okoliša i zakonodavstvo u zaštiti okoliša,
Biološka raznolikost, Politike zaštite okoliša i ublažavanja klimatskih promjena,
Procjena utjecaja na okoliš, Onečišćenje i zaštita zraka , Onečišćenje okoliša
prometom, Onečišćenje i zaštita tla, Onečišćenje i zaštita voda , Otpad i utjecaj
odlagališta otpada, Promjene u atmosferi i klimatske promjene, Plinovi staklenika i
globalno zagrijavanje, Oštećenje ozonskog omotača, Utjecaj energetike na okoliš,
Međunarodni dogovori u zaštiti okoliša, Integralni pristup zaštiti okoliša, Ciljevi
zaštite okoliša, Subjekti zaštite okoliša, Načela zaštite okoliša, Temeljni dokumenti
zaštite okoliša, Mjere i postupci zaštite okoliša, Ekonomski instrumenti i zaštita
okoliša.
Studijski programi

Ishodi učenja
1. Objasniti što je ekologija, a što zaštita okoliša

2. Identificirati osnove zaštite okoliša
3. Opisati sastavnice okoliša (tlo, voda, zrak...) te prepoznati njihove mjere
zaštite
4. Objasniti globalne promjene u okolišu
5. Objasniti klimatske promjene
6. Objasniti pojam održivi razvoj
7. Objasniti načela održivog razvoja
8. Objasniti mjere za ublazavanje i prilagodenje klimatskim promjenama

Računarstvo
Oblici nastave
» Predavanja
» Nastava na predmetu organizirana je kroz dva nastavna ciklusa. Prvi ciklus
se sastoji od 7 tjedana direktne nastave i meduispita. Drugi ciklus nastave
sadrzava 6 tjedana direktne nastave i zavrsni ispit. nastava se provodi kroz
ukupno 15 tjedana s tjednim opterecenje od 2 sata.
» Domaće zadaće

Način ocjenjivanja
Udio u Udio u
ocjeni ocjeni
Kratke provjere znanja 50 % 18 % 50 % 18 %
Sudjelovanje u nastavi 50 % 12 % 50 % 12 %

1. Komponente okoliša i regulativa za zaštitu okoliša
2. Bioraznolikost
3. Okolišna politika i ublažavanje klimatskih promjena
4. Osnove okolišne ekonomije i politike
5. Zagađenje zraka i mjere zaštite
6. Zagađenje tla i mjere zaštite
7. Zagađenje voda i mjere zaštite
8. Međuispit
9. Otpad i utjecaj na zemljište
10. Plinovi staklenika i globalno zagrijavanje
11. Smanjenje sloja ozona
12. Utjecaji na okoliš, Međunarodni dogovori za zaštitu okoliša
13. Ciljevi i principi zaštite okoliša, Subjekti zaštite okoliša
14. Osnovni dokumenti zaštite okoliša, Procedure i mjere u zaštiti okoliša,
Ekonomski instrumenti u zaštiti okoliša
15. Završni ispit
Obvezna literatura
Danilo Feretić; Željko United Nations
Tomšić; Nikola Čavlina, Environment Programme
Dejan Škanata (2000). (UNEP) (2016). GEO-6:
Elektrane i okoliš, Element Global Environment Outlook:
Regional assessment for the
Pan-European Region, ,
United Nations Economic
Commission for Europe
(UNECE)
(2019). Strategija prilagodbe (2019). Prvi Nacrt

klimatskim promjenama u Integriranog energetskog i
Republici Hrvatskoj za klimatskog plana za razdoblje
razdoblje do 2040. godine s od 2021. do 2030. godine,
pogledom na 2070. godinu, Ministarstvo zaštite okoliša i
Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
energetike

David Coley (2011). Energy Roger Fouquet (2013).
and Climate Change, John Handbook on Energy and
Wiley & Sons Climate Change, Edward
Elgar Publishing
Jefferson W. Tester (2005).

Sustainable Energy, MIT Press

» 12.340 Global Warming Science, MIT
» 15.023J Global Climate Change: Economics, Science, and Policy, MIT
» 11.122 Environment and Society, MIT
» 701-0962-02L Energy Technology and Environment, ETH Zurich
» 701-0412-00L Climate Systems, ETH Zurich
» Global Warming I: The Science and Modeling of Climate Change, TU Munchen
» Environment, Climate Change and Development, Manchester University and
UMIST
» Environment Climate Change and Development, Manchester University and
UMIST

Operacijski sustavi 183422

ECTS bodovi 6
Nositelji
Engleski jezik R1
E/R
E-učenje R2 (5%)
Sati nastave
Predavanja 60
EIT
RAČ
Marin Golub Domagoj Jakobović Leonardo
Jelenković doc. dr. sc. Marko Čupić
doc. dr. sc. Marko Đurasević
Opis predmeta
Ocjenjivanje
Operacijski je sustav skup programa koji djeluju kao posrednici između sklopovlja i Dovoljan (2) 50
primjenskih programa te korisnika. Osnovni je cilj predmeta kod studenata razviti Dobar (3) 63
razumijevanje da operacijski sustavi služe dvijema svrhama: prvo, da operacijski
Vrlo dobar (4) 75
sustavi moraju raspodijeliti računalne aktivnosti tako da osiguraju dobru
iskorištenost računalnih sredstava i, drugo, da uspostave prikladno okruženje za Izvrstan (5) 88
pripremu i izvođenje programa.
Preduvjet za
Oblikovanje programske
Studijski programi potpore
» Računarstvo -> Elektrotehnika i informacijska tehnologija i Računarstvo (Studij) Projekt iz programske potpore
(obavezan predmet, 4. semestar, 2. godina) Projekt iz programske potpore
Ishodi učenja
1. Napisati višedretveni program i program koji stvara više procesa

2. Demonstrirati rad podsustava za prihvat prekida
3. Primijeniti sinkronizacijske mehanizme
4. Navesti dijelove jezgre operacijskog sustava
5. Analizirati ponašanje determinističkog i nedeterminističkog sustava zadataka
6. Nabrojati i objasniti algoritme raspoređivanja
7. Koristiti funkcije za dodjeljivanje spremnika
8. Objasniti dodjeljivanje spremnika straničenjem na zahtjev
9. Razviti vlastite funkcije datotečnog podsustava

Računarstvo


tehnologija
Oblici nastave
» Predavanja
» Dvaput tjedno.
» Jednom tjedno.
» Laboratorij
» Laboratorijske vježbe se odrađuju samostalno u okviru domaće zadaće.
Način ocjenjivanja
Udio u Udio u
ocjeni ocjeni
Laboratorijske vježbe 0% 4% 0% 0%
Kratke provjere znanja 0% 10 % 0% 0%
Ispit: Usmeni 50 %

1. Uloga operacijskog sustava, Sučelja, Dijelovi računalnog i operacijskog
sustava, Problemi u oblikovanju operacijskih sustava
2. Organizacija U/I uređaja, Struktura U/I sustava
3. Prekidi
4. Dretve i procesi, Upravljanje dretvama i zamjena konteksta, Problemi u
5. Međusobno isključivanje
6. Jezgra operacijskog sustava
7. Jezgra operacijskog sustava, Sinkronizacija i komunikacija
8. Semafori i monitori, Međuispit
9. Semafori i monitori
10. Deterministički i stohastički modeli raspoređivanja
11. Prekidajući i neprekidajući raspoređivači, Raspoređivanje poslova
12. Fragmentacija spremnika, Straničenje, Virtualni spremnik
13. Vrste diskova i organizacija podataka, Organizacija datotečnog sustava,
Opisnik datoteke
14. Uobičajene funkcije datotečnog sustava, Virtualni datotečni sustav, Preslika
datoteka u radnom spremniku
15. Vrste virtualizacije, Nadzor i cijena virtualizacije, Završni ispit

3. Prekidi

Opisnik datoteke

3. Prekidi
Opisnik datoteke
Obvezna literatura
L. Budin, M. Golub, D.
Jakobović, L. Jelenković (2013).
Operacijski sustavi, treće izdanje
2013., Element
Silberschatz, A., P.B. Galvin, G.
Gagne (2012). Operating
Systems Concepts, John
Wiley&Sons

» Operating Systems, Stanford

Optoelektronika 183438
ECTS bodovi 5
Nositelji
Engleski jezik R3
E/R
E-učenje R1
(10%)
Sati nastave
EIT
Predavanja 45
RAČ
Dubravko Babić Zvonimir Šipuš
Opis predmeta
Ovaj kolegij je uvod u tehnologiju i princip prijenosa informacija svjetlosnim
signalima. Nakon fizikalnih osnova vezanih za emisiju i detekciju svjetla, razrađuju
se principi rada pojedinih komponenti u komunikacijskom lancu (laseri,
modulatori, svjetlovodi, fotodetektori), te fenomeni koji degradiraju kvalitetu
prijenosa informacija. Daju se primjeri optičkih komunikacijskih i senzorskih
sustava i komponenti.
Studijski programi
Ishodi učenja
1. Opisati princip rada sustava za prijenos informacija optičkim vlaknima

2. Opisati princip rada lasera i opisati kategorizirati tipove lasera u upotrebi za
optičke komunikacije
3. Opisati načine modulacije svjetla i princip rada modulatora koji se koriste u
optičkim komunikacijskim sustavima
4. Opisati princip rada i optičkih prijemnika i poluvodičkih fotodetektora
5. Opisati princip propagacije svjetlosnih signala na svjetlovodnom vlaknu
6. Opisati fenomene koji degradiraju transmisiju informacija u optičkim
komunikacijama
7. Opisati primjenu optoelektronike u komunikacijskim i senzorskim
sustavima

tehnologijama


Računarstvo
tehnologijama
Oblici nastave
» Predavanja
» Laboratorij

1. Svojstva vala i čestica svjetlosti. Koherencija vala, interferometri. vođeni
optički valovi, optička vlakna
4. Svojstva poluvodiča, koncepti kvantne mehanike, spontane i stimulirane
emisije
emisije
6. Direktni i indirektni poluvodiči, heterospojevi

7. Poluvodički optički izvori, Laserske diode, LED i SLED diode

8. Međuispit
11. Elektrooptički, elektroapsorpcijski, akustooptički i magnetoptički modulatori
13. Poluvodički fotodetektori, PIN i lavinska fotodioda
15. Završni ispit

emisije
emisije
6. Direktni i indirektni poluvodiči, heterospojevi
8. Međuispit
15. Završni ispit
Obvezna literatura
Skripta s predavanja
1. B. E. A. Saleh, M. C. Teich, 2. P. Bhattacharya,
Fundamentals of Photonics Semiconductor
Optoelectronic Devices.

Osnove automatizacije 183443

ECTS bodovi 5
Nositelji
Engleski jezik R3
E/R
E-učenje R1
Sati nastave
Predavanja 22
EIT
Ocjenjivanje
RAČ
Dovoljan (2) 50
Damir Sumina Mario Vašak
Dobar (3) 62,5
Vrlo dobar (4) 75
Opis predmeta Izvrstan (5) 87,5
Osnovne strukture sustava automatizacije. Programirljivi logički kontroleri -

arhitekture, programiranje i primjeri primjene. Samostalan rad s programirljivim
logičkim kontrolerima - logičke funkcije. Komunikacije u sustavima automatizacije.
Primjeri industrijskih komunikacijskih mreža i protokola. Komunikacijsko sučelje
čovjeka i sustava upravljanja i SCADA programi. Osnovne strukture automatiziranih
pogonskih sustava. Integracija pogonskih sustava u sustave automatizacije putem
industrijskih komunikacijskih mreža. Standardi, kategorije i tipovi zaštitnih
funkcija u automatizaciji.
Studijski programi
Ishodi učenja
1. Objasniti osnovnu strukturu sustava automatizacije

2. Objasniti osnovnu strukturu programirljivih logičkih kontrolera
3. Riješiti zadatke sekvencijalnog upravljanja u sustavu automatizacije
pisanjem odgovarajućih programa za programirljive logičke kontrolere
4. Objasniti osnovne strukture automatizacije pogonskih sustava
5. Integrirati pogonske sustave u sustav automatizacije povezan standardnim
fieldbus komunikacijskim mrežama
6. Primijeniti zaštitne funkcije u automatizacijskim sustavima
7. Primijeniti konfiguracijske alate za izradu SCADA sustava u sustavu
automatizacije
8. Razviti hijerarhijski sustav automatizacije temeljen na programirljivim
logičkim kontrolerima, fieldbus komunikacijskim mrežama i SCADA sustavu
za konkretne primjene



tehnologijama
uvjetima
Računarstvo
uvjetima
Oblici nastave
» Predavanja
» Predavanja
» Projektni zadatci
» Laboratorij
» Rad s programskim paketom za konfiguriranje i programiranje sustava
automatizacije
Način ocjenjivanja
Udio u Udio u
ocjeni ocjeni
Ispit: Usmeni 15 %

1. Pregled sustava automatizacije, Topologije jednostavnih i složenih sustava
automatizacije, Hijerarhijska organizacija sustava automatizacije, Elementi

sustava automatizacije (aktivni i pasivni)

2. Pregled razvoja programirljivih logičkih kontrolera (PLC), Osnovna
sklopovska arhitektura PLC-a, PLC u sustavu automatizacije
3. Sklopovska konfiguracija PLC-a, Operacijski sustav i obavljanje korisničkog
programa u PLC-ima, Blokovi koda i standardizirani programski jezici za
PLC-e
4. Binarne i digitalne operacije u PLC-ima
5. Funkcije. funkcijski blokovi i podatkovni blokovi
6. Direktno i indirektno adresiranje
7. Komunikacijske mreže između hijerarhijskih razina u sustavima
automatizacije: zahtjevi. tipovi i topologije, Fieldbus mreže, Industrijski
ethernet
8. Međuispit
9. Zahtjevi na sustave za nadgledanje. vođenje i prihvat podataka (SCADA) i
njihove pripadne funkcionalnosti (tagovi. alarmi. recepture), Sklopovska i
programska arhitektura SCADA sustava
10. Topologije automatizacije pogonskih sustava, Moduli i sučelja PLC-ova
prema pogonskim sustavima (digitalni. analogni. komunikacijski. senzorski
moduli. itd.)
11. Pregled industrijskih komunikacijskih protokola u pogonskim sustavima,
Nadzor i dijagnostika automatiziranih pogonskih sustava
12. Standardi i kategorije zaštitnih funkcija, Tipovi zaštitnih funkcija u
automatizacijskim sustavima
13. Ne drži se
14. Ne drži se
15. Završni ispit

1. Ne drži se
2. Ne drži se
3. Ne drži se
4. Binarne i digitalne operacije u PLC-ima
5. Binarne i digitalne operacije u PLC-ima, Funkcije. funkcijski blokovi i
podatkovni blokovi
6. Projekt, Binarne i digitalne operacije u PLC-ima, Funkcije. funkcijski blokovi
i podatkovni blokovi, Direktno i indirektno adresiranje
7. Projekt, Binarne i digitalne operacije u PLC-ima, Funkcije. funkcijski blokovi
i podatkovni blokovi, Direktno i indirektno adresiranje
8. Međuispit
9. Komunikacijske mreže između hijerarhijskih razina u sustavima
ethernet, Zahtjevi na sustave za nadgledanje. vođenje i prihvat podataka
(SCADA) i njihove pripadne funkcionalnosti (tagovi. alarmi. recepture),
Sklopovska i programska arhitektura SCADA sustava
10. Projekt, Komunikacijske mreže između hijerarhijskih razina u sustavima
11. Projekt, Komunikacijske mreže između hijerarhijskih razina u sustavima
12. Moduli i sučelja PLC-ova prema pogonskim sustavima (digitalni. analogni.
komunikacijski. senzorski moduli. itd.), Pregled industrijskih
komunikacijskih protokola u pogonskim sustavima

13. Projekt, Moduli i sučelja PLC-ova prema pogonskim sustavima (digitalni.

analogni. komunikacijski. senzorski moduli. itd.), Pregled industrijskih
komunikacijskih protokola u pogonskim sustavima, Standardi i kategorije
zaštitnih funkcija, Tipovi zaštitnih funkcija u automatizacijskim sustavima
14. Projekt, Moduli i sučelja PLC-ova prema pogonskim sustavima (digitalni.
analogni. komunikacijski. senzorski moduli. itd.), Pregled industrijskih
komunikacijskih protokola u pogonskim sustavima, Standardi i kategorije
zaštitnih funkcija, Tipovi zaštitnih funkcija u automatizacijskim sustavima
15. Završni ispit
Obvezna literatura
D. Sumina (2013). SIMATIC W. Bolton (2015).
automatizacijski sustavi, Programmable Logic
Graphis, Zagreb Controllers - 6th Edition,
Elsevier
Bogdan M. Wilamowski, J. K. Tan, A. Putra (2011).

David Irwin (2010). The Drives and Control for
Industrial Electronics Industrial Automation,
Handbook - Industrial Springer, 2011., Springer-
Communication Systems, Verlag
Taylor and Francis Group
Stuart A. Boyer (2010).
SCADA: Supervisory Control
and Data Acquisition - Fourth
Edition, International
Society of Automation

» Industrial Automation, EPFL Lausanne
» Praktikum Automatisierungstechnik, TU Munchen

Osnove bežičnih sustava 183474

ECTS bodovi 5
Nositelj
Engleski jezik R3
E/R
E-učenje R1 (5%)
Sati nastave
Predavanja 60
EIT
RAČ
Prof. dr. sc.
Davor Bonefačić
Opis predmeta
Vrste bežičnih sustava. Osnovni dijelovi bežičnog sustava. Upravljanje
radiofrekvencijskim spektrom i dodjeljivanje frekvencija. Šum u bežičnom
komunikacijskom sustavu. Proračun bežične veze, Friisova jednadžba. Osnovni
parametri antene. Intermodulacijska izobličenja. Miješanje, mješalo,
međufrekvencija, filtri. Faktor šuma, osjetljivost i dinamičko područje prijamnika.
Superheterodinski prijemnik. Izloženost ljudi elektromagnetskim poljima i zaštita.
Studijski programi
Ishodi učenja
1. Opisati vrste, namjene i frekvencijska područja bežičnih sustava

2. Objasniti osnovne dijelove bežičnog sustava i načela njihova rada
3. Izračunati parametre usmjerene veze
4. Objasniti utjecaj šuma na bežične sustave
5. Povezati parametre propagacijskog modela s parametrima bežičnog sustava
6. Izračunati pojačanje, faktor šuma i presjecišnu točki trećega reda za prijemnik
bežičnog sustava
7. Usporediti različite izvedbe bežičnih prijemnika

tehnologijama


Računarstvo
tehnologijama
tehnologija
Oblici nastave
» Predavanja
» Terenska nastava
» Laboratorij

1. Podjela frekvencijskog spektra. Upravljanje spektrom
2. Kognitivni radio, Radiodifuzijski sustav (digitalna radiodifuzija sliek i zvuka),
Mreže bežičnih osjetila
3. Propagacijski mehanizmi (prijenos. refleksija. difrkcija. raspršenje), Gubitak
trase. Friisova jednadžba
4. Vrste šuma, Šum elektroničkih komponenata, Bijeli šum
5. Ekvivalentna temperatura šuma, Faktor šuma, Temperatura šuma i faktor
šuma kaskade
6. Ulazna impedancija antene. Djelotvornost antene, Dijagram zračenja.
Usmjerenost. Dobitak. Efektivna površina, Polarizacija
7. Temperatura šuma antene
8. Međuispit
9. Harmoničke komponente i intermodulacijski produkti, Točka kompresije,
Presjecišna točka trećeg reda, Pasivna intermodulacija
10. Načela rada. specifikacije, Pretvorba na gore i na dolje, Potiskivanje zrcalne
frekvencije, Izolacija prolaza RF i LO
11. Minimalni signal koji se može detektirati, Osjetljivost prijemnika
12. Dinamičko područje, Odabir međufrekvencije. područje bez intermodulacija
13. Vrste prijemnika, Superheterodinski prijemnik, Faktor šuma prijemnika


frekvencijskom području, Temeljna ograničenja i granične razine, Zaštita od
izloženosti elektromagnetskim poljima
15. Završni ispit

1. Podjela frekvencijskog spektra. Upravljanje spektrom
2. Kognitivni radio, Radiodifuzijski sustav (digitalna radiodifuzija sliek i zvuka),
Mreže bežičnih osjetila
3. Propagacijski mehanizmi (prijenos. refleksija. difrkcija. raspršenje), Gubitak
trase. Friisova jednadžba
4. Vrste šuma, Šum elektroničkih komponenata, Bijeli šum
5. Ekvivalentna temperatura šuma, Faktor šuma, Temperatura šuma i faktor
šuma kaskade
6. Ulazna impedancija antene. Djelotvornost antene, Dijagram zračenja.
Usmjerenost. Dobitak. Efektivna površina, Polarizacija
7. Temperatura šuma antene
8. Međuispit
9. Harmoničke komponente i intermodulacijski produkti, Točka kompresije,
Presjecišna točka trećeg reda, Pasivna intermodulacija
10. Načela rada. specifikacije, Pretvorba na gore i na dolje, Potiskivanje zrcalne
frekvencije, Izolacija prolaza RF i LO
11. Minimalni signal koji se može detektirati, Osjetljivost prijemnika
12. Dinamičko područje, Odabir međufrekvencije. područje bez intermodulacija
13. Vrste prijemnika, Superheterodinski prijemnik, Faktor šuma prijemnika
frekvencijskom području, Temeljna ograničenja i granične razine, Zaštita od
izloženosti elektromagnetskim poljima
15. Završni ispit
Obvezna literatura
Bonefačić, D. (2016) RF Zentner, E. (2001). Antene i
sustavi - intena skripta, FER, radiosustavi, Graphis, Zagreb
Zagreb
Bartolić, J. (2011). Mikrovalna Modlic, B.; Bartolić, J. (1995)

elektronika, Graphis, Zagreb Miješanje, mješala i
sintetizatori frekvencije,
Školska knjiga, Zagreb
Pozar, D.M. (2000). Egan, W.F . (2003). Practical
Microwave and RF Design of RF System Design, J. Wiley-
Wireless Systems, J. Wiley IEEE Press

Osnove električnih i hibridnih vozila 183448

ECTS bodovi 5
Nositelji
Engleski jezik R3
E/R
E-učenje R1 (5%)
Sati nastave
Predavanja 45
EIT
RAČ
Hrvoje Pandžić Mario Vražić
Opis predmeta
U predmetu se obrađuje fizika i daje pregled tehničkih značajki cestovnih vozila,
letjelica, plovila i tračničkih vozila. Analiziraju se pogonski sustavi s osobitim
naglaskom na električne i hibridne pogone. Pritom se obrađuju motori s
unutrašnjim izgaranjem i električni motori. Analiziraju se sigurnosne značajke
električnih vozila te se daje pregled zakonodavnih okvira njihove primjene.
Razmatra se utjecaj električnih vozila na okoliš, s osobitim naglaskom na
problematiku odlaganja baterija.
Studijski programi
Ishodi učenja
1. Objasniti način rada električnog vozila

2. Dizajnirati osnovne elemente električnog vozila (motor, baterija)
3. Objasniti sigurnosne zahtjeve električnih vozila
4. Analizirati posljedice poticanja primjene električnih vozila
5. Organizirati osnovno laboratorijsko testiranje baterija
6. Organizirati osnovno laboratorijsko testiranje električnog motora
7. Analizirati utjecaj elektirčnih vozila na okoliš
8. Analizirati utjecaj elektirčnih vozila na elektroenergetski sustav

tehnologijama


Računarstvo
tehnologijama
tehnologija
Oblici nastave
» Predavanja
» Predavanja će izvoditi nastavnik.
» Auditorne vježbe će se izvoditi rješavanjem numeričkih primjera.
» Laboratorij
» Održat će se dvije laboratorijske vježbe s manjim grupama studenata.

1. Fizika cestovnih vozila, Fizika letjelica, Fizika plovila, Fizika tračničkih vozila
2. Pregled cestovnih vozila
3. Pregled letjelica, Pregled plovila, Pregled tračničkih vozila
4. Pregled pogonskih sustava, Značajke motora s unutrašnjim izgaranjem
5. Značajke električnih motora, Značajke hibridnih pogona
6. Značajke električnih pogona

7. Sigurnosne značajke cestovnih vozila, Sigurnosne značajke letjelica,

Sigurnosne značajke plovila, Sigurnosne značajke tračničkih vozila
8. Međuispit
9. Pregled udjela hibridnih i električnih vozila te njihova budućnost u
Europskoj Uniji i Hrvatskoj, Poticaji za hibridna i električna vozila
10. Emisije i usporedba s vozilima s motorom s unutarnjim izgaranjem,
Preblematika proizvodnje baterija
11. Preblematika proizvodnje baterija, Životni vijek baterija i recikliranje
12. Napajanje električnih vozila, Zahtjevi prema distribucijskoj
elektroenergetskoj mreži
13. Doseg. potrošnja i učinkovitost
14. Vrste i značajke baterija, Ekonomika baterija
15. Završni ispit

1. Fizika cestovnih vozila, Fizika letjelica, Fizika plovila, Fizika tračničkih vozila
2. Pregled cestovnih vozila
3. Pregled letjelica, Pregled plovila, Pregled tračničkih vozila
4. Pregled pogonskih sustava, Značajke motora s unutrašnjim izgaranjem
5. Značajke električnih motora, Značajke hibridnih pogona
6. Značajke električnih pogona
7. Sigurnosne značajke cestovnih vozila, Sigurnosne značajke letjelica,
Sigurnosne značajke plovila, Sigurnosne značajke tračničkih vozila
8. Međuispit
9. Pregled udjela hibridnih i električnih vozila te njihova budućnost u
Europskoj Uniji i Hrvatskoj, Poticaji za hibridna i električna vozila
10. Emisije i usporedba s vozilima s motorom s unutarnjim izgaranjem,
Preblematika proizvodnje baterija
11. Preblematika proizvodnje baterija, Životni vijek baterija i recikliranje
12. Napajanje električnih vozila, Zahtjevi prema distribucijskoj
elektroenergetskoj mreži
13. Doseg. potrošnja i učinkovitost
14. Vrste i značajke baterija, Ekonomika baterija
15. Završni ispit
Iqbal Husain (2010). Electric Nikowitz, Michael (2016).
and Hybrid Vehicles: Design Advanced Hybrid and
Fundamentals, Second Electric Vehicles, Springer
Edition, CRC Press

» Vehicle Propulsion Systems, ETH Zurich

Osnove elektronike 183373

ECTS bodovi 5
Nositelji
Engleski jezik R3
E/R
E-učenje R1
Sati nastave
Predavanja 60
EIT
Ocjenjivanje
RAČ
Prof. dr. sc. Doc. dr. sc. Izv. prof. dr. sc. Prof. dr. sc.
Dovoljan (2) 50
Adrijan Barić Vladimir Čeperić Marko Koričić Igor Krois
Dobar (3) 62
Vrlo dobar (4) 75
Uvod. Osnovna svojstva i parametri analognih i digitalnih sklopova. Električka

svojstva poluvodiča, tipovi nosilaca, vođenje struje u poluvodičima. pn i
Schottkyjeva dioda. Osnovni diodni sklopovi u analognoj i impulsnoj elektronici
(ispravljači, stabilizatori, ograničivači). MOS struktura i MOSFET. Ostale vrste FET-
ova. Osnovni spojevi pojačala s FET-ovima. Osnovni CMOS logički sklopovi
(invertor, NI i NILI sklopovi, bistabil). Bipolarni tranzistor. Osnovni spojevi pojačala
s bipolarnim tranzistorima. Diferencijsko pojačalo. Bipolarna tranzistorska sklopka.
ECL logički sklopovi. Svojstva idealnog i parametri realnog operacijskog pojačala.
Osnovni spojevi s operacijskim pojačalima u analognoj i digitalnoj elektronici
(pojačala, multivibratori, generatori pilastog napona). Primjena računala u analizi
elektroničkih sklopova.
Studijski programi
Ishodi učenja
1. Objasniti rad osnovnih poluvodičkih elemenata

2. Analizirati osnovne spojeve pojačala
3. Usporediti izvedbe pojačala s različitim elementima
4. Analizirati CMOS logičke sklopove
5. Primijeniti operacijsko pojačalo u analognim i digitalnim sklopovima
6. Analizirati elektroničke sklopova primjenom elektroničkih računala



Računarstvo
tehnologija
Oblici nastave
» Predavanja
» Predavanja
» Laboratorij
» Laboratorij
Način ocjenjivanja
Udio u Udio u
ocjeni ocjeni
Ispit: Usmeni 38 %

otpor)
2. Uvod u digitalnu elektroniku, Intrinzični i ekstrinzični poluvodiči,
Koncentracije nosilaca. elektroni i šupljine
3. Vođenje struje u poluvodičima (driftna i difuzijska struja), Princip rada,

Električke karakteristike
5. Struktura i princip rada MOSFET-a i JFET-a, Električke karakteristike
6. Električke karakteristike, Nadomjesni model za mali signal
zajednički uvod. zajednička upravljačka elektroda. zajednički odvod
8. Međuispit
izlaznog napona
kolektor, CMOS invertor, Kombinacijski CMOS sklopovi, Sekvencijski CMOS
sklopovi
tranzistorom i osnovni ECL sklop, Karakteristike idealnog operacijskog
pojačala
14. Osnovne izvedbe pojačala. integrator. derivator, Diferencijsko i
instrumentacijsko pojačalo, Komparatori i multivibratori
15. Završni ispit

otpor)
2. Uvod u digitalnu elektroniku, Intrinzični i ekstrinzični poluvodiči,
Koncentracije nosilaca. elektroni i šupljine
3. Vođenje struje u poluvodičima (driftna i difuzijska struja), Princip rada,
Električke karakteristike
5. Struktura i princip rada MOSFET-a i JFET-a, Električke karakteristike
6. Električke karakteristike, Nadomjesni model za mali signal
zajednički uvod. zajednička upravljačka elektroda. zajednički odvod
8. Međuispit
izlaznog napona
kolektor, CMOS invertor, Kombinacijski CMOS sklopovi, Sekvencijski CMOS
sklopovi
tranzistorom i osnovni ECL sklop, Karakteristike idealnog operacijskog
pojačala
14. Osnovne izvedbe pojačala. integrator. derivator, Diferencijsko i

instrumentacijsko pojačalo, Komparatori i multivibratori

15. Završni ispit
Obvezna literatura
Ž. Butković, J. Divković-Pukšec,
A. Barić, Elektronika 1, Fakutet
Zagreb - interna skripta, 2016,
FER
Adel S. Sedra, Kenneth Richard Jaeger, Travis
Carless Smith (1998). Blalock (2015).
Microelectronic Circuits, Microelectronic Circuit
New York : Oxford Design, McGraw-Hill
University Press Higher Education

» EE101A Circuits I, Stanford
» EE115A Analog Electronic Circuits I, UCLA
» Circuits and Electronics, MIT

Osnove elektrotehnike 183374

ECTS bodovi 7
Nositelji
Engleski jezik R2
E/R
E-učenje R2
Sati nastave
Predavanja 90
EIT
RAČ
Izv. prof. dr. sc. Izv. prof. dr. sc. Prof. dr. sc. Izv. prof. dr. sc.
prof. dr. sc. Sead Berberović
Bruno Blašković Mirko Randić Martin Dadić Bojan Trkulja
prof. dr. sc. Petar Knežević
prof. dr. sc. Zoran Skočir
dr. sc. Luka Humski
Izvođači
doc. dr. sc. Hrvoje Hegeduš
doc. dr. sc. Petar Mostarac
dr. sc. Branimir Ivšić
Damir Pintar Mihaela Vranić Stjepan Frljić, mag. ing.
Ivica Kunšt, dipl. ing.
Ana Šarčević, mag. ing.
Opis predmeta Frano Škopljanac-Mačina, dipl.
ing.
Osnove elektriciteta, kapacitet. Električna struja i pripadne električne pojave.
Osnove magnetizma, induktivitet i međuinduktivitet. Osnovne veličine, elementi i Ocjenjivanje
struktura električnih krugova. Kirchhoffovi zakoni. Krugovi istosmjerne struje.
Dovoljan (2) 50
Načelo superpozicije, Theveninov, Nortonov teorem, metoda napona čvorova,
metoda konturnih struja. Periodički promjenjive električke veličine. Načela Dobar (3) 62
rješavanja krugova izmjenične struje u kompleksnom području. RLC krugovi. Vrlo dobar (4) 74
Topografski i mjesni dijagram. Frekvencijske karakteristike RLC krugova. Snaga u Izvrstan (5) 86
krugovima izmjenične struje. Trofazni sustavi. Prijelazne pojave u električnim
krugovima prvog i drugog reda. Transformatori. Preduvjet za
Elektromehaničke i električne
Studijski programi pretvorbe
Elektromehanika
» Elektrotehnika i informacijska tehnologija i Računarstvo (Studij) ( obavezan LabVIEW
Mjerne metode
Moderna fizika i primjene u
Ishodi učenja elektrotehnici
Nakon uspješno savladanog predmeta, studenti će moći: Osnove elektromotornih
pogona
1. Razumjeti temeljne pojmove koji se odnose na elektricitet, magnetizam i Osnove mehatronike
teoriju električnih krugova
Praktikum učinske elektronike
2. Primijeniti Kirchhoffove zakone u analizi istosmjernih i izmjeničnih
Praktikum upravljanja
električnih mreža
električnim strojevima
3. Primijeniti fazore u analizi krugova sa sinusnom pobudom
Prijelazne pojave i
4. Analizirati istosmjerne i izmjenične mreže primjenom sljedećih metoda i elektromagnetska
teorema: metoda napona čvorova, metoda konturnih struja, transformacija kompatibilnost
zvijezda-trokut, transformacija modela realnih izvora, Theveninov i Uvod u mjeriteljstvo
Nortonov teorem.
5. Analizirati prijelazne pojave u električnim krugovima prvog i drugog reda

6. Primijeniti princip linearnosti i superpozicije na istosmjerne i izmjenične

krugove
7. Primijeniti metode analize električnih krugova na transformatore i trofazne
sustave
8. Koristiti temeljnu laboratorijsku opremu poput električnih izvora,
ampermetara, voltmetara, ommetara, digitalnih multimetara, generatora
signala, osciloskopa te eksperimentirati s električnim krugovima, mjeriti
osnovne električne veličine i interpretirati podatke.

tehnologijama
Računarstvo
tehnologijama
tehnologija

Oblici nastave
» Predavanja
» Sudjelovanje u predavanjima
» pripreme za laboratorijske vježbe, domaće zadaće
» Laboratorij
» Rad u laboratoriju
» Mentorski rad
» Konzultacije s nastavnicima
Način ocjenjivanja
Udio u Udio u
ocjeni ocjeni
Ispit: Usmeni 24 %
Uvjet za pristup završnom ispitu ili ispitnom roku su obavljene sve laboratorijske
vježbe.
Uvjet za pristup usmenom ispitu na završnom ispitu je zadovoljen kumulativni

prag od ukupno 18 bodova (34,6%) od moguća 52 boda s međuispita i pismenog
dijela završnog ispita.
Uvjet za pristup usmenom ispitu na ispitnom roku je zadovoljen prag od 18

bodova (34,6%) od moguća 52 boda s pismenog ispita.
Prag za prolaz na usmenom ispitu (i na završnom ispitu i na ispitnom roku) je

dobivenih barem 8 (33%) od moguća 24 boda.

1. Varijable (naboj. struje. energija. napon. snaga. ulančeni tokovi), Elementi
(otpor. induktivitet. kondenzator. strujni i naponski izvor)
2. Topologija kruga, Kirchhoffov zakon za struje, Kirchhoffov zakon za napone,
Linearno neovisne Kirchhoffove jednadžbe, Otporni krugovi
3. Izmjenične veličine, Amlitudni i fazni odnosi elemenata kruga, Fazori
4. Impedancija i admitancija, Jednadže izmjeničnog stanja
5. Izmjenična snaga
6. Serijske i paralelne veze, Naponska i strujna djelila, Ulazna impedancija,
Nelinearni otporni krugovi
7. Frekvencijske karakteristike - rezonancija
8. Međuispit

9. Načelo superpozicije, Thevenenov teorem, Nortonov teorem

10. Naponi čvorova, Konturne struje
11. Linijske i fazne veličine u trofaznim sustavima, Spojevi u trokut i zvijezdu
12. Spojevi u trokut i zvijezdu, Snaga u trofaznim sustavima
13. Međuinduktivitet i jednadžbe magnetski povezanih krugova, Transformatori
14. Krugovi prvog reda, krugovi drugog reda
15. Završni ispit

1. Varijable (naboj. struje. energija. napon. snaga. ulančeni tokovi), Elementi
(otpor. induktivitet. kondenzator. strujni i naponski izvor)
2. Topologija kruga, Kirchhoffov zakon za struje, Kirchhoffov zakon za napone,
Linearno neovisne Kirchhoffove jednadžbe, Otporni krugovi
3. Izmjenične veličine, Amlitudni i fazni odnosi elemenata kruga, Fazori
4. Impedancija i admitancija, Jednadže izmjeničnog stanja
5. Izmjenična snaga
6. Serijske i paralelne veze, Naponska i strujna djelila, Ulazna impedancija,
Nelinearni otporni krugovi
7. Frekvencijske karakteristike - rezonancija
8. Međuispit
9. Načelo superpozicije, Thevenenov teorem, Nortonov teorem
10. Naponi čvorova, Konturne struje
11. Linijske i fazne veličine u trofaznim sustavima, Spojevi u trokut i zvijezdu
12. Spojevi u trokut i zvijezdu, Snaga u trofaznim sustavima
13. Međuinduktivitet i jednadžbe magnetski povezanih krugova, Transformatori
14. Krugovi prvog reda, krugovi drugog reda
15. Završni ispit
Obvezna literatura
Osnove elektrotehnike -
nastavni materijali
V. Pinter (1989). Osnove E. Šehović, M. Tkalić, I Felja
elektrotehnike, I i II dio, (1992). Osnove elektrotehnike
Tehnička knjiga, Zagreb - zbirka primjera, I dio,
Školska knjiga, Zagreb
A. Pavić, I. Felja (1996). Osnove

elektrotehnike 1, auditorne
vježbe, Korijandol

» Fundamentals of Electrical Engineering, University of Washington
» Introduction to Electrical Engineering, UCLA

Osnove energetske elektronike 183449

ECTS bodovi 5
Nositelji
Engleski jezik R3
E/R
E-učenje R1 (5%)
Sati nastave
Predavanja 45
EIT
Ocjenjivanje
RAČ
Dovoljan (2) 50
Željko Jakopović Viktor Šunde Marinko Kovačić
Dobar (3) 62,5
Vrlo dobar (4) 75
Sadržaj predmeta obuhvaća osnovne vrste elektroničke učinske pretvorbe, osnovne

vrste učinskih pretvarača i učinskih elektroničkih sklopki, kao i primjene učinske
elektronike u različitim područjima tehnike.
Studijski programi
Ishodi učenja
1. Analizirati rad elektroničkih učinskih pretvarača prema vrstama pretvorbe

2. Definirati osnovne tipove elektroničke energetske pretvorbe
3. Klasificirati elektroničke učinske pretvarače
4. Usporediti svojstva i uporabne karakteristike učinskih poluvodičkih ventila
5. Analizirati osnovne topologije i funkcije elektroničkih učinskih pretvarača
6. Usporediti svojstva pojedinih vrsta elektroničkih učinskih pretvarača
7. Analizirati složeni sustav učinskog pretvarača i njegove osnovne sastavne
dijelove
8. Analizirati negativne učinke rada elektroničkih učinskih pretvarača na izvore
i trošila
9. Prepoznati karakteristične primjere primjene uređaja učinske elektronike

tehnologijama


Računarstvo
tehnologijama
Oblici nastave
» Predavanja
» Nastava se provodi kroz 2 nastavna ciklusa. Prvi ciklus se sastoji od 7 tjedana
nastave i međuispita, a drugi ciklus od 6 tjedana nastave i završnog ispita.
Nastava se provodi kroz ukupno 15 tjedana s tjednim opterećenjem od 3 sata.
» Laboratorij
» Laboratorijske vježbe se provode kroz 2 nastavna ciklusa. Prvi ciklus se sastoji
od 7 vježbi, a drugi ciklus od 6 vježbi. Laboratorijske vježbe se provode s
tjednim opterećenjem od 1 sata.
Način ocjenjivanja
Udio u Udio u
ocjeni ocjeni
Ispit: Usmeni 40 %

1. Osnove elektroničke učinske pretvorbe, Vrste elektroničke učinske
pretvorbe, Pokazatelji kvalitete pretvorbe - djelotvornost. faktor snage,
Podjela učinskih pretvarača

2. Idealna poluvodička sklopka, Podjela poluvodičkih ventila utemeljena na

upravljivosti, Kvadranti rada idealne poluvodičke sklopke, Idealizirani model
poluvodičke sklopke, Četverokvadrantna poluvodička sklopka
3. Topologija i topološko stanje pretvarača, Primjeri razvoja topologija
4. Temeljni sklopovi učinske elektronike, Diodni ispravljači, Fazno upravljivi
ispravljači
5. Sklapanje i komutacija poluvodičke sklopke, Pasivne komponente kao
skladišta energije, Induktivno skladištenje energije. poredna dioda
6. Istosmjerni pretvarači bez galvanskog odvajanja, Pasivni filtri za elektroničke
učinske pretvarače
7. Istosmjerni pretvarači s galvanskim odvajanjem
8. Međuispit
9. Izmjenjivači, Harmonička analiza, Elektromagnetska kompatibilnost
10. Izvori izobličenja kod elektroničkih učinskih pretvarača, Utjecaj
elektroničkog učinskog pretvarača na trošilo i napojnu mrežu,
Elektromagnetska kompatibilnost u učinskoj elektronici
11. Izmjenični pretvarači, Tok energije u sklopovima učinske elektronike
12. Struktura poluvodičke sklopke, Gubitci kod učinskih poluvodičkih ventila,
Hibridne poluvodičke sklopke, Odabir poluvodičkih sklopki utemeljen na
topologiji pretvarača
13. Primjena učinske elektronike u napojnim mrežama, Primjena učinske
elektronike u transportu
14. Primjena učinske elektronike u automatizaciji i procesnoj industriji,
Primjena učinske elektronike u obnovljivim izvorima energije
15. Završni ispit

1. Osnove elektroničke učinske pretvorbe, Vrste elektroničke učinske
pretvorbe, Pokazatelji kvalitete pretvorbe - djelotvornost. faktor snage,
Podjela učinskih pretvarača
2. Idealna poluvodička sklopka, Podjela poluvodičkih ventila utemeljena na
upravljivosti, Kvadranti rada idealne poluvodičke sklopke, Idealizirani model
poluvodičke sklopke, Četverokvadrantna poluvodička sklopka
3. Topologija i topološko stanje pretvarača, Primjeri razvoja topologija
4. Temeljni sklopovi učinske elektronike, Diodni ispravljači, Fazno upravljivi
ispravljači
5. Sklapanje i komutacija poluvodičke sklopke, Pasivne komponente kao
skladišta energije, Induktivno skladištenje energije. poredna dioda
6. Istosmjerni pretvarači bez galvanskog odvajanja, Pasivni filtri za elektroničke
učinske pretvarače
7. Istosmjerni pretvarači s galvanskim odvajanjem
8. Međuispit
9. Izmjenjivači, Harmonička analiza, Elektromagnetska kompatibilnost
10. Izvori izobličenja kod elektroničkih učinskih pretvarača, Utjecaj
elektroničkog učinskog pretvarača na trošilo i napojnu mrežu,
Elektromagnetska kompatibilnost u učinskoj elektronici
11. Izmjenični pretvarači, Tok energije u sklopovima učinske elektronike
12. Struktura poluvodičke sklopke, Gubitci kod učinskih poluvodičkih ventila,
Hibridne poluvodičke sklopke, Odabir poluvodičkih sklopki utemeljen na
topologiji pretvarača
13. Primjena učinske elektronike u napojnim mrežama, Primjena učinske
elektronike u transportu
14. Primjena učinske elektronike u automatizaciji i procesnoj industriji,
Primjena učinske elektronike u obnovljivim izvorima energije
15. Završni ispit

Obvezna literatura
J. Kassakian, M. Schlecht, G. Daniel W. Hart (2006).
Verghese (2000). Osnove Introduction to Power
učinske elektronike - Electronics
Topologije i funkcije
pretvarača (prijevod),
Graphis
V. Šunde, Ž. Jakopović, Z.
Benčić Osnove učinske
elektronike - Simulacijsko
modeliranje, Graphis
Erickson (2013). Tudor Volkov (2015).
Fundamentals of Power Fundamentals of Power
Electronics, Springer Science Electronics
& Business Media

» Power Electronics, ETH Zurich
» Power Electronics, MIT

Osnove fizike plazme 183406

ECTS bodovi 5
Nositelj
Engleski jezik R3
E/R
E-učenje R1
Sati nastave
Predavanja 45
EIT
Ocjenjivanje
RAČ
Doc. dr. sc.
Dovoljan (2) 50
Sanda Pleslić
Dobar (3) 60
Vrlo dobar (4) 70
Povijesni pregled fizike plazme.Karakteristični parametri plazme. Debyjevo

zasjenjenje. Kvazineutralnost. Plazmena i ciklotronska frekvencija. Sudarni procesi u
plazmi. Sudarna frekvencija. Magnetohidrodinamika: osnovne jednadžbe.
Nestabilnosti plazmenih sustava. Valovi u plazmi. Dijagnostika plazme: mjerenja
temperature i gustoće. Vrste plazme i korištenje: umjetno proizvedene plazme,
plazme na Zemlji i u svemiru.
Studijski programi
Ishodi učenja
1. Definirati stanje plazme i karakteristične parametre plazme.

2. Objasniti plazmenu i ciklotronsku frekvenciju.
3. Opisati plazmeni sustav preko magnetohidrodinamike.
4. Opisati sudarne procese u plazmi.
5. Opisati valove u plazmi.
6. Opisati vrste plazme i njihovo korištenje.
7. Opisati nestabilnosti plazmenih sustava.

tehnologijama
uvjetima


Računarstvo
tehnologijama
uvjetima
Oblici nastave
» Predavanja
» 2 ciklusa predavanja: 7 tjedana i 6 tjedana
» neobavezni seminar
» problemi i vježbe
» rješavanje dodatnih zadataka
Način ocjenjivanja
Udio u Udio u
ocjeni ocjeni


1. Definicija stanja plazme. Ionizacijski i rekombinacijski procesi. Stupanj
ionizacije, Tlak i srednja kinetička energija čestica plina. Jednadžba stanja,
Stupnjevi slobode molekule. Toplinski kapaciteti plinova
2. Opisi plazmenih sustava. Karakteristični plazmeni parametri, Bohrovi
postulati. Bohrov model vodikovog atoma. Kvantizacija energije, Maxwellova
raspodjela brzina čestica, Ekviparticija energije i Maxwell-Boltzmannova
raspodjela
3. Kolektivno međudjelovanje. Kvazineutralnost. Plazmena i ciklotronska
frekvencija, Termodinamička ravnoteža
4. Elektronska plazmena frekvencija
5. Debyejeva duljina. Debyejevo zasjenjenje, Klasični i kvantni režim,
Elektrostatski plazmeni valovi. Landauovo prigušenje
6. Sudarna frekvencija, Sudari između nabijenih i neutralnih čestica. Sudari
između nabijenih čestica, Nuklearna fuzija. Fotoionizacija i pobuđenje.
Ionizacija uhvatom elektrona. Sudari s površinama
7. Plazma - fluid, Jednadžba gibanja. Jednadžba kontinuiteta. Jednadžba stanja.
Maxwellove jednadžbe u plazmi
8. Međuispit
9. Nestabilnosti. Plazmene nestabilnosti. MHD nestabilnosti
10. Dijagnostika plazme: određivanje temperature
11. Dijagnostika plazme: određivanje gustoće
12. Primjena plazme: umjetno proizvedena plazma
13. Primjena plazme: plazma na Zemlji
14. Primjena plazme: plazma u svemiru
15. Završni ispit

1. Definicija stanja plazme. Ionizacijski i rekombinacijski procesi. Stupanj
ionizacije, Tlak i srednja kinetička energija čestica plina. Jednadžba stanja,
Stupnjevi slobode molekule. Toplinski kapaciteti plinova
2. Opisi plazmenih sustava. Karakteristični plazmeni parametri, Bohrovi
postulati. Bohrov model vodikovog atoma. Kvantizacija energije, Maxwellova
raspodjela brzina čestica, Ekviparticija energije i Maxwell-Boltzmannova
raspodjela
3. Kolektivno međudjelovanje. Kvazineutralnost. Plazmena i ciklotronska
frekvencija, Termodinamička ravnoteža
4. Elektronska plazmena frekvencija
5. Debyejeva duljina. Debyejevo zasjenjenje, Klasični i kvantni režim,
Elektrostatski plazmeni valovi. Landauovo prigušenje
6. Sudarna frekvencija, Sudari između nabijenih i neutralnih čestica. Sudari
između nabijenih čestica, Nuklearna fuzija. Fotoionizacija i pobuđenje.
Ionizacija uhvatom elektrona. Sudari s površinama
7. Plazma - fluid, Jednadžba gibanja. Jednadžba kontinuiteta. Jednadžba stanja.
Maxwellove jednadžbe u plazmi
8. Međuispit
9. Nestabilnosti. Plazmene nestabilnosti. MHD nestabilnosti
10. Dijagnostika plazme: određivanje temperature
11. Dijagnostika plazme: određivanje gustoće
12. Primjena plazme: umjetno proizvedena plazma
13. Primjena plazme: plazma na Zemlji
14. Primjena plazme: plazma u svemiru
15. Završni ispit

Obvezna literatura
Sanda Pleslić (2018). Osnove D. A. Gurnett, A.
fizike plazme (elektronička Bhattacharjee (2005).
skripta) 2010.-2018. Introduction to Plasma
Physics, Cambridge
University Press
H.-J. Kunze (2009). A. W. DeSilva (1991). Plasma
Introduction to Plasma Diagnostics, University of
Spetroscopy, Springer Maryland
I. H. Hutchinson (1987). P. M. Belan (2006).

Principles of Plasma Fundamentals of Plasma
Diagnostics, Cambrigdge Physics, Cambridge
University Press University Press

» Plasma Physics, Lund University
» Plasma Astrophysics, TU Berlin
» Plasma & Nonlinear Dynamics, University of California Berkeley
» Plasma Science and Technology, NU Singapore

Osnove mehatronike 183375

ECTS bodovi 5
Nositelji
Engleski jezik R3
E/R
E-učenje R1
(10%)
Sati nastave
EIT
Predavanja 45
RAČ
Jadranko Matuško Šandor Ileš
Opis predmeta
Načela sinergijske integracije tehničke mehanike, elektronike, učinske elektronike,
računalstva i informatike. Zahtjevi na mehatroničke komponente. Modeliranje
mehaničkih komponenata za primjene u mehatronici, kinematičke i dinamičke
jednadžbe gibanja. Blokovska struktura mikroračunalnog sustava s procesnim
sučeljem. Prihvat, obradba i razmjena signala između procesa i upravljačke jedinice.
Integracija mehatroničkog sustava na primjeru modela rotacijskih i translacijskih
elektromehaničkih sustava. Primjena CAD alata u razvojnom sustavu za
modeliranje, simulaciju, sintezu upravljačkog algoritma i upravljanje u stvarnom
vremenu.
Studijski programi
Ishodi učenja
1. Definirati pojam mehatroničkog sustava.

2. Objasniti pojmove holonomskih odnosno neholonomskih ograničenja u
mehaničkim sustavima
3. Primijeniti Lagrangeovo načelo za modeliranje mehaničkih sustava.
4. Primijeniti metodu veznih grafova za modeliranje mehatroničkih sustava
5. Objasniti kriterije odabira komponenti u mehatroničkim sustavima.
6. Primijeniti PID algoritam upravljanja na elektromehanički sustav.

tehnologijama


Računarstvo
tehnologijama
Oblici nastave
» Predavanja
» Predavanja su organizirana kroz 13 tjedana uz tjedno opterećenje od 3 sata
» Laboratorij
» Laboratorisjke vježbe su organizirane u 6 tjedana (3 sata tjedno)

1. Osnovna svojstva mehatroničkih sustava, Integracija u mehatroničkim
sustavima, Primjeri mehatroničkih sustava
2. Newton-ova mehanika
3. Holonomska ograničenja u mehaničkim sustavima, Neholonomska
ograničenja u mehaničkim sustavima
4. Lgrangeova jednadžba
5. Vezni grafovi, Analogije u mehatroničkim sustavima
6. Moderni računalni alati u modeliranju i simuliranju mehatroničkih sustava
7. Električni aktuatori
8. Međuispit
9. Električni aktuatori, MEMS aktuatori, Bionički aktuatori, SMA aktuatori
10. Prijenosnici u mehatroničkim sustavima
11. Optimalni izbor kombinacije aktuator/prijenosnik
12. Osnovni upravljački zahtjevi u mehatronici, PID upravljačka struktura i njeno
parametriranje
13. PID upravljačka struktura i njeno parametriranje, Digitalna implementacija
PID regulatora
14. Digitalna implementacija PID regulatora
15. Završni ispit

1. Osnovna svojstva mehatroničkih sustava, Integracija u mehatroničkim
sustavima, Primjeri mehatroničkih sustava
2. Newton-ova mehanika
3. Holonomska ograničenja u mehaničkim sustavima, Neholonomska
ograničenja u mehaničkim sustavima
4. Lgrangeova jednadžba
5. Vezni grafovi, Analogije u mehatroničkim sustavima
6. Moderni računalni alati u modeliranju i simuliranju mehatroničkih sustava
7. Električni aktuatori

8. Međuispit
9. Električni aktuatori, MEMS aktuatori, Bionički aktuatori, SMA aktuatori
10. Prijenosnici u mehatroničkim sustavima
11. Optimalni izbor kombinacije aktuator/prijenosnik
12. Osnovni upravljački zahtjevi u mehatronici, PID upravljačka struktura i njeno
parametriranje
13. PID upravljačka struktura i njeno parametriranje, Digitalna implementacija
PID regulatora
14. Digitalna implementacija PID regulatora
15. Završni ispit
Obvezna literatura
Understanding electro- Electromechanical systems,
mechanical engineering, an electric machines and applied
introduction to mechatronics, S.E.Lishevski,
mechatronics, L.J.Kam, IEEE CRC Press
Press, 1996
Osnove mehatronike -
predavanja, F. Kolonić, J.
Matuško, FER, 2015

» Introduction to Mechatronics, Stanford

Osnove nuklearne fizike 183408

ECTS bodovi 5
Nositelj
Engleski jezik R3
E/R
E-učenje R1
(10%)
Sati nastave
EIT
Predavanja 45
RAČ
Doc. dr. sc.
Sanda Pleslić
Ocjenjivanje
Opis predmeta
Dovoljan (2) 50
Vanjska i unutarnja svojstva atomske jezgre. Nuklearne sile. Modeli jezgre. Udarni Dobar (3) 60
presjek. Nuklearni raspadi i radioaktivnost. Interakcija teških nabijenih čestica, Vrlo dobar (4) 70
elektrona, fotona i neutrona s materijom. Detekcija i zaštita od zračenja. Dozimetrija.
Izvrstan (5) 85
Primjena nuklearne fizike.
Studijski programi
Ishodi učenja
1. Objasniti vanjska i unutarnja svojstva atomske jezgre

2. Objasniti fizikalne principe u nuklearnim reakcijama
3. Opisati različite tipove nuklearnih reakcija
4. Objasniti zakon radioaktivnog raspada i alfa, beta i gama raspad
5. Opisati interakciju zračenja s materijom
6. Opisati primjene nuklearne fizike: detektori, akceleratori, fisijski i fuzijski
nuklearni reaktori

tehnologijama
uvjetima


Računarstvo
tehnologijama
uvjetima
Oblici nastave
» Predavanja
» Predavanja s auditornim vježbama i prezentacijama u dva ciklusa od 7 i 6
tjedana.
» Neobavezni seminar.
» Rješavanje zadataka.
» Pitanja i odgovori nakon prezentacija seminara.
Način ocjenjivanja
Udio u Udio u
ocjeni ocjeni

1. Vanjska svojstva atomske jezgre (naboj. masa. veličina), Unutarnja svojstva

atomske jezgre (energija vezanja. spin. električni i magnetski moment)
2. Nuklearni potencijal i energijski nivoi, Nuklearni modeli (model tekuće
kapljice. model ljuske)
3. Udarni presjek. Diferencijalni udarni presjek. Reakcijski omjer, Tipovi
nuklearnih reakcija i zakoni sačuvanja
4. Tipovi nuklearnih reakcija i zakoni sačuvanja, Kinematika nuklearnih
reakcija (reakcijska Q vrijednost. energija praga)
5. Fisijske nuklearne reakcije, Fuzijske nuklearne reakcije
6. Zakon radioaktivnog raspada. Radioaktivni lanci. Radioaktivne doze
7. Alfa raspad, Beta raspad, Gama raspad
8. Međuispit
9. Interakcija teških nabijenih čestica s materijom, Interakcija elektrona s
materijom
10. Interakcija elektrona s materijom, Interakcija gama zraka s materijom
11. Interakcija gama zraka s materijom, Interakcija neutrona s materijom
12. Detektori (plinski detektori. scintilacijski detektori. poluvodički detektori.
komore. neutronski detektori), Akceleratori (elektrostatski akceleratori.
linearni akceleratori. ciklontronski akceleratori)
13. Primjene nuklearne fizike u industriji, Primjene nuklearne fizike u medicini
14. Fisijski nuklearni reaktori, Fuzijski nuklearni reaktori
15. Završni ispit

1. Vanjska svojstva atomske jezgre (naboj. masa. veličina), Unutarnja svojstva
atomske jezgre (energija vezanja. spin. električni i magnetski moment)
2. Nuklearni potencijal i energijski nivoi, Nuklearni modeli (model tekuće
kapljice. model ljuske)
3. Udarni presjek. Diferencijalni udarni presjek. Reakcijski omjer, Tipovi
nuklearnih reakcija i zakoni sačuvanja
4. Tipovi nuklearnih reakcija i zakoni sačuvanja, Kinematika nuklearnih
reakcija (reakcijska Q vrijednost. energija praga)
5. Fisijske nuklearne reakcije, Fuzijske nuklearne reakcije
6. Zakon radioaktivnog raspada. Radioaktivni lanci. Radioaktivne doze
7. Alfa raspad, Beta raspad, Gama raspad
8. Međuispit
9. Interakcija teških nabijenih čestica s materijom, Interakcija elektrona s
materijom
10. Interakcija elektrona s materijom, Interakcija gama zraka s materijom
11. Interakcija gama zraka s materijom, Interakcija neutrona s materijom
12. Detektori (plinski detektori. scintilacijski detektori. poluvodički detektori.
komore. neutronski detektori), Akceleratori (elektrostatski akceleratori.
linearni akceleratori. ciklontronski akceleratori)
13. Primjene nuklearne fizike u industriji, Primjene nuklearne fizike u medicini
14. Fisijski nuklearni reaktori, Fuzijski nuklearni reaktori
15. Završni ispit
Obvezna literatura
Vladimir Knapp (1977). R.M. Mayo (1988).
Uvod u nuklearnu fiziku, Introduction to Nuclear
Sveučilište u Zagrebu Concepts for Engineers,
American Nuclear Society

K. Bethge (2007). K.S. Krane (1987).
Kernphysik: Eine Introductory Nuclear Physics,
Einführung, Springer J. Wiley & sons
W.T. Hering (1999). W.N. Cottingham, D.A.

Angewandte Kernphysik, Greenwood (2001). An
Teubner Introduction to Nuclear
Physics, Cambridge
University Press

» Introduction to Nuclear and Particle Physics, ETH Zurich
» Applied Nuclear Physics, MIT

Osnove obradbe signala 183447

ECTS bodovi 5
Nositelji
Engleski jezik R1
E/R
E-učenje R1
Sati nastave
Predavanja 45
EIT
RAČ
Branko Jeren Davor Petrinović Tomislav Petković
dr. sc. Juraj Petrović
Ocjenjivanje
Opis predmeta
Dovoljan (2) 51
U ovom predmetu studenti stječu temeljna znanja iz područja obradbe signala s Dobar (3) 64
ciljem razumijevanje metoda i algoritama obradbe signala. Predmet obrađuje Vrlo dobar (4) 75
sljedeće teme: Signali. Klasifikacija signala. Fourierova transformacija i spektar
Izvrstan (5) 87
signala. Očitavanje i rekonstrukcija signala. Nyquist-Shannonov teorem očitavanja.
Sustavi. Klasifikacija sustava. Linearni vremenski nepromjenjivi sustavi.
Konvolucijska suma. Laplaceova i Z transformacija. Prijenosna funkcija i
frekvencijska karakteristika. Veza kontinuiranih i diskretnih sustava. Eulerova i
obrnuta Eulerova metoda. Bilinearna transformacija. Digitalna obradba analognih
signala. Filtriranje. Fazno i grupno kašnjenje. Klasifikacija digitalnih filtara. Filtri
linearne faze. Svepropusni filtri. Amplitudno-selektivni filtri. Projektiranje
amplitudno-selektivnih filtara korištenjem računala. Brza Fourierova transformacija
i njene primjene. Efikasno računanje konvolcijske sume. Procesori za digitalnu
obradbu signala. Artimetika s fiksnom točkom. Kvantizacija signala.
Studijski programi
Ishodi učenja
1. Klasificirati signale i sustave po tipu

2. Objasniti važnost obradbe signala u računarstvu, elektronici, automatici i
telekomunikacijama
3. Iskazati i objasniti Nyquist-Shannonov teorem očitavanja
4. Analizirati signale pomoću njihovog spektra
5. Analizirati sustave pomoću njihove prijenosne funkcije i frekvencijske
karakteristike
6. Objasniti vezu između vremenski kontinuiranih i vremenski diskretnih
sustava
7. Objasniti što je filtracija signala
8. Dizajnirati jednostavni digitalni filtar na računalu
9. Objasniti što je to brza Fourierova transformacija te navesti njene primjene



tehnologijama
uvjetima
Računarstvo
tehnologijama
uvjetima
Oblici nastave
» Predavanja
» Predavanja se održavaju jedanput tjedno u trajanju od tri sata.
» Auditorne vježbe se održavaju deset puta tijekom semestra u trajanju od
jednog sata.

» Laboratorij
» Laboratorijske vježbe se održavaju šest puta tijekom semestra u trajanju od
tri sata.
Način ocjenjivanja
Udio u Udio u
ocjeni ocjeni
Ispit: Usmeni 35 %
Uvjeti pristupanja usmenim ispitima su ostvarenih barem 50% bodova na
međuispitu i pismenom dijelu završnog ispita zajedno ili na pismenom dijelu
ispitnog roka. Uvjet prolaska na završnom usmenom ispitu jest ostvarenih barem 5
bodova. Uvjet prolaska na usmenom ispitu je ostvarenih barem 15 bodova.

1. Definicija signala i sustava, Klasifikacija signala i sustava, Parametri signala i
sustava, Modeliranje signala i sustava, Vremenski kontinuirani Fourierovi
redovi (CTFS), Vremenski kontinuirana Fourierova transformacija (CTFT),
Vremenski diskretan Fourierov red (DTFS), Vremenski diskretna Fourierova
transformacija (DTFT)
2. Nyquistova frekvencija, Aliasing u vremenakoj i frekvencijskoj domeni,
Interpolacija, Dimenzionalnost signala
3. Simetrično i periodičko proširenje signala, Diskretna kosinusna
transformacija (DCT): 4 varijante
4. Impulsni odziv LVS sustava, Konvolucijski zbroj i integral, Linearni
diferencijalni i diferencijski sustavi
5. Frekvencijska karakteristika, Definicija, sličnosti s Laplaceovom
transformacijom, Svojstva, Prijenosna funkcija, Primjena u rješavanju odziva
LVS sustava
6. Definicija problema
7. Prednosti i nedostaci
8. Međuispit
9. Vrste i strukture
10. Linearna, periodična i kružna konvolucija
11. "Window-based" dizajn, Parks Mcclellan i Remez
13. Diskretna Fourierova transformacija(DFT), Cooley-Tukeyev algoritam,
Radix-2 FFT. Struktura leptira, Preusmjeravanje podataka: "bit reversed"
algoritam. „in-place“ algoritam
14. Modicifirani DCT i DCT banke filtara, Skalarna i vektorska kvantizacija
15. Završni ispit

1. Ne drži se

2. Ne drži se
3. Vremenski kontinuirani Fourierovi redovi (CTFS), Vremenski kontinuirana
Fourierova transformacija (CTFT), Vremenski diskretan Fourierov red
(DTFS), Vremenski diskretna Fourierova transformacija (DTFT)
4. Nyquistova frekvencija, Aliasing u vremenakoj i frekvencijskoj domeni,
Interpolacija, Dimenzionalnost signala
5. Simetrično i periodičko proširenje signala, Diskretna kosinusna
transformacija (DCT): 4 varijante
diferencijalni i diferencijski sustavi
7. Frekvencijska karakteristika, Definicija, sličnosti s Laplaceovom
transformacijom, Svojstva, Prijenosna funkcija, Primjena u rješavanju odziva
LVS sustava
8. Međuispit, Ne drži se
9. Definicija problema, Prednosti i nedostaci
11. Ne drži se
15. Završni ispit, Ne drži se

1. Ne drži se
2. Ne drži se
3. Vremenski kontinuirani Fourierovi redovi (CTFS), Vremenski kontinuirana
Fourierova transformacija (CTFT), Vremenski diskretan Fourierov red
(DTFS), Vremenski diskretna Fourierova transformacija (DTFT), Nyquistova
frekvencija, Aliasing u vremenakoj i frekvencijskoj domeni
4. Ne drži se
diferencijalni i diferencijski sustavi, Frekvencijska karakteristika
6. Ne drži se
7. Ne drži se
8. Međuispit, Ne drži se
9. Definicija problema, Prednosti i nedostaci
10. Ne drži se
14. Ne drži se
15. Završni ispit, Ne drži se
Obvezna literatura
Paolo Prandoni, Martin Sanjit Kumar Mitra (2010).
Vetterli (2008). Signal Digital Signal Processing: A
Processing for Computer Based Approach,
Communications, EPFL Press McGraw-Hill

Alan V. Oppenheim, John G. Proakis, Dimitris G.
Ronald W. Schafer (2010). Manolakis (2007). Digital
Discrete-Time Signal Signal Processing, Pearson
Processing, Pearson

» Signal Processing for Communications, EPFL Lausanne

Osnove upravljanja električnim strojevima 183462

ECTS bodovi 5
Nositelji
Engleski jezik R2
E/R
E-učenje R1
Sati nastave
Predavanja 15
EIT
Auditorne vježbe 8
RAČ
Izv. prof. dr. sc. Izv. prof. dr. sc. Doc. dr. sc.
Ocjenjivanje
Damir Sumina Igor Erceg Martina Kutija
Dovoljan (2) 50
Dobar (3) 60
Izvrstan (5) 90
Istosmjerni strojevi - načelo rada, matematički model. Upravljanje brzinom vrtnje
istosmjernog motora korištenjem DC/DC pretvarača. Struktura DC/DC pretvarača,
načelo rada, tokovi energije u pretvaraču. Kaskadno upravljanje, podešavanje
regulatora, tehnički i simetrični optimum. Laboratorijski postav za upravljanje
brzinom vrtnje istosmjernog motora.
Asinkroni strojevi - načelo rada, matematički model. Upravljanje brzinom vrtnje

asinkronog motora korištenjem frekvencijskog pretvarača. Struktura frekvencijskog
pretvarača, načelo rada, tokovi energije u pretvaraču. Skalarno upravljanje u
otvorenoj i zatvorenoj petlji, karakteristike skalarnog upravljanja. Laboratorijski
postav za upravljanje brzinom vrtnje asinkronog motora. Digitalni i analogni ulazi,
digitalni, relejni i analogni izlazi, mjerni član brzine vrtnje. Specifične funkcije
industrijskog frekvencijskog pretvarača. Samostalan rad s industrijskim
frekvencijskim pretvaračem - puštanje u pogon, podešavanje regulatora brzine,
povezivanje s programirljivim logičkim kontrolerom putem industrijskog
komunikacijskog protokola.
Studijski programi
Ishodi učenja
1. Razlikovati tipove strojeva i njihove osnovne karakteristike

2. Opisati strukturu upravljanja istomjernim strojem
3. Objasniti osnovno načelo rada istosmjernog pretvarača
4. Objasniti osnovna načela upravljanja brzinom istosmjernim strojem
5. Primijeniti standardne tehnike za podešavanje regulatora struje i brzine
istosmjernog motora
6. Opisati strukturu skalarnog upravljanja asinkronim strojem
7. Objasniti osnovno načelo rada frekvencijskog pretvarača
8. Koristiti industrijski frekvencijski pretvarač za upravljanje brzinom
asinkronog motora
9. Riješiti specifične zahtjeve na upravljanje asinkronim pogonom
podešavanjem industrijskog frekvencijskog pretvarača


tehnologijama
uvjetima
Računarstvo
tehnologijama
uvjetima
tehnologija
Oblici nastave
» Predavanja
» Tjedno se održava jedan sat predavanja.

» Auditorne vježbe se održavaju 8 puta po 1 sat.
» Laboratorij
» Na laboratorijskim vježbama svaki student samostalno radi na
laboratorijskom modelu.
Način ocjenjivanja
Udio u Udio u
ocjeni ocjeni
Ispit: Usmeni 30 %
Uvjet za prolazak kolegija su odrađene sve laboratorijske vježbe.

1. Matematički model istosmjernog stroja. istosmjerni čoper. Trofazni
upravljani ispravljač
3. Upravljanje armaturom i uzbudom nezavisno uzbuđenog istosmjernog stroja
5. Kaskadno upravljanje istosmejrnim strojem. Tehnički i simetrični optimum
7. Posjeta
8. Međuispit
9. Matematički model asinkronog stroja. U/f načela upravljanja
11. Izmjenični pretvarači. Modulacijske tehnike za izmjenične pretvarače
korištene za U/f upravljanje
13. U/f upravljanje izmjeničnim strojem sa i bez mjernog člana brzine vrtnje.
Ograničenje struje, Projekt
Ograničenje struje, Posjeta
15. Završni ispit

1. Ne drži se
2. Ne drži se
5. Kaskadno upravljanje istosmejrnim strojem. Tehnički i simetrični optimum,
Ne drži se


7. Ne drži se
8. Međuispit
9. Ne drži se
Ograničenje struje
Ograničenje struje
14. Ne drži se
15. Završni ispit

1. Ne drži se
2. Ne drži se
6. Kaskadno upravljanje istosmejrnim strojem. Tehnički i simetrični optimum,
Matematički model asinkronog stroja. U/f načela upravljanja
8. Međuispit
9. Ne drži se
Ograničenje struje
Ograničenje struje
14. Ne drži se
15. Završni ispit
Obvezna literatura
Jens Weidauer (2013). Werner Leonhard (2001).
Električna pogonska tehnika, Control of Electrical Drives,
Graphis Springer

» Elektrische Antriebssysteme I, ETH Zurich
» Projektpraktikum Antriebssysteme, TU Munchen
» Electrical Power Drives, TU Delft

Osnove virtualnih okruženja 183466

ECTS bodovi 5
Nositelji
Engleski jezik R3
E/R
E-učenje R1
(10%)
Sati nastave
EIT
Predavanja 30
RAČ
Izvođač
Krešimir Matković Igor Sunday
Pandžić Sara Vlahović, mag. ing.
Opis predmeta
1. Virtualno okruženje: pojam, definicija, pregled područja, klasifikacija pojmova
vezanih uz virtualna okruženja.
2. Pregled primjena virtualnih okruženja: igre, TV, dizajn, projektiranje, virtualni

prototipovi, obuka, simulacije, vizualizacija podataka, komunikacije, marketing itd.
3. Modeliranje virtualnog okruženja: virtualna scena i njeni dijelovi, modeliranje

geometrije.
4. Modeliranje virtualnog okruženja: modeli kamere, svjetla i materijala.
5. Organizacija virtualnog okruženja u graf scene, osnovne geometrijske

transformacije u sceni, prolaz kroz graf scene.
6. Iscrtavanje virtualne scene: primjer iscrtavanja praćenjem zrake, tipični grafički

protočni sustav.
7. Grafičko sklopovlje: arhitektura, uporaba, memorijske potrebe.
8. Jezici i formati za virtualna okruženja.
9. Programska sučelja za virtualna okruženja.
10. Detekcija presjeka i sudara u virtualnoj sceni.
11. Interakcija u virtualnoj sceni: odabir i manipulacija predmeta, navigacija,

uvođenje ograničenja.
12. Umrežena virtualna okruženja: koncept, primjene, osnovne tehnike.
13. Virtualna okruženja na Internetu: prikaz virtualnih okruženja na WWW, vrste i

formati podataka, zahtjevi na mrežu.
14. Uvod u virtualnu stvarnost, osnovne tehnike i primjene.
15. Uvod u proširenu stvarnost, osnovne tehnike i primjene.

Studijski programi
Ishodi učenja
1. Definirati pojam virtualnog okruženja

2. Definirati pojam virtualne scene i svih njenih elemenata
3. Koristiti 3D grafičke alate i programska sučelja
4. Modelirati 3D predmete
5. Sudjelovati u projektima primjene 3D virtualnih okruženja
6. Razvijati aplikacije 3D virtualnih okruženja

tehnologijama
uvjetima
Računarstvo
tehnologijama

uvjetima
tehnologija
Oblici nastave
» Predavanja
» Laboratorij

1. Virtualna okruženja - uvod i primjene
2. Virtualna okruženja - uvod i primjene
3. Reprezentacija grafičkih objekata, Parametarske krivulje i površine izražene
polinomima, Implicitne krivulje i površine, Krivulje Beziera. splajn krivulje.
površine, Proceduralni modeli. fraktali. L-sustavi, Modeliranje virtualne
scene: geometrija. kamera. osvjetljenje i materijali
4. Grafičke primitive, Transformacije koordinatnih sustava, Modeliranje
virtualne scene: geometrija. kamera. osvjetljenje i materijali
5. Transformacije koordinatnih sustava, Modeliranje virtualne scene:
geometrija. kamera. osvjetljenje i materijali
6. Grafički protočni sustav. Rasterska grafika, Vidljivost i zaklanjanje. problemi i
rješenja, Modeli osvjetljavanja (lokalni i globalni), Izrada prikaza. emisija i
raspršivanje svjetla, Praćenje zrake, Preslikavanje teksture (umanjivanje i
uvećavanje)
7. Upotreba grafičkih APIa, Animacija i dvostruki spremnik
8. Međuispit
9. Upotreba grafičkih APIa, Standardi zapisa u grafici, Jezici. formati i
programska sučelje za virtualna okruženja
10. Temeljne geometrijske operacije (izračuni presijecanja. probadanja.
određivanje udaljenosti u izračunima presijecanja), Detekcija presjeka i
sudara
11. Interakcija u virtualnim okruženjima
12. Umrežena virtualna okruženja. virtualna stvarnost. proširena stvarnost.
virtualni ljudi
virtualni ljudi
virtualni ljudi
15. Završni ispit


1. Ne drži se
2. Upotreba grafičkih APIa, Grafičke primitive, Reprezentacija grafičkih
objekata, Standardi zapisa u grafici, Virtualna okruženja - uvod i primjene,
Modeliranje virtualne scene: geometrija. kamera. osvjetljenje i materijali
5. Praćenje zrake
6. Praćenje zrake
7. Praćenje zrake
8. Međuispit
9. Reprezentacija grafičkih objekata, Standardi zapisa u grafici, Transformacije
koordinatnih sustava, Jezici. formati i programska sučelje za virtualna
okruženja
okruženja
okruženja
12. Grafički protočni sustav. Rasterska grafika, Upotreba grafičkih APIa, Modeli
osvjetljavanja (lokalni i globalni)
15. Završni ispit
Obvezna literatura
Virtualna okruženja:
Interaktivna 3D grafika i njene
primjene, Igor S. Pandžić,
Tomislav Pejša, Krešimir
Matković, Hrvoje Benko,
Aleksandra Čereković, Maja
Matijašević;, Element -
Manualia Universitatis
Studiorum Zagrabiensis, 2011.
Real-Time Rendering, 3rd
edition, Tomas Akenine-Möller,
Eric Haines, Naty Hoffman, A. K.
Peters Ltd., 2008. ISBN 978-1-
56881-424-7

Osnovna načela dizajna 183378

ECTS bodovi 2
Nositelj
Engleski jezik R3
E/R
E-učenje R1
(10%)
Sati nastave
EIT
Predavanja 15
RAČ
Prof. dr. sc.
Izvođač
Feđa Vukić
Iva Kostešić, mag. hist. art.
Opis predmeta
Kolegij obrađuje osnovna teorijska načela, ideje i koncepcije o dizajnu i vizualnoj
semantici u kontekstu vizualne kulture i suvremenog digitalnog okruženja.
Studijski programi
Ishodi učenja
1. Objasniti ključnu terminologiju vizualnog značenja u dizajnu

2. Integrirati teorijske postavke znaka i značenja s ciljem korištenja pri
uspostavi vlastitog projekta
3. Analizirati vizualnu percepciju i kogniciju u razvoju dizajn projekta
4. Kreirati mentalne mape u projektiranju vizualnih komunikacija
5. Analizirati značenja u različitim kontekstima medija
6. Primijeniti načela i načine funkcioniranja vizualnih sustava za orijentaciju u
izvedbi dizajn projekta
7. Dizajnirati semantičku logiku grafičkog oblikovanja za elektroničke medije i
WEB okruženje
8. Kreirati informacijske strukture u gradnji komunikacijskih sustava
9. Opisati osnovna načela funkcioniranja masovnih medija
10. Primijeniti vizualnu semantiku u multimedijskom okruženju



Računarstvo
Oblici nastave
» Predavanja
» Laboratorij

1. Znanje
2. Znanje
3. Korisnost, Predmeti
4. Percepcija, Privlačnost
5. Predmeti, Vizualna komunikacija
6. Vizualna komunikacija, Korisničko sučelje
7. Predmeti, Vizualna komunikacija
8. Međuispit
9. Percepcija, Znanje
10. Percepcija, Znanje
11. Znanje, Predmeti
12. Odlučivanje, Znanje
13. Znanje
15. Međuispit

1. Znanje
2. Percepcija
3. Percepcija
4. Percepcija
5. Korisnost

6. Korisnost
7. Korisnost
8. Međuispit
9. Privlačnost, Odlučivanje
10. Odlučivanje
11. Odlučivanje
12. Znanje
14. Znanje
15. Završni ispit
Obvezna literatura
W. Lidwell, H. Butler, Jocelyn de Noblet, Dizajn,
Univerzalna načela dizajna, pokret i šestar, Zagreb 1999.
Zagreb 2006.
Robert Clay, Beautiful Thing: Steven Heller, Seymour

An Introduction to Design, Chwast, Graphic Style: From
Norfolk 2009. Victorian to Post-modern,
1994
Thomas Hauffe, Design - a Feđa Vukić, Teorija i povijest
Concise History, 1998 dizajna - kritička antologija,
Golden marketing-Tehnička
knjiga, Zagreb 2012

Otvoreno računarstvo 183451

ECTS bodovi 5
Nositelji
Engleski jezik R0
E/R
E-učenje R2
Sati nastave
Predavanja 45
EIT
RAČ
Igor Čavrak Ivana Bosnić
Opis predmeta
Predmet definira pojam otvorenog računarstva (Open Computing) uz naglasak na
prenosivost, prilagodljivost, dostupnost i suradnju. Objašnjavaju se osnove
sigurnosti otvorenih sustava, kao i pojmovi besplatnosti, slobode i licencija.
Uspoređuju se odnosi između otvorene sklopovske i programske opreme te
korisnika. Analiziraju se norme, njihova uloga i načini donošenja, uz naglasak na
norme vezane uz Internet i otvorenost. Analiziraju se koncepti raspodijeljenog
računarstva (sveprisutnog, bežičnog, mobilnog, prožimajućeg) temeljeni na
otvorenim normama i proizvodima. Objašnjavaju se principi izgradnje otvorenih,
raspodijeljenih, dinamičkih, interaktivnih informacijskih usluga i sustava, većinom
zasnovanih na Webu, te pripadajući pojmovi, tehnologije i protokoli.
Studijski programi
Ishodi učenja
1. Definirati pojmove otvorenosti, slobode i besplatnosti u računarstvu

2. Objasniti ulogu normi u otvorenim sustavima
3. Analizirati postojeće računalne sustave s obzirom na svojstvo otvorenosti
4. Primijeniti norme u oblikovanju i izvedbi otvorenih računalnih sustava
5. Integrirati postojeće otvorene izvore podataka i programske komponente u
izvedbi novih računalnih sustava

tehnologijama


Računarstvo
tehnologijama
Oblici nastave
» Predavanja
» Predavanja
» Elementi e-učenja
» Laboratorij

1. Principi otvorenih sustava, Ključne značajke otvorenih sustava, Pravni
aspekti i poslovni modeli, Primjeri otvorenih i zatvorenih sustava
2. Reprezentacija znakova i vrsta podataka, Formati otvorenih podataka,
Preoblikovanje podataka
3. Preoblikovanje podataka, Metapodaci, Otvoreni izvori podataka
CSS), Arhitekture i protokoli weba, """Port"" i ""socket"". Aplikacijsko
programsko sučelje: Socket (API). Naziv i adresa"
5. Protokoli HTTP. AJAX i Websocket, """User Datagram Protocol"" (UDP):
poslužitelj i klijent. Aplikacijski protokoli temeljeni na protokolu UDP",
"""Transmission Control Protocol ""(TCP): poslužitelj i klijent.
Jednostavni HTTP poslužitelj", "Multipleksiranje ulazno izlaznih operacija.
Dretve"
6. Web-standardi
7. Web-standardi
8. Međuispit
9. Web-standardi
10. Web-standardi
11. Web-standardi, Arhitekturni stil REST, Oblikovanje programskog sučelja
prema načelima arhitekturnog stila REST
12. Raspodijeljene arhitekture sustava. Kompromisi kod dizajniranja
raspodijeljenih sustava, Procesi i komunikacija u raspodijeljenim sustavima.
Raspodijeljeno slanje poruka. Raspodijeljno modeliranje sustava: sinkroni i
asinkroni modeli, Sinkronizacija procesa: fizičko i logičko vrijeme
13. Programski posrednički sloj za raspodijeljene sustave
14. Programski posrednički sloj za raspodijeljene sustave, Sigurnost i privatnost u
otvorenim sustavima
15. Završni ispit


1. Ne drži se
2. Ne drži se
3. Formati otvorenih podataka, Preoblikovanje podataka
4. Ne drži se
5. Programski jezici za izradu web-aplikacija (npr. HTML5. Javascript. PHP. CSS)
6. Ne drži se
adresa"
8. Međuispit
9. Ne drži se
11. Ne drži se
12. Oblikovanje programskog sučelja prema načelima arhitekturnog stila REST
13. Ne drži se
14. Programski posrednički sloj za raspodijeljene sustave
15. Završni ispit
Obvezna literatura
Open Systems And Standards UNIX i kako ga iskorisiti (1.
For Software Product internetsko izadnje);
Development; P.A.Dargan; M.Žagar; Sveučilište u
Artech House; 2005; ISBN: Zagrebu, Fakultet
978-1580537490 elektrotehnike i računarstva;
2007; ISBN: 978-9539522313
Open Source: A Multidisciplinary

Approach; M.Muffatto; Imperial
College Press; 2006; ISBN: 978-
1860946653

» Software Engineering for Web Applications, MIT
» Client side Technologies, Stanford

Paralelizam i konkurentnost 183376

ECTS bodovi 5
Nositelji
Engleski jezik R2
E/R
E-učenje R1 (20%)
Sati nastave
Predavanja 45
EIT
Ocjenjivanje
RAČ
Dovoljan (2) 50
Josip Knezović Daniel Hofman
Dobar (3) 65
Vrlo dobar (4) 75
Predmet upoznaje studente s osnovnim konceptima paralelnih računalnih sustava,

konkurentnosti i paralelizma. Predmet objašnjava vrste paralelizma na nižim i višim
razinama: instrukcijski, funkcionalni (zadatkovni), podatkovni, protočni. Zatim
objašnjava modele izvršavanja u paralelnim sustavima, osnove konkurentnosti,
sinkronizacije, koherentnosti i memorijskih modela. Naučeni koncepti se
primjenjuju u oblikovanju i optimizaciji performansi programa za paralelne
računalne sustave.
Studijski programi
Ishodi učenja
1. Razumijevanje tipova paralelizma u računalnim sustavima

2. Razumijevanje modela izvršavanja u paralelnim sustavima
3. Razumijevanje koncepta konkurentnosti i razlikovanje od koncepta
paralelizma.
4. Razumijevanje koncepata koherentnosti, sinkronizacije i memorijskih
modela u paralelnim sustavima.
5. Primjena naučenih koncepata u dekompoziciji jednostavnih problema s
ciljem paralelnog izvođenja.
6. Primjena naučenih koncepata u optimizaciji performansi.

tehnologijama
uvjetima


Računarstvo
tehnologijama
uvjetima
tehnologija
Oblici nastave
» Predavanja
» Predavanja, nastavni materijali dostupni, teorijski i praktični aspekti
tematske cjeline.
» Projektni zadatak koji obuhvaća gradivo predmeta.
» Laboratorij
» Praktični dio predmeta fokusiran na pojedine stavke iz gradiva.
Način ocjenjivanja
Udio u Udio u
ocjeni ocjeni
Ispit: Usmeni 10 %

1. Višestruka simultana računanja, Ciljevi paralelizma (npr. propusna moć)
naspram višeprocesnosti (npr. kontroliranje pristupa zajedničkim resursima)
2. Paralelizam, komunikacija i koordinacija, Ciljevi i osnovni modeli paralelizma

3. Dijeljena memorija, Valentnost, Simetrični multiprocesor (SMP)

4. Višejezgreni procesori, Dijeljena memorija u odnosu na distribuiranu
memoriju
5. SIMD, vektorsko procesiranje, GPU (grafičke procesorske jedinice),
koprocesori
6. Programski konstrukti za paralelizam
7. Podjela bazirana na zadacima
8. Međuispit
9. Podjela bazirana na podatkovnom paralelizmu
10. Pogreške u programiranju kojih nema u sekvencijalnom programiranju
11. Modeli za paralelno izvođenje programa
12. Procjenjivanje troška komunikacije
13. Balansiranje opterećenja
14. Akteri i reaktivni procesi (npr. rukovoditelji zahtjeva)
15. Završni ispit

1. Višestruka simultana računanja, Ciljevi paralelizma (npr. propusna moć)
naspram višeprocesnosti (npr. kontroliranje pristupa zajedničkim resursima)
2. Paralelizam, komunikacija i koordinacija, Ciljevi i osnovni modeli paralelizma
3. Dijeljena memorija, Valentnost, Simetrični multiprocesor (SMP)
4. Višejezgreni procesori, Dijeljena memorija u odnosu na distribuiranu
memoriju
5. SIMD, vektorsko procesiranje, GPU (grafičke procesorske jedinice),
koprocesori
6. Programski konstrukti za paralelizam
7. Podjela bazirana na zadacima
8. Međuispit
9. Podjela bazirana na podatkovnom paralelizmu
10. Pogreške u programiranju kojih nema u sekvencijalnom programiranju
11. Modeli za paralelno izvođenje programa
12. Procjenjivanje troška komunikacije
13. Balansiranje opterećenja
14. Akteri i reaktivni procesi (npr. rukovoditelji zahtjeva)
15. Završni ispit
Obvezna literatura
John L. Hennessy, David A.
Patterson (2017). Computer
Architecture, Morgan
Kaufmann
Peter Pacheco (2011). An Ruud van der Pas, Eric
Introduction to Parallel Stotzer, Christian Terboven
Programming, Elsevier (2017). Using OpenMP -- The
Next Step, MIT Press

David R. Kaeli, Perhaad Mistry,

Dana Schaa, Dong Ping Zhang
(2015). Heterogeneous
Computing with OpenCL 2.0,
Morgan Kaufmann

» Parallelism and concurrency, EPFL Lausanne

Praktikum elektroničkih elemenata i sklopova 183379

ECTS bodovi 5
Nositelji
Engleski jezik R3
E/R
E-učenje R1
Sati nastave
Predavanja 15
EIT
Ocjenjivanje
RAČ
Dovoljan (2) 50
Marko Koričić Tomislav Suligoj
Dobar (3) 62
Vrlo dobar (4) 75
Osnovne izvedbe tranzistora i njihove karakteristike. Sklopovski modeli tranzistora i

mjere kvalitete karakteristika. Mjerenje tranzistorskih karakteristika i ekstrakcija
parametara modela. Pregled SPICE modela tranzistora. Kalibracija, podešavanje i
optimizacija SPICE modela. Korištenje SPICE modela u simulacijama. Osnove
analize sklopova na računalu - DC, AC, tranzijentna analiza. Fizička realizacija
sklopova. Mjerenje DC i AC karakteristika sklopova.
Studijski programi
Ishodi učenja
1. Povezati tehnološke i električke parametre tranzistora

2. Baratati mjerenjem električkih karakteristika tranzistora
3. Primijeniti SPICE modele tranzistora u simulaciji
4. Primijeniti ekstrakciju parametara modela tranzistora
5. Analizirati elektronički sklop simulacijom na računala
6. Baratati mjerenjem osnovnih karakteristika sklopova



Računarstvo
tehnologija
Oblici nastave
» Predavanja
» Predavanja
» Laboratorij
Način ocjenjivanja
Udio u Udio u
ocjeni ocjeni
Ispit: Usmeni 25 %

1. Osnovne izvedbe tranzistora
2. Sklopovski modeli tranzistora, Mjere kvalitete električkih karakteristika
tranzistora
3. Ekstrakcija parametara modela iz simulacija elemenata
4. Mjerenje strujno-naponskih karakteristika tranzistora
5. Mjerenje AC karakteristika tranzistora
6. Ekstrakcija parametara modela i mjera kvalitete tranzistora iz mjerenja
7. Pregled Spice modela tranzistora
8. Međuispit
9. Kalibracija Spice modela tranzistora, Ugađanje i optimizacija Spice modela
10. DC analiza
11. Tranzijentna i AC analiza
12. Ugađanje i optimizacija sklopa
13. Fizička izvedba elektroničkih sklopova
14. Evaluacija sklopa korištenjem DC i AC mjerenja, Usporedba simulacija i
mjerenja

15. Završni ispit

1. Osnovne izvedbe tranzistora
2. Sklopovski modeli tranzistora, Mjere kvalitete električkih karakteristika
tranzistora
3. Ekstrakcija parametara modela iz simulacija elemenata
4. Mjerenje strujno-naponskih karakteristika tranzistora
5. Mjerenje AC karakteristika tranzistora
6. Ekstrakcija parametara modela i mjera kvalitete tranzistora iz mjerenja
7. Pregled Spice modela tranzistora
8. Međuispit
9. Kalibracija Spice modela tranzistora, Ugađanje i optimizacija Spice modela
10. DC analiza
11. Tranzijentna i AC analiza
12. Ugađanje i optimizacija sklopa
13. Fizička izvedba elektroničkih sklopova
14. Evaluacija sklopa korištenjem DC i AC mjerenja, Usporedba simulacija i
mjerenja
15. Završni ispit
Obvezna literatura
Yannis Tsividis, Operation Ian Getreu, Modeling the
and Modeling of the MOS Bipolar Transistor, Tektronix,
Transistor - 3rd edition, 1979.
Oxford University Press, 2010
Yannis Tsividis, A First Lab in Ken Kundert, The Designer’s

Circuits and Electronics, Guide to Spice and Spectre,
Wiley, 2001. Springer, 1995.

» 227-0079-10L Electronic Circuits Laboratory, ETH Zurich
» APPPHYS 207: Laboratory Electronics, Stanford

Praktikum robotike 183383

ECTS bodovi 4
Opis predmeta
Engleski jezik R3
Definicija položaja i orijentacije alata. Transformacije koordinata (rotacije,
E/R
translacije). Iterativno rješavanje problema inverzne kinematike. Definicija putanje i E-učenje R1 (5%)
trajektorije. Metode interpolacije. Servomotori. Letjelice s rotorima. Konfiguracije s
kotačima i gusjenicama. Vid i hvatanje. Planiranje misije. Princip vođe i sljedbenika. Sati nastave
Predavanja 15
Studijski programi
EIT
» Elektrotehnika i informacijska tehnologija -> Elektrotehnika i informacijska Ocjenjivanje
RAČ
Dovoljan (2) 50
(izborni predmet, 6. semestar, 3. godina) Dobar (3) 62,5
Vrlo dobar (4) 75
Ishodi učenja Izvrstan (5) 87,5
1. Primijeniti rješenje direktne i inverzne kinematike.

2. Planirati trajektorije za robotske zadatke.
3. Izvesti robotski sustav s kotačima i gusjenicama.
4. Izvesti sustav bespilotne letjelice s rotorima.
5. Primijeniti robotski vid.
6. Prepoznati probleme hvatanja predmeta u okolini robota.
7. Prepoznati zadavanje misija za jednog ili grupu robota.

tehnologijama
Računarstvo


tehnologijama
Oblici nastave
» Predavanja
» Organizirana u tri tematska ciklusa (5+4+4 sati)
» Za zadani robotski zadatak projektirati robot korištenjem dynamixel sustava
i 3D printera ili CNC stroja, izraditi virtualni model robota i zadani zadatak
izraditi u virtualnom okruženjem korištenjem Matlaba • Za zadani projektni
zadatak izraditi stvarni robot korištenjem dynamixel sustava i napisati
programa te demonstrirati rad robota. Zadatak robota podrazumijeva
korištenje robotskog vida.
» Laboratorij
» Šest laboratorijskih vježbi kojima će se obuhvatiti svi elementi projektnog
zadatka.
1. Laboratorijska vježba: Osnove konstrukcije i mehaničkih prijenosa
2. Laboratorijska vježba: Direktna i inverzna kinematika
3. Laboratorijska vježba: Upravljanje dynamixel servo motorom
4. Laboratorijska vježba: Osnove robotskog vida
5. Laboratorijska vježba: Osnovni algoritmi robotskog vida
6. Laboratorijska vježba: SCADA sustav
Način ocjenjivanja
Udio u Udio u
ocjeni ocjeni
Seminar/Projekt 50 % 70 % 0% 0%

1. Definicija položaja i orijentacije alata robota
2. Transformacija koordinata (rotacije, translacije)
3. Iterativno rješenje inverznog kinematičkog problema

4. Iterativno rješenje inverznog kinematičkog problema

5. Definicija putanje i trajektorije, Metode interpolacije
6. Metode interpolacije
7. Servomehanizmi
8. Međuispit
9. Rotokopteri
10. Konfiguracije robota na kotačima
11. Vid i hvatanje
12. Vid i hvatanje
13. Planiranje misija
14. Vođa-sljedbenik
15. Završni ispit

1. Ne drži se
2. Ne drži se
3. Ne drži se
4. Projekt, Definicija položaja i orijentacije alata robota, Transformacija
koordinata (rotacije, translacije), Iterativno rješenje inverznog kinematičkog
problema
problema
problema
7. Ne drži se
8. Međuispit
9. Ne drži se
10. Projekt, Servomehanizmi, Rotokopteri, Definicija putanje i trajektorije,
Metode interpolacije
11. Projekt, Servomehanizmi, Rotokopteri, Definicija putanje i trajektorije,
Metode interpolacije
12. Ne drži se
13. Projekt, Konfiguracije robota na kotačima, Vid i hvatanje, Planiranje misija,
Vođa-sljedbenik
14. Projekt, Konfiguracije robota na kotačima, Vid i hvatanje, Planiranje misija,
Vođa-sljedbenik
15. Završni ispit
Obvezna literatura
Praktikum robotike, skripta Z. Kovačić, S. Bogdan, V.
FER, 2014. Krajči (2002). Fundamentals
of robotics (in Croatian),
Graphis, Zagreb

» LEGO Robotics, MIT
» CS224 Robot Programming Laboratory, Stanford
» 16761: Introduction to Mobile Robotics, Carnegie Mellon University

Pretraživanje informacija i tehničko izražavanje 183362

ECTS bodovi 2
Nositelji
Engleski jezik R3
E/R
E-učenje R1
Sati nastave
Predavanja 15
EIT
Ocjenjivanje
RAČ
Dovoljan (2) 25,5
Gordan Gledec Mislav Grgić
Dobar (3) 30,5
Vrlo dobar (4) 38,5
Najveći broj bodova je 50
Studente se uči pravilno strukturirati studentske radove - seminare, projekte,
završne ili diplomske radove, objašnjava im se važnost pravopisa i skreće pažnja na
česte pravopisne greške te ukazuje na probleme pri prevođenju stručnih termina s
engleskog jezika. Uče ih se osnove bibliometrije i scijentometrije te učinkoviti
postupci pretraživanja raznovrsnih izvora podataka.
Studijski programi
Ishodi učenja
1. Prepoznati kvalitetno strukturiran studentski rad

2. Primijeniti osnove bibliometrije i scijentometrije
3. Demonstrirati razumijevanje pretraživanja izvora podataka
4. Razlikovati dobru od loše strukture studentskog rada
5. Koristiti dobar pravopis

Računarstvo


Oblici nastave
» Predavanja
» Izravna predavanja u predavaonici
» Studentski seminari na zadanu temu
Način ocjenjivanja
Udio u Udio u
ocjeni ocjeni

1. Struktura studentskih radova (seminari. projekti. završni i diplomski radovi)
3. Pravopis i učestale pogreške
5. Opasnosti pri prevođenju sa stranih jezika
6. Izrada i iznošenje prezentacije
8. Međuispit
9. Osnove bibliometrije i scijentometrije
10. Baze bibliografskih informacija
11. Hrvatski znanstveni i stručni časopisi
12. Učinkovito pretraživanje weba
13. Učinkovito pretraživanje bibliografskih baza
14. Pronalaženje relevantnih informacija (knjige. časopisi. članci), Otvoreni
pristup
15. Završni ispit

5. Opasnosti pri prevođenju sa stranih jezika


8. Međuispit
9. Osnove bibliometrije i scijentometrije
10. Baze bibliografskih informacija
11. Hrvatski znanstveni i stručni časopisi
12. Učinkovito pretraživanje weba
13. Učinkovito pretraživanje bibliografskih baza
14. Pronalaženje relevantnih informacija (knjige. časopisi. članci), Otvoreni
pristup
15. Završni ispit
Obvezna literatura
Gordan Gledec (2008). Maja Matijašević (2010).
Pravopisni savjetnik, FER Savjeti za oblikovanje rada,
FER

» Introduction to Academic Writing, University of Tasmania

Prevođenje programskih jezika 183425

ECTS bodovi 5
Nositelji
Engleski jezik R1
E/R
E-učenje R1
(10%)
Sati nastave
EIT
Predavanja 60
RAČ
Izv. prof. dr. sc. Doc. dr. sc. Prof. dr. sc. Izv. prof. dr. sc.
Goran Delač Ante Đerek Siniša Srbljić Marin Šilić

Dejan Škvorc Klemo Vladimir
Opis predmeta
Proučavaju se procesi postupnog hijerarhijskog prevođenja korisničkih jezika, viših
programskih jezika i jezika hijerarhije virtualnih strojeva u ciljni jezik odabranog
računalnog sustava. Opisuju se tehnike i načela procesa prevođenja jezika potrebnih
u suvremenim sveprisutnim, svakidašnjim i nevidljivim raspodijeljenim računalnim
sustavima. Daje se kratki pregled i povijest programskih jezika i jezičnih procesora.
Prevođenje jezika objašnjava se osnovnim procesima analize izvornog i sinteze
ciljnog programa. Uključene su osnovne faze analize (leksička, sintaksna i
semantička analiza) i sinteze (generiranje međukôda, generiranje ciljnog programa i
optimiranje). Razmatra se priprema i potpora izvođenju programa. Proučavaju se
generatori jezičnih procesora.
Studijski programi
Ishodi učenja
1. Raščlaniti postupak oblikovanja računalnog sustava na analizu problema i

sintezu rješenja
2. Opisati leksička, sintaksna i semantička svojstva programskog jezika
primjenom formalne gramatike
3. Usporediti i odabrati formalnu gramatiku optimalne složenosti za potrebe
opisa programskog jezika
4. Usporediti i odabrati postupak parsiranja optimalne složenosti za potrebe
prevođenja programskog jezika
5. Razviti prevoditelj programskog jezika na osnovi formalnog opisa jezika

6. Dizajnirati proces prevođenja programskog jezika koji učinkovito koristi

sredstva procesora i memorijske hijerarhije

Računarstvo
tehnologijama
uvjetima
tehnologija
Oblici nastave
» Predavanja
» Laboratorij

1. Programi za analizu (drugih) programa: interpretatori. kompilatori. programi
za provjeru tipova podataka. generatori dokumentacije, Strukture podataka
za prikaz programa tijekom izvođenja. prevođenja i prijenosa, Razlika između
interpretacije. prevođenja u strojni jezik i prevođenja u prenosivi međukod,
Faze prevođenja programskog jezika: parsiranje. provjera tipova podataka.
prevođenje. povezivanje. izvođenje
2. Leksička analiza primjenom regularnih izraza, Generatori leksičkog
analizatora
3. Parsiranje od vrha prema dnu (S. Q i LL(k) gramatika. tehnika rekurzivnog
spusta)
4. Parsiranje od dna prema vrhu (pomakni-pronađi. pomakni-reduciraj. LR
parsiranje)
5. Generatori parsera (sintaksnog analizatora)
6. Apstraktno sintaksno stablo, Atributno sintaksno stablo, Međukod visoke
razine. apstraktno sintaksno stablo, Djelokrug deklaracije imena
7. Provjera tipova podataka, Atributna i atributna prijevodna gramatika
8. Međuispit
9. Potpora izvođenju programa: tablice metoda za rukovanje objektima i
okruženja za rukovanje funkcijama, Organizacija memorije tijekom izvođenja

programa: stog. gomila. statička memorija, Pozivi procedura i metoda

10. Upravljanje memorijom, Izravno upravljanje memorijom: zauzimanje.
oslobađanje i ponovno korištenje memorije gomile, Automatsko upravljanje
memorijom: pronalazak napuštenih memorijskih područja, Postupci i
tehnike dinamičkog upravljanja memorijom: zauzmi/oslobodi. pronalazak
napuštenih memorijskih područja
11. Memorijska organizacija programskih objekata i poziva potprograma,
Dinamičko interpretiranje programa, Osnovna svojstva virtualnih strojeva:
učitavanje razreda. višedretvenost. sigurnost, Statičko i dinamičko
povezivanje
12. Osnovni blokovi, Statičko jednostruko pridruživanje, Izvorni program. strojni
program. program virtualnog stroja, Zasebno prevođenje dijelova programa.
Povezivanje, Izvodivi ciljni program. premjestivi ciljni program. program
virtualnog stroja, Sintaksom upravljano generiranje ciljnog programa,
Generiranje međukoda
13. Graf tijeka izvođenja, Definicija-uporaba lanci, Izbor redoslijeda instrukcija,
Odabir strojnih naredbi, Dodjela registara
14. Programsko ostvarenje petlji. rekurzije i završnih funkcijskih poziva, Strojno
nezavisno optimiranje, Strojno zavisno optimiranje, Optimiranje zasnovano
na prozorčiću
15. Završni ispit
Obvezna literatura
Prevođenje programskih jezika,
S. Srbljić, Element
Modern Compiler Design, D. Compilers: Principles,
Grune, H. E. Bal, C. J. H. Techniques, and Tools, A. V.
Jacobs, K. G. Langendoen, Aho, R. Sethi, J. D. Ullman,
Wiley Addison-Wesley
Engineering a Compiler, K. Advanced Compiler Design

Cooper, L. Torczon, Morgan and Implementation, S. S.
Kaufmann Muchnick, Morgan Kaufmann
Algorithms for Compiler

Design, O. G. Kakde, Charles
River Media

Primjena elektromagnetskih valova u inženjerstvu 183453

ECTS bodovi 5
Nositelj
Engleski jezik R3
E/R
E-učenje R2 (5%)
Sati nastave
Predavanja 45
EIT
RAČ
Prof. dr. sc.
Silvio Hrabar
Opis predmeta
Razlika između koncetriranih i raspodjeljenih parametara, nadomjesna shema
odsječka linije,fizikalno objašnjenje pojedinih elemenata nadomjesne sheme.
Fizikalno objašnjenje fenomena refleksije, jednadžbe struje i napona na odsječku
linije. Valna jednadžba za liniju bez gubitaka, oblik rješenja i fizikalna interpretacija.
Oblik rješenja valne jednadžbe za sinusnu pobudu, fizikalna interpretacija. Fizikalna
interpretacija fazne brzine, grupne brzine i disperzije. Fenomen stojnog vala na
prijenosnoj liniji i fizikalno objašnjenje. Ulazna impedancija linije bez gubitaka i
linije sa gubitcima zaključene reaktivnim teretom,objašnjenje grafikona
impedancije kao funkcije položaja promatrane točke na liniji. Pojam koeficijenta
refleksije, odnosa stojnog vala, Smithov dijagram, princip prilagođenja. Fizikalna
interpretacija divergencije i rotora vektorskog polja, pojam elektromagnetskog polj.
Jednadžba kontinuiteta, posmačna struja, Maxwellove jednadžbe i njihova fizikalna
interpretacija. Fizikalna interpretacija permitivnosti i permeabilnosti, pojam
izotropnog i anizotropnog materijala. Rubni uvjeti na granici dva dielektrika, na
granici dielektrika i vodiča, pojam idealnog električnog vodiča (PEC) i idealnog
magnetskog vodiča (PMC). Vektorska valna jednadžba, interpretacija rješenja, pojam
planarnog vala. Protok elektromagnetske energije, Poyntingov vektor, valni vektor.
Pojam intrinsične impedancije i pojam impedancije. Okomiti upad planarnog vala
na medij sa i bez gubitaka, dubina prodiranja. Kosi upad planarnog vala na medij bez
gubitaka, TE i TM polarizacija. Valovod s paralelnim pločama, fizikalna interpretacija
širenja vala. Pravokutni valovod, modovi, impedancija, faktor širenja, fazna i grupna
brzina. Elektromagnetski rezonatori, faktor dobrote, degenerirani modovi,
monomodni i multimodni rezonatori. Širenje vala u dielektričnoj ploči. Usporedba
prijenosnih struktura za vođenje EM vala:dvožična linija, koaksijalna linija, metalni
valovod, dielektrična ploča, svjetlovod, planarne strukture. Vektorski potencijal,
zračenje, Hertzov dipol. Parametri antena, antenski niz s dva zračeća elementa
Studijski programi

Ishodi učenja
1. Objasniti fizikalnu sliku rasprostiranja EM vala u slobodnom prostoru, u

neograničenom dielketriku sa i bez gubitaka i na prijenosnim strukturama
2. Objasniti fizikalnu sliku Maxwelllvih jednadžbi u integralnom i
diferencijalnom obliku, vektorske valne jednadžbe i njenih rješenja za
putujući val, stojni val i evanascenenti val
3. Objasniti fizikalnu sliku zračenja elektromagentskog vala elementarnog
električnog dipola i jednostavnog antenskog niza s dva elementa
4. Izračunati osnovne parametre (karakterističnu impedanciju i konstantu
rasprostitanja) jednostavnih struktura za vođenje EM energije : TEM
prijenosne linije, dielektričnog i pravokutnog valovoda
5. Izračunati sve parametre potrebne za prilagođenje tereta proizvoljne
impedancije na generator pomoću linije i jednog staba
6. Izračunati raspodjelu električnog i magnetskog polja kod okomitog i kosog
upada EM vala na granicu između zraka i jednoslojnog i vešeslojnog
dielektrik sa i bez gubitaka
7. Prepoznati elektromagentske dijelove za zračenje i vođenje EM vala u
praktičnim inženjerskim sustavima u komunikacijama, elektronici i objasniti
pripadne fizikalne zakonitosti koje oni koriste

tehnologijama
uvjetima


Računarstvo
tehnologijama
uvjetima
tehnologija
Oblici nastave
» Predavanja
» Laboratorij

1. Razlika između mreža s koncentriranim i raspodijeljenim elementima, Model
prijenosne linije s koncentriranim elementima
2. Telegrafske jednadžbe. Valne jednadžbe. Opće rješenje i fizikalna
interpretacija, Napon i struja na prijenosnoj liniji. Koeficijent refleksije.
Odnos stojnih valova
3. Ulazna impedancije prijenosne linije bez gubitaka s gubitcima. Impedancija

uzduž prijenosne linije, Karakteristična impedancija i koeficijent

rasprostiranja
4. Fazna i grupna brzina, Tok snage na prijenosnoj liniji, Linija bez gubitaka.
Linija s malim gubitcima
5. Smithov dijagram, Prilagodba impedancije jednim stabom, Prilagodba za
najveći prijenos snage
6. Vremenski odziv prijenosne linije. Rasprostiranje impulsa. Disperzija i
kauzalnost, Prijenosna linija s periodičkim opterećenjem. Umjetna prijenosna
linija
7. Fizikalna interpretacija rotora i divergencije. Koncept elektromagnetskog
polja, Jednadžba kontinuiteta. Posmačna struja. Maxwellove jednadžbe i
njihova fizikalna interpretacija
8. Međuispit, Permitivnost i permeabilnost. Fizikalna interpretacija.Koncept
izotropnog i anizotropnog materijala, Rubni uvjeti na granici dva medija.
Koncept savršenog električnog vodiča (PEC) i savršenog magnetskog vodiča
(PMC)
9. Vektorska valna jednadžba. Konstrukcija i interpretacija rješenja. Ravni val u
neograničenom mediju bez gubitaka i neograničenom mediju s gubitcima,
Koncept impedancije i intrinzične impedancije
10. Okomiti i kosi upad ravnog vala na poluprostor bez gubitaka i poluprostor s
gubitcima, TEM-. TE- i TM-valovi
11. Okomit upad ravnog vala na poluprostor bez gubitaka i poluprostor s
gubitcima. Dubina prodiranja
12. Kosi upad ravnog vala na poluprostor bez gubitaka. TE i TM polarizacija
13. Valovod s paralelnim pločama, Pravokutni valovod
14. Kružni valovod, Dielektrični valovod
15. Završni ispit, Elementarni izvori zračenja

rasprostiranja
linija
(PMC)



rasprostiranja
linija
(PMC)
Obvezna literatura
Z. Smrkić (1986). Mikrovalna
elektronika, Školska Knjiga
C.Balanis (1989). Advanced Engineering
Electromagnetics,

John Willey Staelin, Morgenthaler,
Kong (1994). Electromagnetic Waves, Prentice Hall
F . Ulaby Fundamentals of Applied Electromagentics

Pristupne telekomunikacijske mreže 183470

ECTS bodovi 5
Nositelj
Engleski jezik R0
E/R
E-učenje R1 (5%)
Sati nastave
Predavanja 30
EIT
RAČ
Prof. dr. sc.
Alen Bažant
Opis predmeta
Arhitektura pristupnih telekomunikacijskih mreža. Komunikacijske tehnologije
korištene za prijenos podataka u pristupnim mrežama. Modeliranje
komunikacijskog kanala u žičnim, optičkim i bežičnim linkovima. Protokoli sloja
podatkovnog linka u pristupnim mrežama. Višestruki pristup mediju. Kvaliteta
usluge u pristupnim mrežama. Osnove planiranja pristupnih mreža.
Studijski programi
Ishodi učenja
1. Prepoznati razine pristupnih telekomunikacijskih mreža

2. Reproducirati obilježja tehnologija pristupnih telekomunikacijskih mreža
3. Upotrijebiti modele kanala za određivanje performansi prijenosa
4. Analizirati prijenos signala komunikacijskim kanalima
5. Kreirati modele pristupnih mreža i kanala
6. Reproducirati osnovna obilježja komunikacijskih protokola korištenih u
pristupnim telekomunikacijskim mrežama
7. Izračunati osnovne performanse optičkih linkova



Računarstvo
Oblici nastave
» Predavanja
» Održavaju se u blokovima po dva sata.
» Studenti dobivaju temu koju moraju obraditi i prezentirati na jednom od
predavanja.

1. Modeliranje i arhitekture pristupnih mreža
2. Tehnologije digitalne pretplatničke linije (xDSL)
3. Tehnologije digitalne pretplatničke linije (xDSL), Seminar
4. Pasivne optičke mreže
5. Pasivne optičke mreže, Seminar
6. Bežične pristupne tehnologije i mreže (WiMAX)
7. Bežične pristupne tehnologije i mreže (WiMAX), Seminar
8. Međuispit
9. Protokoli za upravljanje pristupom mediju
10. Tehnike višestrukog pristupa
11. Tehnike višestrukog pristupa, Protokoli za upravljanje pristupom mediju,
Seminar
12. Modeliranje kanala u pristupnim mrežama
13. Simulacija prijenosa podataka i proračun performansi
14. Simulacija prijenosa podataka i proračun performansi, Seminar
15. Završni ispit

Obvezna literatura
Alen Bažant et al. (2004). Alen Bažant et al. (2007).
Osnovne arhitekture mreža, Telekomunikacije: tehnologija
Element i tržište, Elelement
Steven Gorshe, Arvind

Raghavan, Stefano Galli,
Thomas Starr (2014).
Broadband Access, John Wiley
& Sons

» Broadband Access Networking and Design, Aalto University

Programiranje i simuliranje robota 183472

ECTS bodovi 5
Opis predmeta
Engleski jezik R3
Velika složenost zadataka koji se postavljaju pred moderne robote zahtijeva
E/R
korištenje programske infrastrukture koja omogućuje efikasno povezivanje E-učenje R1
nezavisno razvijenih podsustava u jedinstveni sustav koji može omogućiti (10%)
autonomno djelovanje robota. Robotski operacijski sustav (ROS) pruža okolinu za
razvoj modularne upravljačke programske podrške, komunikacijsku infrastrukturu Sati nastave
EIT
koja povezuje programske komponente, te otvorenu biblioteku implementiranih Predavanja 15
algoritama. U posljednjih 5 godina, ROS je postao de facto standard za upravljanje
robotima unutar akademske zajednice, te se njegova primjena širi i na industriju. U Auditorne vježbe 15
RAČ
okviru ove vještine, na praktičan će način biti obrađen razvoj programskih modula u
ROS okolini i njihova integracija u potpuno funkcionalan sustav upravljanja
autonomnim robotom. Ocjenjivanje
Dovoljan (2) 50
Studijski programi Dobar (3) 62,5
Vrlo dobar (4) 75
tehnologija i Računarstvo (Studij) (izborni predmet, 5. semestar, 3. godina) Izvrstan (5) 87,5
Ishodi učenja
1. Objasniti i primijeniti osove rada ROS sustava

2. Pokazati osnovne vještine u programiranju ROS čvorova
3. Objasniti i primijeniti osnove modeliranja robota i okruženja za simuliranje
4. Demonstrirati razmijevanje RTOS koncepata i međuprocesne komunikacije
5. Pokazati sposobnost razvoja sučelja i upravljanja robotskim sustavom
pomoću ROS-a

tehnologijama
Računarstvo


tehnologijama
tehnologija
Oblici nastave
» Predavanja
» Predavanja će se održavati interaktivno gdje će studenti uz praćenje
nastavnika odrađivati jednostavne primjere.
» Laboratorij
» Na laboratorijskim vježbama će studenti rješavati složenije zadatke iz
poglavlja odrađenih na predavanjima.
Način ocjenjivanja
Udio u Udio u
ocjeni ocjeni

1. Osnovni koncepti ROSa (paketi. čvorovi. poruke i teme)
2. Osnovni koncepti ROSa (paketi. čvorovi. poruke i teme), Programiranje ROS
čvorova
3. Programiranje ROS čvorova, Konfiguriranje ROS navigacijskog paketa
4. ROS transformacijsko stablo
5. ROS transformacijsko stablo, Snimanje i reprodukcija podataka
6. Zahtjevi na simulacijske alate, Modeliranje robota za potrebe simulacije
7. Modeliranje okoline, Modeliranje i simuliranje fizikalnih interakcija
8. Međuispit
9. Distribuirana arhitektura robotskih sustava, Hijerarhija zadaća robotskih
upravljačkih uređaja: strogo stvarno vrijeme. ublaženo stvarno vrijeme.
pozadinske zadaće
10. Programska implementacija upravljačkih petlji u strogom stvarnom
vremenu, Komunikacija između komponenti upravljačkog sustava:
programski međusloj u robotici

11. Životni ciklus komponenti upravljačkog sustava

12. Osnove dizajna korisničkih sučelja u robotici
13. Upotrebljivost i učinkovitost korisničkih sučelja u robotici
14. Programiraje haptičkih sučelja u robotici, Programiranje govornih sučelja u
robotici
15. Završni ispit

čvorova
8. Međuispit
pozadinske zadaće
robotici
15. Završni ispit

čvorova
8. Međuispit
pozadinske zadaće
robotici
15. Završni ispit

Obvezna literatura
J. M. O'Kane (2013). A Gentle
Introduction to ROS,
CreateSpace
R. P. Goebel (2013). ROS by A. Martinez, E. Fernandez
Example, Lulu (2013). Learning ROS for
Robotics Programming, Packt
M. Lutz (2013). Learning P. Sheer (2001). LINUX: Rute

Python, 5th Edtion, O'Reilley User's Tutorial and
Exposition, Prentice Hall

» Programming for Robotics, ETH Zurich

Programsko inženjerstvo 183400

ECTS bodovi 5
Nositelji
Engleski jezik R3
E/R
E-učenje R2 (15%)
Sati nastave
Predavanja 45
EIT
RAČ
Izv. prof. dr. sc. Izv. prof. dr. sc.
prof. dr. sc. Nikola Bogunović
Alan Jović Vlado Sruk
dr. sc. Nikolina Frid
Ocjenjivanje
Opis predmeta
Dovoljan (2) 50
Ovaj predmet daje uvod u osnove razvoja programskih sustava s naglaskom na Dobar (3) 60
razvojni ciklus programske potpore, analizu zahtjeva, specifikaciju, oblikovanje, Vrlo dobar (4) 72
ispitivanje i formalne metode verifikacije. Osim stjecanja teoretskih znanja, studenti
Izvrstan (5) 86
će također razvijati važne vještine programskog inženjerstva, uključujući uporabu
sustava za upravljanje inačicama, planiranje projekta, izlučivanje zahtjeva, Preduvjet za
oblikovanje arhitekture programske potpore, aktivnosti validacije, verifikacije i
Otvoreno računarstvo
dokumentiranja. Modeliranje strukture i ponašanja programskih sustava temeljit će
se na jeziku UML. Studenti će sudjelovati u timskom projektu tijekom cijelog
semestra s ciljem stjecanja praktičnog iskustva. U projektu će primjenjivati principe i
tehnike predstavljene na predavanjima te pratiti model procesa razvoja programske
potpore s ciljem efikasnog razvoja srednje složenog programskog sustava.
Studijski programi
Ishodi učenja
1. Usporediti koncepte programskog inženjerstva i opisati različite procese

programskog inženjerstva i faze razvojnog ciklusa programske potpore
2. Primijeniti jezik UML za modeliranje različitih pogleda na aplikaciju.
3. Primijeniti unificirani proces i agilne metodologije
4. Razviti dokumentaciju programske potpore koristeći UML modele.
5. Primijeniti oblikovne obrazce u malom do srednje složenom programskom
projektu.
6. Pokazati rad u malim projektnim timovima na primjeru srednje složenog
projekta.
7. Sposobnost da se primijeni i vrednuju principi oblikovanja i razvoja u
izgradnji programskih sustava različite složenosti.
8. Primijeniti tehnike ispitivanja i osiguranja kvalitete programske potpore na
razini modula i razumjeti primjenu na razinama sustava i organizacije.
9. Koristiti odgovarajuće alate za dokumentiranje, modeliranje, oblikovanje i
uklanjanje pogrešaka.

Računarstvo


tehnologijama
uvjetima
tehnologija
Oblici nastave
» Predavanja
» Predavanja se održavaju tijekom 13 tjedana semestra u satnici od 3 sata
tjedno.
» Laboratorij
» Laboratorijske vježbe održavaju se u obliku projekta tijekom cijelog semestra.

1. Razmatranja na razini sustava, Uvod u modele softverskih procesa,
Programiranje u velikim projektima naspram individualnog programiranja,
Vrednovanje modela softverskih procesa, Načela projektiranja softvera
2. Timski razvoj sofvera, Procjena napora (na osobnoj razini), Rizici razvoja
softvera, Tehnike mjerenja i procjene softvera, Osiguranje kvalitete softvera i
uloga mjerenja, Alati za kontrolu verzija sofvera
3. Sofverski procesi i životni ciklus, Agilni i tradicionalni modeli razvoja,
Zahtjevi na softver i specifikacija zahtjeva, Načela projektiranja softvera,
Programski proizvod i metrika procesa. razrada procesa, Evaluacija. simulacija
i poboljšanje softverskih procesa
4. Opisivanje funkcionalnih zahtjeva. primjerice slučajevima korištenja ili
korisničkim pričama, Svojstva zahtjeva. uključujući konzistentnost. valjanost.
potpunost i izvedivost, Iznalaženje zahtjeva na softver, Opisivanje podataka.
primjerice dijagramima razreda ili dijagramima entiteti-veze,
Nefunkcionalni zahtjevi i njihova veza s kvalitetom softvera, Evaluacija i
primjena specifikacija zahtjeva
5. Alati za analizu i oblikovanje zahtjeva, Tehnike modeliranja analize zahtjeva,

Razmatranja neizvjesnosti u pogledu primjene softvera ili sustava,

Prototipiranje, Osnovni koncepti formalne specifikacije zahtjeva,
Specifikacija zahtjeva, Validacija zahtjeva, Praćenje zahtjeva
6. Paradigme projektiranja, Modeli strukture i modeli ponašanja, Oblikovni
obrasci, Veza između zahtjeva i dizajna: transformacija modela. dizajn
ugovora. invarijante, Koncepti sofverske arhitekture i standardne arhitekture
7. Refaktoriranje dizajna i obrasci dizajna, Korištenje komponenti: selekcija.
oblikovanje. prilagodba i sklapanje komponenti. komponente i obrasci.
komponente i objekti, Kvaliteta unutarnjeg dizajna, Kvaliteta vanjskog
dizajna, Mjerenje i analiza kvalitete dizajna, Balansiranje različitih aspekata
kvalitete
8. Međuispit
programa, Aplikacijski okviri, Načela sigurnog dizajna i sigurnog
programiranja, Ponovno korištenje softvera, Dokumentacija i stil
programiranja
10. Alati za testiranje. uključujući alate za statičku i dinamičku analizu,
Inspekcije. recenzije i pregledi, Vrste/tehnike ispitivanja, Osnove ispitivanja,
Ograničenja ispitivanja u pojedinim domenama. kao što su paralelni i
sigurnosno-kritični sustavi, Statički i dinamički pristupi verifikaciji
11. Planiranje validacije. Dokumentacija za validaciju, Verifikacija i validacija
artefakata koji nisu kod programa (dokumentacija. pomoćne datoteke.
materijali za uvježbavanje korištenja), Praćenje kvarova i tehnička potpora za
takve aktivnosti, Upravljanje i procjena kvalitete programske potpore,
Automatizacija ispitivanja. Jezici i alati za ispitivanje, Proces ispitivanja i
mjere za vrednovanje ispitivanja
12. Uloga tehnika formalne specifikacije i analize u životnom ciklusu programske
potpore, Jezici za iskazivanje tvrdnji u programima i pristupi analizi tvrdnji,
Formalni pristupi modeliranju i analizi programske potpore, Alati za potporu
formalnim metodama, Semantika komunicirajućih procesa, Procesne algebre.
konceptualni modeli i Petrijeve mreže za modeliranje komunikacijskih
procesa, Vremenska logika za verifikaciju reaktivne programske potpore
13. Kruti i robustni razvoj programske potpore s domenski specifičnim jezicima,
Specifikacijski jezici. jezici za ispitivanje i jezici za verifikaciju, Verifikacija
programa u izvođenju, Provjera modela za reaktivnu programsku potporu,
Automatsko i na automatima temeljeno programiranje za istovremene
sustave, Validacija i verifikacija poslovnih procesa
14. Koncepti i mehanizmi integracije alata, Kategorije i načela održavanja
softvera, Karakteristike održivog softvera i metrike za održavanje, Upravljanje
softverskom konfiguracijom, Upravljanje izdanjima, Preoblikovanje sustava,
Povratno inženjerstvo, Ažuiranje softvera i ugradnja zakrpa
15. Završni ispit

1. Razmatranja na razini sustava, Uvod u modele softverskih procesa,
Programiranje u velikim projektima naspram individualnog programiranja,
Vrednovanje modela softverskih procesa, Načela projektiranja softvera
2. Timski razvoj sofvera, Procjena napora (na osobnoj razini), Rizici razvoja
softvera, Tehnike mjerenja i procjene softvera, Osiguranje kvalitete softvera i
uloga mjerenja, Alati za kontrolu verzija sofvera
3. Sofverski procesi i životni ciklus, Agilni i tradicionalni modeli razvoja,
Zahtjevi na softver i specifikacija zahtjeva, Načela projektiranja softvera,
Programski proizvod i metrika procesa. razrada procesa, Evaluacija. simulacija
i poboljšanje softverskih procesa
4. Opisivanje funkcionalnih zahtjeva. primjerice slučajevima korištenja ili
korisničkim pričama, Svojstva zahtjeva. uključujući konzistentnost. valjanost.
potpunost i izvedivost, Iznalaženje zahtjeva na softver, Opisivanje podataka.
primjerice dijagramima razreda ili dijagramima entiteti-veze,
Nefunkcionalni zahtjevi i njihova veza s kvalitetom softvera, Evaluacija i

primjena specifikacija zahtjeva

5. Alati za analizu i oblikovanje zahtjeva, Tehnike modeliranja analize zahtjeva,
Razmatranja neizvjesnosti u pogledu primjene softvera ili sustava,
Prototipiranje, Osnovni koncepti formalne specifikacije zahtjeva,
Specifikacija zahtjeva, Validacija zahtjeva, Praćenje zahtjeva
6. Paradigme projektiranja, Modeli strukture i modeli ponašanja, Oblikovni
obrasci, Veza između zahtjeva i dizajna: transformacija modela. dizajn
ugovora. invarijante, Koncepti sofverske arhitekture i standardne arhitekture
7. Refaktoriranje dizajna i obrasci dizajna, Korištenje komponenti: selekcija.
oblikovanje. prilagodba i sklapanje komponenti. komponente i obrasci.
komponente i objekti, Kvaliteta unutarnjeg dizajna, Kvaliteta vanjskog
dizajna, Mjerenje i analiza kvalitete dizajna, Balansiranje različitih aspekata
kvalitete
8. Međuispit
programa, Aplikacijski okviri, Načela sigurnog dizajna i sigurnog
programiranja, Ponovno korištenje softvera, Dokumentacija i stil
programiranja
10. Alati za testiranje. uključujući alate za statičku i dinamičku analizu,
Inspekcije. recenzije i pregledi, Vrste/tehnike ispitivanja, Osnove ispitivanja,
Ograničenja ispitivanja u pojedinim domenama. kao što su paralelni i
sigurnosno-kritični sustavi, Statički i dinamički pristupi verifikaciji
11. Planiranje validacije. Dokumentacija za validaciju, Verifikacija i validacija
artefakata koji nisu kod programa (dokumentacija. pomoćne datoteke.
materijali za uvježbavanje korištenja), Praćenje kvarova i tehnička potpora za
takve aktivnosti, Upravljanje i procjena kvalitete programske potpore,
Automatizacija ispitivanja. Jezici i alati za ispitivanje, Proces ispitivanja i
mjere za vrednovanje ispitivanja
12. Uloga tehnika formalne specifikacije i analize u životnom ciklusu programske
potpore, Jezici za iskazivanje tvrdnji u programima i pristupi analizi tvrdnji,
Formalni pristupi modeliranju i analizi programske potpore, Alati za potporu
formalnim metodama, Semantika komunicirajućih procesa, Procesne algebre.
konceptualni modeli i Petrijeve mreže za modeliranje komunikacijskih
procesa, Vremenska logika za verifikaciju reaktivne programske potpore
13. Kruti i robustni razvoj programske potpore s domenski specifičnim jezicima,
Specifikacijski jezici. jezici za ispitivanje i jezici za verifikaciju, Verifikacija
programa u izvođenju, Provjera modela za reaktivnu programsku potporu,
Automatsko i na automatima temeljeno programiranje za istovremene
sustave, Validacija i verifikacija poslovnih procesa
14. Koncepti i mehanizmi integracije alata, Kategorije i načela održavanja
softvera, Karakteristike održivog softvera i metrike za održavanje, Upravljanje
softverskom konfiguracijom, Upravljanje izdanjima, Preoblikovanje sustava,
Povratno inženjerstvo, Ažuiranje softvera i ugradnja zakrpa
15. Završni ispit
Obvezna literatura
I. Sommerville. Software E. J. Braude, Michael E.
Engineering 10th Edition, Bernstein Software
Pearson Education, 2016 Engineering: Modern
Approaches 2nd Edition,
Waveland Press,2016
H. Gomma: Software N. Bogunović, V. Sruk, A.

Modeling and Design: UML, Jović: Oblikovanje
Use Cases, Patterns, and programske potpore -
Software Architectures, Materijali za predavanja,
Cambridge University Press, FER ZEMRIS, (http://www.u
2011 nizg.fer.hr/predmet/opp) 2014

V. Sruk, D. Ivošević, A. Jović: A. Jović, M. Horvat, I.
Oblikovanje programske Grudenić: UML-dijagrami:
potpore - Projektna zbirka primjera i riješenih
dokumentacija, FER ZEMRIS, zadataka, sveučilišni
( h t t p : / / w w w . u n i z g . f e r . h r / p r e priručnik, GRAPHIS d.o.o.
dmet/opp), 2013 Zagreb, 2014
A. Jović, N. Frid, D. Ivošević:

Procesi programskog
inženjerstva, e-skripta, FER
ZEMRIS (http://www.unizg.fer.
hr/predmet/opp), 2019.

» Software Architecture and Engineering, ETH Zurich
» Software engineering, EPFL Lausanne

Projekt E 183459
ECTS bodovi 4
Opis predmeta
Engleski jezik R3
Promicanje suradnje studenata i nastavnika u timskom okružju tijekom izrade
E/R
praktičnog rješenja određenog programskog ili sklopovskog problema. Studenti rade E-učenje R1
na projektima različitih tema u grupama od 6 do 8 studenata, pod vodstvom (10%)
nastavnika koji je predložio temu. Projekti uključuju istraživanje potrebne literature,
analizu eventualnih sličnih problema i rješenja, identifikaciju zahtjeva i potreba Sati nastave
EIT
vezanih uz projekt, definiranje tehničkih ciljeva, planiranje i upravljanje vremenom, Predavanja 8
kreiranje alternativnih rješenja, donošenje odluka, implementaciju i isporuku
rješenja, pisanje tehničke dokumentacije i prezentaciju.
RAČ
Studijski programi
Ishodi učenja
1. Definirati ciljeve projekta

2. Organizirati projektni tim
3. Razviti zadani projektni zadatak
4. Pokazati rezultate projektnog zadatka
5. Analizirati završeni projekt
6. Predvidjeti probleme u izradi zadanog projekta

tehnologijama
uvjetima


Oblici nastave
» Predavanja
» Mentorski rad
» Ostalo

1. Projekt
2. Projekt
3. Projekt
4. Projekt
5. Projekt
6. Projekt
7. Projekt
8. Projekt
9. Projekt
10. Projekt
11. Projekt
12. Projekt
13. Projekt
14. Projekt
15. Projekt
Obvezna literatura
Literatura preporučena od Advisor recommended
strane mentora literature

Projektiranje elektroničkih sustava 183473

ECTS bodovi 5
Nositelji
Engleski jezik R3
E/R
E-učenje R1 (5%)
Sati nastave
Predavanja 45
EIT
RAČ
Prof. dr. sc. Izv. prof. dr. sc. Doc. dr. sc.
Ocjenjivanje
Mario Cifrek Hrvoje Džapo Željka Lučev Vasić
Dovoljan (2) 50
Dobar (3) 70
Izvrstan (5) 90
Načela projektiranja i izvedbe elektroničkih uređaja i sustava. Proces razvoja i životni
ciklus elektroničkog uređaja. Tehnologije izrade tiskanih pločica i montaže
komponenti. Tehničko dokumentiranje. Propisi i norme. Projektiranje tiskanih
pločica: pravila projektiranja, korištenje programskih alata za projektiranje tiskanih
pločica, mehaničko projektiranje, priprema proizvodne dokumentacije. Postupci
projektiranja za sklopove i uređaje s posebnim zahtjevima. Značajke izvora napajanja
elektroničkih uređaja i sustava. Odvođenje topline: prirodno i prisilno strujanje,
projektiranje hladila. Zaštita i smetnje. Prekostrujna i prenaponska zaštita.
Elektromagnetska kompatibilnost. Životni vijek i pouzdanost uređaja.
Studijski programi
Ishodi učenja
1. Opisati proces razvoja i životni ciklus elektroničkog uređaja.

2. Opisati proizvodne postupke elektroničkih uređaja.
3. Dizajnirati elektronički uređaj na razini tiskane pločice korištenjem
računalnih alata.
4. Odabrati izvor napajanja elektroničkog uređaja.
5. Prepoznati uzroke problema elektromagnetske kompatibilnosti u
elektroničkim uređajima i razumijeti načine njihovog rješavanja.
6. Izračunati parametre i odabrati komponente sustava za hlađenje
elektroničkog uređaja.
7. Analizirati sukladnost dizajna elektroničkog uređaja propisima za stavljanje
uređaja na tržište.
8. Generirati proizvodnu dokumentaciju elektroničkog uređaja.



tehnologijama
Računarstvo
tehnologijama
tehnologija
Oblici nastave
» Predavanja
»-
»-
» Terenska nastava
»-
»-
» Laboratorij
»-

Način ocjenjivanja
Udio u Udio u
ocjeni ocjeni
Ispit: Usmeni 30 %

1. Električko projektiranje, Elektro-mehaničko projektiranje, Mehaničko
projektiranje, Termičko projektiranje, Brza izrada prototipa
2. Tehnologije proizvodnje tiskanih pločica, Tehnologije površinske ugradnje
3. Vrste tehničke dokumentacije, Zapis. odgovornost, Priprema. prezentiranje.
pohrana, Metode. vizualne tehnike
4. Životni vijek elektroničke opreme i dokumentiranje
5. Raspored, Projektiranje, Proizvodnja. ispitivanje. održavanje, Tehnologije
površinske ugradnje
6. Ispravljači, Regulatori
7. Izvori napajanja s prekidanjem struje
8. Međuispit
10. Mehanizmi prijenosa topline, Projektiranje hladila, Ventilatori i prisilno
strujanje zraka
11. Uzemljenje. oklapanje
12. Smanjenje šuma, Elektrostatski izboj
13. Prenaponska i prekostrujna zaštita
14. Modeliranje pouzdanosti, Održavanje i troškovi životnog vijeka,
Redundancija. tolerancija na kvarove, Raspoloživost
15. Završni ispit

8. Međuispit
strujanje zraka


15. Završni ispit

8. Međuispit
strujanje zraka
15. Završni ispit
Obvezna literatura
R. Magjarević, Z. Stare, M. H. Džapo, Ž. Lučev Vasić
Cifrek, H. Džapo, M. (2015). Računalom podržano
Ivančić, I. Lacković (2009). projektiranje elektroničkih
Projektiranje tiskanih veza, uređaja, upute za
Sveučilište u Zagrebu laboratorijske vježbe,
Fakultet elektrotehnike i Sveučilište u Zagrebu
računarstva Fakultet elektrotehnike i
računarstva
Kim R. Fowler (1996). Tim Williams (2013). The

Electronic Instrument Design, Circuit Designer’s
Oxford University Press Companion, Elsevier
Henry W. Ott (1988). Noise

reduction techniques in
electronic systems, Wiley-
Interscience

» Projet de Construction de Dispositifs Electroniques, EPFL Lausanne
» 6.070 Electronics Project Laboratory, MIT

Projekt R 183457
ECTS bodovi 8
Opis predmeta
Engleski jezik R3
Promicanje suradnje studenata i nastavnika u timskom okružju tijekom izrade
E/R
praktičnog rješenja određenog programskog ili sklopovskog problema. Studenti rade E-učenje R1
na projektima različitih tema u grupama od 6 do 8 studenata, pod vodstvom (10%)
nastavnika koji je predložio temu. Projekti uključuju istraživanje potrebne literature,
analizu eventualnih sličnih problema i rješenja, identifikaciju zahtjeva i potreba Sati nastave
EIT
vezanih uz projekt, definiranje tehničkih ciljeva, planiranje i upravljanje vremenom, Predavanja 8
kreiranje alternativnih rješenja, donošenje odluka, implementaciju i isporuku
rješenja, pisanje tehničke dokumentacije i prezentaciju.
RAČ
Studijski programi
Ishodi učenja
1. Definirati ciljeve projekta

2. Organizirati projektni tim
3. Razviti zadani projektni zadatak
4. Pokazati rezultate projektnog zadatka
5. Analizirati završeni projekt
6. Predvidjeti probleme u izradi zadanog projekta

Računarstvo
tehnologijama
uvjetima


tehnologija
Oblici nastave
» Predavanja
» Mentorski rad
» Ostalo

1. Projekt
2. Projekt
3. Projekt
4. Projekt
5. Projekt
6. Projekt
7. Projekt
8. Projekt
9. Projekt
10. Projekt
11. Projekt
12. Projekt
13. Projekt
14. Projekt
15. Projekt
Obvezna literatura

Računalne metode u modernoj fizici 183467

ECTS bodovi 5
Nositelj
Engleski jezik R3
E/R
E-učenje R1
Sati nastave
Predavanja 45
EIT
RAČ
Doc. dr. sc.
Ana Babić
Opis predmeta
Kroz četiri teme prezentiraju se različite računalne metode koje se koriste za
simulacije problema u suvremenoj fizici.
Praćenje zrake (ray-tracing) u zakrivljenom prostorvremenu: Prostorvrijeme.

Zakrivljeno prostorvrijeme. Metrika. Duljina krivulje. Riemannov tenzor.
Einsteinova jednadžba i sfernosimetrična rješenja. Propagacija svjetlosti u
zakrivljenom prostorvremenu. Numerička rješenja diferencijalnih jednadžbi.
Praćenje zrake (engl. raytracing). Gravitacijska leća.
Primjena strojnogu učenja na klasifikaciju događaja u fizici visokih energija: Uvod u

gama astronomiju s tla: astronomski objekti, instrumenti. Lanac prikupljanja i
analize podataka. Rekonstrukcija događaja. Problem odvajanja signala uz visoki šum.
Primjena stabala odluke (engl. random forest) na problem gama-hadron separacije.
Adsorpcija na površini materijala: Kemisorpcija i fizisorpcija. Van der Waalsova sila.

Kristalna rešetka. Slojevi Van der Waalsovih materijala (grafen kao primjer).
Simulacija adsorpcije Van der Waalsovog materijala na površinu. Simulacija
optimalne orijentacije adsorbiranog sloja u odnosu na kristalnu rešetku substrata.
Perkolacija, primjena na određivanje svojstava materijala: Osnovni koncepti

perkolacije. Nagli prijelazi u ponašanju materijala. Dugodosežna povezanost.
Električna vodljivost u kompozitnim materijalima. Utjecaj tuneliranja. Monte Carlo
simulacije materijala i usporedba s mjerenim veličinama.
Studijski programi

Ishodi učenja
1. Opisati zakrivljenost prostora i putanju svjetlosti u zakrivljenom prostoru.

2. Primijeniti metodu praćenja zrake na probleme u optici.
3. Opisati kristalnu rešetku i međuatomske sile.
4. Primijeniti koncept sile i energije na pronalaženje optimalne konfiguracije
sustava.
5. Objasniti pojmove interakcija kratkog i dugog dosega.
6. Identificirati kvantitativno naglu promjenu strukture sustava.
7. Primijeniti algoritam strojnog učenja na problem klasifikacije.

uvjetima
Računarstvo
uvjetima
Oblici nastave
» Predavanja

1. Događaji u fizici visokih energija
2. Događaji u fizici visokih energija, Primjena strojnog učenja na klasifikaciju
događaja
3. Primjena strojnog učenja na klasifikaciju događaja

4. Metrika u zakrivljenom prostor-vremenu

5. Jednadžba geodezike, Metrika u zakrivljenom prostor-vremenu
6. Jednadžba geodezike, Praćenje trajektorija fotona
7. Praćenje trajektorija fotona
8. Međuispit
9. Interakcije Van der Waalsovom silom
10. Interakcije Van der Waalsovom silom, Slojevi grafena
11. Slojevi grafena
12. Perkolacijski koncepti. Nagle promjene ponašanja. Povezanost dugog dosega
14. Električna vodljivost u kompozitnim materijalima
15. Završni ispit

1. Događaji u fizici visokih energija
2. Događaji u fizici visokih energija, Primjena strojnog učenja na klasifikaciju
događaja
3. Primjena strojnog učenja na klasifikaciju događaja
4. Metrika u zakrivljenom prostor-vremenu
5. Jednadžba geodezike, Metrika u zakrivljenom prostor-vremenu
6. Jednadžba geodezike, Praćenje trajektorija fotona
7. Praćenje trajektorija fotona
8. Međuispit
9. Interakcije Van der Waalsovom silom
10. Interakcije Van der Waalsovom silom, Slojevi grafena
11. Slojevi grafena
14. Električna vodljivost u kompozitnim materijalima
15. Završni ispit
Obvezna literatura
V. Šips, I. Rendulić: Uvod u General Relativity, MIT
fiziku čvrstog stanja OpenCourseWare https://oc‐
w.mit.edu/ans15436/ZipForE‐
ndUsers/8/8-962-spring-20‐
0 6 / 8 - 9 6 2 - s p r i n g - 2 0 0 6 . z i p
Modelling Environmental Albert, J., et al. (2008).

Complexity, Percolation Implementation of the
Theory chapter, MIT random forest method for the
OpenCourseWare https://oc‐ imaging atmospheric
w.mit .edu/courses/earth-at‐ Cherenkov telescope MAGIC.
mospheric-and-planetary-sc‐ Nuclear Instruments and
iences/12-086-modeling-env‐ Methods in Physics Research
ironmental-complexity-fall-‐ A, 588, 424
2014/lecture-notes/MIT12_0‐
86F14_percolation.pdf

Razvoj primijenjene programske potpore 183385

ECTS bodovi 5
Nositelji
Engleski jezik R3
E/R
E-učenje R1
Sati nastave
Predavanja 45
EIT
Ocjenjivanje
RAČ
Dovoljan (2) 50
Krešimir Fertalj Boris Milašinović
Dobar (3) 60
Vrlo dobar (4) 70
Razrađuju se koncepti programskog inženjerstva i njihova primjena na razvoj

programske potpore za krajnjeg korisnika. Obrađuju se elementi inženjerstva
zahtjeva, oblikovanje i ugradnja programskih komponenti za različite tipove
aplikacija, tehnike programiranja, dokumentiranje, uvođenje i održavanje aplikacija.
Studijski programi
Ishodi učenja
1. Razlikovati i definirati životni ciklus projekta

2. Reproducirati prikladne tehnike programiranja
3. Koristiti razvojne alate i pomagala za podršku radu u grupi
4. Identificirati zahtjeve na programsku potporu
5. Dizajnirati i kreirati komponente programske potpore
6. Proizvesti korisničku i programsku dokumentaciju
7. Analizirati zahtjeve korisnika
8. Razlikovati ključne koncepte softverske arhitekture

tehnologijama


Računarstvo
tehnologijama
tehnologija
Oblici nastave
» Predavanja
» Laboratorij
Način ocjenjivanja
Udio u Udio u
ocjeni ocjeni
Domaće zadaće 50 % 60 % 50 % 60 %

1. Iznalaženje zahtjeva na softver, Specifikacija zahtjeva

2. Opisivanje podataka. primjerice dijagramima razreda ili dijagramima
entiteti-veze, Evaluacija i primjena specifikacija zahtjeva, Prototipiranje
3. Alati za kontrolu verzija sofvera, Alati za analizu i oblikovanje zahtjeva, Alati
za testiranje. uključujući alate za statičku i dinamičku analizu, Programska
okruženja za automatizaciju pojedinih procesa konstukcije programa,
Koncepti i mehanizmi integracije alata
4. Načela sigurnog dizajna i sigurnog programiranja, Obrambeno programiranje,
Jednostavna refaktorizacija, Strategije otklanjanja pogrešaka
5. Događaji i rutine za obradu događaja, Oblikovanje rutina za osluškivanje i
obradu događaja
8. Međuispit
9. Podjela uloga: model. pogled. upravljač
11. Načela projektiranja softvera, Paradigme projektiranja
12. Koncepti sofverske arhitekture i standardne arhitekture
13. Aplikacijski okviri
14. Ponovno korištenje softvera
15. Završni ispit

1. Iznalaženje zahtjeva na softver, Specifikacija zahtjeva
2. Opisivanje podataka. primjerice dijagramima razreda ili dijagramima
entiteti-veze, Evaluacija i primjena specifikacija zahtjeva, Prototipiranje
3. Alati za kontrolu verzija sofvera, Alati za analizu i oblikovanje zahtjeva, Alati
za testiranje. uključujući alate za statičku i dinamičku analizu, Programska
okruženja za automatizaciju pojedinih procesa konstukcije programa,
Koncepti i mehanizmi integracije alata
4. Načela sigurnog dizajna i sigurnog programiranja, Obrambeno programiranje,
Jednostavna refaktorizacija, Strategije otklanjanja pogrešaka
5. Događaji i rutine za obradu događaja, Oblikovanje rutina za osluškivanje i
obradu događaja
8. Međuispit
11. Načela projektiranja softvera, Paradigme projektiranja
12. Koncepti sofverske arhitekture i standardne arhitekture
13. Aplikacijski okviri
14. Ponovno korištenje softvera
15. Završni ispit
Obvezna literatura
Materijali predmeta dostupni na
fakultetskom intranetu

Roger Pressman, Bruce Ian Sommerville (2015).
Maxim (2014). Software Software Engineering,
Engineering: A Practitioner's Pearson
Approach, McGraw-Hill
Education
Steve McConnell (2004). Stephen Schach (2010).

Code Complete, Pearson Object-Oriented and Classical
Education Software Engineering,
McGraw-Hill Education
Andrew Troelsen, Philip Robert C. Martin (2008).
Japikse (2017). Pro C# 7, Clean Code, Pearson
Apress Education
Robert C. Martin (2011). The

Clean Coder, Pearson
Education

» University of Tasmania : Software Application Design and Implementation,
University of Tasmania
» University of Washington : Software Design and Implementation, University of
Washington

Razvoj programske potpore za web 214705

ECTS bodovi 5
Nositelji
Engleski jezik R0
E/R
E-učenje R1
Sati nastave
Predavanja 45
EIT
RAČ
Doc. dr. sc. Izv. prof. dr. sc. Izv. prof. dr. sc. Izv. prof. dr. sc.
Ivana Bosnić Ivica Botički Igor Čavrak Igor Mekterović

Ivana Podnar Žarko Krešimir Pripužić
Opis predmeta
Studijski programi

Računarstvo

Signali i sustavi 183429

ECTS bodovi 6
Nositelji
Engleski jezik R2
E/R
E-učenje R1 (15%)
Sati nastave
Predavanja 60
EIT
RAČ
Prof. dr. sc. Prof. dr. sc. Izv. prof. dr. sc. Doc. dr. sc.
Branko Jeren Damir Seršić Zvonko Kostanjčar Ana Sović Kržić
izv. prof. dr. sc. Marko Subašić
Izvođači
Opis predmeta
Liljana Pushkar
U ovom predmetu korišten je algoritamski pristup signalima i sustavima tako da Bruno Gašperov, mag. math.
studenti stječu temeljna znanja potrebna u računarstvu, komunikacijama, Andro Merćep, mag. ing.
automatici, elektronici i elektrotehnici. Student stječe znanja sljedećih cjelina.
Lovre Mrčela, mag. ing.
Signali kao funkcije. Diskretni i kontinuirani signali. Osnovne operacije nad
signalima. Osnovni signali. Četiri Fourierove transformacije: CTFS, CTFT, DTFS, Ivana Storjak, mag. ing.
DTFT. Svojstva Fourierovih transformacija. Očitavanje signala i digitalna obradba Tin Vlašić, mag. ing.
kontinuiranih signala. Diskretna Fourierova transformacija. Sustavi kao funkcije.
Memorijski sustavi. Linearni i vremenski stalni sustavi. Konvolucijski zbroj i Ocjenjivanje
konvolucijski integral. Odzivi linearnih vremenski stalnih sustava. Prijenosne Dovoljan (2) 51
funkcije i frekvencijske karakteristike. Laplaceova i z-transformacija u analizi Dobar (3) 63
vremenski stalnih sustava. Model sustava s varijablama stanja. Osnovne strukture u
realizaciji linearnih sustava. Vrlo dobar (4) 75
Izvrstan (5) 87
Studijski programi Preduvjet za
» Elektrotehnika i informacijska tehnologija -> Elektrotehnika i informacijska Elektroničke komunikacije
tehnologija i Računarstvo (Studij) (obavezan predmet, 4. semestar, 2. godina) Projekt
Ishodi učenja
1. Klasificirati signale
2. Objasniti i primjeniti testove na nepoznate sustave sa svrhom klasifikacije
sustava u poznate kategorije
3. Usporediti i interpretirati svojstva Fourierove, Laplaceove i Z transformacije
4. Izračunati odziv LTI vremenski kontinuiranih i vremenski diskretnih sustava
u vremenskoj domeni
5. Izračunati odziv LTI vremenski kontinuiranih i vremenski diskretnih sustava
pomoću Laplaceove i Z transformacije
6. Analizirati prijenosne funkcije i frekvencijske karakteristike sustava te
objasniti svojstva sustava
7. Analizirati MIMO sustave opisane s jednadžbama stanja
8. Analizirati i implementirati linearne sustave koristeći blok dijagrame
9. Objasniti vezu između kontinuiranih i diskretnih signala i sustava



tehnologijama
Oblici nastave
» Predavanja
» Predavanja se drže na hrvatskom jeziku i njihovo pohađanje je obavezno.
» Auditorne vježbe drže se svaki tjedan i u njihovom terminu rješavaju se
ispitni zadaci.
» Studentima su na Moodle sustavu dostupni kvizovi za samoprovjeru znanja
kojima mogu pristupati bez ograničenja i zadaci za domaću zadaću.
» Studentima su dostupni brojni riješeni zadaci za vježbu i zadaci iz starih
ispita.
» Laboratorij
» Na kolegiju se drži šest laboratorijskih vježbi i njihovo polaganje je preduvjet
za polaganje kolegija.
Način ocjenjivanja
Udio u Udio u
ocjeni ocjeni
Ispit: Usmeni 100 %

1. Definicija signala i sustava, Klasifikacija signala i sustava
2. Parametri signala i sustava, Modeliranje signala i sustava
3. Vremenski kontinuirani Fourierovi redovi (CTFS)
4. Vremenski kontinuirana Fourierova transformacija (CTFT)
5. Vremenski diskretan Fourierov red (DTFS)
6. Vremenski diskretna Fourierova transformacija (DTFT)

7. Nyquistova frekvencija, Aliasing u vremenakoj i frekvencijskoj domeni

8. Interpolacija, Dimenzionalnost signala, Međuispit
9. Impulsni odziv LVS sustava
10. Konvolucijski zbroj i integral
11. Linearni diferencijalni i diferencijski sustavi
12. Definicija, sličnosti s Laplaceovom transformacijom, Svojstva
13. Prijenosna funkcija, Primjena u rješavanju odziva LVS sustava
14. Direktna, Kaskadna
15. Paralelna, Transformacija varijabli stanja, Završni ispit


Obvezna literatura
Branko Jeren (2017). Signali T. Petković, B. Jeren i ostali
i sustavi, FER (2004). Signali i sustavi
zbirka zadataka, FER,
elektroničko izdanje

B. P. Lathi (2004). Linear A.V. Oppenheim and A.S.
Systems and Signals, Oxford Willsky, with S.H. Nawab
University Press (1997). Signals and Systems,
Prentice-Hall
E.A.Lee, P.Varaiya (2011).

Structure and Interpretation of
Signals and Systems, Second
Edition, LeeVaraiya.org

» Signals and Systems, ETH Zurich

Sigurnost računalnih sustava 183503

ECTS bodovi 4
Nositelji
Engleski jezik R0
E/R
E-učenje R1
Sati nastave
Predavanja 45
EIT
RAČ
Doc. dr. sc. Doc. dr. sc. Izv. prof. dr. sc. Izv. prof. dr. sc.
Stjepan Groš Ante Đerek Miljenko Mikuc Marin Vuković
Opis predmeta
Cilj predmeta je upoznati studente sa sigurnošću te dati pregled problema u
području računalne sigurnosti i načina na koji se ti problemi pokušavaju riješiti,
odnosno ublažiti. Cilj je također da studenti usvoje način razmišljanja koji će im
omogućiti da u svom profesionalnom radu stvaraju sigurnije sustave.
Studijski programi
Ishodi učenja
1. Objasniti osnovne pojmove i koncepte vezane uz računalnu sigurnost

2. Opisati vrste sigurnosnih prijetnji i napada te najčešćih načina obrana
3. Opisati svojstva često koristenih kriptografskih primitiva
4. Objasniti ulogu infrastrukture javnih ključeva i protokola TLS
5. Primijeniti osnovne principe defenzivnog programiranja
6. Opisati osnovne principe digitalne forenzike
7. Implementirati jednostavni napad na ranjivi sustav

Računarstvo
tehnologijama
uvjetima

Oblici nastave
» Predavanja
» Laboratorij

1. Povjerljivost, cjelovitost i raspoloživost, Pojmovi rizika, prijetnje, ranjivosti i
vektora napada
2. Autentifikacija i autorizacija, kontrola pristupa (obavezna vs. diskrecijska),
Pojmovi povjerenja i povjerljivosti
3. Ciljevi, mogućnosti i motivacija napadača (primjerice digitalna špijunaža,
kibernetičko ratovanje, unutarnje prijetnje, haktivizam, napredne ustrajne
prijetnje), Primjeri zloćudnog koda (npr. virusi, crvi, špijunski programi,
botneti, trojanci), Napad uskraćivanja usluge i raspodijeljeni napad
uskraćivanja usluge
4. Napadi preotimanjem kontrole, Napadi ubacivanja, Društveni inženjering
5. Napadi na privatnost i anonimnost, Zloćudni programi i neželjena
komunikacija kao primjerice tajni kanali i steganografija
6. Savršena tajnost i jednokratna bilježnica, Osnovna terminologija u
kriptografiji koja pokriva pojmove koji se odnose na različite
(komunikacijske) partnere, sigurne i nesigurne kanale, napadače i njihove
mogućnosti, šifriranje i dešifiranje, ključeve i njihove karakteristike, potpise,
Tipovi šifri (npr. cezaorva šifra, afina šifra) i tipične metode napada kao što je
frekvencijska analiza, Simetrični blok algoritmi i načini rada
7. Cjelovitost poruke i sažetak poruke, Infrastruktura javnog ključa kao podrška
digitalnom potpisu i kriptiranju te izazovi, Autentificirani protokoli za
razmjenu ključeva (npr. TLS)
8. Međuispit
9. "Zaštita računala i mreže. Vrste prijetnji i napada (denial of service. spoofing.
sniffing and traffic redirection. man-in-the-middle. message integrity
attacks. routing attacks. traffic analysis). razine obrane. Primjeri ranjivosti
internetskih protokola i aplikacija. Načini zaštite na mrežnom sloju",
"Sigurnost protokola složaja TCP/IP - mrežni i transportni sloj. Napadi i
ranjivosti"
10. "Vatrozid: filtriranje prometa. Vatrozidne arhitekture. Preslikavanje mrežnih
adresa (NAT)", "Tehnike i alati za otkrivanje ranjivosti. Sustavi za otkrivanje
uljeza. Računalno i mrežno orijentirani sustavi. Hibridni sustavi. Primjeri
aplikacija.", "Virtualne privatne mreže: sigurnosni protokoli. načini izvedbe.
prednosti i nedostaci različitih modela"
11. "Obrambeni mehanizmi i protumjere (nadzor mreže. otkrivanje uljeza.
vatrozidni. zaštita od ""spoofing"" i DoS napada. ""honeypot"")", Provjera ulaza
i sanacija podataka
12. Odabir programskog jezika i sigurni programski jezici, Primjeri pogrešaka u
provjeri ulaza i sanaciji podataka (prepisivanje spremnika, greške cjelobrojne
aritmetike, ubacivanje programskog koda SQL, XSS)
13. Podrška operacijskog sustava (primjerice slučajno raspršivanje adresnog
prostora)
14. Načela i metodologije digitalne forenzike
15. Završni ispit

1. Povjerljivost, cjelovitost i raspoloživost, Pojmovi rizika, prijetnje, ranjivosti i
vektora napada
2. Autentifikacija i autorizacija, kontrola pristupa (obavezna vs. diskrecijska),
Pojmovi povjerenja i povjerljivosti

3. Ciljevi, mogućnosti i motivacija napadača (primjerice digitalna špijunaža,

kibernetičko ratovanje, unutarnje prijetnje, haktivizam, napredne ustrajne
prijetnje), Primjeri zloćudnog koda (npr. virusi, crvi, špijunski programi,
botneti, trojanci), Napad uskraćivanja usluge i raspodijeljeni napad
uskraćivanja usluge
4. Napadi preotimanjem kontrole, Napadi ubacivanja, Društveni inženjering
5. Napadi na privatnost i anonimnost, Zloćudni programi i neželjena
komunikacija kao primjerice tajni kanali i steganografija
6. Savršena tajnost i jednokratna bilježnica, Osnovna terminologija u
kriptografiji koja pokriva pojmove koji se odnose na različite
(komunikacijske) partnere, sigurne i nesigurne kanale, napadače i njihove
mogućnosti, šifriranje i dešifiranje, ključeve i njihove karakteristike, potpise,
Tipovi šifri (npr. cezaorva šifra, afina šifra) i tipične metode napada kao što je
frekvencijska analiza, Simetrični blok algoritmi i načini rada
7. Cjelovitost poruke i sažetak poruke, Infrastruktura javnog ključa kao podrška
digitalnom potpisu i kriptiranju te izazovi, Autentificirani protokoli za
razmjenu ključeva (npr. TLS)
8. Međuispit
9. "Zaštita računala i mreže. Vrste prijetnji i napada (denial of service. spoofing.
sniffing and traffic redirection. man-in-the-middle. message integrity
attacks. routing attacks. traffic analysis). razine obrane. Primjeri ranjivosti
internetskih protokola i aplikacija. Načini zaštite na mrežnom sloju",
"Sigurnost protokola složaja TCP/IP - mrežni i transportni sloj. Napadi i
ranjivosti"
10. "Vatrozid: filtriranje prometa. Vatrozidne arhitekture. Preslikavanje mrežnih
adresa (NAT)", "Tehnike i alati za otkrivanje ranjivosti. Sustavi za otkrivanje
uljeza. Računalno i mrežno orijentirani sustavi. Hibridni sustavi. Primjeri
aplikacija.", "Virtualne privatne mreže: sigurnosni protokoli. načini izvedbe.
prednosti i nedostaci različitih modela"
11. "Obrambeni mehanizmi i protumjere (nadzor mreže. otkrivanje uljeza.
vatrozidni. zaštita od ""spoofing"" i DoS napada. ""honeypot"")", Provjera ulaza
i sanacija podataka
12. Odabir programskog jezika i sigurni programski jezici, Primjeri pogrešaka u
provjeri ulaza i sanaciji podataka (prepisivanje spremnika, greške cjelobrojne
aritmetike, ubacivanje programskog koda SQL, XSS)
13. Podrška operacijskog sustava (primjerice slučajno raspršivanje adresnog
prostora)
14. Načela i metodologije digitalne forenzike
15. Završni ispit
Obvezna literatura
L. Budin, M. Golub, D. Jakobović,
L. Jelenković. Operacijski sustavi.
Izdavač Element. Prvo izdanje
2010, drugo izdanje 2011, treće
izdanje 2013. ISBN 978-953-
197-610-7.
Hal Tipton, Mickie Krause,
Consulting Editors, Information
Security Management
Handbook, CRC Press LLC,
ISBN: 0849374952, 6. izdanje
2007.

Sinteza sustava automatskog upravljanja 183452

ECTS bodovi 5
Nositelji
Engleski jezik R3
E/R
E-učenje R1
Sati nastave
Predavanja 60
EIT
Ocjenjivanje
RAČ
Dovoljan (2) 50
Mato Baotić Nedjeljko Perić Branimir
Novoselnik Dobar (3) 62,5
Vrlo dobar (4) 75
Fiksni pragovi ocjenjivanja, bez
Uvod u projektiranje linearnih sustava automatskog upravljanja. Pokazatelji Gaussove distribucije.
kvalitete u vremenskom i frekvencijskom području. Ulazno/izlazni i modeli po
varijablama stanja. Frekvencijski postupci sinteze serijskih korekcijskih sklopova.
Kompenzatori s faznim prethođenjem i faznim kašnjenjem. Linearni algebarski
postupak sinteze, Diofantska jednadžba. Osjetljivost i robusnost sustava. Analiza
sustava i sinteza upravljanja primjenom krivulje mjesta korjena. Strukturalna
svojstva sustava u prostoru stanja: svojstvene vrijednosti, stabilnost, upravljivost,
osmotrivost, kanoničke forme i minimalna realizacija. Sinteza regulatora po
varijablama stanja. Slijeđenje reference i otklanjanje utjecaja poremećaja.
Rekonstruktor varijabli stanja. Totalni regulator. Linearni kvadratni regulator.
Kaskadno upravljanje. Regulator projektiran po simetričnom i po tehničkom
optimumu.
Studijski programi
Ishodi učenja
1. Dizajnirati regulator primjenom frekvencijskih postupaka sinteze

2. Dizajnirati kompenzatora s faznim prethođenjem i faznim kašnjenjem
3. Primijeniti postupak krivulje mjesta korijena pri analizi i sintezi
4. Analizirati upravljivost i osmotrivost linearnih sustava
5. Dizajnirati regulator u prostoru stanja i odgovarajući (deterministički)
rekonstruktor stanja
6. Dizajnirati linearni kvadratni regulator
7. Dizajnirati sustav kaskadnog upravljanja



tehnologijama
Računarstvo
tehnologijama
Oblici nastave
» Predavanja
» Dva predavanja po dva sata tjedno.
» 5 domaćih zadaća kao priprema za laboratorijske vježbe.
» Laboratorij
» Laboratorijske vježbe se sastoje od 5 vježbi. Svaka vježba nosi 3 boda: 1 bod iz
domaće zadaće koja se u rukom pisanom obliku donosi na vježbu, 0.5 boda iz
rada na vježbi i 1.5 boda iz izlaznog testa koji se piše po završetku rada na
vježbi.
Način ocjenjivanja
Udio u Udio u
ocjeni ocjeni
Laboratorijske vježbe 0% 2.5 % 0% 2.5 %
Kratke provjere znanja 0% 7.5 % 0% 7.5 %
Prisutnost 0% 5% 0% 5%
Ispit: Usmeni 20 %
Za prolaz predmeta potrebno je postići najmanje 50 bodova, s tim da minimalno 40
bodova mora biti postignuto na međuispitu i završnom ispitu (Kontinuirana
nastava) ili 30 bodova na pismenom ispitu (Ispitni rok).

1. Postupak sinteze sustava upravljanja

2. Ciljevi. modeli i strukture sustava upravljanja, Oblikovanje petlje. korekcijski

sklop s faznim prethođenjem. korekcijski sklop s faznim zaostajanjem
3. Oblikovanje petlje. korekcijski sklop s faznim prethođenjem. korekcijski
sklop s faznim zaostajanjem
4. Linearni algebarski postupci (usklađivanje modela. postavljanje polova.
Diofantska jednadžba)
6. Crtanje krivulje mjesta korijena. amplitudni i fazni uvjet
7. Projektiranje regulatora postupkom krivulje mjesta korijena
8. Međuispit
9. Upravljivost i osmotrivost linearnih vremenski nepromjenjivih sustava
10. Postavljanje polova. Ackermanova formula. vremenski optimalni regulator
11. Načelo separacije (povratna veza po stanjima sustava i rekonstruktori stanja)
12. Linearni kvadratni regulator
13. Kaskadni sustavi upravljanja, Amplitudni optimum
14. Amplitudni optimum, Simetrični optimum
15. Završni ispit

1. Ne drži se
2. Ne drži se
3. Ne drži se
4. Postupak sinteze sustava upravljanja, Ciljevi. modeli i strukture sustava
upravljanja, Oblikovanje petlje. korekcijski sklop s faznim prethođenjem.
korekcijski sklop s faznim zaostajanjem
5. Ne drži se
7. Ne drži se
8. Međuispit
9. Crtanje krivulje mjesta korijena. amplitudni i fazni uvjet, Projektiranje
regulatora postupkom krivulje mjesta korijena
10. Ne drži se
11. Upravljivost i osmotrivost linearnih vremenski nepromjenjivih sustava,
Postavljanje polova. Ackermanova formula. vremenski optimalni regulator,
Načelo separacije (povratna veza po stanjima sustava i rekonstruktori stanja)
12. Ne drži se
13. Linearni kvadratni regulator
14. Kaskadni sustavi upravljanja, Amplitudni optimum, Simetrični optimum
15. Završni ispit
Obvezna literatura
Mato Baotić (2016). Sinteza
linearnih sustava upravljanja,
Sveučilišni priručnik,
Sveučilište u Zagrebu Fakultet
elektrotehnike i računarstva

Chi-Tsong Chen (1999). Katsuhiko Ogata (1997).
Linear System Theory and Modern control engineering;
Design; 3rd edition, Oxford 3rd edition, Prentice-Hall
University Press
Zoran Vukić, Ljubomir Kuljača

(2005). Automatsko upravljanje
- analiza linearnih sustava,
Kigen d.o.o. Zagreb

» Multivariable Control, Lund University
» Automatic Control, Royal Instutute of Technology Stockholm
» Control Theory and Practice, Royal Instutute of Technology Stockholm
» Control Systems II, ETH Zurich

Skriptni jezici 183475

ECTS bodovi 5
Nositelji
Engleski jezik R0
E/R
E-učenje R1
Sati nastave
Predavanja 30
EIT
RAČ
izv. prof. dr. sc. Tomislav Hrkać
Zoran Kalafatić Siniša Šegvić
doc. dr. sc. Stjepan Groš
Ocjenjivanje
Opis predmeta
Dovoljan (2) 50
Skriptni jezici predstavljaju stil programiranja koji je različit od uobičajenih Dobar (3) 62
programskih jezika. Njihova je namjena komponiranje programa od gotovih Vrlo dobar (4) 75
aplikacija - komponenti, njihovim "lijepljenjem". Time se postiže viša razina
Izvrstan (5) 88
programiranja i brži razvoj aplikacija. U okviru predmeta studenti se upoznaju s
osobinama i područjima primjene skriptnih jezika. Detaljnije se obrađuje
programiranje u okviru ljuske operacijskog sustava, korištenje regularnih izraza, te
temeljni Unix alati. Studenti se upoznaju i s osnovama programskih jezika Perl i
Python.
Studijski programi
Ishodi učenja
1. Definirati skriptne jezike i navesti njihova svojstva

2. Odabrati programski jezik i alate prikladne za dani problem
3. Napisati i primijeniti jednostavnije bash skripte
4. Napisati i primijeniti jednostavnije Perl skripte
5. Napisati i primijeniti jednostavnije Python programe
6. Analizirati i prilagoditi jednostavnije bash, Perl i Python skripte

tehnologijama


Računarstvo
tehnologijama
Oblici nastave
» Predavanja
» Predavanja će se održavati u trajanju od 2 sata tjedno.
» Samostalni zadatci rješavat će se kao priprema i u okviru laboratorijskih
vježbi.
» Laboratorij
» Laboratorijske vježbe će se održavati u tri ciklus a po 4 školska sata.
Način ocjenjivanja
Udio u Udio u
ocjeni ocjeni

1. povezujući jezici, interpretiranje naredbenog retka
2. preusmjeravanje ulaznih i izlaznih tokova
3. standardni skriptni alati UNIX-a
4. Manipulacija tekstom podudaranjem uzoraka (regularni izrazi)
5. Osnovna sintaksa i semantika jezika više razine, Varijable i jednostavni tipovi
podataka (npr. brojevi. znakovi. logičke vrijednosti), Izrazi i dodjeljivanja
6. Tip podatka. skup vrijednosti i skup operacija, Pridruživanje tipova podataka
varijablama. argumentima funkcija. rezultatima i podatkovnim poljima
7. Uvjetne i iterativne upravljačke strukture, Funkcije i prijenos parametara
8. Međuispit
9. obrada teksta skriptnim jezicima
10. Jednostavne ulazno/izlazne operacije uključujući rad s datotekama, Uvjetne i
iterativne upravljačke strukture, Funkcije i prijenos parametara
11. prenošenje argumenata naredbenog retka
12. Odloženo izračunavanje i beskonačni tokovi
13. Dinamička evaluacija koda ("eval")
14. Sustavi modula

15. Završni ispit

1. povezujući jezici, interpretiranje naredbenog retka
2. preusmjeravanje ulaznih i izlaznih tokova
3. standardni skriptni alati UNIX-a
4. Manipulacija tekstom podudaranjem uzoraka (regularni izrazi)
5. Osnovna sintaksa i semantika jezika više razine, Varijable i jednostavni tipovi
podataka (npr. brojevi. znakovi. logičke vrijednosti), Izrazi i dodjeljivanja
6. Tip podatka. skup vrijednosti i skup operacija, Pridruživanje tipova podataka
varijablama. argumentima funkcija. rezultatima i podatkovnim poljima
7. Uvjetne i iterativne upravljačke strukture, Funkcije i prijenos parametara
8. Međuispit
9. obrada teksta skriptnim jezicima
10. Jednostavne ulazno/izlazne operacije uključujući rad s datotekama, Uvjetne i
iterativne upravljačke strukture, Funkcije i prijenos parametara
11. prenošenje argumenata naredbenog retka
12. Odloženo izračunavanje i beskonačni tokovi
13. Dinamička evaluacija koda ("eval")
14. Sustavi modula
15. Završni ispit
Obvezna literatura
Zoran Kalafatić (2012). Zoran Kalafatić, Antonio
Skriptni jezici - materijali za Pošćić, Siniša Šegvić, Julijan
predavanja u elektroničkom Šribar (2016). Python za
obliku, FER-2, Zagreb, 2012. znatiželjne, Element
Stephen G. Kochan, Patrick Randal L. Schwartz, brian d
Wood (2016). Shell foy, Tom Phoenix (2016).
Programming in Unix, Linux Learning Perl, O'Reilly
and OS X, Addison-Wesley Media, Inc.
Professional

» Unix Tools, Cambridge

Statistička analiza podataka 183454

ECTS bodovi 5
Nositelji
Engleski jezik R3
E/R
E-učenje R1
(10%)
Sati nastave
EIT
Predavanja 45
RAČ
Prof. dr. sc. Izv. prof. dr. sc. Izv. prof. dr. sc.
Bojana Dalbelo Zvonko Kostanjčar Igor Velčić
Bašić dr. sc. Stjepan Šebek
Opis predmeta
Statistika igra važnu ulogu u svim ljudskim djelatnostima, a sposobnosti primjene
statističkog zaključivanja te interpretacije rezultata neizostavne su u inženjerskoj i
znanstvenoj praksi. Ovaj predmet daje cjelovit uvod u postupke i praksu statističke
analize podataka na računalu. Predmet pokriva i povezuje četiri integralna aspekta
statističke analize: podatke, statističke metode, matematičke temelje i interpretaciju
rezultata. U prvome dijelu daje se pregled statističkih postupaka, načina opisa
podataka te postupaka za vizualizaciju i eksplorativnu analizu podataka. Drugi je dio
posvećen osnovama statističkoga zaključivanja te pokriva pitanja odabira, primjene i
prikladnosti parametarskih statističkih testova za numeričke i kategoričke podatke.
U trećemu se dijelu obrađuju nešto naprednije teme, kao što su neparametarska
statistika, analiza varijance te regresijska i korelacijska analiza. Svi koncepti
popraćeni su primjerima i zadatcima za vježbu na stvarnim podatcima u
programskim jezicima R i Python.
Studijski programi
Ishodi učenja
1. Definirati osnovne pojmove u statističkoj analizi podataka

2. Objasniti matematičke temelje osnovnih statističkih postupaka
3. Primijeniti postupak pripreme podataka i postupak vizualizacije podataka
4. Primijeniti statistički test na stvarnim podatcima
5. Analizirati odnose između statističkih varijabli primjenom postupaka
regresijske i korelacijske analize
6. Ocijeniti i opravdati adekvatnost statističkog postupka zaključivanja za
zadane podatke
7. Objasniti rezultate statističke analize podataka i procijeniti njihov praktični
značaj



Računarstvo
Oblici nastave
» Predavanja
» Laboratorij

1. Prikazivanje statističkih podataka. Populacija i uzorak. Metode uzorkovanja.
Parametri populacije
2. Cilj multivarijatne statističke analize. Podaci, objekti, varijable i skale
(Stevensova klasifikacija). Klasificiranje multivarijantnih tehnika, Sažimanje,
opisivanje i grafički prikaz multivarijatnih podataka
3. Sredina. medijan. mod razdiobe. Disperzija. varijanca. kvantili radiobe.
međukvartilni raspon, Statistička interferencija. Koeficijent korelacije.
Linearna korelacija
4. Testiranje hipoteza. Pogreške prve i druge vrste. Testiranje hipoteza o
parametrima. Uzoračke distribucije, Testiranje hipoteze o vrijednosti
očekivanja populacije. testiranje hipoteze o jednakosti očekivanja dviju
populacija. t-test
5. Testiranje hipoteze o vrijednosti disperzije populacije. testiranje hipoteze o
jednakosti disperzija dviju populacija. hi-kvadrat test. F-test
6. Razlika sredina. Disperzija dviju normalnih populacija. Usporedba proporcija

dviju populacija, Testiranje hipoteze o proporciji i o jednakosti dviju

proporcija. U-test
7. Interpretacija rezultata testova. veličina uzorka. interpretacija p-vrijednosti,
Primjeri primjena: statistička kontrola kvalitete i kontrolni dijagrami
8. Međuispit
9. Prednosti. nedostatci i korištenje neparametarskih statističkih procedura,
Neparametarski testovi za jedan uzorak, Neparametarski testovi za dva
nezavisna i dva vezana uzorka, Neparametarski testovi za tri i više nezavisnih
i vezanih uzoraka
10. Manipuliranje podacima prije multivarijantne analize (izgubljeni podaci,
outlier detekcija, transformacija podataka, standardizacija, normalnost,
linearnost, homoscesivnost, homoegenost), Podaci koji su prikladni za
multivarijatnu analizu: podaci, korelacija, varijantna kovarijanca, suma
kvadrata i unakrsnih proizvoda matrica, ostatak, udaljenosti (statistička i
Mehalanobis), Geometrija uzorka i slučajno uzorkovanje
11. Analiza varijance (ANOVA / MANOVA) i dizajn eksperimenta
12. Linearna regresija, Višeznačna linearna regresija
13. Primijenjena korelacijska i regresijska analiza, interpretacija i odnos prema
analizi varijance (ANOVA)
14. Bayesijansko zaključivanje naspram frekvencijskog zaključivanja
15. Završni ispit

1. Ne drži se
2. Ne drži se
3. Sažimanje, opisivanje i grafički prikaz multivarijatnih podataka, Sredina.
medijan. mod razdiobe. Disperzija. varijanca. kvantili radiobe. međukvartilni
raspon
4. Ne drži se
5. Ne drži se
6. Ne drži se
7. Testiranje hipoteze o vrijednosti očekivanja populacije. testiranje hipoteze o
jednakosti očekivanja dviju populacija. t-test, Testiranje hipoteze o
vrijednosti disperzije populacije. testiranje hipoteze o jednakosti disperzija
dviju populacija. hi-kvadrat test. F-test, Razlika sredina. Disperzija dviju
normalnih populacija. Usporedba proporcija dviju populacija, Testiranje
hipoteze o proporciji i o jednakosti dviju proporcija. U-test, Interpretacija
rezultata testova. veličina uzorka. interpretacija p-vrijednosti
8. Međuispit
9. Ne drži se
10. Ne drži se
11. Analiza varijance (ANOVA / MANOVA) i dizajn eksperimenta,
Neparametarski testovi za tri i više nezavisnih i vezanih uzoraka
12. Ne drži se
13. Primijenjena korelacijska i regresijska analiza, interpretacija i odnos prema
analizi varijance (ANOVA)
14. Projekt
15. Završni ispit
Obvezna literatura
Željko Pauše: Uvod u Mirta Benšić, Nenad Šuvak:
matematičku statistiku, Primijenjena statistika,
Školska knjiga, 1992 Sveučilište J. J. Štrosmajera,
2013

1) David M. Diez, Crhisopher 2) L. Fahrmeir, T. Kneib, S.
D. Barr, Mine Lang, B. Marx: Regression:
CerinkayaRundel: OpenIntro Models, Methods and
Statistics, OpenIntro, 2015. Applications, Springer, 2013.
3) G. James, Daniela Witten,Tre

vor Hastie, Robert Tibshirani: An
Introduction to Statistical
Learning with Applications in R,
Springer, 2013.

Stohastički procesi 183365

ECTS bodovi 5
Nositelj
Engleski jezik R3
E/R
E-učenje R3
(10%)
Sati nastave
EIT
Predavanja 60
RAČ
Prof. dr. sc.
doc. dr. sc. Lenka Mihoković
Neven Elezović
Opis predmeta
U uvodnim poglavljima proučavaju se uvjetne vjerojatnosti, uvjetna očekivanja i
tehnika uvjetovanja slučajnim varijablama. Zatim se proučavaju nizovi slučajnih
varijabli i slučajno pomicanje. Centralni dio je analiza Markovljevih lanaca i procesa
te modela temeljenim na tim procesima. Detaljno se izučavaju svojstav najvažnijih
procesa, Poissonovog i Wienerovog procesa.
Studijski programi
Ishodi učenja
1. Shvatiti temeljne zakonitosti stohastičih procesa.

2. Naučiti razlikovati stohastičke procese prema njihovim svojstvima
3. Razumjeti svojstvo odsustva pamćenja u različitim primjerima
4. Interpretirati ponašanje procesa u skladu s teorijskim zakonima.
5. Određivati vjerojatnosti istaknutih događaja vezanih uz stohastičke procese.
6. Naučiti modelirati jednostavnije probleme koristeći stohastičke tehnike
7. Primjeniti stohastičke tehnike u analizi različitih sustava.

tehnologijama


Računarstvo
tehnologijama
Oblici nastave
» Predavanja

1. Uvjetovanje pomoću slučajnih varijabli, Uvjetovanje pomoću sigma polja,
Uvjetno očekivanje i uvjetne razdiobe
2. Zbroj nezavisnih slučajnih varijabli. Zaustavna vremena i Waldovi identiteti,
Funkcije izvodnice
3. Slučajne šetnje, Vjerojatnosti propasti, Povratni događaji
4. Definicije i primjeri. Konstrukcija Markovskih lanaca, Prijelezne vjerojatnosti
i Chapman-Kolmogorovljeve jednadžbe, Vremena zaustavljanja iu jako
Markovsko svojstvo, Apsorbirajuća stanja. Prolazna i povratna stanja, Procesi
grananja
5. Granični teoremi i stacionarne razdiobe, Klasifikacija stanja. Ergodski
teoremi, Konačno-dimenzionalne razdiobe procesa, Momenti. Korelacijske i
kovarijacijske funkcije, Klasifikacija procesa. Markovski. homogeni
markovski. jako i slabo stacionarni. procesi s nezavisnim prirastima, Matrice

prijelaza i matrice gustoća prijelaza. CVhapman-Kolmogorovljeve jednadžbe

za markovske procese
6. Homogenost Poissonovog procesa, Odsustvo pamćenja
7. Poissonovi procesi. uniformna. eksponencijalna i binomna razdioba,
Nehomogeni Poissonovi procesi, Miješani i sastavljeni Poissonovi procesi,
Poissonovi dolasci
8. Međuispit
9. Osnovni pojmovi i primjeri, Prijelazne vjerojatnosti, Procesi rađanja i
umiranja, Kolmogorovljeve diferencijalne jednadžbe, Vjerojatnosti
stacionarnih stanja, Ergodski teoremi
10. Funkcije obnavljanja, Preostali život. trenutni život i ukupan život procesa,
Jaki zakon velikih brojeva, Vremena povrata, Obnavljajući procesi sa
završetkom, Stacionani obnavljajući procesi, Alternirajući obnavljajući
procesi
11. Osnovni pojmovi, Erlangov model. M/M/1 i M/M/c repovi
12. Sustavi s gubitcima. M/M sustavi, Sustavi s čekanjem. M/G i G/M modeli,
Mreže sustava repova
13. Uvod. Svojstva Brownovog gibanja, Višedimenzionalne i uvjetne razdiobe,
Vremena prvih prolaza
14. Transformacije Brownovog gibanja, Brownovo gibanje s posmakom, Bijeli
šum, Difuzijski procesi
15. Završni ispit
Obvezna literatura
Neven Elezović, Stohastički
procesi

Tehnička normizacija i legislativa 183388

ECTS bodovi 5
Nositelji
Engleski jezik R3
E/R
E-učenje R1
(10%)
Sati nastave
EIT
Predavanja 60
RAČ
Ivica Pavić Dina Šimunić
Opis predmeta
Ustrojstvo i djelovanje međunarodnih i regionalnih organizacija za tehničku
normizaciju. Primjena tehničkih norrmi u različitim područjima elektrotehnike.
Postupak donošenja hrvatskih normi u području elektrotehnike.
Studijski programi
Ishodi učenja
1. Objasniti procese vezane uz nastanak tehničke normizacije

2. Objasniti procese vezane uz postojanje tehničke legislative
3. Objasniti i detaljno prikazati postojeće procese i institucije europske
tehničke normizacije
4. Objasniti i detaljno prikazati postojeće procese i institucije hrvatske tehničke
normizacije
5. Prikazati najznačajnije primjere globalne tehničke normizacije
6. U interaktivnoj suradnji sa studentima prikazati rezultate normizacije na
primjeru

tehnologijama


Računarstvo
tehnologija
Oblici nastave
» Predavanja
» Terenska nastava
» Mentorski rad

1. Norme i propisi
2. Norme i propisi
3. Norme i normizacija (ISO, IEC, EN)
4. Norme i normizacija (ISO, IEC, EN)
5. Europske tehničke norme i institucije
6. Europske tehničke norme i institucije
7. Hrvatske tehničke norme i institucije
8. Međuispit
9. Hrvatske tehničke norme i institucije
10. Svjetske tehničke norme i institucije
11. Svjetske tehničke norme i institucije
12. Standardi sigurnosti informacijskog sustava
13. Pegled normi i propisa iz elektromagnetske kompatibilnosti, Posjeta
14. Pretraživanje baza podataka tehničkih normi
15. Završni ispit

Obvezna literatura
Dina Šimunić, Ivica Pavić: J. Hagelund, J. Jerlang, A.
Tehnička normizacija i Karppinen, D. Simunic, N.
legislativa Hamspon-Jones. A World
Built on Standards – A
Textbook for Higher
Education . Nordhavn :
Danish Standards
Foundation, 2015
R. Prasad, S. Ohmori, D. Crossroads of Information
Simunic, Towards Green ICT, Technology Standards,
River Publishers, 2010 Workshop Committee,
Commission on Engineering
and Technical Systems,
National Research Council,
National Academy Press,
Washington, D.C., 1990
Setting Global Standards, S.

Prakash Sethi, John Wiley &
Sons, Inc., Hoboken, New Jersey,
2003

Tehnologija u medicini 183490

ECTS bodovi 5
Nositelji
Engleski jezik R3
E/R
E-učenje R1 (5%)
Sati nastave
Predavanja 30
EIT
RAČ
doc. dr. sc. Magdalena Krbot
Ratko Magjarević Mario Cifrek Igor Lacković Sven Lončarić
Skorić
dr. sc. Dinko Oletić
Ocjenjivanje
Dovoljan (2) 50
Dobar (3) 65
Vrlo dobar (4) 75
Izvrstan (5) 90

Vedran Bilas Željka Lučev Vasić
Opis predmeta
Uvod u tehnologije u medicini, Elektrofiziologija (izvori bioelektričkih signala),
Biomedicinska instrumentacija (načela mjerenja i obrade bioelektričkih signala),
Organi i sustavi u ljudskog tijela 1 (uključujući načela bioinženjerstva i staničnog
inženjerstva), Organi i sustavi u ljudskog tijela 2 (umjetni organi - umjetno srce,
umjetni vid, umjetni sluh), Ugradbeni uređaji 1 (Elektrostimulatori srca, roboti u
medicini), Ugradbeni uređaji 2 (Prijenos signala ljudskim tijelom), Modeliranje
bioloških sustava 1 (Modeliranje živčanog sustava i mozga), Modeliranje bioloških
sustava 2 (Modeliranje i vizualizacija ljudskog tijela), Medicinsko oslikavanje 1 (2D,
3D, 4D), Medicinsko oslikavanje 2 (Funkcijsko oslikavanje), Telemetrijski sustavi za
nadgledanje u medicini i športu, m-zdravstvo, Etika u biomedicinskom inženjerstvu
Studijski programi
Ishodi učenja
1. Prepoznati različite tehnologije u medicinskoj primjeni

2. Objasniti fizikalna načela rada medicinskih uređaja i opreme
3. Analizirati međudjelovanje medicinske instrumentacije i tkiva
4. Razlikovati invazivne i neinvazivne tehnologije u medicini
5. Povezati znanja iz tehnike s problemima iz živog svijeta
6. Identificirati etičke probleme primjene tehnologija u medicini


Računarstvo
tehnologija
Oblici nastave
» Predavanja
»-
» Terenska nastava
»-
» Laboratorij
»-

Način ocjenjivanja
Udio u Udio u
ocjeni ocjeni

1. Povijest biomedicinskog inženjerstva, Etička pitanja u biomedicinskom
inženjerstvu, Značaj biomedicinskog inženjerstvo u zdravstvenoj skrbi
2. EKG i EEG pojačala, Metode sneziranja. prilagodbem obrade i analize u
projektiranju biomedicinske instrumentacije
3. Sustavi za registraciju, Artefakti i elektromagnetska interferencija
4. Organizacija stanice, Tkiva, Sustavi organa
5. Sustavi za potporu cirkulaciji i umjetno srce, Sustavi za izmjenu plinova u
krvi i umjetna pluća, Dijaliza i umjetni bubreg, Dijabetes i umjetna gušterača,
Umjetna krv i druge primjene
6. Biokompatibilnost implantabilnih uređaja, Pasivni implantabilni
biomedicinski uređaji, Aktivni implantabilni biomedicinski uređaji
7. Nadomjesci mekih tkiva, Nadomjesci tvrdih tkiva, Pojedinačne analize
biomaterijala za zglobove. zalistke. živce. žile. zube, Aktivni implantabilni
biomedicinski uređaji
8. Međuispit
9. Tkiva, Sustavi organa
10. Sustavi organa, Homeostaza
11. Fizikalna načela, Digitalna radiografija, Računalna tomografija (CT),
Intervencija radiologija - angiografija
12. Ultrazvučni dijagnostički uređaji, Termografski sustavi, Endoskopski sustavi,
Magnetska rezonancija
13. EKG i EEG pojačala, Sustavi za registraciju, Metode sneziranja. prilagodbem
obrade i analize u projektiranju biomedicinske instrumentacije
14. Etička pitanja u biomedicinskom inženjerstvu, Kirurška, Terapijska,
Rehabilitacijska, Za održavanje života
15. Završni ispit

1. Ne drži se
2. Ne drži se
3. EKG i EEG pojačala, Sustavi za registraciju, Artefakti i elektromagnetska
interferencija, Metode sneziranja. prilagodbem obrade i analize u
4. EKG i EEG pojačala, Sustavi za registraciju, Artefakti i elektromagnetska
interferencija, Metode sneziranja. prilagodbem obrade i analize u
5. Dijabetes i umjetna gušterača, Aktivni implantabilni biomedicinski uređaji
8. Međuispit
9. Ne drži se
10. Ne drži se

11. Fizikalna načela, Ultrazvučni dijagnostički uređaji

12. Fizikalna načela, Ultrazvučni dijagnostički uređaji
13. Posjeta
14. Posjeta
15. Završni ispit
Obvezna literatura
Ante Šantić (1995). Rüdiger Kramme, Klaus-
Biomedicinska elektronika Peter Hoffmann, Robert
Pozos (2011). Springer
Handbook of Medical
Technology, Springer
Science & Business Media
R. Magjarević, B. Ferek- Joseph D. Bronzino, Donald

Petrić: Implantable Cardiac R. Peterson (2006).
Pacemakers-50 Years from Biomedical Engineering
the First Implantation, http:// Fundamentals, CRC Press
v e s t n i k . s z d . s i / i n d e x . p h p / Z d r
a v V e s t / a r t i c l e / v i e w / 2 2 4 / 1 1 6
Pregledni članci iz znanstvenih i
stručnih časopisa

» 227-0386-00L Biomedical Engineering, ETH Zurich
» Medizintechnik/Biomedical Engineering (B.Sc.), Hamburg
» Introduction to clinical engineering, Politecnico di Torino

Tehnološke osnove iskorištavanja obnovljivih izvora 183390

energije
ECTS bodovi 5
Nositelji
E/R
Engleski jezik R3
E-učenje R1 (5%)
EIT
Sati nastave
Predavanja 45
RAČ
Doc. dr. sc. Izv. prof. dr. sc.
Mario Matijević Krešimir Trontl
Opis predmeta
Osnove Sunčevog zračenja i iskorištavanja energije Sunca. Osnove iskorištavanja
energije vjetra, karakteristike vjetra. Izvedbe vjetrogeneratora, Osnove korištenja
geotermalne energije. Osnove korištenja energije biomase. Osnove korištenja
energije more. Osnove spremanja električne energije. Osnove vodikove tehnologije.
Zakonski okviri korištenja obnovljivih izvora energije. Osnove korištenja
hidroenergije.
Studijski programi
Ishodi učenja
1. Analizirati resurse (energetske potencijale) za sve obrađene izvore energije

2. Objasniti osnovne razlike i ograničenja obrađenih izvora energije u smislu
gustoće, predvidivosti, varijabilnosti te utjecaja na okoliš i ekonomičnosti
3. Kreirati procjenu snage i proizvedene električne energije za sve obrađene
izvore energije



Računarstvo
Oblici nastave
» Predavanja

1. EU zakonodavstvo o obnovljivim izvorima energije, Hrvatsko zakonodavstvo
o obnovljivim izvoriam energije
2. Izvori vjetra (modeliranje. estimacija. predviđanje), Modeliranje
aerodinamike vjetrenih turbina
3. Vrste vjetrenih turbina i elektromehanička pretvorba u vjetrenim turbinama,
Povezivanje i regulacija vjetrenih turbina u vjetroelektranama
4. Energetski pretvarači u vjetrenim turbinama, Integracija vjetroelektrana u
elektroenergetski sustav, Tehnički i ekonomski utjecaj vjetroelektrana na
elektroenergetski sustav
5. Male hidroelektrane
6. Hidrogen i elektroliza
7. Gorivni članci
8. Međuispit
9. Fizikalne osnove solarnog zračenja na Zemlji, Model solarnog zračenja na
nagnutu površinu na Zemlji, Solarni izvori - modeliranje i predviđanje,
Izravna transformacija solarne energije - fotonaponski efekt. ćelije. moduli i
polja
10. Modeliranje fotonaponskih sustava, Energetski pretvarači u fotonaponskim
sustavima, Solarno praćenje, Praćenje točke najviše snage, Koncentrirajući
solarni energetski sustavi, Solarne termalne elektrane
11. Geotermalne elektrane
12. Biomasa
13. Pretvorba termalne energije mora, Energija plime i oseke, Energija morskih
valova, Procjena morskih resursa

14. Pregled i klasifikacija spremnika energije prema kapacitetu. učinkovitosti.

fleksibilnosti i trajnosti, Dinamičke značajke sustava pohrane, Značajke
raspoložive snage i energije, Analiza vremenskog odziva sustava.
učinkovitosti i kapaciteta, Optimalan odabir i raspodjela sustava pohrane,
Potencijalne prednosti uvođenja sustava pohrane energije u
elektroenergetski sustav, Energetski miks i mogućnosti pohrane, Efikasnost
pretvorbe energije, Modeliranje sustava pohrane. optimalan smještaj i
dimenzioniranje, Pumpna akumulacijska hidroelektrana, Velika
hidroakumulacija, Baterijski sustavi za spremanje energije, Upotreba
djelomično degradiranih EV baterija za mrežne svrhe, Komprimirani zrak,
Modeliranje i regulacija velikih sustava spremanja energije, Baterijski sustavi
spremanja energije, Kondenzatori i spremnici energije velikih snaga,
Zamašnjak i elektromehanički sustavi spremanja energije, Modeliranje i
regulacija malih sustava spremanja energije
15. Završni ispit

1. EU zakonodavstvo o obnovljivim izvorima energije, Hrvatsko zakonodavstvo
o obnovljivim izvoriam energije
2. Izvori vjetra (modeliranje. estimacija. predviđanje), Modeliranje
aerodinamike vjetrenih turbina
3. Vrste vjetrenih turbina i elektromehanička pretvorba u vjetrenim turbinama,
Povezivanje i regulacija vjetrenih turbina u vjetroelektranama
4. Energetski pretvarači u vjetrenim turbinama, Integracija vjetroelektrana u
elektroenergetski sustav, Tehnički i ekonomski utjecaj vjetroelektrana na
elektroenergetski sustav
5. Male hidroelektrane
6. Hidrogen i elektroliza
7. Gorivni članci
8. Međuispit
9. Fizikalne osnove solarnog zračenja na Zemlji, Model solarnog zračenja na
nagnutu površinu na Zemlji, Solarni izvori - modeliranje i predviđanje,
Izravna transformacija solarne energije - fotonaponski efekt. ćelije. moduli i
polja
10. Modeliranje fotonaponskih sustava, Energetski pretvarači u fotonaponskim
sustavima, Solarno praćenje, Praćenje točke najviše snage, Koncentrirajući
solarni energetski sustavi, Solarne termalne elektrane
11. Geotermalne elektrane
12. Biomasa
13. Pretvorba termalne energije mora, Energija plime i oseke, Energija morskih
valova, Procjena morskih resursa
14. Pregled i klasifikacija spremnika energije prema kapacitetu. učinkovitosti.
fleksibilnosti i trajnosti, Dinamičke značajke sustava pohrane, Značajke
raspoložive snage i energije, Analiza vremenskog odziva sustava.
učinkovitosti i kapaciteta, Optimalan odabir i raspodjela sustava pohrane,
Potencijalne prednosti uvođenja sustava pohrane energije u
elektroenergetski sustav, Energetski miks i mogućnosti pohrane, Efikasnost
pretvorbe energije, Modeliranje sustava pohrane. optimalan smještaj i
dimenzioniranje, Pumpna akumulacijska hidroelektrana, Velika
hidroakumulacija, Baterijski sustavi za spremanje energije, Upotreba
djelomično degradiranih EV baterija za mrežne svrhe, Komprimirani zrak,
Modeliranje i regulacija velikih sustava spremanja energije, Baterijski sustavi
spremanja energije, Kondenzatori i spremnici energije velikih snaga,
Zamašnjak i elektromehanički sustavi spremanja energije, Modeliranje i
regulacija malih sustava spremanja energije
15. Završni ispit

Obvezna literatura
P. Kulišić: Sunčana energija i J. Twidell, T. Weir: Renewable
energija vjetra, 1991. Energy Resources, 2006
D. Šljivac, Z. Šimić: Obnovljivi

izvori energije, 2009
J.F. Manwell, J.G. McGowan, V.V.V. Kishore: Renewable
A.L. Rogers: Wind Energy Energy Engineering and
Explained, 2002 Technology, 2009

Telekomunikacijski sustavi i tehnologije 183485

ECTS bodovi 5
Nositelj
Engleski jezik R3
E/R
E-učenje R1 (1%)
Sati nastave
Predavanja 45
EIT
RAČ
Prof. dr. sc.
Dragan Jevtić
Opis predmeta
Obrađuje se organizacija telekomunikacijske mreže te arhitektura i funkcionalnost
sustava u mreži. Jezgrena i pristupna mreža, komutacija kanala i komutacija paketa.
Transmisijski mediji, digitalni modulacijski postupci i linijski kodovi. Sinkronizacija
mreže, sinkrona digitalna hijerarhija (SDH). Optički transmisijski sustavi i mreže.
Dimenzioniranje optičkog linka, multipleksiranje s valnom podjelom, zaštita i
obnavljanje u mreži. Pristupne i gradske mreže, širokopojasni pristup. Usmjeravanje
i komutiranje. Referentni model i programska struktura komutacijskog sustava.
Poziv i usluge, korisnička i mrežna signalizacija. Upravljanje mrežom.
Studijski programi
Ishodi učenja
1. Definirati arhitekturu i organizaciju telekomunikacijske mreže

2. Objasniti način rada telekomunikacijske mreže i funkcije mrežnih čvorova
3. Primijeniti znanje o telekomunikacijskim mrežama i uslugama
4. Analizirati usluge te međudjelovanje usluga u cilju odabira prikladnih
rješenja
5. Analizirati organizaciju privatnih i javnih mreža i usluga
6. Definirati osnovne konfiguracije transportne mreže i potrebne komponente
7. Oblikovati model mreže koji uključuje pristupne funkcije, funkcije
transporta i upravljanje uslugama

tehnologijama


uvjetima
Računarstvo
tehnologijama
uvjetima


tehnologija
Oblici nastave
» Predavanja
» Laboratorij

1. Osnovne mrežne komponentne i arhitekture za komutaciju i usmjeravanje,
Komponente pristupne radijske i jezgrene mreže
2. Poluvodički optički izvori, Laserske diode, LED i SLED diode, Poluvodički
fotodetektori, PIN i lavinska fotodioda
3. Multipleksiranje u optičkim komunikacijskim sustavima. TDM i WDM
sustavi. Svojstva DWDM i CWDM sustava, Svojstva vala i čestica svjetlosti.
Koherencija vala, interferometri. vođeni optički valovi, optička vlakna
4. Topologija optičkih mreža. Pristup i jezgrene mreže, Optičko prespajanje i
umrežavanje
5. Tendencije razvoja optičkih mreža: zahtjevi na WDM sustave s velikim
brojem valnih duljina, na optičke veze za velike udaljenosti i na optičke veze
velike brzine prijenosa
6. Optičko prespajanje i umrežavanje, Metode povećavanja propusnosti
optičkih veza
7. Pristupne i distribucijske optičke mreže. Koncept FTTx, Pasivne optičke
mreže. TDM-PON i WDM-PON
8. Međuispit
9. Osnovne mrežne komponentne i arhitekture za komutaciju i usmjeravanje
10. Signalizacija i mreži
11. Obrada poziva
12. Obrada usluga. Inteligentne mreže, Obrada telekomunikacijskih podataka.
Studije slučaja s naglaskom na telekomunikacijske sustave
13. Pozivni i kontaktni centar, Interaktivni glasovni odgovor, Automatski sustav
distribucije poziva. Sustavi za upravljanje izlaznim pozivima
14. CSTA postupci upravljanja i praćenja poziva . CSTA usluge Web Services
Desription Language (WSDL). XML protokol za CSTA. Implementacija
otvorenog koda CSTA protokola. Model stanja CSTA veze
15. Završni ispit
Obvezna literatura
Osnovne arhitekture mreža, Optical Networks: A Practical
A. Bažant, G. Gledec, Ž. Ilić, G. Perspective, R. Ramaswami,
Ježić, M. Kos, M. Kunštić, I. K. N. Sivarajan
Lovrek, M. Matijašević, B.
Mikac, V. Sinković
Essentials of Modern Uvod u komutacijske

Telecommunications Systems, sustave, J. Župan
N. Kularatna, D. Dias


Teorija informacije 183387

ECTS bodovi 4
Nositelji
Engleski jezik R0
E/R
E-učenje R1 (5%)
Sati nastave
Predavanja 45
EIT
Izvođači
RAČ
Prof. dr. sc. Izv. prof. dr. sc. Prof. dr. sc. Izv. prof. dr. sc.
Jasna Janković, mag. ing.
Alen Bažant Željko Ilić Igor Sunday Marin Vuković
Pandžić Matija Šulc, mag. ing.
Ocjenjivanje
Opis predmeta
Dovoljan (2) 40
Uvod u kvantitativnu Shannonovu teoriju informacije i njezine primjene. Dobar (3) 55
Matematička definicija i svojstva informacije. Poruka. Količina informacije poruke. Vrlo dobar (4) 70
Entropija. Transinformacija. Kapacitet diskretnog kanala. Diskretna bezmemorijska
Izvrstan (5) 85
izvorišta. Diskretna izvorišta s memorijom (Markovljevi lanci).
Ova shema vrijedi za provjere
znanja tijekom semestra kao i
Teorem kodiranja na izvorištu. Kompresija podataka i optimalno kodiranje bez
na ispitnim rokovima tijekom
gubitaka. Shannon-Fanovo kodiranje. Huffmanovo kodiranje. Aritmetičko
akademske godine.
kodiranje. Kodiranje temeljeno na rječniku (LZ77, LZW). Zaštitno kodiranje.
Otkrivanje i ispravljanje pogrešaka. Hammingovo kodiranje. Ciklično kodiranje.
Konvolucijski kodovi. Viterbijev algoritam.
Studijski programi
Ishodi učenja
1. Identificirati probleme vezane uz informacije, kodiranje i komunikacije

2. Objasniti postupke kodiranja i kompresije te informacijske granice
3. Primijeniti stečeno znanje kod analize realnih sustava
4. Analizirati složenije probleme u informacijskim i komunikacijskim
sustavima
5. Objasniti fenomene u različitim područjima znanosti
6. Procijeniti performanse nekog informacijskog i komunikacijskog sustava
7. Primijeniti tehnike entropijskog i zaštitnog kodiranja

Računarstvo

Oblici nastave
» Predavanja
» Predavanja se izvode u blokovima po tri sata.
» Studenti rješavaju zadane im zadatke, nije obavezno za sve studente.
» Laboratorij
» Obavezan za sve studente, svaka podgrupa studenata rješava jedan zadatak.
Način ocjenjivanja
Udio u Udio u
ocjeni ocjeni
Iako se laboratorijske vježbe ne boduju, obavljenost vježbe je nužan uvjet za stjecanje
konačne ocjene iz predmeta.

komunikacija
2. Diskretni komunikacijski sustav. vjerojatnosni model i informacijske mjere
informacije
4. Informacijski izvori
5. Vrste kodova, Optimalan kod, Entropijsko kodiranje
6. Entropijsko kodiranje
7. Entropijsko kodiranje, Kodiranje s gubicima
8. Međuispit
9. Kodovi za otkrivanje i ispravljanje pogrešaka. blokovski kodovi
10. Hammingova udaljenost. ekvivalencija kodova. perfektni kodovi
11. Binarni linearni blokovski kodovi. generirajuća matrica. matrica za provjeru
pariteta. sindrom
12. Vrste binarnih linearnih blokovskih kodova
13. Konvolucijsko kodiranje i turbo kodovi
14. Kapacitet kanala. teorem kodiranja u šumnom kanalu
15. Završni ispit


komunikacija
2. Diskretni komunikacijski sustav. vjerojatnosni model i informacijske mjere
informacije
4. Informacijski izvori
5. Vrste kodova, Optimalan kod, Entropijsko kodiranje
6. Entropijsko kodiranje
7. Entropijsko kodiranje, Kodiranje s gubicima
8. Međuispit
9. Kodovi za otkrivanje i ispravljanje pogrešaka. blokovski kodovi
10. Hammingova udaljenost. ekvivalencija kodova. perfektni kodovi
11. Binarni linearni blokovski kodovi. generirajuća matrica. matrica za provjeru
pariteta. sindrom
12. Vrste binarnih linearnih blokovskih kodova
13. Konvolucijsko kodiranje i turbo kodovi
14. Kapacitet kanala. teorem kodiranja u šumnom kanalu
15. Završni ispit
Obvezna literatura
Igor S. Pandžić et al. (2009). Željko Ilić, Alen Bažant,
Uvod u teoriju informacije i Tomaž Beriša (2014). Teorija
kodiranje, Element informacije i kodiranje,
Element
Roberto Togneri, Christopher
J.S deSilva (2003).
Fundamentals of Information
Theory and Coding Design, CRC
Press

» Information Theory, Stanford


ECTS bodovi 0
Izvođači
Engleski jezik R3
E/R
E-učenje R1
Sati nastave
EIT
Ocjenjivanje
Vitomir Blagojević, Aleksandar Pupac, Nera Žigić,
RAČ
Predmet se ne ocjenjuje. Prag za
prof. prof. prof.
prolaz na predmetu je: 100%
Student tjelesni prolazi kroz
Opis predmeta odabir jedne od aktivnosti.
Voditelj pojedine aktivnosti
Tjelesna i zdravstvena kultura temelji se na usvajanju motoričkih i teorijskih znanja, određuje broj dolazaka koji su
vještina i navika koje doprinose stvaranju pozitivnog stava prema tjelesnom potrebni za prolazak. Popis
vježbanju, zdravlju i zdravom načinu života. aktivnosti i način bodovanja,
navedeni su na stranici
Nastava Tjelesne i zdravstvene kulture na Fakultetu elektrotehnike i računarstva se predmeta.
dijeli na osnovne i izborne programe. Više o tome pogledajte pod sadržaj i upute
predmeta.
Cilj nastave Tjelesne i zdravstvene kulture:
omogućiti studentima redovito tjelesno vježbanje kroz koje potiču razvoj

psihofizičkih sposobnosti
usvajanje i usavršavanje motoričkih i teorijskih kinezioloških znanja i vještina, te

njihova primjena u svakodnevnom životu
stjecanje navike za redovitom tjelovježbom kao preduvjetom za očuvanje i

unapređenje zdravlja
poticanje studenata za aktivnim iskorištavanjem slobodnog vremena
usvajanje odgojnih vrijednosti i socijalnih vještina te njihova primjena u

svakodnevnim životnim situacijama
Studijski programi
Ishodi učenja
1. Razviti navike za njegu i zaštitu zdravlja

2. Razviti navike i potrebu bavljenja kineziološkim aktivnostima
3. Rezimirati osnovna znanja iz kineziologije
4. Razviti motoričke sposobnosti s ciljem očuvanja i unapređenjea zdravlja
5. Koristiti pravilno simulatore kretanja, trenažere, slobodne utege, sportske
rekvizite i pomagala
6. Primijeniti kretne i tehničke strukture za vrijeme igre


Računarstvo
Opće kompetencije
f
Način ocjenjivanja
Udio u Udio u
ocjeni ocjeni
Predmet se može položiti isključivo putem aktivnosti tijekom semestra.
Tjedni plan nastave

1. Kontinuirani rad
2. Kontinuirani rad
3. Kontinuirani rad
4. Kontinuirani rad
5. Kontinuirani rad
6. Kontinuirani rad
7. Kontinuirani rad
8. Kontinuirani rad
9. Kontinuirani rad
10. Kontinuirani rad
Obvezna literatura
Razni autori Razna preporučna
literatura, Razni izdavači


ECTS bodovi 0
Izvođači
Engleski jezik R3
E/R
E-učenje R1
Sati nastave
EIT
Ocjenjivanje
Vitomir Blagojević, Aleksandar Pupac, Nera Žigić,
RAČ
Predmet se ne ocjenjuje. Prag za
prof. prof. prof.
prolaz na predmetu je: 100%
1 bod je jednak jednom satu
Opis predmeta provedenom u vježbanju.
Sljeme vrijedi 3 sata, odnosno 3
Tjelesna i zdravstvena kultura temelji se na usvajanju motoričkih i teorijskih znanja, boda. Od toga je moguće 12 sati
vještina i navika koje doprinose stvaranju pozitivnog stava prema tjelesnom provesti u dvorani, a 9 sati je
vježbanju, zdravlju i zdravom načinu života. obavezno provesti na sljemenu i
to je nezamjenjivo. Aktivnim
Nastava Tjelesne i zdravstvene kulture na Fakultetu elektrotehnike i računarstva se vježbanjem u na sveučilišnom
dijeli na osnovne i izborne programe. Više o tome pogledajte pod sadržaj i upute prvenstvu ili u klubovima koji
predmeta. nastupaju u službenim
natjecanjima, student se
oslobađa od obaveza.
Cilj nastave Tjelesne i zdravstvene kulture:
omogućiti studentima redovito tjelesno vježbanje kroz koje potiču razvoj

psihofizičkih sposobnosti
usvajanje i usavršavanje motoričkih i teorijskih kinezioloških znanja i vještina, te

njihova primjena u svakodnevnom životu
stjecanje navike za redovitom tjelovježbom kao preduvjetom za očuvanje i

unapređenje zdravlja
poticanje studenata za aktivnim iskorištavanjem slobodnog vremena
usvajanje odgojnih vrijednosti i socijalnih vještina te njihova primjena u

svakodnevnim životnim situacijama
Studijski programi
Ishodi učenja

4. Razviti motoričke sposobnosti s ciljem očuvanja i unapređenjea zdravlja


Računarstvo
Opće kompetencije
f
Način ocjenjivanja
Udio u Udio u
ocjeni ocjeni
Predmet se može položiti isključivo putem aktivnosti tijekom semestra.
Tjedni plan nastave

1. Kontinuirani rad
2. Kontinuirani rad
3. Kontinuirani rad
4. Kontinuirani rad
5. Kontinuirani rad
6. Kontinuirani rad
7. Kontinuirani rad
8. Kontinuirani rad
9. Kontinuirani rad
Obvezna literatura
Razni autori Razna preporučna
literatura, Razni izdavači


ECTS bodovi 0
Izvođač
Engleski jezik R3
E/R
E-učenje R1
Sati nastave
EIT
Vitomir Blagojević,
RAČ
prof.
Opis predmeta
Podijeljen je na uobičajenih 12 dolazaka u dvoranu i tri sljemena, te izborne grupe po
sportovima.
Studijski programi
Ishodi učenja

4. Razviti motoričke sposobnosti s ciljem očuvanja i unapređenje zdravlja

Računarstvo

Oblici nastave
Obvezna literatura
Nema


ECTS bodovi 0
Izvođač
Engleski jezik R3
E/R
E-učenje R1
Sati nastave
EIT
Vitomir Blagojević,
RAČ
prof.
Opis predmeta
Podijeljen je na uobičajenih 12 dolazaka u dvoranu i tri sljemena, te izborne grupe po
sportovima.
Studijski programi
Ishodi učenja

4. Razviti motoričke sposobnosti s ciljem očuvanja i unapređenje zdravlja

Računarstvo

Oblici nastave
Obvezna literatura
Nema

Ugradbeni računalni sustavi 183465

ECTS bodovi 5
Nositelji
Engleski jezik R0
E/R
E-učenje R1
Sati nastave
Predavanja 60
EIT
Ocjenjivanje
RAČ
Dovoljan (2) 50
Davor Petrinović Mladen Vučić Hrvoje Mlinarić Hrvoje Džapo
Dobar (3) 62
Vrlo dobar (4) 75
Eventualne izmjene u načinu
Ugradbeni računalni sustavi i njihove primjene. Arhitekture mikrokontrolera. bodovanja bit će objavljene na
Unutrašnje sabirnice, memorije, integrirane periferije. Porodice mikroprocesora i prvom predavanju.
mikrokontrolera. Projektiranje sklopovlja ugradbenih računalnih sustava. Napajanje.
Generiranje i razvođenje takta i reseta. Ulazno-izlazne jedinice. Projektiranje sustava
s mješovitim signalima, sustava namijenjenih velikoj brzini rada i sustava koji rade u
režimu smanjene potrošnje energije. Elektromehanička integracija. Alati za
projektiranje, simulatori, emulatori, logički analizatori. Programska podrška za
ugradbene računalne sustave. Programiranje mikrokontrolera u C jeziku.
Inicijalizacija sklopovlja. Posluživanje prekida. Rad s bibliotekama. Programiranje na
visokoj razini apstrakcije. Alati za razvoj programske podrške. Meke
mikrokontrolerske jezgre. Programabilna logička polja (FPGA) kao implementacijska
platforma ugradbenog računalnog sustava. Uhodavanje i ispitivanje ugradbenog
računalnog sustava. Standardni testovi. Primjeri ugradbenih računalnih sustava.
Studijski programi
Ishodi učenja
1. Definirati ugradbeni sustav, njegove elemente i arhitekturu

2. Razlikovati komponente sustava obzirom na tip signala, stupanj integracije,
izvedbu i funkcionalnost
3. Opisati alate za elektromehaničko i funkcijsko uhodavanje i ispitivanje
računalnih sustava
4. Analizirati ugradbeni računalni sustav
5. Koristiti periferno sklopovlje ugrađeno u mikrokontrolere
6. Razviti sklopovlje i programsku podršku ugradbenog računalni sustava s
mikrokontrolerom
7. Koristiti programabilno logičko sklopovlje i programabilna logička polja
(FPGA)
8. Dizajnirati ugradbeni računalni sustav korištenjem FPGA sklopova



Računarstvo
tehnologija
Oblici nastave
» Predavanja
»-
» Laboratorij
»-

Način ocjenjivanja
Udio u Udio u
ocjeni ocjeni
Ispit: Usmeni 10 %
Student stječe pravo pristupa usmenom dijelu ispita ako je na međuispitu i pisanom
dijelu završnog ispita ostvario barem 50% bodova. Student stječe pravo pristupa
usmenom dijelu ispita ako je na pisanom dijelu ispita ostvario barem 50% bodova.
Pristupanje usmenom dijelu ispita nije obavezno.

1. Koncept ugradbenog računalnog sustava, Građa osnovnog računalnog
sustava: CPU. memorija. U/I. sabirnica, Mikroprocesori i mikrokontroleri,
Porodice mikrokontrolera (4-bitni. 8-bitni. 16-bitni. 32-bitni), Procesorska
jezgra, Integrirane periferije, Prekidi. prozivanje. prekidne strukture: vektori.
prioriteti, Izravan pristup memoriji, Građa memorije. hijerarhija. priručne
memorije
2. A/D i D/A sučelja, Dizajn sustava s mješovitim signalima
3. Dizajn sustava s mješovitim signalima
4. Izvor napajanja. blokiranje, Generiranje i razvođenje takta i reseta,
Razmatranje oblika tiskanih veza
5. Razmatranje oblika tiskanih veza, Dizajn na velikim brzinama rada,
Tipkovnice i pokaznici
6. Inicijalizacija sklopovlja, Izravno programiranje sklopovlja
7. Prilagođavanje biblioteke, Programska okruženja. emulatori. simulatori
8. Međuispit
9. Rad u emuliranom okruženju, Rad s prekidima
10. Izgradnja programa za ugradbena računala (kompajliranje. asembliranje i
povezivanje), Opis programa za ugradbena računala (tok podataka i
upravljački slijed)
11. Zadaće prevođenja u programima za ugradbena računala (mapiranje varijabli.
upravljanje strukturama i prevođenje upravljačkih odsječaka), "Kompromis
između programiranja u asembleru i programiranja u višim programskim
jezicima za ugradbena računala"
12. Porodice, Arhitekture, Principi ugradbenog dizajna temeljeni na
programabilnim sklopovima
13. Principi ugradbenog dizajna temeljeni na programabilnim sklopovima,
Elementi FPGA platformi: CPU. programabilna logika. prospoji. sučelja,
Programiranje FPGA sklopova temeljeno na jezicima za opis sklopovlja
14. Elektromehanička integracija, Alati za dizajn. emulatori. simulatori. logički
analizator, Principi uhodavanja, Uhodavanje u emuliranom okruženju,
Boundary scan (JTAG), In-circuit emulacija (ICE), Referentni testovi,
Formalna verifikacija ugradbenih računalnih sustava
15. Završni ispit

1. Ne drži se
2. Ne drži se
3. Ne drži se
4. Ne drži se
5. Ne drži se
6. Alati za dizajn. emulatori. simulatori. logički analizator, Inicijalizacija
sklopovlja, Izravno programiranje sklopovlja
7. Prilagođavanje biblioteke, Programska okruženja. emulatori. simulatori
8. Međuispit
9. Ne drži se
10. Prekidi. prozivanje. prekidne strukture: vektori. prioriteti, Rad s prekidima
11. Rad u emuliranom okruženju
12. Ne drži se
13. Arhitekture, Principi ugradbenog dizajna temeljeni na programabilnim
sklopovima, Elementi FPGA platformi: CPU. programabilna logika. prospoji.
sučelja
14. Elementi FPGA platformi: CPU. programabilna logika. prospoji. sučelja,
Programiranje FPGA sklopova temeljeno na jezicima za opis sklopovlja
15. Završni ispit
Obvezna literatura
Wayne Wolf (2008). Wayne Wolf (2008).
Computers as Components: Computers as Components:
Principles of Embedded Principles of Embedded
Computer Systems Design, Computer Systems Design,
Morgan Kaufmann Morgan Kaufmann
M. Vučić (2007). Upotreba D. Petrinović, M Vučić

mikrokontrolera u ugrađenim (2007). Osnove projektiranja
računalnim sustavima, FER- računalnih sustava, FER-
ZESOI ZESOI
Pong P. Chu (2008). FPGA L. M. Surhone, M. T.
Prototyping by VHDL Tennoe, S. F. Henssonow
Examples: Xilinx Spartan-3 Microblaze, Betascript
Version, John Wiley and Publishing
Sons, Inc.
M. Vučić, D. Petrinović M. Vučić (2007). Ugradbeni
(2007). Projektiranje računalni sustavi - Lab.
ugrađenih računalnih vježbe 2. ciklus, FER-ZESOI
sustava, Lab. vježbe, FER

» Embedded Systems, ETH Zurich

Umjetnost novih medija 183407

ECTS bodovi 2
Nositelj
Engleski jezik R3
E/R
E-učenje R1
Sati nastave
Predavanja 15
EIT
RAČ
Izv. prof. dr. sc.
Aleksandar Battista
Ilić
Opis predmeta
Predmet je fokusiran na osposobljavanje studenata za koncipiranje i realizaciju
vlastitih projekata. U njemu se obrađuju umjetnički, kulturalni i socijalni alati, te
stručno obrazovanje i izmjena znanja na području multimedijalne i
multidisciplinarne umjetnosti i kulture u koju se uključuju interaktivni, društveno
aktivni, konceptualni i eksperimentalni aspekti umjetnosti, koji se odnose na:
1. nove medije, nove tehnologije i komunikaciju te njihovu međusobnu povezanost
2. interdisciplinarnost između umjetnosti, kulture i drugih oblika društvenog i

znanstvenog djelovanja
3. nove umjetničke prakse, konceptualni mediji i performans
4. digitalni film i digitalna koncepcija
5. participativnost, interaktivnost, procesualnost, otvorene oblike suradnje,

umrežavanje
6. nove društvene oblike kulturnog djelovanja i nove kulturne prakse
Studijski programi
Ishodi učenja
1. Identificirati nove medije, nove tehnologije i komunikaciju te njihovu

međusobnu povezanost
2. Razlikovati interdisciplinarnost između umjetnosti, kulture i drugih oblika
društvenog i znanstvenog djelovanja
3. Identificirati nove umjetničke prakse, konceptualni mediji i performans
4. Razlikovati digitalni film i digitalnu koncepcija

5. Primijeniti participativnost, interaktivnost, procesualnost, otvorene oblike

suradnje, umrežavanje
6. Izdvojiti nove društvene oblike kulturnog djelovanja i nove kulturne prakse

Računarstvo
Oblici nastave
» Predavanja

1. Ljudska percepcija, Socijalni format, Vizualne komunikacije, Razvoj ideje
8. Međuispit
9. Sinopsis, Razvoj umjetničke gest, Komunikacija, Prezentacija ideje
15. Završni ispit


8. Međuispit
15. Završni ispit
Obvezna literatura
Readeri, odabrani tekstovi iz
literature, stručnih časopisa i
predavanja koja tematiziraju
pojedina područja koja se
obrađuju.

Umrežene višemedijske usluge 183398

ECTS bodovi 5
Nositelji
Engleski jezik R3
E/R
E-učenje R2 (5%)
Sati nastave
Predavanja 45
EIT
Izvođači
RAČ
Ika Budanko
Ivana Podnar Žarko Lea Skorin-Kapov
Irena Oršolić, mag. ing.
Ivan Slivar, mag. ing.
Opis predmeta
Uvod u višemedijske usluge, pojmovi i terminologija. Osnovne uslužne arhitekture i
komunikacijski zahtjevi. Prostorni i vremenski odnosi medija, usklađivanje. Formati
i standardi za opis višemedijskog sadržaja. Zvučne i vizualne komponente
višemedijskog sadržaja. Sintetički sadržaji. Metapodaci i pretraživanje sadržaja.
World Wide Web, arhitektura, komunikacijski protokoli, primjene i tehnologije.
Strujanje višemedijskog sadržaja. Mreže za isporuku sadržaja. Internetska telefonija.
Višemedijska konferencija. Višemedijske usluge u pokretnim mrežama.
Kolaborativne usluge, višekorisničke igre i virtualna okruženja.
Studijski programi
Ishodi učenja
1. Opisati osnovne značajke i načine kodiranja višemedijskog sadržaja.

2. Objasniti temeljne pojmove i arhitekturu World Wide Weba.
3. Kreirati jednostavan statički i dinamički web sadržaj.
4. Analizirati mrežni promet prilikom komunikacije web klijenta i poslužitelja.
5. Opisati osnove pretraživanja na webu.
6. Objasniti prijenos govora IP-om, arhitekturu i nabrojati temeljne protokole.
7. Objasniti prijenos videa i televizije IP-om.
8. Objasniti osnove načina rada P2P mreža i aplikacija.
9. Demonstrirati i analizirati rad usluga dinamički prilagodljivog strujanja
protokolom HTTP.
10. Objasniti načela rada kolaborativnih višemedijskih usluga i umreženih
višekorisničkih igara.

Računarstvo


tehnologijama
tehnologija
Oblici nastave
» Predavanja
» Terenska nastava
» Laboratorij

1. Arhitekture i zahtjevi višemedijskih usluga
3. Sadržaj i usluge weba
5. Višemedijski sadržaj
6. Internetske usluge višemedijskog strujanja
7. Arhitekture i zahtjevi višemedijskih usluga, Internetske usluge višemedijskog
strujanja
8. Međuispit
9. Internetske usluge višemedijskog strujanja
strujanja
13. Konferencijske usluge
14. Kolaborativne višekorisničke usluge
15. Završni ispit

1. Ne drži se
2. Ne drži se
3. Ne drži se


5. Ne drži se
6. Višemedijski sadržaj
7. Ne drži se
8. Međuispit
9. Ne drži se
strujanja
11. Ne drži se
12. Ne drži se
13. Posjeta
14. Ne drži se
15. Završni ispit
Obvezna literatura
Computer Networking: A Computer Networks (5th
Top-Down Approach (5th+ edition, A. Tanenbaum, D.
edition, J. Kurose, K. Ross) Wetherall)
Video Over IP: IPTV, Internet

Video, H.264, P2P, Web TV, and
Streaming: A Complete Guide to
Understanding the Technology
(2nd edition, W. Simpson)
Quality of Experience: Advanced
Concepts, Applications and
Methods (Springer, 2014.,
urednici: S. Möller i A. Raake)

Upravljanje kakvoćom 183440

ECTS bodovi 2
Nositelji
Engleski jezik R2
E/R
E-učenje R2
(10%)
Sati nastave
EIT
Predavanja 30
Ocjenjivanje
RAČ
Izv. prof. dr. sc. Prof. dr. sc. Izv. prof. dr. sc. Prof. dr. sc.
Dovoljan (2) 50
Luka Ferković Damir Ilić Marko Jurčević Ivan Leniček
Dobar (3) 63
Vrlo dobar (4) 76
Izvrstan (5) 89
Prof. dr. sc.

Roman Malarić
Opis predmeta
Načela kvalitete. Definicija kakvoće. Paradigme kakvoće kroz povijest. Moderni
pristup kakvoći. Korisničko-orijentirani pristup. Ekonomski aspekti kvalitete.
Tehnički aspekti kvalitete. Utjecaj kvalitete u profesionalnom okruženju.
Upravljanje kvalitetom. Generički sustavi kvalitete. Upravljanje kvalitetom.
Standardi serije ISO 9000 i ISO 14000 - generički pristup. Standardi serije ISO
50000. Organizacija i dokumentacija. Kakvoća i procjena sustava. TQM, EFQM
Excellence modeli i koncept Six-Sigma. Kvaliteta života (hrana, voda, medicina,
prometa). Infrastruktura tehničke kvalitete. Elementi infrastrukture (međunarodna,
regionalna, nacionalna). Znanstveno, tehničko i zakonsko mjeriteljstvo. Standardi i
standardizacija (ISO, IEC, EN). Ocjenjivanje sukladnosti u Europskoj infrastrukturi
kakvoće. Usklađenost norma i CE oznaka. Akreditacije. Umjeravanje i ispitni
laboratoriji. Od proizvoda na tržište - tehničke uvjeti. Statistička kontrola procesa.
Proces - definicija i utjecaj. Promjenjivost. Analiza sposobnosti procesa. Kontrolne
karte. Osnovni alati kvalitete. Kontinuirano poboljšanje. Provedba i programski
paketi.
Studijski programi

Ishodi učenja
1. Razumijeti pojam kakvoće

2. Objasniti normiranje i potrebu za normiranjem
3. Primijeniti upravljanje kakvoćom u projektima
4. Razlikovati vanjski od unutarnjeg audita
5. Razlikovati akreditaciju od certifikacije
6. Objasniti potrebu za CE znakom

uvjetima
Računarstvo
uvjetima

Oblici nastave
» Predavanja
osnova upravljanja kakvoćom, infrastrukture kakvoće, korištenje normi i
alata u cilju postizanja zadovoljavajuće kakvoće proizvoda i usluga.
Način ocjenjivanja
Udio u Udio u
ocjeni ocjeni
Kratke provjere znanja 0% 10 % 0% 0%
Ispit: Usmeni 50 %

1. Definicija kvalitete, Povijest paradigmi kvalitete
2. Moderna znanost o kvaliteti, Pristup orijentiran na kupca, Ekonomski aspekti
kvalitete
3. Tehnički aspekti kvalitete, Utjecaj kvalitete - profesionalno okruženje
4. Definicija sustava kvalitete, Upravljanje kvaliteteom
5. Serija standarda ISO 9000 i ISO 14000 - Opća načela, Serija standarda ISO
5000
6. Organizacija i dokumentacija, Procjena sustava kvalitete
7. TQM, EFQM model izvrsnosti i Six Sigma koncept, Kvaliteta života (hrana,
voda, lijekovi, prijevoz)
8. Međuispit
9. Elementi infrastrukture kvalitete, Infrastruktura mjeriteljstva
(međunarodna, regionalna, nacionalna), Znanstveno, tehničko i pravno
mjeriteljstvo
10. Standardi i standardizacija (ISO, IEC, EN), Ocjena sukladnosti u europskoj
infrastrukturi, Usuglašeni standardi i CE oznaka
11. Certifikacija i akreditacija, Laboratoriji za umjeravanje i ispitivanje, Od
proizvoda do tržišta - tehnički zahtjevi
12. Proces - definicije i utjecaji, Varijabilnost - Parametri kvalitete
13. Analiza mogućnosti procesa, Kontrolni grafikoni, Osnovni alati kvaliteta
14. Stalno poboljšanje, Implementacija i programski paketi
15. Završni ispit

Obvezna literatura
D.L. Goetsch, S. Davis: Donna C. S. Summers:
Quality Management Quality Management,
Prentice Hall, 2002. Prentice Hall, 2005.
Howard S. Gitlow, David M. Inženjerski priručnik IP1,

Levine, Rosa Oppenheim, Alan Školska knjiga, Zagreb, 1996.
J. Oppenheim: Quality
Management, McGraw-Hill
College, 2004.
HRN EN ISO/IEC 17025:2007
Opći zahtjevi za osposobljenost
ispitnih i umjernih
laboratorija (ISO/IEC
17025:2005+Cor.1:2006; EN
ISO/IEC
17025:2005+AC:2006).
C.H. Aikens: Quality: A Hrvoje Skoko: Upravljanje
Corporate Force, Managing kvalitetom, Sinergija, Zagreb,
for Excellence, Prentice Hall, 2000.
2006.
Philip B. Crosby: Kvaliteta je Thomas Pyzdek, Paul Keller:

besplatna (Quality is free), Quality Engineering
Privredni vjesnik/Binoza Handbook, 2nd edition,
Press, 1996. Marcel Dekker, Inc., 2003.
Leonard A. Doty: Statistical
Process Control (2nd edition),
Industrial Press Inc, 1996.

» Global Production Engineering / Quality Management II, TU Berlin

Upravljanje rizikom 183444

ECTS bodovi 2
Nositelji
Engleski jezik R3
E/R
E-učenje R1
(10%)
Sati nastave
EIT
Predavanja 30
RAČ
Tomislav Capuder Nenad Debrecin
Opis predmeta
Identifikacija rizika. Klasifikacija rizika. vjerojatnost događaja, procjena utjecaja.
Analiza rizika i metode za analize rizika. Vjerojatnosno modeliranje i simuliranje
rizika kao podloga upravljanju rizikom. Ocjena rizika i upravljanje rizikom.
Modeliranje rizika. Utjecaj neizvjesnosti na donošenje odluka. Pojam prihvatljivog
rizika i društvene norme. Osiguranje i upravljanje rizikom. Financijske procjene pri
odlučivanju. Planiranje projekta i financiranja u uvjetima neizvjesnosti. Upravljanje
rizikom bez i pod utjecajem percepcije rizika. Integralno upravljanje rizikom:
scenariji i ukupne posljedice. Ocjena rizika i upravljanje rizikom tijekom uvođenja
novih tehnologija. Upravljanje rizikom primjenjeno na globalne prirodne resurse.
Upravljanje rizikom na nivou poduzeća.
Studijski programi
Ishodi učenja
1. Razviti razumijevanje različitih kategorija poslovnih rizika

2. Izračunati izloženost riziku na temelju vjerojatnosti i utjecaja
3. Identificirati i opisati rizike u poduzeću uzrokovane unutarnjim i vanjskim
pobudama
4. Definirati matricu rizika za zadani investicijski projekt
5. Izračunati očekivanu monetarnu vrijednost izvorno identificiranih rizika
6. Izgraditi registar rizika i analizirati prihvatljivost rezervnog fonda
7. Kreirati plan upravljanja rizicima
8. Ocijeniti prihvatljivost investicijskih projekata uz uvažavanje rizika



Računarstvo
tehnologijama
Oblici nastave
» Predavanja
» Mentorski rad


1. Definicije i glavni koncepti u upravljanju rizicima
2. Globalni rizici, Međunarodni standardi u upravljanju rizicima, Dualnost
upravljanja rizicima
3. Kvalitativne i kvantitativne metode procjene rizika, Tehnike upravljanja
rizicima (Delphi. PESTLE. SWOT)
4. Procjena rizika analizom stabla kvara
5. Seminar, Uloga matrice rizika i registra rizika
6. Strukturna rasčlamba rizika, Uloga liste prioriteta i upravljanju rizikom
7. Seminar, Kvantifikacija upliva i vjerojatnosti u registru rizika
8. Međuispit
9. Kreiranje liste za kvantitativnu procjenu i analizu rizika, Definiranje
vremenskog rasporeda i budžeta u projektu
10. Očekivana monetarna vrijednost u upravljanju rizikom u projektima
11. Kvantitativne metode: raspodjela vjerojatnosti. Monte Carlo metode,
Planiranje odziva na rizik
12. Seminar, Definiranje i klasificiranje odziva (izbjegni. ublaži. prenesi. prihvati)
13. Očekivana monetarna vrijednost u upravljanju rizicima
14. Donošenje odluka u uvjetima nesigurnosti, Nadzor nad rizikom
15. Završni ispit
Obvezna literatura
Danijela Miloš Sprčić: Dale F. Cooper, Stephen Grey,
Upravljanje rizicima Geoffrey Raymond, Phil
Walker: Project Risk
Management Guidelines:
Managing Risk in Large
Projects and Complex
Procurements; 2004;John
Wiley
Predavanja dostupna na
stranicama predmeta, zadatci,
norme, izvještaji konzultantskih
tvrtki (Ernst&Young) o procjeni
globalnih rizika kroz godine

Upravljanje znanjem 183382

ECTS bodovi 3
Nositelj
Engleski jezik R3
E/R
E-učenje R1
(10%)
Sati nastave
EIT
Predavanja 30
Auditorne vježbe 7
RAČ
Doc. dr. sc.
Sanda Pleslić
izv. prof. dr. sc. Krešimir Trontl
Ocjenjivanje
Opis predmeta
Dovoljan (2) 50
Definicije: podaci, informacije, znanje, mudrost - piramida. Iskustveno i eksplicitno Dobar (3) 60
znanje. SECI model. Stvaranje korisnog znanja. Životni ciklus znanja i primjene. Vrlo dobar (4) 70
Definicija i specifikacija upravljanja znanjem. Kolegijalna pomoć - učenje od drugih.
Izvrstan (5) 85
Upravljanje znanjem ili strategija. Intelektualni kapital. Upravljanje znanjem i
kultura. Upravljanje znanjem i razvoj ljudskih potencijala. Upravljanje znanjem u
praksi: alati i tehnike.
Studijski programi
Ishodi učenja
1. Definirati pojmove: podaci, informacije, znanje i mudrost.

2. Pokazati odnose u piramidi mudrosti.
3. Razlikovati iskustveno i eksplicitno znanje.
4. Primijeniti spiralu znanja u SECI modelu.
5. Pokazati korake u proizvodnji korisnog znanja.
6. Primijeniti kolegijalnu pomoć.
7. Proizvesti i koristiti intelektualni kapital pojedinca ili organizacije.
8. Primijeniti upravljanje znanjem u razvoju ljudskih potencijala.
9. Primijeniti upravljanje znanjem u praksi.



Računarstvo
Oblici nastave
» Predavanja
» Predavanja s vježbama i prezentacijama u dva ciklusa od 7 i 6 tjedana.
» Neobavezni seminar
» Vježbe, praktična primjena
» Pitanja i odgovori nakon prezentacija seminara
» Grupni projekt
Način ocjenjivanja
Udio u Udio u
ocjeni ocjeni

1. Definicija podataka. informacija. znanja. mudrosti, Piramida mudrosti
2. Iskustveno i eksplicitno znanje
3. SECI model
4. Stvaranje korisnog znanja
5. Životni ciklus znanja i primjena
6. Ključni elementi upravljanja znanjem: ljudi. procesi. tehnologija, Okoliš za
upravljanje znanjem, Aktivnosti upravljanja znanjem
7. Upravljanje znanjem i strategija
8. Međuispit
9. Intelektualni kapital
10. Upravljanje znanjem i organizacijska kultura
11. Upravljanje znanjem i razvoj ljudskih resursa
12. Upravljanje rizikom od gubitka znanja
13. Kolegijalna pomoć
14. Procjena upravljanja znanjem

15. Završni ispit

1. Definicija podataka. informacija. znanja. mudrosti
4. SECI model
5. SECI model
6. Okoliš za upravljanje znanjem, Aktivnosti upravljanja znanjem
7. Okoliš za upravljanje znanjem, Aktivnosti upravljanja znanjem
8. Međuispit
9. Projekt, Upravljanje znanjem i organizacijska kultura
10. Upravljanje znanjem i razvoj ljudskih resursa
13. Kolegijalna pomoć
14. Procjena upravljanja znanjem
15. Završni ispit
Obvezna literatura
Sanda Pleslić (2018). Uvod u J. M. Firestone, M. W.
upravljanje znanjem McElroy (2003). Key issues
(elektronička skripta), FER in the new knowledge
management, KMCI Press:
Butterworth-Heinemann,
USA
C. Collison, G. Parcell (2005).

Learning to Fly: Practical
Knowledge Management from
Leading and Learning
Organizations, Capstone
Publishing, UK
R. Sanchez (2003). J. J. Stapleton (2003).
Knowledge Management and Executive's Guide to
Organizational Competence, Knowledge Management:
Oxford University Press The Last Competitive
Advantage, John Wiley and
Sons

» Measuring the value creation of knowledge management programs, Cambridge
» Knowledge Management, Lund University
» Open and User Innovation, ETH Zurich
» Applying Knowledge Management: Principles and Practices, Oxford

Uvod u molekularnu biologiju i genetiku 183410

ECTS bodovi 5
Engleski jezik R3
E/R
E-učenje R1
Sati nastave
Predavanja 45
EIT
Nenad Malenica
RAČ
Opis predmeta
Osnove biologija stanice i genetike: građa stanice i tipovi stanica; osnovni
biokemijski procesi u i prijenos signala; geni i zakoni nasljeđivanja; genske
interakcije i modifikacije klasičnih genetičkih omjera vezanost gena, multipli aleli,
epistaza)
Osnove molekularne biologije; DNA: otkriće, struktura i funkcija nasljednog

materijala; replikacija DNA kod prokariota i eukariota; transpripcija DNA i regulacija
transkripcije; translacija, građa proteina i posttranslacijske modifikacije; regulacija
ekspresije gena kod prokariota i eukariota
Genetičko inženjerstvo: prirodno vs. neprirodno mijenjanje genoma organizama;

klasični alati modifikacije genoma (vektori, restrikcijske endonukleaze, DNA ligaze);
vektori, plazmidi i DNA biblioteke; sekvenciranje DNA
Biotehnologija: bijela, crvemna i zelene biotehnologija; alati genetičkog inženjera:

Agrobacterium tumefaciens i gene gun; rekombinantne vaccine, monoklonska
antitijela, industrijski enzimi; transgenične biljke i životinje
Studijski programi
Ishodi učenja
1. Razumjeti građu stanice i genetiku njene diobe

2. Razumijeti način na koji se nasljedna informacije prenosi kroz generacje.
3. Moći opisati građu DNA i princip njenog kopiranja, prepisivanja i prevođenja
4. Razumijeti osnove rekombinantne DNA tehnologije i prirodne sisteme iz
kojih je nastala
5. Razumijeti što je biotehnologija te koje su njene tehničke mogućnosti i
namjena
6. Moću usporediti tradicionalne i moderne tehnologije manipulacija
nasljednim materijalom
7. Razumijeti ograničenja tehnologije manipuliranja genima i uočiti eventualne
neželjene posljedice primjene iste.


Računarstvo
Oblici nastave
» Predavanja

1. Građa stanice i funkcije stanica
2. Osnovni kemijski procesi i komunikacija među stanicama
3. Geni i zakoni nasljeđivanja
4. Genske iterakcije i modifikacija
5. DNA. struktura i naslijeđivanje
6. Replikacija DNA
7. Transkripcija DNA, Translacija
8. Međuispit
9. Modifikacija gena, Načela i alati za modifikaciju gena
10. Vektori i DNA biblioteke, Sekvenciranje DNA
11. Bijela. crvena i zelena biotehnologija
12. Alati genetičkog inženjera
13. Rekombinantne vakcine. monoklonska antitijela. industrijski enzimi
14. Transfeničke biljke i životinje
15. Završni ispit
Obvezna literatura
Introduction to genetic Biotechnology for Beginners,
analysis, Griffiths Renneberg

Uvod u programiranje 183357

ECTS bodovi 7
Nositelji
Engleski jezik R3
E/R
E-učenje R1
Sati nastave
Predavanja 60
EIT
RAČ
izv. prof. dr. sc. Ljiljana Brkić
Gordan Gledec Vedran Mornar Slaven Zakošek
izv. prof. dr. sc. Mirjana
Domazet-Lošo
Opis predmeta izv. prof. dr. sc. Igor Mekterović
izv. prof. dr. sc. Damir Pintar
Uvode se osnovni koncepti proceduralnog programiranja. Obrađuju se tipovi izv. prof. dr. sc. Marko Subašić
podataka, kontrolne strukture, funkcije, nizovi, datoteke. Daju se osnovni koncepti
izv. prof. dr. sc. Krešimir Trontl
programskog inženjerstva poput algoritmizacije problema, raščlanjivanja na
podzadatke, dokumentiranja i faza razvoja programske podrške. prof. dr. sc. Boris Vrdoljak
doc. dr. sc. Marina Bagić Babac
Studijski programi
Izvođači
» Elektrotehnika i informacijska tehnologija i Računarstvo (Studij) ( obavezan doc. dr. sc. Mario Matijević
predmet, 1. semestar, 1. godina) dr. sc. Tomislav Jagušt
dr. sc. Damir Muha
Ishodi učenja dr. sc. Robert Vaser
Nakon uspješno savladanog predmeta, studenti će moći: dr. sc. Goran Vasiljević
Juraj Dončević, mag. ing.
1. Objasniti način pohrane podataka u računalu Igor Kvasić, mag. ing.
2. Primijeniti osnovne principe oblikovanja programa Josip Marić, mag. ing.
3. Dizajnirati te implementirati i testirati jednostavnije programe i pronalaziti Danijel Mlinarić, dipl. ing.
greške
Marina Ptiček, mag. ing.
4. Koristiti polja, grananja, petlje i funkcije
Agneza Šandić, mag. ing.
5. Opisati mehanizme poziva funkcija i predavanja parametara
Tin Široki, mag. ing.
6. Razviti programe sa slijednim i direktnim, binarnim i tekstualnim
Fran Tonković, mag. ing.
datotekama
Lovro Vrček, mag. phys.
7. Koristiti pokazivače i dinamičko pridruživanje memorije
Ishodi učenja na razini studijskog programa Ocjenjivanje

Dovoljan (2) 50
Elektrotehnika i informacijska tehnologija Dobar (3) 62,5
1 Temeljna tehnička znanja Vrlo dobar (4) 75
1.1. Identificirati. analizirati. modelirati i rješavati inženjerske probleme u Izvrstan (5) 87,5
temeljnih znanja iz područja prirodnih i tehničkih znanosti Preduvjet za
2 Osobne i profesionalne vještine i karakteristike LabVIEW
2.1. Identificirati i analizirati problem u tehničkom okruženju Projekt
2.2. Modelirati i riješiti problem te interpretirati rješenja problema Projekt iz programske potpore


Računarstvo
Oblici nastave
» Predavanja
» Na predavanjima se izlažu teorijske postavke i paradigme koje se
potkrepljuju primjerima.
» Laboratorij
» Primjena znanja stečenih na predavanjima na praktične primjere.
Način ocjenjivanja
Udio u Udio u
ocjeni ocjeni
Tjedni plan nastave

1. Algoritam, program, programiranje. Prevođenje, povezivanje i izvršavanje
programa. Temeljni elementi programskog jezika C: struktura programa,
direktive pretprocesoru, ključne riječi, komentari, konstante, varijable, izraz
pridruživanja, prioritet i asocijativnost operatora.
2. Temeljni elementi programskog jezika C: aritmetički, relacijski, logički izrazi,
osnovni oblik naredbe za selekciju, osnove korištenja funkcija za ulaz i izlaz,
korisne matematičke funkcije.
3. Naredbe za kontrolu toka programa: jednostrana i dvostrana selekcija,
osnovni elementi stila pisanja C programa, kaskadna selekcija, skretnica.

4. Naredbe za kontrolu toka programa: programske petlje, s ispitivanjem uvjeta

na početku, na kraju i s unaprijed utvrđenim brojem ponavljanja, naredbe za
bezuvjetne programske skokove, strukturirano programiranje.
5. Agregatni tipovi podataka: jednodimenzijsko, dvodimenzijsko polje,
struktura.
6. Ostali tipovi podataka: cjelobrojni tipovi podataka, nizovi znakova, realni
tipovi podataka.
7. Raspon i preciznost realnih tipova podataka, numeričke greške, definicija
tipa podataka, implicitna i eksplicitna konverzija tipova podataka. Ostali
operatori u programskom jeziku C, unarni, binarni, ternarni.
8. Međuispit.
9. Funkcije, tip funkcije, parametri, argumenti. Rekurzivne funkcije.
10. Pokazivači.
11. Makro. Organizacija programa. Memorijski razredi.
12. Standardna biblioteka funkcija.
13. Datoteke.
14. Datoteke. Organizacija memorije.
15. Završni ispit

1. Osnovna sintaksa i semantika jezika više razine
2. Varijable i jednostavni tipovi podataka (npr. brojevi. znakovi. logičke
vrijednosti), Tip podatka. skup vrijednosti i skup operacija
3. Pridruživanje tipova podataka varijablama. argumentima funkcija.
rezultatima i podatkovnim poljima, Provjera tipova podataka i pogreške
uzrokovane nedosljednom uporabom vrijednosti s obzirom na pridruženi tip
podatka
4. Izrazi i dodjeljivanja
6. Uvjetne i iterativne upravljačke strukture
8. Međuispit
9. Funkcije i prijenos parametara
11. Jednostavne ulazno/izlazne operacije uključujući rad s datotekama
13. Pojam rekurzije
14. Pojam rekurzije
15. Završni ispit

1. Ne drži se
2. Ne drži se
3. Varijable i jednostavni tipovi podataka (npr. brojevi. znakovi. logičke
vrijednosti)
4. Pridruživanje tipova podataka varijablama. argumentima funkcija.
rezultatima i podatkovnim poljima
8. Međuispit
9. Ne drži se


14. Pojam rekurzije
15. Završni ispit
Obvezna literatura
Vedran Mornar (2018). (2018). Materijali predmeta
Uvod u programiranje, radna dostupni na fakultetskom
verzija udžbenika intranetu
King K. N. (2008). C B. W. Kernighan, D. M.
Programming: A Modern Ritchie (1988). The C
Approach, Second Edition, Programming Language, 2nd
W. W. Norton & Company Edition, Englewood Cliffs,
NJ: Prentice Hall

» Programming in C and C++, Cambridge

Uvod u projektiranje sustava s mješovitim signalom 183487

na razini integriranih sklopova
ECTS bodovi 5
Nositelji
E/R
Engleski jezik R3
E-učenje R1
(10%)
EIT
Sati nastave
Predavanja 15
RAČ
Ocjenjivanje
Adrijan Barić Vladimir Čeperić
Dovoljan (2) 50
Dobar (3) 62
Izvrstan (5) 87
Uvod u sustave s mješovitim signalom na razini integriranih sklopova i zahtjeve na
njihovo električko ponašanje. Alati i proces projektiranja analognih integriranih
sklopova u sustavima s mješovitim signalom. Projektiranje analognih integriranih
blokova. Alati i proces projektiranja digitalnih integriranih sklopova u sustavima s
mješovitim signalom. Projektiranje digitalnih integriranih blokova. Povezivanje
analognih i digitalnih integriranih sklopova i blokova te njihova simulacija na
računalu. Verifikacija sustava s mješovitim signalom.
Studijski programi
Ishodi učenja
1. Povezati tehnološku realizaciju sklopova i sustava s mješovitim signalom sa

zahtjevima na njihove električke karakteristike
2. Objasniti projektiranje robusnih analognih i digitalnih blokova u sustavima s
mješovitim signalom
3. Objasniti korištenje modernih alata za projektiranje i analizu sustava s
mješovitim signalom


Računarstvo
tehnologija
Oblici nastave
» Predavanja
» Predavanja
» Samostalni zadaci kroz seminar
» Laboratorij
» Laboratorij
Način ocjenjivanja
Udio u Udio u
ocjeni ocjeni
Ispit: Usmeni 30 %

1. Uvod u sustave i zahtjeve integriranih sklopova s mješovitim signalom
2. Alati za dizajn ulaznih stupnjeva analognih integriranih sklopova i tok
dizajna analognih podsustava

3. Elementi ulaznih stupnjeva analognih integriranih sklopova

8. Međuispit
9. Alati za digitalni dizajn i tok dizajna podsustava digitalnih integriranih
sklopova
10. Elementi digitalnih integriranih sklopova
11. Dizajn podsustava digitalnih integriranih sklopova
13. Povezivanje analognih i digitalnih podsustava integriranih sklopova i
kosimulacija
14. Verifikacija sustava integriranih sklopova s mješovitim signalom
15. Završni ispit

1. Uvod u sustave i zahtjeve integriranih sklopova s mješovitim signalom
2. Alati za dizajn ulaznih stupnjeva analognih integriranih sklopova i tok
dizajna analognih podsustava
8. Međuispit
9. Alati za digitalni dizajn i tok dizajna podsustava digitalnih integriranih
sklopova
10. Elementi digitalnih integriranih sklopova
13. Povezivanje analognih i digitalnih podsustava integriranih sklopova i
kosimulacija
14. Verifikacija sustava integriranih sklopova s mješovitim signalom
15. Završni ispit
Obvezna literatura
R. Jacob Baker, CMOS: Mixed-
Signal Circuit Design, Second
Edition, 2008
A.S. Sedra, K.C. Smith, R.C. Jaeger, T.N. Blalock,
Microelectronic Circuits, 6th Microelectronic Circuit
ed., Oxford University Press, Design, 4th ed., McGraw-
2011 Hill, 2011


» Design of Analog and Mixed-Signal Integrated Circuits (B-KUL-H05E3A),
Katholieke Universiteit Leuven
» Low power electronics: analog mixed signal design, EPFL Lausanne
» Integrated Systems Project Design Capstone, University of Washington

Uvod u raspoznavanje uzoraka 183489

ECTS bodovi 4
Nositelj
Engleski jezik R3
E/R
E-učenje R1 (15%)
Sati nastave
Predavanja 45
EIT
RAČ
Prof. dr. sc.
Slobodan Ribarić
Opis predmeta
Raspoznavanje uzoraka. Osnovni motivi istraživanja. Model sustava za
raspoznavanje. Primjer sustava za raspoznavanje uzoraka. Odnos umjetne
inteligencije i raspoznavanja uzoraka. Izbor osnovnih značajki uzorka. Linearne i
nelinearne transformacije. Kodiranje osnovnih značajki. Linearne funkcije
odlučivanja. Nelinearne funkcije odlučivanja. Postupci učenja funkcija odlučivanja.
Statistička klasifikacija uzoraka. Bayesov kriterij odlučivanja. Ocjena parametara.
Nenumeričko raspoznavanje uzoraka. Strukturno razvrstavanje uzoraka. Sintaktičko
raspoznavanje uzoraka pomoću stohastičkih jezika. Analiza grupa. Primjeri izvedbi
sustava za raspoznavanje uzoraka.
Studijski programi
Ishodi učenja
1. Razumijeti osnovne koncepte iz raspoznavanja uzoraka

2. Uporabiti znanje u oblikovanju sustava za raspoznavanje
3. Integrirati i kombinirati znanja u cilju dobivanja novih rješenja
4. Vrednovati i ocijeniti uporabnost metoda raspoznavanja

tehnologijama


Računarstvo
tehnologijama
Oblici nastave
» Predavanja

1. Osnovni modeli sustava raspoznavanja uzoraka te primjeri primjene
2. Linearne i nelinearne decizijske funkcije
Boltzmannovo učenje)
6. Izlučivanje i kodiranje značajki
7. Bajesovo pravilo za klasifikaciju
8. Međuispit
9. Bajesovo pravilo za klasifikaciju
10. Multivarijatni gaussovski Bayesov model
11. Jezični pristup raspoznavanju uzoraka. otkrivanje gramatike temeljeno na
vjerojatnosti
12. Jezični pristup raspoznavanju uzoraka. otkrivanje gramatike temeljeno na
vjerojatnosti

13. Algoritam k-srednjih vrijednosti

14. Prilagodljivi algoritmi za grupiranje (ISODATA)
15. Završni ispit
Obvezna literatura
S. Theodoridis, K. R.O. Duda, P. E. Hart, D.G.
Koutroumbas, Pattern Stork, Pattern Classification
Recogniton
L. Gyrgyek, N. Pavešić, S. Ribarić,

Uvod u raspoznavanje uzoraka
J.T. Tou, R.C. Gonzalez, Pattern
Recognition Principles, Addison-
Wesley,1977

Uvod u svemirske tehnologije 214701

ECTS bodovi 5
Nositelji
Engleski jezik R0
E/R
E-učenje R1
Sati nastave
Predavanja 40
EIT
izv. prof. dr. sc. Matko Orsag
RAČ
prof. dr. sc. Zvonimir Šipuš
Dubravko Babić Ana Babić
dr. sc. Jurica Jurec
Opis predmeta dr. sc. Josip Lončar
dr. sc. Josip Vuković
Studijski programi

Računarstvo

Uvod u teoriju računarstva 183412

ECTS bodovi 5
Nositelji
Engleski jezik R1
E/R
E-učenje R1
(10%)
Sati nastave
EIT
Predavanja 60
RAČ
Izv. prof. dr. sc. Doc. dr. sc. Izv. prof. dr. sc. Prof. dr. sc.
Goran Delač Ante Đerek Zoran Kalafatić Siniša Srbljić Preduvjet za
Oblikovanje programske
potpore
Izv. prof. dr. sc. Doc. dr. sc. Izv. prof. dr. sc.
Dejan Škvorc Klemo Vladimir Marin Šilić
Opis predmeta
Predmet uvodi formalne modele automata i gramatika za potrebe opisa, definiranja,
programskog i sklopovskog ostvarivanja te provjere ispravnosti rada računalnih i
komunikacijskih procesa, protokola i sustava. Objašnjavaju se osnovna svojstva
računalnih procesa i sustava, kao što su determinizam, odlučivost, izračunljivost,
složenost i učinkovitost. Daje se osnova teorije automata, formalnih gramatika i
jezika. Proučava se Chomskyeva hijerarhija jezika: regularni, kontekstno-neovisni,
kontekstno-ovisni, rekurzivni i rekurzivno-prebrojivi jezici. Definiraju se razredi
složenosti i hijerarhija razreda složenosti: potpuni i teški problemi, razredi P i NP te
postupak svođenja.
Studijski programi
Ishodi učenja
1. Opisati ponašanje računalnog sustava i komunikacijskog protokola

formalnim jezikom
2. Opisati ponašanje računalnog sustava, komunikacijskog protokola ili nekog
drugog tehničkog sustava formalnim jezikom
3. Dizajnirati računalni proces primjenom formalnog modela
4. Primijeniti formalne modele za provjeru valjanosti računalnog sustava
5. Klasificirati problem s obzirom na Chomskyevu hijerarhiju formalnih jezika
6. Odabrati formalni model optimalne složenosti za potrebe opisa, oblikovanja i
izgradnje računalnog sustava
7. Ocijeniti vremensku i prostornu složenost računalnog procesa

8. Ocijeniti učinkovitost računalnog sustava i komunikacijskog protokola

9. Ocijeniti razred složenosti problema

Računarstvo
tehnologijama
uvjetima
tehnologija
Oblici nastave
» Predavanja
» Laboratorij

1. Generiranje i parsiranje niza, Deterministički konačni automat
2. Minimizacija determinističkog konačnog automata, Nedeterministički
konačni automat. Nedeterministički konačni automat s epsilon prijelazima
3. Istovjetnost determinističkog. nedeterminističkog i nedeterminističkog
konačnog automata s epsilon prijelazima
4. Regularni jezici, Regularni izrazi, Operacije nad automatima, Svojstva
regularnih. kontekstno-neovisnih. rekurzivnih i rekurzivno-prebrojivih
jezika. svojstvo napuhavanja
5. Kontekstno-neovisni jezici, Svojstva regularnih. kontekstno-neovisnih.
rekurzivnih i rekurzivno-prebrojivih jezika. svojstvo napuhavanja
6. Kontekstno-ovisni jezici
7. Potisni automat

8. Međuispit
9. Rekurzivno-prebrojivi jezici, Turingov stroj, Gramatika neograničenih
produkcija, Svojstva regularnih. kontekstno-neovisnih. rekurzivnih i
rekurzivno-prebrojivih jezika. svojstvo napuhavanja, Svojstvo napuhavanja
(dokazivanje neregularnosti jezika. dokazivanje nepripadnosti jezika klasi
kontekstno-neovisnih jezika)
10. Chomskyjeva hijerarhija formalnih jezika. gramatika i automata, Kontekstno-
ovisni jezici. kontekstno-ovisna gramatika i linearno-ograničeni automat
11. Definicija vremenske i prostorne složenosti prihvaćanja jezika, Problem
zaustavljanja, Deterministički i nedeterministički način računanja,
Traktabilnost / Prikladnost, Izračunljivost s primjerima neizračunljivih
funkcija, Odlučivost s primjerima neodlučivih funkcija
12. Uvod u P i NP klase složenosti. NP-potpuni i NP-teški problemi, Uvod u
klasu NP-potpunih problema s primjerima (npr. problem zadovoljivosti
logičke funkcije. problem naprtnjače)
13. Pregled klasa složenosti P i NP. uvod u klase složenosti PSPACE i EXP,
Hijerarhija problema polinomne složenosti, NP-potpunost (Cook-Levinov
teorem), Klasični NP-potpuni problemi
14. Tehnike svođenja, Klase složenosti, Klase problema polinomne složenosti
(klase P i NP), Definicija potpunih i teških problema, Razlika između P-
potpunih (teških) i NP-potpunih (teških) problema
15. Završni ispit
Obvezna literatura
Uvod u teoriju računarstva; S.
Srbljić; Element Zagreb; 2007;
ISBN: 978-953-197-624-4
Theoretical Computer Science: Introduction to Automata
Introduction to Automata, Theory, Languages, and
Computability, Complexity, Computation; J. E. Hopcroft,
Algorithmics, R. Motwani, J. D. Ullman;
Randomization, Addison-Wesley; 2000; ISBN:
Communication, and 978-0201441246
Cryptography; J. Hromkovic;
Springer; 2003; ISBN: 978-
3540140153
An Introduction to Formal Automata and

Languages and Automata; P. Computability; D. C. Kozen;
Linz; Jones & Bartlett Springer; 1997; ISBN: 978-
Publishers; 2000; ISBN: 978- 0387949079
0763714222

Uvod u umjetnu inteligenciju 183477

ECTS bodovi 4
Nositelji
Engleski jezik R3
E/R
E-učenje R1
Sati nastave
Predavanja 45
EIT
RAČ
Doc. dr. sc. Prof. dr. sc. Izv. prof. dr. sc.
Marko Čupić Bojana Dalbelo Jan Šnajder
Bašić
Opis predmeta
Postoje mnogi kognitivni zadatci koji su jednostavni za ljude, ali izuzetno teški za
računala. Umjetna inteligencija (UI) razvija sustave koji rješavaju takve vrste
problema. Tradicionalan pristup umjetnoj inteligenciji temeljen je na ideji o
simboličkoj reprezentaciji znanja i zaključivanju kao manipulaciji simbolima.
Alternativni pristupi temelje se na oponašanju modela koje nalazimo u prirodi. Cilj
kolegija jest upoznati studente s različitim pristupima te dati pregled metoda za
rješavanja problema umjetne inteligencije, uključivo metoda za prikaz znanja,
zaključivanje, rješavanje problema pretraživanjem, automatsko zaključivanje, učenje
i optimizaciju.
Studijski programi
Ishodi učenja
1. Definirati osnovne pojmove umjetne inteligencije

2. Razlikovati simboličke i konektivističke pristupe umjetnoj inteligenciji
3. Primijeniti algoritme pretraživanja prostora stanja i algoritme biološki
inspirirane optimizacije na jednostavnije probleme
4. Primijeniti logičko programiranje za rješavanje jednostavnijih logičkih
problema
5. Primijeniti postupke automatskog zaključivanja na jednostavnije logičke
probleme
6. Usporediti različite pristupe prikazivanju nejasnog znanja
7. Ocijeniti primjenjivost pojedinih pristupa umjetne inteligencije na danom
problemu
8. Primijeniti osnovne algoritme strojnog učenja
9. Rezimirati filozofske aspekte umjetne inteligencije

Računarstvo


tehnologijama
uvjetima
Oblici nastave
» Predavanja
» Laboratorij

1. UI problemi i primjene, Definicije umjetne inteligencije i Turingov test,
Agenti i okoline
2. Problem pretraživanja prostora stanja, Slijepo pretraživanje (u širinu. u
dubinu. u dubinu s iterativnim produbljivanjem)
3. Heuristike i usmjereno pretraživanje (usponom na vrh. općenito najbolji-
prvi), Pretraživanje Minimax i alfa-beta podrezivanje, Zadovoljavanje
ograničenja (postupak vraćanja i metode lokalne pretrage), Pretraživanje A*.
usnopljeno pretraživanje
4. Logika kao način predstavljanja znanja (ontološko i epistemološko
opredjeljenje), Formalizacija rečenica prirodnoga jezika u predikatnoj logici,
"Rezolucijsko pravilo u propozicijskoj logici", Rezolucijsko pravilo u
predikatnoj logici
5. Ekspertni sustavi zasnovani na logici, Redukcija ili svođenje na logičko
programiranje
6. Opisne logike i ontologije, Semantičke mreže, Nemonotono zaključivanje,
Prostorno-vremensko zaključivanje
7. Zaključivanje na temelju primjera, Učenje na temelju primjera i modela,
Planiranje, Ekspertni sustavi zasnovani na pravilima
8. Međuispit
9. Faktori izvjesnosti, Neizraziti skupovi i neizrazita logika, Neizrazito
zaključivanje (neizrazite propozicije, neizrazite relacije i neizrazite
implikacije), Sustavi neizrazitog zaključivanja. neizrazito kodiranje i
dekodiranje
10. Probabilistički pristupi (Bayesove mreže, Markovljeve mreže), Bayesovsko
zaključivanje
Naivan Bayesov klasifikator, Stabla odluke
12. Okolina, nagrada i vrijednosna funkcija, Markovljevi procesi odlučivanja,
Postupci aproksimativnoga dinamičkog programiranja (Q-učenje)
problem dodjele nagrade, propagiranje pogreške unazad kroz vrijeme)
14. Filozofska pitanja
15. Završni ispit

1. UI problemi i primjene, Definicije umjetne inteligencije i Turingov test,
Agenti i okoline
2. Problem pretraživanja prostora stanja, Slijepo pretraživanje (u širinu. u

dubinu. u dubinu s iterativnim produbljivanjem)

3. Heuristike i usmjereno pretraživanje (usponom na vrh. općenito najbolji-
prvi), Pretraživanje Minimax i alfa-beta podrezivanje, Zadovoljavanje
ograničenja (postupak vraćanja i metode lokalne pretrage), Pretraživanje A*.
usnopljeno pretraživanje
4. Logika kao način predstavljanja znanja (ontološko i epistemološko
opredjeljenje), Formalizacija rečenica prirodnoga jezika u predikatnoj logici,
"Rezolucijsko pravilo u propozicijskoj logici", Rezolucijsko pravilo u
predikatnoj logici
5. Ekspertni sustavi zasnovani na logici, Redukcija ili svođenje na logičko
programiranje
6. Opisne logike i ontologije, Semantičke mreže, Nemonotono zaključivanje,
Prostorno-vremensko zaključivanje
7. Zaključivanje na temelju primjera, Učenje na temelju primjera i modela,
Planiranje, Ekspertni sustavi zasnovani na pravilima
8. Međuispit
9. Faktori izvjesnosti, Neizraziti skupovi i neizrazita logika, Neizrazito
zaključivanje (neizrazite propozicije, neizrazite relacije i neizrazite
implikacije), Sustavi neizrazitog zaključivanja. neizrazito kodiranje i
dekodiranje
10. Probabilistički pristupi (Bayesove mreže, Markovljeve mreže), Bayesovsko
zaključivanje
Naivan Bayesov klasifikator, Stabla odluke
12. Okolina, nagrada i vrijednosna funkcija, Markovljevi procesi odlučivanja,
Postupci aproksimativnoga dinamičkog programiranja (Q-učenje)
problem dodjele nagrade, propagiranje pogreške unazad kroz vrijeme)
14. Filozofska pitanja
15. Završni ispit
Obvezna literatura
by Russell, Stuart J; Norvig,
Peter. Artificial Intelligence: A
Modern Approach. Prentice-
Hall, Inc., 2003.
Dalbelo Bašić, Bojana; Šnajder,
Jan. Umjetna inteligencija:
Zaključivanje uporabom
propozicijske i predikatne logike
– zbirka zadataka. Zagreb: FER,
2008.

Vjerojatnost i statistika 183401

ECTS bodovi 6
Nositelji
Engleski jezik R1
E/R
E-učenje R1 (5%)
Sati nastave
Predavanja 60
EIT
RAČ
Andrea Aglić Ilko Brnetić Neven Elezović Mario Krnić
Aljinović doc. dr. sc. Mario Bukal
Izvođači
Renato Babojelić, mag. inf. et
math.
mag. math.
Josip Žubrinić, mag. math.
Igor Velčić Lenka Mihoković Ocjenjivanje
Dovoljan (2) 45
Dobar (3) 55
vjerojatnost događaja, uvjetna vjerojatnost, diskretne slučajne varijable i vektori, Izvrstan (5) 85
neprekinute slučajne varijable i vektori, granični teoremi, opisna statistika, točkovne
i intervalne procjene parametara, statistički testovi. Preduvjet za
Mobilne komunikacije
Studijski programi
Ishodi učenja
1. Riješiti probleme računanja vjerojatnosti zadanog događaja

2. Prepoznati karakterističnu diskretnu ili neprekinutu razdiobu
3. Riješiti probleme računanja očekivanja i disperzije pojedine razdiobe
4. Analizirati dane podatke
5. Riješiti probleme točkovne procjene parametara i intervalne procjene
6. Koristiti razne statističke testove
8. Koristiti kritičko mišljenje



Računarstvo
Oblici nastave
» Predavanja
» 4 sata tjedno
» 1 sat tjedno
» svaki će student trebati riješiti samostalne zadatke
» Laboratorij
» 6 sati u semestru, od toga 4 sata studenti rade samostalno
Način ocjenjivanja
Udio u Udio u
ocjeni ocjeni
Kratke provjere znanja 0% 10 % 0% 10 %


1. Vjerojatnost. Jednako izgledni ishodi. Geometrijska vjerojatnost
2. Uvjetna vjerojatnost. Nezavisnost. Formula potpune vjerojatnosti. Bayesova
formula
3. Diskretne slučajne varijable i slučajni vektori. Marginalne razdiobe. Uvjetne
razdiobe
4. Momenti. Karakteristične funkcije. Funkcije izvodnice
5. Geometrijska razdiobe. Binomna razdioba. Poissonova razdioba
6. Slučajne varijable. Funkcije razdiobe i funkcije gustoće, Funkcije slučajnih
varijabli
7. Eksponencijalna razdioba. Normalna razdioba
8. Međuispit
9. Slučajni vektori. Uvjetne razdiobe
10. Funkcije slučajnih vektora, Zakon velikih brojeva i centralni granični teorem
međukvartilni raspon, Nepristrani točkovni procjenjitelji. Procjena kriterijem
najveće izglednosti
12. Intervalne procjene. Intervali povjerenja, Intervali povjerenja za parametre
normalne razdiobe
parametrima. Uzoračke distribucije
parametrima. Uzoračke distribucije, Pearsonov hi-kvadrat test (test o
prilagodbi modela. test o nezavisnosti. test o homogenosti)
15. Završni ispit

1. Vjerojatnost. Jednako izgledni ishodi. Geometrijska vjerojatnost
2. Uvjetna vjerojatnost. Nezavisnost. Formula potpune vjerojatnosti. Bayesova
formula
3. Diskretne slučajne varijable i slučajni vektori. Marginalne razdiobe. Uvjetne
razdiobe
4. Momenti. Karakteristične funkcije. Funkcije izvodnice
5. Geometrijska razdiobe. Binomna razdioba. Poissonova razdioba
6. Slučajne varijable. Funkcije razdiobe i funkcije gustoće, Funkcije slučajnih
varijabli
7. Eksponencijalna razdioba. Normalna razdioba
8. Međuispit
9. Slučajni vektori. Uvjetne razdiobe
10. Funkcije slučajnih vektora, Zakon velikih brojeva i centralni granični teorem
međukvartilni raspon, Nepristrani točkovni procjenjitelji. Procjena kriterijem
najveće izglednosti
12. Intervalne procjene. Intervali povjerenja, Intervali povjerenja za parametre
normalne razdiobe
parametrima. Uzoračke distribucije
14. Pearsonov hi-kvadrat test (test o prilagodbi modela. test o nezavisnosti. test o
homogenosti)
15. Završni ispit

1. Ne drži se

2. Ne drži se
3. Ne drži se
4. Ne drži se
5. Ne drži se
6. Geometrijska razdiobe. Binomna razdioba. Poissonova razdioba, Slučajne
varijable. Funkcije razdiobe i funkcije gustoće
7. Ne drži se
8. Međuispit
9. Ne drži se
10. Ne drži se
11. Ne drži se
12. Ne drži se
13. Eksponencijalna razdioba. Normalna razdioba, Sredina. medijan. mod
razdiobe. Disperzija. varijanca. kvantili radiobe. međukvartilni raspon, Ne
drži se
14. Intervali povjerenja za parametre normalne razdiobe, Testiranje hipoteza.
Pogreške prve i druge vrste. Testiranje hipoteza o parametrima. Uzoračke
distribucije, Pearsonov hi-kvadrat test (test o prilagodbi modela. test o
nezavisnosti. test o homogenosti), Ne drži se
15. Završni ispit
Obvezna literatura
(2018). N.Elezović: (1989). Ž. Pauše, Uvod u
Vjerojatnost i statistika, matematičku statistiku,
Element, Zagreb Školska knjiga, Zagreb
(1989). Ž. Pauše, Riješeni

primjeri zadaci iz vjerojatnosti i
statistike, Školska knjiga,
Zagreb

» Wahrscheinlichskeitrechung und Statistik, ETH Zurich

Vještine komuniciranja 183353

ECTS bodovi 4
Nositelj
Engleski jezik R2
E/R
E-učenje R2 (20%)
Sati nastave
Predavanja 30
EIT
dr. sc. Juraj Petrović
RAČ
Izv. prof. dr. sc.
Predrag Pale Ocjenjivanje
Dovoljan (2) 60
Dobar (3) 70
Opis predmeta
Vrlo dobar (4) 80
Komunikacijske vještine su potrebne inženjerima da bi u pisanom i usmenom Izvrstan (5) 90
obliku prenijeli precizne informacije i poruke svojim suradnicima, naručiteljima i
dobavljačima; da bi predstavili sebe, svoj rad i rezultate; da bi učinkovito učili i Preduvjet za
poučavali. U okviru predmeta studenti uče kako učinkovito naći relevantnu Seminar
informaciju i naučiti; kako prenijeti informacije i poruke predavanjima, Seminar
prikaznicama, tekstom i grafikom; kako snimiti efektan zvučni zapis, fotografiju i
video. Sastanci i pregovaranje svakodnevni su način rada u skupinama, pa ih
studenti uče prepoznati na vrijeme, dobro pripremiti i učinkovito izvesti. Kroz
vježbe uče aktivno slušati i govoriti; uočavaju uzroke nerazumijevanja i sukoba među
ljudima i uče kako ih izbjeći i razriješiti. Predstaviti se životopisom te razumijevati i
poštovati kulturne razlike i norme važan je dio obrazovanja inženjera.
Studijski programi
Ishodi učenja
1. Napisati strukturirani i narativni životopis i predstaviti se usmeno

2. Prikazati rad i rezultate u pisanom i usmenom obliku i stručnjacima i javnosti
3. Prikazati i prenijeti informacije, aktivnosti, potrebe i namjere učinkovito u
usmenom, pisanom i grafičkom obliku
4. Dizajnirati i izraditi efektnu fotografiju, zvučni i video zapis
5. Odabrati i procijeniti relevantnu informaciju i kritički ju analizirati
6. Planirati i učinkovito izvesti sastanke i pregovore
7. Analizirati probleme u komunikaciji, izbjeći ih i razriješiti
8. Usporediti kulturne razlike i norme, poštivati ih te ih primjereno usvojiti



Računarstvo
Oblici nastave
» Predavanja
» Na predavanju studenti i nastavnik diskutiraju temu za koju su se pripremili
kroz istraživanje i pripremnu zadaću. Pitanjima i odgovorima putem AuResS
sustava studenti aktivno doprinose nastavi. Nastavnik pomaže u
oblikovanja zaključaka, iznosi teorijsku podlogu, daje smjernice za primjenu
i upućuje na daljnje samostalno učenje. Prema potrebi nastavnik objašnjava
zadaću koja slijedi nakon predavanja.
» Studenti izrađuju seminarski rad u obliku dvominutnog video prikaza na
zadanu temu.
» Domaće zadaće
» Ostalo
» Pripreme za predavanja
Način ocjenjivanja
Udio u Udio u
ocjeni ocjeni
Domaće zadaće 50 % 25 % 50 % 40 %
Kratke provjere znanja 50 % 10 % 0% 0%
Sudjelovanje u nastavi 50 % 15 % 0% 10 %
Međuispit: Pismeni 0% 1% 0%

Pri polaganju kolegija kontinuiranom nastavom:
Kratke provjere znanja kao element ocjenjivanja u gornjoj tablici predstavljaju

pripreme za predavanja, koje su dostupne prije svakog predavanja na Moodle
sustavu.
Sudjelovanje u nastavi sastoji se od dvije potkategorije: interakcije na
predavanju (5%) i pitanja za ocjenu na predavanju (10%). Prag za prolaz za
svaku od te dvije potkategorije je 50%.
Za prolaz na kolegiju potrebno je iz svake kategorije aktivnosti ostvariti
barem 50% bodova i barem 60 bodova ukupno.
Pri polaganju kolegija na ispitnim roku:
Bodovi ostavreni na kontinuiranoj nastavi za pripreme za predavanja i

sudjelovanje u nastavi skaliraju se na 10% i u gornjoj tablici skupa spadaju u
kategoriju Sudjelovanje u nastavi. Iz ove kategorije ne postoji prag za prolaz i
te bodove nije moguće ispravljati.
Priznaje se projekt koji je uspješno odrađen tijekom kontinuirane nastave
(konačna dobivena ocjena na projektu je barem 50%). U protivnom (ili ako
student želi popraviti ocjenu iz projekta) je potrebno odabrati temu za
projekt i ostvariti prag od barem 50% bodova za prolaz.
Bodovi ostvareni tijekom kontinuirane nastave na peer review domaćim
zadaćama i pitchu sada se skaliraju na 40% bodova na ispitnom roku.
Priznaju se već ostvareni bodovi, ali moguće je i ponovno predati bilo koju od
peer review zadaća ili pitch. Za prolaz je sada nužno uz prag od barem 50%
ukupno ostvariti pozitivan broj bodova na svakom od peer review zadataka i
pitchu.
Peer review zadaci su svi oni koji u razradi stavki bodovanja kolegija pod
nastavnim aktivnostima u imenu sadrže izraz peer_review.
Ukoliko predate projekt, pitch ili neki od peer review zadataka na ispitnom
roku, prethodno ostvareni bodovi s kontinuirane nastave se brišu.

1. Metode aktivnog učenja, Stilovi učenja
2. Prikupljanje i analiza informacija, Kritičko promišljanje, Kreativno
razmišljanje
3. Korištenje komunikacijskih tehnologija
4. Osobno predstavljanje životopisom. mrežnim stranicama i profilima
5. Učinkovita interpersonalna komunikacija, Upravljanje sukobima
6. Učinkovit rad u timu i surađivanje, Organiziranje i sudjelovanje u sastancima
7. Svrha i strategija akademskog pisanja, Organizacija, stil i tok riječi, Oblici
organiziranja teksta: opći-specifični tekstovi, rješavanje problema,
usporedba-kontrast, uzrok-posljedica, Pisanje sažetaka
8. Međuispit
9. Poslovna pisana komunikacija, Pisanje tekstova za popularizaciju
10. Usmeno izlaganje, Javno govorenje
11. Vizualne prezentacije, Korištenje multimedije u prezentacijama
12. Priprema argumenata i njihova prezentacija, Stvaranje i korištenje humora
13. Seminar
14. Kulturne razlike i bonton
15. Završni ispit

Obvezna literatura
John W. Davies (2001). Thomas E. Harris, John C.
Communication Skills, Sherblom (2018). Small
Pearson Education Group and Team
Communication, Waveland
Press

» Communication Skills for Academics, MIT
» Oral Communication for Graduate Students, Stanford
» STEM Speak: Oral Communication for Technical Fields, Stanford

Završni projekt 183456

ECTS bodovi 8
Opis predmeta
Engleski jezik R3
Završni projekt je sveobuhvatna i visoko nezavisna zadaća u kojoj student mora
E/R
pokazati sposobnost analize zadanog problema s teorijskog i praktičnog stanovišta, E-učenje R1
izraditi rješenje koristeći znanja stečena u više predmeta kao i iz literature, ugraditi (10%)
rješenje, napisati dokumentaciju i upute za uporabu te smjernice budućeg razvoja.
Naglasak je stavljen na dokazivanje sposobnosti u svim tim aspektima, a ne na radno Sati nastave
EIT
zahtjevnim rutinskim poslovima koji bi imali kao jedini cilj u potpunosti zaokružen Predavanja 16
neki proizvod.
RAČ
Studijski programi
Ishodi učenja
1. Povezati stečeno znanje i vještine, te razviti sposobnost za dodatno učenje iz

obvezatne ili dopunske literature uz savjetovanje mentora
2. Odabrati, argumentirati i opravdati predloženo rješenje
3. Modelirati, simulirati ili izraditi prototip za zadani zadatak definirane
funkcionalnosti
4. Koncipirati i napisati izvještaj projekta te izvesti zaključke, na jezično i etički
ispravan način, sukladno uputama, prosječnog opsega od 30 tiskanih stranica
5. Prezentirati mentoru dobivene rezultate pomoću prezentacije pripremljene
na računalu uz desetominutno usmeno izlaganje
6. Preporučiti moguće smjernice za daljni razvoj predloženog rješenja
korištenjem pricipa znanstveno-istraživačnog rada

tehnologijama
uvjetima

Oblici nastave
» Predavanja
» Laboratorij
» Mentorski rad

1. Projekt
2. Projekt
3. Projekt
4. Projekt
5. Projekt
6. Projekt
7. Projekt
8. Projekt
9. Projekt
10. Projekt
11. Projekt
12. Projekt
13. Projekt
14. Projekt
15. Završni ispit
Obvezna literatura

Završni rad 183356

ECTS bodovi 10
Opis predmeta
Engleski jezik R3
Završni rad je sveobuhvatna i visoko nezavisna zadaća u kojoj student mora pokazati
E/R
sposobnost analize zadanog problema s teorijskog i praktičnog stanovišta, izraditi E-učenje R1
rješenje koristeći znanja stečena u više predmeta kao i iz literature, ugraditi rješenje, (10%)
napisati dokumentaciju i upute za uporabu te smjernice budućeg razvoja. Naglasak
je stavljen na dokazivanje sposobnosti u svim tim aspektima, a ne na radno Sati nastave
zahtjevnim rutinskim poslovima koji bi imali kao jedini cilj u potpunosti zaokružen
EIT
neki proizvod.
RAČ
Studijski programi
Ishodi učenja
1. Povezati stečeno znanje i vještine, te razviti sposobnost za dodatno učenje iz

obvezatne ili dopunske literature uz savjetovanje mentora
2. Odabrati, argumentirati i opravdati predloženo rješenje
3. Modelirati, simulirati ili izraditi prototip za zadani zadatak definirane
funkcionalnosti
4. Koncipirati i napisati završni rad te izvesti zaključke, na jezično i etički
ispravan način, sukladno uputama, prosječnog opsega od 30 tiskanih stranica
5. Javno prezentirati dobivene rezultate pomoću prezentacije pripremljene na
računalu uz petnaestminutno usmeno izlaganje
6. Preporučiti moguće smjernice za daljni razvoj predloženog rješenja
korištenjem pricipa znanstveno-istraživačnog rada

Računarstvo
tehnologijama
uvjetima


tehnologija
Oblici nastave
» Laboratorij
» Mentorski rad
Obvezna literatura

Nositelji i izvođači

Prof. dr. sc. Andrea Aglić Aljinović Tomislav Antić

-Linearna algebra (P) -Baze podataka (L)
-Vjerojatnost i statistika (P)
Doc. dr. sc. Ana Babić Izv. prof. dr. sc. Dubravko Babić
-Fizika (P) -Optoelektronika (P)
-Računalne metode u modernoj fizici (P) -Uvod u svemirske tehnologije (P)
-Uvod u svemirske tehnologije (P)
Doc. dr. sc. Jurica Babić Renato Babojelić, mag. inf. et math.
-Objektno orijentirano programiranje (P) -Diskretna matematika 1 (L)
-Objektno orijentirano programiranje (A, L)
-Vjerojatnost i statistika (A, L)
Josip Bačmaga, mag. ing. Doc. dr. sc. Marina Bagić Babac
-Elektronika 1 (A, L) -Uvod u programiranje (P)
-Elektronika 2 (A, L)
Prof. dr. sc. Mato Baotić Prof. dr. sc. Mirta Baranović
-Automatsko upravljanje (P) -Baze podataka (P)
-Sinteza sustava automatskog upravljanja (P)
Prof. dr. sc. Adrijan Barić Antonella Barišić, mag. ing.

-Analogni integrirani sklopovi (P) -Arhitektura računala 1E (L)
-Elektronika 1 (P)
-Elektronika 2 (P)
-Osnove elektronike (P)
-Uvod u projektiranje sustava s mješovitim signalom na
razini integriranih sklopova (P)
Ivan Bartolec , mag. ing. Prof. dr. sc. Danko Basch

-Komunikacijske mreže (L) -Arhitektura računala 1E (P)
Izv. prof. dr. sc. Aleksandar Battista Ilić Prof. dr. sc. Alen Bažant
-Umjetnost novih medija (P) -Pristupne telekomunikacijske mreže (P)
-Teorija informacije (P)
Federico Matteo Benčić, mag. ing. Prof. dr. sc. Sead Berberović
-Objektno orijentirano programiranje (L) -Elektromagnetska polja (P)
-Elektromehanika (P)
-Osnove elektrotehnike (P)

Ivo Beroš, dipl. ing. Prof. dr. sc. Vedran Bilas

-Algoritmi i strukture podataka (L) -Elektronički sustavi (P)
-Elektronika 2 (P)
-Menadžment u inženjerstvu (P)
-Tehnologija u medicini (P)
Prof. dr. sc. Lahorija Bistričić Vitomir Blagojević , prof.

-Fizika lasera (P) -Tjelesna i zdravstvena kultura 1 (L)
-Tjelesna i zdravstvena kultura 2 (L)
Izv. prof. dr. sc. Bruno Blašković Dr. sc. Raul Blečić
-Informacija, logika i jezici (P) -Elektronika 1 (A, L)
Prof. dr. sc. Stjepan Bogdan Prof. dr. sc. Nikola Bogunović
-Elementi sustava automatizacije (P) -Programsko inženjerstvo (P)
David Bojanić, mag. math. Doc. dr. sc. Dario Bojanjac

-Matematička analiza 2 (A) -Linearna algebra (A)
-Matematička analiza 2 (A)
Prof. dr. sc. Davor Bonefačić Doc. dr. sc. Marko Bosiljevac
-Osnove bežičnih sustava (P) -Komunikacijski sustavi (P)
Doc. dr. sc. Ivana Bosnić Izv. prof. dr. sc. Željka Marija Bošnjak
-Arhitektura računala 1E (P) -Fizika (P)
-Otvoreno računarstvo (P) -Fizika 2 (P)
-Razvoj programske potpore za web (P) -Fizika lasera (P)
-Moderne metode fizike u elektrotehnici, informaciji i
računarstvu (P)
Izv. prof. dr. sc. Ivica Botički Dr. sc. Jelena Božek
-Algoritmi i strukture podataka (P) -Digitalni video (P)
-Razvoj programske potpore za web (P)
Ivona Brajdić, mag. ing. Doc. dr. sc. Mario Brčić

-Komunikacijske mreže (L) -Objektno orijentirano programiranje (A, L)

Izv. prof. dr. sc. Ljiljana Brkić Prof. dr. sc. Ilko Brnetić
-Baze podataka (P) -Linearna algebra (P)
-Uvod u programiranje (P) -Matematička analiza 1 (P)
Ika Budanko Doc. dr. sc. Mario Bukal

-Umrežene višemedijske usluge (L) -Matematička analiza 1 (P, A)
-Matematička analiza 2 (P)
Izv. prof. dr. sc. Tomislav Burić Doc. dr. sc. Tomislav Capuder
-Matematička analiza 1 (P) -Elektroenergetika (P)
-Matematička analiza 2 (P, A) -Upravljanje rizikom (P)
Mateja Car , mag. ing. Prof. dr. sc. Željka Car

-Digitalna logika (L) -Ergonomija u računarstvu (P)
Prof. dr. sc. Mario Cifrek Stefan Cikota, mag. phys.

-Projektiranje elektroničkih sustava (P) -Fizika (L)
-Tehnologija u medicini (P) -Fizika 2 (L)
Vlatko Crnković, mag. math. Izv. prof. dr. sc. Igor Čavrak
-Matematička analiza 2 (A) -Otvoreno računarstvo (P)
Doc. dr. sc. Vladimir Čeperić Doc. dr. sc. Marko Čupić
-Elektronika 1 (P) -Digitalna logika (P, A)
-Elektronika 2 (P) -Oblikovni obrasci u programiranju (P)
-Osnove elektronike (P) -Odabrana poglavlja razvoja programske potpore 1 (P)
-Uvod u projektiranje sustava s mješovitim signalom na -Odabrana poglavlja razvoja programske potpore 2 (P)
razini integriranih sklopova (P) -Operacijski sustavi (P)
-Uvod u umjetnu inteligenciju (P)
Prof. dr. sc. Krešimir Ćosić Andro Ćoza , mag. ing.

-Interaktivni simulacijski sustavi (P) -Električni krugovi (L)
Prof. dr. sc. Martin Dadić Prof. dr. sc. Bojana Dalbelo Bašić
-Elektromagnetska polja (P) -Statistička analiza podataka (P)
-Osnove elektrotehnike (P) -Uvod u umjetnu inteligenciju (P)

Prof. dr. sc. Nenad Debrecin Izv. prof. dr. sc. Goran Delač
-Okoliš, održivi razvoj i ublažavanje klimatskih promjena -Prevođenje programskih jezika (P)
(P) -Uvod u teoriju računarstva (P)
-Upravljanje rizikom (P)
Prof. dr. sc. Marko Delimar Izv. prof. dr. sc. Mirjana Domazet-Lošo
-Elektroenergetski sustavi 2 (P) -Algoritmi i strukture podataka (P)
-Bioinformatika 1 (P)
-Uvod u programiranje (P)
Juraj Dončević, mag. ing. Dr. sc. Ana Drandić

-Algoritmi i strukture podataka (L) -Elektromagnetska polja (P)
-Uvod u programiranje (L) -Menadžment u inženjerstvu (P)
-Osnove elektrotehnike (P, L)
Dr. sc. Paulina Dučkić Alen Duspara, mag. ing.

-Fizika (L) -Arhitektura računala 1E (L)
-Fizika 2 (L) -Arhitektura računala 1R (L)
Izv. prof. dr. sc. Hrvoje Džapo Doc. dr. sc. Ante Đerek
-Projektiranje elektroničkih sustava (P) -Prevođenje programskih jezika (P)
-Ugradbeni računalni sustavi (P) -Sigurnost računalnih sustava (P)
-Uvod u teoriju računarstva (P)
Doc. dr. sc. Marko Đurasević Prof. dr. sc. Ivan Đurek
-Interaktivna računalna grafika (P) -Audio elektronika (P)
-Operacijski sustavi (P) -Audiotehnika (P)
-Digitalna logika (P, A)
Prof. dr. sc. Neven Elezović Izv. prof. dr. sc. Igor Erceg
-Linearna algebra (P) -Osnove upravljanja električnim strojevima (P)
-Odabrana poglavlja matematike (P)
-Stohastički procesi (P)
Prof. dr. sc. Siniša Fajt Izv. prof. dr. sc. Luka Ferković
-Buka i vibracije u okolišu (P) -Mjerenja u elektrotehnici (P, L)
-Elektroakustika 1 (P) -Upravljanje kakvoćom (P)
Prof. dr. sc. Krešimir Fertalj Doc. dr. sc. Božidar Filipović-Grčić
-Razvoj primijenjene programske potpore (P) -Elektroenergetski sustavi 1 (P)

Petar Franček, dipl. ing. Dr. sc. Nikolina Frid

-Audio elektronika (L) -Digitalna logika (L)
-Audiotehnika (L) -Programsko inženjerstvo (P)
-Buka i vibracije u okolišu (L)
-Elektroakustika 1 (L)
Stjepan Frljić, mag. ing. Ivana Gače, univ. bacc. ing

-Osnove elektrotehnike (L) -Objektno orijentirano programiranje (L)
Vlatko Galić, mag. ing. Bruno Gašperov, mag. math.

-Elektronika 1 (A, L) -Signali i sustavi (A, L)
Prof. dr. sc. Vlado Glavinić Prof. dr. sc. Gordan Gledec
-Digitalna logika (P, A) -Ergonomija u računarstvu (P)
-Pretraživanje informacija i tehničko izražavanje (P)
Prof. dr. sc. Marin Golub Doc. dr. sc. Vjeran Gomzi
-Operacijski sustavi (P) -Fizika (P)
-Fizika 2 (P)
-Fizika materijala (P)
Prof. dr. sc. Davor Grgić Prof. dr. sc. Mislav Grgić
-Elektroenergetika (P) -Digitalni video (P)
-Lokalne mreže (P)
-Pretraživanje informacija i tehničko izražavanje (P)
Prof. dr. sc. Sonja Grgić Doc. dr. sc. Stjepan Groš
-Komunikacijski sustavi (P) -Sigurnost računalnih sustava (P)
-Multimedijski sustavi (P) -Skriptni jezici (P)
Dr. sc. Danijela Grozdanić Izv. prof. dr. sc. Juraj Havelka
-Fizika (L) -Elektroenergetski sustavi 1 (P)
-Niskonaponske mreže i mikromreže (P)
Doc. dr. sc. Hrvoje Hegeduš Lin Herenčić, mag. ing.

-Mjerenja u elektrotehnici (L) -Fizika (L)
-Osnove elektrotehnike (L)

Doc. dr. sc. Daniel Hofman Prof. dr. sc. Dubravko Horvat
-Arhitektura računala 1E (L) -Fizika materijala (P)
-Arhitektura računala 1R (P)
-Multimedijski sustavi (P)
-Paralelizam i konkurentnost (P)
Doc. dr. sc. Marko Horvat Doc. dr. sc. Lana Horvat Dmitrović
-Audio elektronika (P) -Matematička analiza 1 (P, A)
-Audiotehnika (P) -Matematička analiza 2 (P)
Prof. dr. sc. Silvio Hrabar Izv. prof. dr. sc. Tomislav Hrkać
-Moderna fizika i primjene u elektrotehnici (P) -Arhitektura računala 2 (P)
-Primjena elektromagnetskih valova u inženjerstvu (P) -Digitalna logika (P, A)
-Skriptni jezici (P)
Nasl. prof. dr. sc. Darko Huljenić Dr. sc. Luka Humski
-Inovacije i upravljanje tehnologijom (P) -Osnove elektrotehnike (P, L)
Doc. dr. sc. Šandor Ileš Prof. dr. sc. Damir Ilić
-Osnove mehatronike (P) -Mjerenja u elektrotehnici (P)
-Upravljanje kakvoćom (P)
Izv. prof. dr. sc. Željko Ilić Izv. prof. dr. sc. Saša Ilijić
-Lokalne mreže (P) -Elektromehanika (P)
-Teorija informacije (P) -Fizika (P)
-Kvantna računala (P)
-Moderna fizika i primjene u elektrotehnici (P)
Tomislav Ivaniš, mag. ing. Dr. sc. Branimir Ivšić

-Objektno orijentirano programiranje (L) -Osnove elektrotehnike (L)
Dr. sc. Tomislav Jagušt Prof. dr. sc. Domagoj Jakobović

-Algoritmi i strukture podataka (P) -Operacijski sustavi (P)
-Objektno orijentirano programiranje (P)
-Uvod u programiranje (L)
Prof. dr. sc. Željko Jakopović Prof. dr. sc. Kristian Jambrošić
-Osnove energetske elektronike (P) -Buka i vibracije u okolišu (P)

Doc. dr. sc. Žarko Janić Jasna Janković, mag. ing.

-Menadžment u inženjerstvu (P) -Teorija informacije (L)
Dr. sc. Radomir Ječmenica Doc. dr. sc. Leonardo Jelenković

-Fizika (L) -Operacijski sustavi (P)
Prof. dr. sc. Branko Jeren Prof. dr. sc. Dragan Jevtić
-Osnove obradbe signala (P) -Komunikacijske mreže (P)
-Signali i sustavi (P) -Telekomunikacijski sustavi i tehnologije (P)
Prof. dr. sc. Gordan Ježić Izv. prof. dr. sc. Alan Jović
-Komunikacijske mreže (P) -Programsko inženjerstvo (P)
Doc. dr. sc. Krunoslav Juraić Izv. prof. dr. sc. Marko Jurčević
-Fizika (L) -Mjerenja u elektrotehnici (P, L)
Dr. sc. Jurica Jurec Anđela Jurić , mag. ing.

-Uvod u svemirske tehnologije (P) -Digitalna logika (L)
Prof. dr. sc. Dražen Jurišić Izv. prof. dr. sc. Zoran Kalafatić
-Električni krugovi (P, L) -Digitalna logika (P, A)
Kristijan Kilassa Kvaternik, mag. math. Dominik Kisić

-Diskretna matematika 1 (L) -Audio elektronika (L)
-Linearna algebra (A) -Audiotehnika (L)
-Matematička analiza 2 (A) -Buka i vibracije u okolišu (L)
-Vjerojatnost i statistika (A, L) -Elektroakustika 1 (L)
Izv. prof. dr. sc. Josip Knezović Prof. dr. sc. Petar Knežević
-Arhitektura računala 1R (P) -Osnove elektrotehnike (P)
-Paralelizam i konkurentnost (P)

Dr. sc. Tihomir Knežević Izv. prof. dr. sc. Marko Koričić
-Elektronika 1 (A, L) -Analogni integrirani sklopovi (P)
-Elektronika 1 (P)
-Elektronika 2 (P)
-Praktikum elektroničkih elemenata i sklopova (P)
Izv. prof. dr. sc. Zvonko Kostanjčar Iva Kostešić, mag. hist. art.
-Električni krugovi (P) -Osnovna načela dizajna (L)
-Obrada informacija (P)
-Signali i sustavi (P)
-Statistička analiza podataka (P)
Prof. dr. sc. Mario Kovač Doc. dr. sc. Domagoj Kovačević
-Arhitektura računala 1R (P) -Diskretna matematika 1 (P, L)
Tomislav Kovačević, mag. ing. Doc. dr. sc. Marinko Kovačić

-Električni krugovi (L) -Osnove energetske elektronike (P)
Prof. dr. sc. Zdenko Kovačić Prof. dr. sc. Slavko Krajcar
-Elementi sustava automatizacije (P) -Električna rasvjeta (P)
-Elektroenergetski sustavi 1 (P)
Doc. dr. sc. Magdalena Krbot Skorić Petar Krivić, mag. ing.
-Tehnologija u medicini (P) -Informacija, logika i jezici (L)
Doc. dr. sc. Krešimir Križanović Marko Križmančić, mag. ing.

-Bioinformatika 1 (P) -Arhitektura računala 1E (L)
Dr. sc. Dalibor Krleža Prof. dr. sc. Mario Krnić

-Baze podataka (L) -Diskretna matematika 1 (P, L)
-Objektno orijentirano programiranje (A, L) -Diskretna matematika 2 (P)
Prof. dr. sc. Igor Krois Ivica Kunšt, dipl. ing.

-Elektronika 1 (P) -Osnove elektrotehnike (L)
-Elektronika 2 (P)
-Izrada elektroničkih prototipa (P)

Prof. dr. sc. Mario Kušek Doc. dr. sc. Martina Kutija
-Informacija, logika i jezici (P) -Osnove upravljanja električnim strojevima (P)
-Objektno orijentirano programiranje (P)
Prof. dr. sc. Igor Kuzle Igor Kvasić, mag. ing.

-Niskonaponske mreže i mikromreže (P) -Fizika (L)
Prof. dr. sc. Igor Lacković Prof. dr. sc. Ivan Leniček
-Električni krugovi (P) -Mjerenja u elektrotehnici (P, L)
-Tehnologija u medicini (P) -Upravljanje kakvoćom (P)
Doc. dr. sc. Vinko Lešić Dr. sc. Josip Lončar

-Automatsko upravljanje (P) -Uvod u svemirske tehnologije (P)
Prof. dr. sc. Sven Lončarić Doc. dr. sc. Željka Lučev Vasić
-Digitalna obrada i analiza slike (P) -Projektiranje elektroničkih sustava (P)
-Obrada informacija (P) -Tehnologija u medicini (P)
Luka Macan, mag. ing. Prof. dr. sc. Ratko Magjarević

-Arhitektura računala 1R (L) -Elektronički sustavi (P)
Prof. dr. sc. Krešimir Malarić Prof. dr. sc. Roman Malarić
-Ekonomija i ekologija radiokomunikacijskih sustava (P) -Inženjerska ekonomika 1 (P)
-Kratkodometni radijski sustavi (P) -Inženjerska ekonomika 2 (P)
-Mjerenja u elektrotehnici (P)
Nenad Malenica Prof. dr. sc. Ljubo Marangunić

-Uvod u molekularnu biologiju i genetiku (P) -Matematička analiza 1 (P)
Josip Marić, mag. ing. Prof. dr. sc. Ante Marušić

-Algoritmi i strukture podataka (L) -Elektroenergetski sustavi 1 (P)

Danko Marušić, mag. ing. Prof. dr. sc. Maja Matijašević

-Digitalna logika (L) -Komunikacijske mreže (P)
Doc. dr. sc. Mario Matijević Izv. prof. dr. sc. Krešimir Matković
-Digitalna logika (L) -Osnove virtualnih okruženja (P)
-Fizika (L)
-Fizika 2 (L)
-Osnove nuklearne fizike (P)
-Tehnološke osnove iskorištavanja obnovljivih izvora
energije (P)
Prof. dr. sc. Jadranko Matuško Duje Medak, mag. ing.

-Osnove mehatronike (P) -Digitalna logika (L)
Izv. prof. dr. sc. Igor Mekterović Andro Merćep , mag. ing.
-Baze podataka (P) -Signali i sustavi (A, L)
Prof. dr. sc. Željka Mihajlović Doc. dr. sc. Lenka Mihoković
-Interaktivna računalna grafika (P) -Linearna algebra (P)
-Stohastički procesi (P)
Izv. prof. dr. sc. Miljenko Mikuc Izv. prof. dr. sc. Boris Milašinović
-Digitalna logika (P, A) -Objektno orijentirano programiranje (P)
-Mrežno programiranje (P) -Razvoj primijenjene programske potpore (P)
-Sigurnost računalnih sustava (P)
Robert Milijaš , mag. ing. Izv. prof. dr. sc. Josipa Pina Milišić
-Arhitektura računala 1E (L) -Matematička analiza 1 (P)
Denis Milošević, mag. ing. Prof. dr. sc. Nikola Mišković

-Objektno orijentirano programiranje (L) -Automatsko upravljanje (P)
Danijel Mlinarić, dipl. ing. Prof. dr. sc. Hrvoje Mlinarić

-Algoritmi i strukture podataka (L) -Arhitektura računala 1R (P)
-Uvod u programiranje (L) -Ugradbeni računalni sustavi (P)

Prof. dr. sc. Vedran Mornar Doc. dr. sc. Petar Mostarac
-Algoritmi i strukture podataka (P) -Mjerenja u elektrotehnici (L)
-Uvod u programiranje (P) -Osnove elektrotehnike (L)
Lovre Mrčela, mag. ing. Dr. sc. Damir Muha

-Signali i sustavi (A, L) -Uvod u programiranje (L)
Doc. dr. sc. Anamari Nakić Doc. dr. sc. Branimir Novoselnik
-Diskretna matematika 1 (P, L) -Automatsko upravljanje (P)
-Linearna algebra (P, A) -Sinteza sustava automatskog upravljanja (P)
Dr. sc. Dinko Oletić Izv. prof. dr. sc. Matko Orsag
-Elektronički sustavi (P) -Uvod u svemirske tehnologije (P)
Irena Oršolić, mag. ing. Željko Osrečki, mag. ing.

-Komunikacijske mreže (L) -Elektronika 1 (A, L)
-Umrežene višemedijske usluge (L) -Elektronika 2 (A, L)
Izv. prof. dr. sc. Predrag Pale Izv. prof. dr. sc. Hrvoje Pandžić
-Vještine komuniciranja (P) -Inženjerska ekonomika 1 (P)
-Osnove električnih i hibridnih vozila (P)
Prof. dr. sc. Igor Sunday Pandžić Prof. dr. sc. Mervan Pašić
-Osnove virtualnih okruženja (P) -Matematička analiza 1 (P)
-Teorija informacije (P) -Matematička analiza 2 (P)
Prof. dr. sc. Mario Osvin Pavčević Marko Pavelić, mag. ing.
-Diskretna matematika 1 (P, L) -Informacija, logika i jezici (L)
-Diskretna matematika 2 (P) -Objektno orijentirano programiranje (L)
-Linearna algebra (P)
Prof. dr. sc. Ivica Pavić Prof. dr. sc. Nedjeljko Perić
-Elektroenergetski sustavi 2 (P) -Sinteza sustava automatskog upravljanja (P)
-Tehnička normizacija i legislativa (P)

Juraj Peršić, mag. ing. Branimir Pervan, mag. ing.

-Digitalna logika (L) -Arhitektura računala 1R (L)
Doc. dr. sc. Tomislav Petković Izv. prof. dr. sc. Antonio Petošić
-Digitalna obrada i analiza slike (P) -Elektroakustika 1 (P)
-Osnove obradbe signala (P)
Lucija Petricioli, mag. ing. Prof. dr. sc. Davor Petrinović

-Komunikacijske mreže (L) -Multimedijski sustavi (P)
-Osnove obradbe signala (P)
-Ugradbeni računalni sustavi (P)
Dr. sc. Juraj Petrović Dario Pevec, mag. ing.

-Osnove obradbe signala (P) -Objektno orijentirano programiranje (L)
-Vještine komuniciranja (P)
Izv. prof. dr. sc. Damir Pintar Doc. dr. sc. Sanda Pleslić
-Baze podataka (P) -Fizika (P)
-Osnove elektrotehnike (P) -Osnove fizike plazme (P)
-Uvod u programiranje (P) -Osnove nuklearne fizike (P)
-Upravljanje znanjem (P)
Prof. dr. sc. Ivana Podnar Žarko Izv. prof. dr. sc. Vedran Podobnik
-Razvoj programske potpore za web (P) -Inovacije i upravljanje tehnologijom (P)
-Umrežene višemedijske usluge (P) -Komunikacijske mreže (P)
Doc. dr. sc. Mirko Poljak Goran Popović, mag. ing.

-Elektronika 1 (P) -Digitalna logika (L)
-Elektronika 2 (P)
Izv. prof. dr. sc. Siniša Popović Luka Posilović, mag. ing.
-Interaktivni simulacijski sustavi (P) -Digitalna logika (L)
Izv. prof. dr. sc. Krešimir Pripužić Marina Ptiček, mag. ing.
-Objektno orijentirano programiranje (P) -Baze podataka (L)
-Razvoj programske potpore za web (P) -Uvod u programiranje (L)

Doc. dr. sc. Mate Puljiz Aleksandar Pupac , prof.

-Linearna algebra (P) -Tjelesna i zdravstvena kultura 1 (L)
-Matematička analiza 1 (P, A) -Tjelesna i zdravstvena kultura 2 (L)
Liljana Pushkar Doc. dr. sc. Ivan Rajšl

-Signali i sustavi (A, L) -Okoliš, održivi razvoj i ublažavanje klimatskih promjena
(P)
Izv. prof. dr. sc. Mirko Randić Sara Raos , mag. ing.
-Objektno orijentirano programiranje (P) -Fizika (L)
Ivan Rep , mag. ing. Ivana Retkovac Šešelja, mag. phys.

-Električni krugovi (L) -Fizika (L)
Prof. dr. sc. Slobodan Ribarić Prof. dr. sc. Dubravko Sabolić
-Arhitektura računala 2 (P) -Inženjerska ekonomika 1 (P)
-Uvod u raspoznavanje uzoraka (P) -Inženjerska ekonomika 2 (P)
Denis Salopek, mag. ing. Prof. dr. sc. Damir Seršić

-Digitalna logika (L) -Signali i sustavi (P)
-Komunikacijske mreže (L)
-Mrežno programiranje (L)
Prof. dr. sc. Zoran Skočir Izv. prof. dr. sc. Lea Skorin-Kapov
-Baze podataka (P) -Komunikacijske mreže (P)
-Osnove elektrotehnike (P) -Umrežene višemedijske usluge (P)
Ivan Slivar, mag. ing. Marko Sossich , mag. phys.

-Komunikacijske mreže (L) -Fizika (L)
-Umrežene višemedijske usluge (L) -Fizika 2 (L)
Doc. dr. sc. Ana Sović Kržić Bojan Spahija, mag. ing.
-Obrada informacija (P) -Objektno orijentirano programiranje (L)

Prof. dr. sc. Siniša Srbljić Izv. prof. dr. sc. Vlado Sruk
-Prevođenje programskih jezika (P) -Programsko inženjerstvo (P)
Izv. prof. dr. sc. Stjepan Stipetić Vedran Stipetić , mag. ing.
-Elektromehaničke pretvorbe energije (P) -Matematička analiza 2 (A)
Ivana Storjak, mag. ing. Izv. prof. dr. sc. Marko Subašić
-Signali i sustavi (A, L) -Digitalna obrada i analiza slike (P)
Ivan Sudić, mag. phys. Prof. dr. sc. Tomislav Suligoj

-Fizika (L) -Elektronika 1 (P)
-Fizika 2 (L) -Elektronika 2 (P)
-Mikro i nano elektronički elementi (P)
-Praktikum elektroničkih elemenata i sklopova (P)
Izv. prof. dr. sc. Damir Sumina Doc. dr. sc. Ana Sušac
-Osnove automatizacije (P) -Fizika (P)
-Osnove upravljanja električnim strojevima (P) -Fizika lasera (P)
-Moderne metode fizike u elektrotehnici, informaciji i
računarstvu (P)
Doc. dr. sc. Siniša Šadek Agneza Šandić, mag. ing.

-Elektroenergetika (P) -Algoritmi i strukture podataka (L)
-Okoliš, održivi razvoj i ublažavanje klimatskih promjena -Baze podataka (L)
(P) -Uvod u programiranje (L)
Ana Šarčević , mag. ing. Dr. sc. Stjepan Šebek

-Baze podataka (L) -Matematička analiza 1 (P)
-Osnove elektrotehnike (L) -Matematička analiza 2 (P)
Prof. dr. sc. Siniša Šegvić Ana Šelek , mag. ing.

-Arhitektura računala 2 (P) -Digitalna logika (L)
-Oblikovni obrasci u programiranju (P)
Prof. dr. sc. Mile Šikić Izv. prof. dr. sc. Tomislav Šikić
-Algoritmi i strukture podataka (P) -Linearna algebra (P)
-Bioinformatika 1 (P) -Matematička analiza 2 (P)
-Numerička linearna algebra (P)
-Odabrana poglavlja matematike (P)

Izv. prof. dr. sc. Marin Šilić Prof. dr. sc. Dina Šimunić
-Prevođenje programskih jezika (P) -Ekonomija i ekologija radiokomunikacijskih sustava (P)
-Uvod u teoriju računarstva (P) -Tehnička normizacija i legislativa (P)
Prof. dr. sc. Zvonimir Šipuš Tin Široki, mag. ing.

-Moderna fizika i primjene u elektrotehnici (P) -Algoritmi i strukture podataka (L)
-Optoelektronika (P) -Uvod u programiranje (L)
Prof. dr. sc. Gordan Šišul Frano Škopljanac-Mačina, dipl. ing.

-Komunikacijski sustavi (P) -Informacija, logika i jezici (L)
-Lokalne mreže (P) -Osnove elektrotehnike (L)
Prof. dr. sc. Davor Škrlec Izv. prof. dr. sc. Dejan Škvorc
-Električna rasvjeta (P) -Prevođenje programskih jezika (P)
-Inženjerska ekonomika 2 (P) -Uvod u teoriju računarstva (P)
-Okoliš, održivi razvoj i ublažavanje klimatskih promjena
(P)
Izv. prof. dr. sc. Jan Šnajder Renato Šoić, mag. ing.
-Uvod u umjetnu inteligenciju (P) -Komunikacijske mreže (L)
Prof. dr. sc. Željko Štih Hrvoje Štimac, mag. ing.

-Elektromagnetska polja (P) -Elektronika 1 (A, L)
-Elektromehanika (P) -Elektronika 2 (A, L)
Matija Šulc , mag. ing. Prof. dr. sc. Viktor Šunde

-Teorija informacije (L) -Osnove energetske elektronike (P)
Prof. dr. sc. Željko Tomšić Fran Tonković, mag. ing.

-Inženjerska ekonomika 1 (P) -Uvod u programiranje (L)
-Inženjerska ekonomika 2 (P)
-Okoliš, održivi razvoj i ublažavanje klimatskih promjena
(P)
Iva Topolovac , univ. bacc. ing Alma Traživuk , mag. ing.

-Objektno orijentirano programiranje (L) -Elektronika 1 (A, L)

Izv. prof. dr. sc. Bojan Trkulja Izv. prof. dr. sc. Krešimir Trontl
-Elektromagnetska polja (P) -Fizika 2 (L)
-Menadžment u inženjerstvu (P) -Tehnološke osnove iskorištavanja obnovljivih izvora
-Osnove elektrotehnike (P) energije (P)
-Upravljanje znanjem (P)
Dr. sc. Robert Vaser Izv. prof. dr. sc. Darko Vasić
-Algoritmi i strukture podataka (L) -Električni krugovi (L)
-Uvod u programiranje (L) -Elektronički sustavi (P)
-Elektronika 2 (P)
Dr. sc. Goran Vasiljević Prof. dr. sc. Mario Vašak

-Elementi sustava automatizacije (P) -Osnove automatizacije (P)
Hrvoje Vdović, mag. ing. Izv. prof. dr. sc. Igor Velčić
-Objektno orijentirano programiranje (L) -Matematička analiza 2 (P)
Doc. dr. sc. Klemo Vladimir Doc. dr. sc. Domagoj Vlah
-Prevođenje programskih jezika (P) -Linearna algebra (P)
-Uvod u teoriju računarstva (P) -Matematička analiza 3 (P)
Sara Vlahović, mag. ing. Tin Vlašić, mag. ing.

-Osnove virtualnih okruženja (L) -Signali i sustavi (A, L)
Doc. dr. sc. Mihaela Vranić Prof. dr. sc. Mario Vražić
-Baze podataka (P) -Elektromehaničke pretvorbe energije (P)
-Inženjerska ekonomika 1 (P) -Osnove električnih i hibridnih vozila (P)
-Inženjerska ekonomika 2 (P)
Lovro Vrček, mag. phys. Prof. dr. sc. Boris Vrdoljak

-Uvod u programiranje (L) -Baze podataka (P)
Prof. dr. sc. Mladen Vučić Jurica Vugrin, mag. ing.

-Alati za razvoj digitalnih sustava (P) -Digitalna logika (L)
-Ugradbeni računalni sustavi (P)

Prof. dr. sc. Feđa Vukić Dr. sc. Josip Vuković

-Osnovna načela dizajna (P) -Komunikacijski sustavi (P)
Izv. prof. dr. sc. Marin Vuković Doc. dr. sc. Slaven Zakošek
-Ergonomija u računarstvu (P) -Baze podataka (P)
-Sigurnost računalnih sustava (P) -Uvod u programiranje (P)
-Teorija informacije (P)
Dr. sc. Marko Zec Prof. dr. sc. Radovan Zentner

-Digitalna logika (L) -Ekonomija i ekologija radiokomunikacijskih sustava (P)
-Mrežno programiranje (P)
Prof. dr. sc. Damir Žarko Doc. dr. sc. Ana Žgaljić Keko
-Elektromehaničke pretvorbe energije (P) -Matematička analiza 1 (P, A)
-Numerička matematika (P)
Nera Žigić, prof. Dr. sc. Josip Žilak

-Tjelesna i zdravstvena kultura 1 (L) -Elektronika 1 (A, L)
-Tjelesna i zdravstvena kultura 2 (L) -Elektronika 2 (A, L)
Matea Žilak , mag. ing. Prof. dr. sc. Darko Žubrinić

-Digitalna logika (L) -Linearna algebra (P)
Josip Žubrinić, mag. math. Doc. dr. sc. Tomislav Župan

-Matematička analiza 1 (A) -Menadžment u inženjerstvu (P)
-Vjerojatnost i statistika (A, L)
Prof. dr. sc. Vesna Županović

-Dinamički sustavi, matematički temelji stabilnosti i
upravljanja (P)

Fer3 Preddiplomski: Informacijski Paket ECTS-a Za Akademsku Godinu 2020./2021. Red Predavanja - Preddiplomski Studij

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Fer3 Preddiplomski: Informacijski Paket ECTS-a Za Akademsku Godinu 2020./2021. Red Predavanja - Preddiplomski Studij

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Informacijski paket ECTS-a za akademsku godinu 2020./2021.

Red predavanja – Preddiplomski studij

SVEZAK 2 - FER3 PREDDIPLOMSKI

DIZAJN I PRIPREMA ZA TISAK

Sveučilište u Zagrebu Fakultet elektrotehnike i računarstva 3

Izrada elektroničkih prototipa 189

Sveučilište u Zagrebu Fakultet elektrotehnike i računarstva 4

Pristupne telekomunikacijske mreže 372

Sveučilište u Zagrebu Fakultet elektrotehnike i računarstva 5

Mato Baotić 500

Sveučilište u Zagrebu Fakultet elektrotehnike i računarstva 6

Juraj Dončević 503

Sveučilište u Zagrebu Fakultet elektrotehnike i računarstva 7

Žarko Janić 506

Sveučilište u Zagrebu Fakultet elektrotehnike i računarstva 8

Nenad Malenica 508

Sveučilište u Zagrebu Fakultet elektrotehnike i računarstva 9

Ivana Podnar Žarko 511

Sveučilište u Zagrebu Fakultet elektrotehnike i računarstva 10

Davor Škrlec 514

Sveučilište u Zagrebu Fakultet elektrotehnike i računarstva 11

Sveučilište u Zagrebu Fakultet elektrotehnike i računarstva 12

Elektrotehnika i informacijska tehnologija (180 ECTS)

Glavinić, V.; Mikuc, M.; Kalafatić, Z. (60+0+30)

Jurišić, D.; Lacković, I.; Kostanjčar, Z. (60+0+12)

Sveučilište u Zagrebu Fakultet elektrotehnike i računarstva 13

Malarić, R.; Tomšić, Ž.; Vranić, M.; Pandžić, H. (30+0+0)

Basch, D.; Bosnić, I. (45+0+10)

Berberović, S.; Ilijić, S.; Štih, Ž. (30+0+12)

Malarić, R.; Škrlec, D.; Tomšić, Ž.; Vranić, M. (30+0+0)

Sveučilište u Zagrebu Fakultet elektrotehnike i računarstva 14

Baotić, M.; Mišković, N.; Lešić, V.; Novoselnik, B. R3 5

Javna pokretna mreža (183372) R1 5

Sveučilište u Zagrebu Fakultet elektrotehnike i računarstva 15

Izborni predmeti Eng. Sem.

Programiranje i simuliranje robota (183472) R3 5

Malarić, R.; Tomšić, Ž.; Vranić, M.; Pandžić, H. (30+0+0)

Bosiljevac, M.; Grgić, S.; Šišul, G. (45+0+25)

Završni projekt (183456) R3 6

Barić, A.; Koričić, M. (45+0+27)

Sveučilište u Zagrebu Fakultet elektrotehnike i računarstva 16

Izborni predmeti Eng. Sem.

Praktikum robotike (183383) R3 6

Sveučilište u Zagrebu Fakultet elektrotehnike i računarstva 17

Izborni predmeti Eng. Sem.

Baotić, M.; Perić, N.; Novoselnik, B. R3 6

Huljenić, D.; Podobnik, V. (30+0+0)

Capuder, T.; Debrecin, N. (30+0+0)

Sveučilište u Zagrebu Fakultet elektrotehnike i računarstva 18

Računarstvo (180 ECTS)

Glavinić, V.; Mikuc, M.; Kalafatić, Z. (60+0+30)

6 Botički, I.; Domazet-Lošo, M.; Mornar, V.; Šikić, M.

6 Kovač, M.; Knezović, J.; Hofman, D.; Mlinarić, H.

6 Kovačević, D.; Krnić, M.; Nakić, A.; Pavčević, M.

4 Bažant, A.; Ilić, Ž.; Pandžić, I.; Vuković, M.

Sveučilište u Zagrebu Fakultet elektrotehnike i računarstva 19

Transverzalni predmeti Eng. Sem.

2 Malarić, R.; Tomšić, Ž.; Vranić, M.; Pandžić, H.

2 Debrecin, N.; Škrlec, D.; Tomšić, Ž.; Rajšl, I.; Šadek, S.

6 Baranović, M.; Skočir, Z.; Zakošek, S.; Brkić, L.

6 Jevtić, D.; Ježić, G.; Matijašević, M.; Podobnik, V.; Skorin-Kapov, L.

6 Golub, M.; Jakobović, D.; Jelenković, L.

Predmeti za iznimno uspješne studente Eng. Sem.