1. Sta je sociologija?

To je nauka koja se bavi izucavanjem drustvenog zivota, drustvenih

pojava, grupa i drustava u njegovoj cjelokupnosti, tj.uredjenjem drustva i
zakonitostima njegovog razvoja u najstarijem znacenju.
2. Sta je drustvo ?Društvo je sistem međuljudskih veza, koji čine međusobno zavisni
dijelovi, koje obilježava materijalna i duhovna proizvodnja , određena svijest,
unutarnja organizacija i integracija, a zahvaljujući kojima je on sposoban za vlastitu
reprodukciju. Ono je dakle relativno samodovoljna cjelina.
3. Pozitivizam?Pozitivizam - osnivač Ogist Kont, ono što je pozitivno je ono što je
realno, posvećuje se onome što je pitanje cjeline. Kont odbacuje svaku vrijednost koja
je apstraktna, a naglašava značenje pozitivnih činjenica uprocesu spoznavanja. Želi
sociologiju razviti kao pozitivnu nauku koja u obzir uzima samo pozitivne činjenice
društvenog života.
4. Marksizam? To je revolucionarno učenje zasnovano na radovima Karl Marks i Fridrih
Engelsa nastalo u 19. i 20. st. kao kritika postojećem društvu koje podrazumijeva:
polarizaciju društva, otuđenost čovjeka, ekonomska eksploatacija, politička
dominacija.
5. Marks ?Kapitalizam i klasna borba ;kapitalizam je sistem proizvodnje koji se bitno
razlikuje od predhodnik ekonomskih sistema u historiji. Najznacajnije njegovo djelo je
kapital ( kapitalisti(vladajuca klasa), najamni radnici (radnicka klasa)) Za razliku od
funkcionalista, koji stratifikaciju smatraju uvjetom za opstanak društva, marksisti
smatraju stratifikaciju kao izvor suprotstavljenosti interesa različitih grupa. Začetnik
takvog gledišta je Karl Marx.
Fenomeni kojima se Marks bavio: kapitalizam, klasne borbe i kapitalisticko shvatanje
borbi

6. Kurs pozitivne flozofije (Ogist)?Auguste Comte je osnivač pozitivizma, filozofskog

pravca koji odbacuje svaku metafiziku i uzima iskustvo kao jedini izvor pozitivne
spoznaje. Umjesto da se gubi u idealističkim spekulacijamam, ljudska misao treba da
prijeđe iz teološke i metafizičke faze u filozofsku, tj. pozitivnu, da se posveti
proučavanju pozitivno utvrdljivih činjenica, tj. same stvarnosti. Socijalna fizika dijeli
se na socijalnu statiku i socijalnu dinamiku. Statika proučava pojedince, obitelj i
društvo, čvrste uvjete egzistencije društva, uvjete ravnoteže društvenog organizma, a
dinamika zakone njegova napretka kojemu su pokretač ideje. Ogist Kont je tvorac
imena nove naučne discipline, koji u ''Kursu pozitivne filozofije'' novu društvenu
nauku označava imenom ''socijalna fizika''. Ali, već od 4.dijela ovog djela prvi do tada
uvodi termin sociologija.
7. Biologizam ? Sociološka teorija, ispoljava se tako što se principi i kategorije biologije
prenose u sociologiju. Osnivač je Herbert Spenser i zasniva se na dva načela:
ORGANIZAM- shvatanje da je društvo u cjelini jedan organizam.
EVOLUCIONIZAM- princip da društvo evoluira od nižeg ka većem kao i ostali
organizmi.(horde -> militarističko društvo -> industrijsko -> etničko)
8. Evolucija? Razvoj iz nižega u više, iz jednostavnoga u složeno, nekoga prirodnog ili
društv. procesa (npr. umnih sposobnosti, sredstava za proizvodnju); manifestacija neke
pojave, događaja ili ideje sukcesivno, u jednom slijedu. Zakon evolucije
podrazumijeva stalno povećanje raznolikosti, određenosti i povezanosti funkcije, ne
mehanički nego orhanski razvoj. Takvim zakonom evolucije ljudsko društvo je prošlo
kroz historiju 3 osnovna tipa razvoja; hordu, militaristički tip i industrijski tip društva.
9. Revolucija? Revolucija je pojam koji opisuje oružane ili nasilne političke promjene;
suprotan je pojmu evolucije (organski razvoj).
10. Sta je covjek? Čovjek je racionalno, interesno, radon i svjesno biće, zadovoljava svoje
potrebe, živi organizirano a svi njegovi životni saputnici žive spontano, osnovni
element bez kojeg ne mo može egzistirati niti jedan tip društvene grupe.
11. Sta je rad? Rad u ekonomskom smislu je trošenje radne snage koja ima za rezultat
stvaranje nekog materijalnog dobra kojim se može podmiriti neka potreba ljudi.
12. Drustvena struktura?Društvena struktura (po Gidensu) : obrasci interakcije između
pojedinaca ili grupa. Društveni život ne odigrava se kroz slučajne događaje. Većina
naših aktivnosti se odvija kroz posebne strukture po određenim pravilima koja se
neprestalno ponavljaju.
13. Drutsvena stratifikacija ? Društvena stratifikacija je drugi tip društvene nejednakosti.
Misli se na struktuiranu, stabilnu i trajnu nejednakost među grupama ljudi u nekom
društvu a koje su na temelju moći, ugleda i bogatstva njihovih članova rangirane jedna
iznad druge. Prema funkcionalističkoj teoriji društva one su nužne, društveno korisne i
instrumenti društvene integracije, a prema sociolozima marksističke provenijencije
dezintegrirajuća, izrabljivačka i društveno štetna.
14. Tipovi drustva po Gidensu ? predmoderna (lovacko-sakupljacka, poljoprivredna) i
moderna(novoindustrijalizovane države).

15. Drustvena grupa? Društvena grupa je kohezivna,struktuirana,dinamična i relativno

trajna povezanost dvije ili više osoba koje ostvaruju odnose međusobne
interakcije,imaju zajednički sistem unutrašnjih normi i vrijednosti i osjećanje
zajedničkog pripadanja.

16. Porodica, klasa? Porodica je primarna društvena grupa koja uključuje odrasle osobe
oba spola od kojih najmanje dvoje održavaju odobrenu spolnu vezu sa usvojenom ili
rođenom djecom, koju karakteriše zajedničko prebivanje, ekonomska saradnja i
razmnožavanje, srodstvo i psihosocijalna povezanost njenih članova.
Klase su otvorenije i mnogo dinamičnije društvene grupe, koje se zasnivaju na
ekonomskoj nejednakosti, a klasni položaj je samo djelimično naslijeđen, a dijelom
zavisi od ličnog postignuća.
17. Globalne, parcijalne grupe?GLOBALNE DRUŠTVENE GRUPE- To su grupe u
kojima se obavljaju sve funkcije, svi životni procesi kojima se proizvode prijeko
potrebna sredstva za njihov opstanak.Te grupe se često nazivaju i društvima. (Horda,
rod, pleme(primitivne) ; narod ,nacija(razvijene))
PARCIJALNE DRUŠTVENE GRUPE-grupe u kojima se vrši samo dio društvenih
funkcija, odnosno društvenih procesa neophodnih za njihovo egzistiranje (Porodice,
klase, kaste i staleži
18. Rod, pleme, horda..?
Horda je nastariji i najnerazvijeniji oblik društvenog života. Ona je nastala na nižem
stupnju divljaštva i traje do njegovog sljedećeg stupnja. Formirala se iz čopora u
kojemu su živjele čovjekolike životinje i predstavlja početak društvenog života. Horda
je predstavljala i biološku i ekonomsku zajednicu jer je čovjek sve svoje potrebe
realizirao u njoj. 
Rod je viši oblik organiziranja društvenog života. Osobitost roda je da se prvi put iz
spolnih odnosa isključuju roditelji i djeca i formira se bračna zajednica po
generacijama. od je etnicka zajednica koja je nastala pn.e.spada u globalne drustvene
grupe
Plemečini veći broj rodova koji su nastali iz jednog zajedničkog roda. To je dakle
zajednica koja se temelji na krvnom srodstvu, ali i na zajedničkom teritoriju. Pleme
objedinjuje izvjesne funkcije rodova, u početku samo vezane za ratovanje, a kasnije
sve više. 

19. Funkcije porodice? • Seksualno-reproduktivna • Ekonomska • Odgojno-

socijalizatorska • Religijska • Zaštitna • Emotivno-psihološka funkcija

20. Ko cini brak, a ko porodicu? Porodicanastajeputembrakaizmeđumuškarcai

ženeukojemserađajudeca. Brak je osnova porodice.
Porodica je primarna grupa i intimna zajednica, a brak je društvena priznata veza
između muškarca i žene
21. Drustvena svijest po Gidensu? Društvena svijest: Čovjek je biće koje sebe zna,
čovjek kada bježi on zna zašto bježi, pojedinac posjeduje svijest o sebi i drugima,
društvenost proizilazi iz činjenice da čovjek ne može sam da opstane. Svijest se ne
rađa sa čovjekom ona se javlja. Zajednica je moguća samo po pravilima.
Izdiferencirani oblici društvene svijesti su: religija, filozofije, pravo, moral i
ideplogija. Oblici društvene svijesti su: religija, moral, nauka, umjetnost i filozofija
22. Kolektivna svijest? Kolektivna svijest po Emilu Dirkemu: ponašanjem pojedinaca ne
upravlja njegova individualna svijest nego zajednička vjerovanja i osjećaji, dakle
kolektivna svijest. Ona se ne može smatrati prostim zbirom pojedinačnih svijesti nego
originalnom sintezom međusobnih akcija i reakcijatih svijesti, a koja postoji nezavisno
od njih i nameće im se u obliku moralnih, religioznih u drugih imperativa.
23. Sta je religija? Religija je sustav ideja i skup osjećaja koji bit svijeta objašnjavaju
natprirodnim, iracionalnim. U svom razvoju religijska svijest prolazi kroz tri faze
— animizam, politeizam i monoteizam. Razvojem ljudskog društva Bog prestaje biti
biće, već se javlja kao ideja (deizam). 
24. Sta je prema Marksu svijest? „Moj odnos prema mojoj djelatnosti je moja svijest.“
Odražavanje realnog svijeta se ne obavlja u mozgu pasivno kao na fotografskoj ploči,
već to biva uz učešće čovjekove ličnosti, njegove svijesti.
25. Monoteizam i politeizam? Monoteizam je vjera u jednog Boga, koja spada u
objavljene religije. Monoteističke religije karakteriše jedan Bog koji je apsolutni
gospodar.Politeizam je vjerovanje u više bogova, sadrži elemente i prirodnih i
objavljenih religija. Ovu religiju karakterišu Božanstva, ali ona nisu apsolutni
gospodari, nego vladaju pojedinim pblastima života.
26. Moral, filozofija, ideologija?
Moral je oblik društvene svijesti koji predstavlja sustav pravila ili normi temeljenih na
shvaćanju dobra i zla, koje reguliraju odnose čovjeka prema društvu, drugim ljudima i
sebi samom, na taj način što ih se ljudi pridržavaju bez obzira na sankcije.
Filozofija predstavlja oblik društvene svijesti koji nastoji izraziti zakonitosti koje
postoje u prirodi, društvu i mišljenju. Predmet kojim se bavi je dakle ukupna
objektivna stvarnost, svijet u cjelini i u tom smislu ona daje opći, univerzalni pogled
na svijet, predstavlja opći oblik svijesti.
Ideologija: jedinstveni skup ideja koji daje osnovu za organizovanu političku akciju.
27. Drzava,demokratija, institucije, politicke stranke, interesne grupe?
Država je sistem formalnih i političkih institucija koji su postali relativno stabilna
vlast na određenoj teritoriji, a podržava ih pravni sistem sa isključivim pravom na
legalnu upotrebu sile u obliku vojske i policije.
Demokratija je tip političkog sistema u kome je na snazi vladavina naroda. Sastoji se
od dvije riječi demos-narod i kratos- vladati (vladavina naroda). Karakteristike
demokratije su da se na jednom mjestu okuplja svo slobodno, punoljetno i mentalno
zdravo stanovništvo i raspravlja o svim pitanjima važnim za funkcionisanje države.
Društvene institucije su sistem pravila, normi, običaja i konvencija, na kojima su
utemeljene aktivnosti koje se formiraju oko svakog značajnijeg središta društvenih
potreba i interesa.
Politička stranka je udruženje ljudi koji udružuju isti pogledi na društveno uređenje i
nastoje doći do vlasti putem izbora. Razlikujemo demokratiju - čitav narod i
aristokratiju – samo dio naroda.
Interesne grupe: najraznovrsnije društvene grupe u globalnom društvu čija je osnova
konstituisanja poseban materijali ili moralni interes njihovih članova u donosu na
druge takve grupe i širu društvenu zajednicu.
28. Klasicna i Savremena teorija? Klasicne:pozitivizam,
savremene sociološke teorije: strukturalno- funkcionalističke, marksizam i druge
konfliktne teorije, savremeni psihologizam

29. Teorija sistema?Teorija sistema je interdisciplinarno područje koje proučava relacije /

međuodnose sistema kao cjeline. Predmet proučavanja može biti jedan organizam,
neka organizacija ili društvo, ili bilo koje djelo ljudskih ruku.
30. Nacin istrazivanja? Tehnike sociološkog istraživanja: anketa, intervju, promatranje,
eksperiment, analiza sadržaja.
31. Metoda?Metod naučnog istraživanja: put ili način kojim se dolazi do znanja o nekoj
pojavi u prirodi ili društvu.
32. Metodologija? Metodologija je nauka o metodama, načinu naučnog istraživanja.
33. Proces tranzicije i globalizacije?Globalizacija označava dinamični ekonomski,
politički i kulturni proces koji je omogućen brzim razvojem na poljima transporta i
komunikacija a koji je često vođen željom velikih korporacija, za osvajanjem novog
tržišta. Globalizacija je kontraverzan proces. Tranzicija (prijelaz) je pojam kojim se
označavaju tzv. tranzicijske zemlje, zemlje koje su u prijelazu iz socijalizma u
parlamentarnu demokratiju.
34. Ideal?Od grčke riječi idea – oblik, filozofski je izraz koji se uglavnom odnosi na
estetiku, etiku i metafiziku . Sa idealom se pokušava opisati savršenstvo, najviši
standard ili potpunost.
Idealni tip je mentalna konstrukcija u kojoj se pokušava da izvuče suština iz gotovo
beskonačno složene stvarnosti (zastupao ih Maks Veber)
35. Autokratija?Autokratija je takav oblik političkog režima u kojem vlast posjeduje i
vrši pojedinac.
36. Moć i vlast?Moć je svaki stepen vjerovatnoće da se nametne svoja volja u jednom
društvenom odnosu uprkos otporu, a vlast je vjerovatnoća da će određene osobe
poslušati jednu zapovijed određenog sadržaja, uvijek je nameće, održava i štiti
društvena organizacija.
37. Demokracija?Pojam demokracija označava pluraristički oblik vlasti u kojem sve
odluke neke države donosi izravno ili neizravno većina njezinihgrađana kroz izbore.
Kad su ti uvjeti ispunjeni, vlast se može opisati kao demokratska. 
38. Tranzicija?Tranzicija (prijelaz) je pojam kojim se označavaju tzv. tranzicijske zemlje,
zemlje koje su u prijelazu iz socijalizma u parlamentarnu demokratiju.