DRUGA PARCIJALA IZ PREDMETA EKONOMIJA ENERGIJE

1. Koji su najznačajniji problemi iz oblasti ekologije?

Najznačajni problemi u svjetskim razmjerama su globalno zagrijavanje atmosfere

nastalo sagorijevanjem fosilnih goriva i proizvodnjom ugljendioksida ( efekat staklene
bašte i gasovi staklene bašte ) pojava kisalih kiša i sve veće količine sumpordioksida i
azotnih oksida u atmosferi ( koji se javljaju kao izazivači klimatskih promjena).

2. Šta su klimatske promjene?

To su dugoročne fluktuacije u temperaturi , padavinama , vjetru I drugim elementima

zemljinog klimatskog sistema. Klimatske promjene koje mogu biti pod uticajem
promjena u koncentraciji raznih gasova u atmosferi čije uticaje Zemlja apsorbuje su
jedna od najznačajnih izazova održivog razvoja u međunarodnoj zajednici. One se
odražavaju ne samo na zdravlje i dobrobit ekosistema planete Zemlje , već i na
ekonomiju preduzeća i životni standard stanovništva.

3. Uticaj energetike na ozonski omotač?

Na Zemljinu spoljašnost između 15 i 39 km djelovanje ultravioletnih svjetlosti ( zraka)

na kisik, kreira i uništava ozon čijim uništenjem se negativno djeluje ljudski,
životinjski i biljni svijet. Upravo štetni gasovi sa Zemlje indirektno stvori od strane
čovjeka uništavaju ozon. Glavni krivac za uništenje ozonskog omotača je
hlorofluorosultat koji u stratosferi redukuje ozon , za 50 – 70 % ma Antartiku u
odnosu na 1960.god stvaraju ozonsku rupu.

4. Objasnite šta su kisele kiše, a šta efekat staklene bašte?

Kisale kiše su produkt kompleksnog procesa konverzije u atmosferi u sumpordioksida i

azotnih oksida u sulfaticide i nitricide. Kiša je zato prirodno kisala usljed reakcije sa
ugljendioksidom u atmosferi . Osnovni izvor sulfatne emisije su emisije iz prirodnih
izvora – vulkanske emisije , okeani i sunčeva energija.Izvori sulfatne emisije prirodnih
izvora dominantni su kod okeana.
Efekti staklene bašte su akumulirani u atmosferi još od industrijske revolucije gotovo
250 god ranije. Prirodni efekat staklene bašte je podigao temperaturu Zemlje i načinio
je pogodnom za stanovanje . Srednja vrijednost sunčevog zračenja od 343 W/m2 pada
na zemlju od čega se jedna trećina refleksujući vraća u kosmos. Ostatak dvije trećine
utiče na zemlju u jednom dijel stvarajući radijaciju. Jedan dio se blokira u gasove
staklene bašte zagrijavajući atmosferu.

1
5. Kako se ispoljava politika zaštite životne sredine kroz državnu intervenciju?

Politika zaštite životne sredine kroz državnu intervenciju ispoljava kroz:

 Ograničenje emisije štetnih gasova,
 Standarde koji se odnose na tehnologiju,
 Zabrane.

Ograničenje emisije kao oblik regulacije države zasniva se na propisivanju limita

emisije pojedinih izvora zagađenja.
Standardi koji se odnose na tehnologiju su regulatori mehanizma kom se pribjegava
kad su direktni i indirektni troškovi praćenja zagađenja visok i kad je praćenje tehnički
izrazito komplikovano.
Zabrane proizvodnje/upotrebe proizvoda na prvi pogled izgledaju kao najštrožiji oblim
državne intervencije u politici zaštite životne sredine.

6. Ekonomski instrumenti u funkciji zaštite okoline?

Ekonomski instrumenti u zaštiti životne sredine u osnovu predstavljaju definisanje

politike cijena energije. Ekonomski instrumenti mogu da se definišu kao instrumenti
koji utiču na troškove i koristi ekonomskih aktera, podstičući ponašanje povoljno po
životnu sredinu. Oni su u funkciji zaštite životne sredine su pokazali brojne prednosti.
Njihov cilj je da proizvođače i korisnike prirodnih resursa stimulišu na
internacionalizaciju društvenih troškovaprouzrokovanih zagađenjem.

7. Ukratko objasnite strategiju razvoja energetike u svijetu?

Strategija dugoročnog razvoja energetike u svijetu definisane su od mnogih svjetskih

organizacija . Ove projekcije uopšte polaze od sljedećih osnovnih tendencija koje su
opredjeljile definisanje budućih strategija:
 Promjene na svjetskom tržištu energije od 70- 80 ih godina,
 Saznanje o ograničenosti neobnovljivih izvora ,
 Nužnost povećanja efikasnosti proizvodnje,
 Koncentracija na ekološka pitanja i održivom razvoju.
Jedna od najprihvatljivi projekcija budućeg opšteg razvoja je projekcija Meadows-a iz
Svjetskog resursnog instituta iz 1998. Projekcijom se do 2030.god pretpostavlja
nastavak rasta populacije, industrijskog outputa , zagađenja i proizvodnje nafte dok se

2
za period 2030.-2100.god projektuje porast populacije i pad industrijskog outputa,
zagađenja I prirodnih resursa.
Međunarodna Energetska Agencija predstavila je Strategiju dugoročnog energetskog
razvoja prema kojoj će enrgetska tražnja porasti i za 66 % do 2020.god što je u vezi sa
razvojem zemalja u razvoju posebno u Aziji uključujući Kinu , Indiju , Južnu Koreju i
Centralnu i Južnu Ameriku.

8. Koje su osnovne pretpostavke budućeg razvoja energetike EU?

Osnovna pretpostavka budućeg razvoja energetike EU kao rezultat detaljnih analiza i

istraživanja su:
 Potencijal baziran na tehnološkom razvoju,
 Inovativnost u energetskom sektoru,
 Održivi razvoj.

9. Koje su osnovne karakteristike svih scenarija razvoje energetike u EU?

Obraćajući se na zajedničkim interesima proizvođača i potrošača energije u

rezvijenom i nerazvijenom dijelu svijeta formulisane su u 4 scenarija- hipoteze razvoja
svijeta i energetike u tom kontekstu u narednih 25 godina:
 Prvi scenario: The Convection Wisdom Scenario (CW) – Konvencionalni –
tradicionalni razvoja scenario,
 Drugi scenario : The Battelfield Scenario (BF) – Scenario bojnog polja,
 Treći scenario: The Hypemarket Scenario (HM)- Scenario tržišta,
 Četvrti scenario: The Forum Scenario (FO)- Scenario foruma.

The Convection Wisdom Scenario (CW) - Konvencionalni scenario prezentira

tradicionalni ekonomski pogled na svijet od koga polaze sve analize odn. predstavlja
bazu.Privredni rast će postepeno opadati ali ne toliko da bi doveo do promjena u
socijalnim i ekonomskim problemima.
The Battelfield Scenario (BF) – Scenario bojnog polja projektuje ponovno vraćanje
svijeta u izolaciju, ekonomske i političe blokove i protekcije.
The Hypemarket Scenario (HM)- Scenario hiper tržišta suprotno od prethodnog
scenarija , projektuje dominaciju snažnih tržišnih uticaja , liberalizam I slobodnu
trgovinu sa minimalnim intervencijama vlada i jave administracije.
The Forum Scenario (FO)- Scenario foruma po kome će svjetski razvoj biti okrenut
konsenzusima i koorporativnim međunarodnim strukturama sa jasnom ulogom
administracije i intervencijama.

3
10. Koja su ključna pitanja energetske politike EU?

Ovdje su sumirane moguće implikacije analiza o budućnosti energije, konkurenciji ,

životnoj sredini, gopolitici, tehnologiji i daljem razvoju energetskog sektora u EU do
2020.god.Ovdje su izneta neka od ključnih pitanja od značaja za razvoj energetike u
EU:
 Jedan od ključnih problema za anlitičare i kratore energetske politike
donošenja odluka u neizvjesnim situacijam i potreba da se osmisle odgovorne i
fleksibilne strategije razvoja energetike.
 Promjene tržišta koje se zasnivaju na dogovorenim osnovama između glavnih
aktera treba da vode boljoj procjeni i eliminaciji nekih rizika.
 Sigurnost – sve vlade pa čak i one koje favorizuju pristup nemiješanja treba da
održavaju i nadgledaju tržišta energije posebno u pogledu povećanja njegove
sigurnosti.
 Studijska scenarija predviđa razlike u cijenama nafte i prirodnog gasa i
mogućnost manjeg povećavaja realnih cijena energije uprkos rastu globalne
energetske potrošnje.
 Troškovi proizvodnje mogu da rastu dajući prostor za investicije u energetske
industrije do poboljšanja performansi životne sredine.
 Cijene energije za potrošače će također rasti ako se bude težilo da spoljni
troškovi budu unutrašnji.
 Politikama koje sprečavaju tržišnu konkurenciju potrebna je puna širina.
 Relativno mali brojmakro-ekonomskih pitanja energetske politike je uobličen
kroz različita scenarija.

11. Šta se podrazumijeva pod pojmovima revitalizacija, rekonstrukcija i modernizacija?

Pod pojmom revitalizacije podrazumjevaju se aktivnosti koje se izvode u cilju

produženja radnog vijeka objekta preko vrijednosti garantovanih od strane
isporučioca opreme I izvođača radova u normalnim uslovima ili u odnosu na utvrđeni
preostali vijek.
Pod pojmom rekonstrukcije podrazumjevaju se aktivnosti koje obuhvataju dijelove
objekta sa ciljem poboljšanja stanja I karakteristika u predviđenom ili preostalnom
radnom vijeku.
Pod pojmom modernizacije podrazumjevaju se aktivnosti na usavršavanju i
osavremenjavanju opreme, dijela opreme ili kompletnih tehnoloških lijina sa ciljem da
se poboljšaju karakteristike , olakša upravljanje , zamijene prevaziđena rješenja i
tehnologije , omogući korištenje objekta u preostalom radnom vijeku.

12. Kako vlada može uticati na onečišćenje?

4 različite politike bi se mogle primijeniti u ovom slučaju . Vlada bi mogla:

4
  Postaviti standard onečišćenja dopuštajući onečišćenje na razini C,
 Nametnuti porez na onečišćenje od AE,
 Prodavati dozvole za onečišćenje jednko od AC,
 Subvencionirati čišćenje ili smanjiti onečišćenje od AE.

13. Koje su teškoće u mjerenju troškova i koristi onečišćenja?

Teorijski možemo dobiti optimalnu količinu onečišćenja iz energetskih izvora . No u

praksi ipak tačne procjene troškova i koristi . Određivanje marginalnih koristi od
onečišćenja vjerovatno je lakše nego određivanje marginalnog troška. Marginalna
korist je oportunitetni trošak onečišćenja ili najjeftiniji način da se izbjegne kupovanje
opreme za smanjenje onečišćenja ili upotrebe različitih proizvodnih materijala. Neke se
štet lakše izračunavaju nego druge. Za ekonomske štete možemo se okrenut tržištu.
Druge štet su teže za mjerenje jer za njih nema tržišta . Primjerice CO utiče na
zdravlje povećavajući broj oboljenja i smrtnosti.Premba bismo možda mogli
upotrijebiti medicinske dokaze za kvantifikaciju , statistiku bolesti ili smeti to nije
jednostavno pretvoriti u novčane iznose.

14. Navedite i objasnite tri ekonomska pristupa smanjenju emisije?

Razmotrimo 3 ekonomska pristupa određivanju politike smanjenja emisije:

 Politika gospodarske učinkovitosti,
 Politika ne- žaljenja,
 Politika minimiziranja žaljenja.
Politika gospodarske učinkovitosti izjednačava marginalni trošak smanjivanja emisije s
marginalnim korisima.Politika ne- žaljenja podrazumijeva da provodimo aktivnosti
koje pomažu uklanjanje postojećih tržišnih poremećaja te ujedno radimo na
izbjegavanju globalnog zagrijevanja.

15. Kako možemo očuvati energiju i smanjiti njen trošak?

Pružanje informacija o troškovno učinkovitom očuvanju energije u kućanstvu sačuvalo

bi bi energiju i smanjilo potrošačma račune za energiju. Takve informacije imaju neke
aspekte javnog dobra. Ne postoji konkurencija u njihovoj potrošnji. One su prenosive
odnosno ako nekog naučimo tada ih oboje znamo.
Marginalni trošak dodatnog korisnika je minimalan posebno uz nove informatičke
tehnologije. Je li očuvanje energije troškovno učinkovito? Da bismo dobili odgovor na
to pitanje moramo usporediti kapitalne i operativne troškove po jedinici energetske
usluge za tradicionalnu i tehnologiju očuvanja energije.

5
16. Šta je Protokol iz Kyota i šta on predviđa?

Protokol iz Kyota međunarodni je sporazum o smanjenu emisije plinova koji su

izazivajući tzv. Efekt staklenika, odgovorni za prekomjerno zagrijavanje planete koje
bi moglo dovesti do vrlo teških promjena klime i shodno tomu okoliša. Protokol
predstavlja vrlo važnu etapu za proces pregovaranja o kontroli klimatskih promjena
koje je otpočeo Okvirnom konvencijom UN o promjeni klime, prihvaćen na Svjetskoj
konferenciji o okolišu i razvoju u Rio de Jeneiru. Sporazum stupa na snagu 90 dana
nakon što Protokol ratificira najmanje 55 država sljedbenica Konvencije (UNFCCC)
čije su emisije do 1990, iznosile najmanje 55 posto ukupnog CO2 država navedenih u
prilogu , uglavom iz OECD –a i zemalja s gospodarstvom u tranziciji.

17. Koji su efekti staklenika i plinovi koji ga izazivaju prema protokolu iz Kyota?

Efekti staklenika prirodna je pojavakoja osigurava zagrijavanje zemlje zahvaljujući

plinovima koji su prirodno prisutni u atmosferi kao što je ugljikov dioksid, dušikov
oksid, vodena para i metan. Bez efekta staklenika zemaljska bi temperatura mogla
imati srednju vrijednost nižu za čak 30 % u odnosu na sadašnju. Zbog toga se
Protokolom nastoji smanjiti emisija stakleničkih plinova. Prema misljenu Vijeća
postoje jasni dokazi o ljudskom uticaju na klimu i posve je vjerovatno da su staklenički
plinovi koje čovjek ispušta u atmosferu “ već bitno doprinijeli uočenom zatopljenju
posljednih godina “. Mnogi klimatski modeli pokazuju da već sada zagrijavanje planeta
u različitim područjima izaziva porast čestih i dugotrajno teških vremenskih nepogoda
kao što su kiše, poplave, suša. Pogoršanjem bi moglo dovesti do konačnog otapanja
leenih polova, do porasta količine oborina u Sjevernoj hemisferi i pojačanih suša u
Južnoj , te općenito- do meteoroloških krajnosti.

18. Problemi Protokola iz Kyota?