Predavanje 1 I Tutorijal 1 - 130146 (1) - 143856

Internacionalni Univerzitet Travnik Politehnički fakultet
Elektromehanička pretvorba energije

Uvod
Elektromehanička pretvorba je proces u kojemu se mehanička

energija
pretvara u električnu energiju ili se električna energija pretvara u
mehaničku energiju.
Električne mašine ili električni strojevi su uređaji s pokretnim

dijelovima koji vrše elektromehaničku pretvorbu energije.
Električni strojevi mogu raditi kao:

• generatori
• motori

Generator
Generator je električni stroj koji pretvara mehaničku energiju

privedenu iz vanjskog izvora u električnu energiju.
Generatorima različitih vrsta danas se proizvodi više od 90 %
ukupno
proizvedene električne energije.

Motor
Motor je električni stroj koji pretvara električnu energiju preuzetu iz

električne mreže u mehaničku energiju.
Mehanička energija proizvedena motorima koristi se za različite potrebe
u različitim vrstama radnih strojeva za zamjenu ljudskog rada
(električna
vozila, pumpe, ventilatori, aparati za domaćinstvo).

Reverzibilnost električnog stroja
Svaki električni stroj je reverzibilan elektromehanički pretvarač

energije, što znači da, bez promjena u konstrukcijskoj izvedbi, može
raditi kao generator ili motor. Režim rada stroja odreduju samo
vanjski uvjeti nametnuti stroju.
• Ako je vrijednost napona električne mreže viša od vrijednosti
napona stvorenog u električnim krugovima stroja, tada će stroj
raditi kao motor i tok energije bit će usmjeren od električne
mreže prema radnom stroju priključenom na osovinu.
• Ako je mehanički moment, priveden na osovinu iz vanjskog
izvora, veći od mehaničkog momenta proizvedenog u stroju,
tada će stroj raditi kao generator i tok energije bit će usmjeren od
mehaničkog dijela stroja prema električnoj mreži.

Transformator
Transformator je uredaj koji služi za prilagodbu napona i struja za potrebe

prijenosa i korištenja električne energije na mjestu upotrebe. Transformator
nema pokretnih dijelova i ne vrše elektromehaničku pretvorbu energije.
Transformator vrši samo pretvorbu električne energije ponovo u električnu
energiju pri čemu se najčešće mijenjaju vrijednosti napona i struja.

Elektroenergetski sistem
Električni strojevi, zajedno s transformatorima i prijenosnim

električnim vodovima, čine osnovu elektroenergetskog sistema u
kojem su povezana mjesta proizvodnje i mjesta upotrebe električne
energije.
-Pojednostavljena shema elektroenergetskog sistema-


Opći električni stroj
Svaki električni stroj se može predstaviti s tri dijela:

• električni
• elektromagnetni
• mehanički
-Opća shema električnog stroja-

• električni dio stroja čine vodiči povezani u namot, koji se

priključuju na vanjski električni sistem iz kojeg stroj uzima ili u
njega predaje električnu energiju.
• vanjski električni sistem je, najčešće, električna mreža
izmjeničnog ili istosmjernog napona
• električne veličine kojima se opisuje veza stroja s vanjskim
električnim sistemom su napon, struja i električna snaga
• elektromagnetni dio stroja je prostor u stroju u kojemu se
uspostavlja i djeluje elektromagnetno polje
• elektromagnetno polje stroja opisuju / predstavljaju veličine:
magnetna indukcija, jakost magnetnog polja, jakost električnost
polja, magnetni tok i protjecanje - magnetomotorna sila

• mehanički dio električnog stroja čini njegov pokretni dio, koji je

na odgovarajući način (naprimjer, osovina ili remen) priključen
na vanjski mehanički sistem.
• vanjski mehanički sistem je pogonski stroj - turbina ako stroj
radi kao generator, preko koje generator dobiva mehaničku
energiju. U motorskom radu stroja vanjski mehanički sistem je
radni stroj kojem motor predaje mehaničku energiju
• mehaničke veličine kojima se opisuje veza stroja s vanjskim
mehaničkim sistemom najčešće su mehanička brzina vrtnje,
mehanički moment i mehanička snaga.

Linijski i rotacijski strojevi
Pokretni dio kojim se stroj povezuje s vanjskim mehaničkim

sistemom može imati linijsko ili rotacijsko kretanje. Ovisno o vrsti
kretanja pokretnog dijela električni strojevi mogu biti:
• linijski (linearni)
• rotacijski (nepokretni dio stroja naziva se stator a pokretni dio
rotor)
-linijski i rotacijski stroj-

Bilans energija električnog stroja
Energetski odnosi kod elektromehaničke pretvorbe razmotreni su

kroz analizu energetskog bilansa općeg električnog stroja,
priključenog na vanjski električni i vanjski mehanički sistem.
-smjer toka energije u općem električnom stroju-


Jednačina bilansa električnih energija:

𝑊𝐸 = 𝑊𝑒𝑙𝑔 + 𝑊𝑒𝑙𝜎 + 𝑊𝑒𝑙
𝑊𝐸 - električna energija vanjskog električnog sistema
𝑊𝑒𝑙𝑔, 𝑊𝑒𝑙𝜎 - gubici u električnom dijelu stroja
𝑊𝑒𝑙- električna energija predata u elektromagnetno polje
Jednačina bilansa mehaničkih energija:

𝑊𝑀 = 𝑊𝑚𝑒ℎ𝑔 + 𝑊𝑚𝑒ℎ𝑘 + 𝑊𝑚𝑒ℎ
𝑊𝑀 - električna energija vanjskog električnog sistema
𝑊𝑚𝑒ℎ𝑔, 𝑊𝑚𝑒ℎ𝑘 - gubici u mehaničkom dijelu i kinetička energija
𝑊𝑚𝑒ℎ - mehanička energija predata u elektromagnetno polje

Energija elektromagnetnog polja:
𝑊𝐹 = 𝑊𝑒𝑙 + 𝑊𝑚𝑒ℎ = 𝑊𝑓 + 𝑊𝑓𝑔
𝑊𝐹 - ukupna energija predata elektromagnetnom polju

𝑊𝑒𝑙 - električna energija predata elektromagnetnom polju
𝑊𝑚𝑒ℎ - mehanička energija predata elektromagnetnom polju
𝑊𝑓 - energija akumulirana u elektromagnetnom polju
𝑊𝑓𝑔 - gubici energije u elektromagnetnom polju (histereza,vrtložne
struje i dielektrični gubici).

Ako se zanemare gubici u elektromagnetnom polju (𝑊𝑓𝑔 = 0) dobiva se

tkz. konzervativno polje:
Energija unesena u konzervativno polje je:
𝑊𝑓= 𝑊𝑒𝑙 + 𝑊𝑚𝑒ℎ
Zaključak 1
Proces elektromehaničke pretvorbe ne ovisi o gubicima u električnom,
mehaničkom i elektromagnetnom dijelu stroja niti o energiji akumuliranoj
u njegovim mehaničkim dijelovima. Gubici utječu samo na faktor
korisnosti procesa elektromehaničke pretvorbe.
Zaključak 2
Jednačine energetskog bilansa električnog stroja su opće i vrijede za oba
smjera toka energije, odnosno i za motorski i za generatorski režim rada.
Razlika je samo u predznacima za električnu i mehaničku snagu.

Faktor korisnosti električnog stroja
Faktor korisnosti η električnog stroja definira se kao odnos predate i

primljene snage u stacionarnom režimu rada stroja:
𝑝𝑟𝑒𝑑𝑎𝑡𝑎 𝑠𝑛𝑎𝑔𝑎
𝜂=
𝑝𝑟𝑖𝑚𝑙𝑗𝑒𝑛𝑎 𝑠𝑛𝑎𝑔𝑎
Ako se s P1 označi aktivna električna snaga, a s P2 mehanička snaga,
tada
faktore korisnosti generatora i motora definiraju relacije:
𝑃1 𝑃2
𝜂𝐺 = i 𝜂𝑀 =
𝑃2 𝑃1
Faktor korisnosti često se izražava u procentima:
𝑃1 𝑃2
𝜂𝐺 = ∙ 100% i 𝜂𝑀 = ∙ 100%
𝑃2 𝑃1

Magnetni krug električnog stroja
Magnetni krug električnog rotacijskog stroja čine željezne jezgre

statora i rotora na koje se postavljaju namoti te zračni raspor
između jezgri.
-željezne jezgre i namoti električnog stroja-


Željezne jezgre i namoti
Željezne jezgre su izgradene od medusobno izoliranih željeznih

limova u koje su usječeni utori. željezne jezgre mogu biti:
• s istaknutim dijelovima
• s neistaknutim dijelovima (cilindrične jezgre)
Oblik željezne jezgri utječe na karakteristike električnog stroja.
Namoti se postavljaju u utore željezne jezgre, a mogu biti:
• koncentrirani (na istaknutim dijelovima željezne jezgre)
• raspodijeljeni (na cilindričnoj jezgri)

Koncentrisani i raspodijeljeni namoti
-principi izvedbe koncentriranih i raspodijeljenih namota-


Polovi u magnetnom krugu
Električni strojevi se mogu izvesti sa dva ili više magnetnih polova.

Polarnost stroja ovisi o načinu izvedbe željeznih jezgri i namota stroja.
-dvopolni i četveropolni stroj sa istaknutim dijelovima jezgre na rotoru-

-dvopolni i četveropolni stroj s istaknutim dijelovima jezgre na

statoru-

-dvopolni i četveropolni stroj s cilindričnim jezgrama-


-promjena magnetnog toka u svitku kod dvopolnog stroja-


-promjena magnetnog toka u svitku kod četveropolnog stroja-


Broj pari polova, električna brzina i električni ugao
Broj magnetnih pari polova stroja označava se slovom p, a broj

polova s 2p. Dio obima željezne jezgre koji pripada jednom polu
naziva se polni korak i računa se kao:
𝐷𝜋
𝑟𝑃 =
2𝑝
gdje je D srednji dijametar šupljine u koju se smješta rotor stroja.
Promjene izmjeničnih električnih i magnetnih veličina (napona,

struja,
magnetnih tokova) mjere se električnim uglom i električnom
ugaonom
brzinom vrtnje.

Broj pari polova, električna brzina i električni ugao
Veze sa mehaničkim uglom i mehaničkom ugaonom brzinom vrtnje

date su relacijama:
𝛾 = 𝑝 ∙ 𝛾 𝑚𝑒ℎ
𝑑𝛾 𝑑𝛾 𝑚𝑒ℎ
𝜔= =𝑝 = 𝑝𝜔 𝑚 𝑒
𝑑𝑡 𝑑𝑡 ℎ
U inženjerskoj praksi se umjesto mehaničke ugaone mehaničke brzine

vrtnje 𝜔 𝑚𝑒ℎ (jedinica rad/s) koristi mehanička brzina vrtnje 𝑛 (jedinica
okretaj/min).
Veza izmedu 𝜔 𝑚𝑒ℎ i 𝑛 data je relacijom:
𝑛
𝜔 𝑚𝑒ℎ = 2𝜋
60

Frekvencija, ugaona frekvencija
Frekvencija, odnosno broj punih ciklusa promjene električnih i magnetnih

veličina u jednoj sekundi može se zapisati preko mehaničke brzine vrtnje
𝑛:
𝑛
𝑓=𝑝
60
Električna ugaona brzina naziva se i ugaona frekvencija i zapisuje se preko
frekvencije 𝑓:
𝑛
𝜔 = 𝑝 ∙ 𝜔𝑚𝑒ℎ = 2𝜋𝑝 = 2𝜋𝑓
60

Osnove elektromehaničke pretvorbe
Proces elektromehaničke pretvorbe koji se vrši u električnim strojevima

zasniva se na osnovnom energetskom principu koji glasi: energija se
niti stvara niti uništava, nego se samo mijenja oblik energije.
Elektromehaničku pretvorbu energije omogućuju pojave koje se
dogadaju u prostoru u kojemu djeluje elektromagnetno polje.
Elektromagnetno polje je zajednički naziv za vremenski promjenljiva,
medusobno povezana, električna i magnetna polja koja se pojavljuju u
prostoru u kojemu se nalaze neki materijali i/ili vodiči protjecani
strujama.
Akumuliranje, promjena i oslobadanje energije u magnetnom polju
omogućuju elektromehaničku pretvorbe energije, a električna polja,
koja nastaju u izolacijama vodiča, omogućuju uspostavu električnih
napona potrebnih za vezu električnog stroja s vanjskim električnim
sistemom.

Magnetna polja
Magnetna polja u materijalima stvaraju:

• prirodni materijali – permanentni magneti
• vodiči i svici kroz koje teče struja (istosmjerna ili naizmjenična)
• elektromagneti
-načini stvaranja elektromagnetnog polja-

Magnetna polja
U praktičnim izvedbama električnih strojeva koriste se:

• istosmjerna polja
•izmjenična polja (jednofazna i višefazna, najčešće trofazna)
Kompletan matematski zapis svih pojava koje se dešavaju u
elektromagnetnim poljima dat je Maxwellovim jednačinama*.
Osnovne veličine magnetnog polja su:
• magnetna indukcija 𝐵
• jakost magnetnog polja 𝐻
• magnetni tok Φ
• ulančeni magnetni tok Ψ
• protjecanje ili magnetomotorna sila ℱ
*Knjiga š. Mašić ”Električni strojevi” strana 330

Magnetna polja – osnovne relacije
Temeljne relacije – zakoni koje povezuju veličine u magnetnim poljima

su:
• Zakon materijala 𝐵=𝜇∙𝐻
• Gaussov zakon Φ = ∫𝑆 𝐵𝑑𝑆→
• Zakon ulančenog toka Ψ = 𝑁Φ
• Ampereov zakon 𝐻𝑑𝑙→ = ∑𝑘 𝐼𝑘 = 𝑁𝐼 = ℱ

𝑙

Sile u magnetnom polju
Za teoriju i praktičnu izvedbu električnih strojeva najvažnije pojave

koje se
dešavaju u elektromagnetnim poljima su:
• djelovanje sila na vodiče i materijale u magnetnom protjecane
strujom
• induciranje napona u vodičima koji se kreću u magnetnom polju
-sila na vodič u magnetnom polju-

-sila na feromagnetni materijal-


-sila uslijed međusobnog djelovanja dva magnetna polja-


Inducirani napon u magnetnom polju
-inducirani napon u vodiču koji se kreće-


Faradayev zakon: u zatvorenoj petlji nastaje napon ako se

magnetni tok kojeg obuhvata petlja mijenja s vremenom
Matematski zapis Faradayevog zakona elektromagnetne indukcije je:
𝑑𝜙
𝑒=
𝑑𝑡
Lenzov zakon: smjer induciranog napona je uvijek takav da
u zatvorenoj provodnoj petlji uzrokuje struju koja stvara
magnetni tok koji se protivi promjeni magnetnog toka kojim
je stvoren inducirani napon u petlji.
Matematski zapis Lenzovog zakona je:
𝑑𝜙
𝑒=−
𝑑𝑡

-ilustracija zakona elektromagnetne indukcije-


Ako zatvorena petlja obuhvata magnetni tok N puta (petlja je svitak s

N zavoja) ili magnetni tok prolazi N puta kroz petlju (petlja je svitak s
jednim zavojem), inducirani napon u petlji će biti N puta veći.
-ulančeni tok kroz svitak i zavoj-

Matematski zapis Faradayevog i Lenzovog zakona je:

𝑑𝜙 𝑑𝜓
𝑒=𝑁 =
𝑑𝑡 𝑑𝑡
Ili
𝑑𝜙 𝑑𝜓
𝑒 = −𝑁 =−
𝑑𝑡 𝑑𝑡
Faradayev zakon se može zapisati i u obliku:
𝑑𝜓 𝜕𝜓 𝜕𝜓 𝑑𝑥
𝑒= = + = 𝑒1 + 𝑒2
𝑑𝑡 𝜕𝑡 𝜕𝑥 𝑑𝑡
Inducirani napon 𝑒1 nastaje kao rezultat vremenske promjene
magnetnog toka, a inducirani napon 𝑒2 nastaje kao poslijedica
mehaničkog kretanja (petlje ili elektromagneta) u magnetnom polju.
Zadaci za samostalan rad

Tutorijal 1.
Zadatak 1
Električni motor iz mreže na koju je priključen uzima snagu 𝑃1 =6280
W. Motor na osovini razvija mehanički moment 𝑀2 =36,8 Nm.
Mehanička brzina vrtnje rotora je 𝑛=1400 o/min.
Odrediti faktor korisnosti motora 𝜂𝑀 i snagu gubitaka 𝑃𝑔.
𝑃1 =6280 W
𝑀2=36,8 N m
𝑛=1400 o/min
𝜂 𝑀 =?
𝑃𝑔=?

Tutorijal 1.
𝑃2
• Za faktor korisnosti motora vrijedi: 𝜂𝑀 =
𝑃1
gdje je 𝑃2 snaga na osovini motora (mehanička snaga), povezana sa
𝑃
mehaničkim momentom relacijom: 𝑀2 = 2
𝜔𝑚𝑒ℎ
• Odatle, 𝑃2 = 𝑀2 ∙ 𝜔 𝑚𝑒ℎ
• Veza ugaone brzine 𝜔 𝑚𝑒ℎ i mehaničke vrtnje rotora 𝑛 je:
𝜔 𝑚𝑒ℎ = 𝑛 𝑜𝑏𝑟𝑡𝑎𝑗 = 𝑛 2𝜋
= 𝑛𝜋
𝑚𝑖𝑛 60𝑠 30
𝜋 1
Dakle, ugaona brzina 𝜔 𝑚𝑒ℎ = 1400 ∙ = 146,53
30𝑠 𝑠
1
Pa je 𝑃2 = 𝑀2 ∙ 𝜔 𝑚𝑒ℎ = 36,8𝑁𝑚 ∙ 146,53 = 5392,42 𝑊
𝑠
𝑃2 5392,42 𝑊
• Faktor korisnosti motora je 𝜂𝑀 = = = 0,858
𝑃1 6280 𝑊

Tutorijal 1.
• Snaga gubitaka motora je razlika primljene električne snage 𝑃1 i

iskorištene snage na osovini 𝑃2.
• 𝑃𝑔= 𝑃1 − 𝑃2 = 6280W − 5392,42W = 887,5W

Tutorijal 1.
Zadatak 2.
Električni generator u mrežu daje snagu 𝑃1=400 kW. Mehanička brzina
vrtnje rotora generatora iznosi 𝑛=1500 o/min. Generator radi s
faktorom korisnosti 𝜂𝐺==0,92.
Odrediti mehaničku snagu koju treba privesti na osovinu generatora
𝑃2, snagu gubitaka 𝑃𝑔 i mehanički moment na osovini generatora 𝑀2.
𝑃1=400 kW
𝑛=1500 o/min
𝜂𝐺==0,92
𝑃2, 𝑃𝑔, 𝑀2=?


Tutorijal 1.
𝑃1
• Pošto je faktor iskoristivosti generatora 𝜂𝐺 = , odatle je
𝑃2
𝑃1 400𝑘𝑊
𝑃2 = = = 437,78𝑘𝑊
𝜂𝐺 0,92
• Snaga gubitaka generatora je razlika primljene mehaničke snage na
osovini 𝑃2 i predate električne snage 𝑃1.
𝑃𝑔 = 𝑃2 − 𝑃1 = 437,78𝑘𝑊 − 400𝑘𝑊 = 37,78𝑘𝑊
• Mehaničku ugaonu brzinu 𝜔 𝑚𝑒ℎ dobijemo iz veze sa mehaničkom
brzinom vrtnje
𝑜𝑏𝑟𝑡𝑎𝑗 2𝜋 𝑛𝜋 𝜋 1
𝜔 𝑚𝑒ℎ = 𝑛 =𝑛 = =1500 = 157
𝑚𝑖𝑛 60𝑠 30 30 𝑠
• Pa je mehanički moment
𝑃2 437,78𝑘𝑊
𝑀2 = = = 2,78 ∙ 103𝑁𝑚
𝜔 𝑚𝑒ℎ 157 1
𝑠

Tutorijal 1.
Zadatak 3
Električni stroj vrti se brzinom 𝑛=1450 o/min i pri tome na osovini
razvija mehaničku snagu 𝑃2 =50 kW. Dijametar rotora stroja je
D=40 cm. Potrebno je izračunati:
a. mehanički moment na osovini stroja 𝑀2
b. silu na obod rotora 𝐹𝑒
c. mehaničku ugaonu brzinu vrtnje 𝜔 𝑚𝑒ℎ
d. linijsku brzinu kretanja oboda rotora 𝑣
𝑛=1450 o/min
𝑃2 =50 kW
D=40 cm
𝑀2, 𝐹𝑒, 𝜔 𝑚𝑒ℎ , 𝑣 =?


Tutorijal 1.
Mehaničku brzinu dobijemo iz veze sa brojem obrtaja:

𝑜𝑏𝑟𝑡𝑎𝑗 2𝜋 𝑛𝜋 𝜋 1
𝜔 𝑚𝑒ℎ = 𝑛 =𝑛 = =1450 = 151,76
𝑚𝑖𝑛 60𝑠 30 30 𝑠
Odatle, mehanički moment je
𝑃2 50 𝑘W
𝑀2 = = = 329,46 𝑁𝑚
𝜔 𝑚𝑒ℎ 151, 76 1
𝑠
Sila na obodu rotora dobije se iz veze sa mehaničkim momentom:
𝑀 = 𝑑→× 𝐹𝑒
odnosno 𝑀 = 𝑑 ∙ 𝐹𝑒 ∙ 𝑠𝑖𝑛𝜃
𝐷 0,4𝑚
Gdje je 𝑑 = = = 0,2𝑚 poluprečnik rotora, a ugao 𝜃 je 90°, pa je
2 2
𝑠𝑖𝑛90° = 1.
𝑀 329,46𝑁𝑚
Odatle je sila 𝐹𝑒 = = = 1647,3𝑁
𝑑 0,2𝑚

Tutorijal 1.
Linijska brzina dobije se kao vektorski proizvod poluprečnika rotora i

mehaničke ugaone brzine:
𝑣→= 𝜔𝑚 𝑒 ℎ × 𝑑→
Odnosno
1 𝑚
𝑣 = 𝜔 𝑚𝑒ℎ ∙ 𝑑 ∙ 𝑠𝑖𝑛90° = 151,76 ∙ 0,2𝑚 = 30,37
𝑠 𝑠

Predavanje 1 I Tutorijal 1 - 130146 (1) - 143856

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Predavanje 1 I Tutorijal 1 - 130146 (1) - 143856

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Internacionalni Univerzitet Travnik Politehnički fakultet

Internacionalni Univerzitet Travnik Politehnički fakultet

Elektromehanička pretvorba energije

Elektromehanička pretvorba je proces u kojemu se mehanička

Električne mašine ili električni strojevi su uređaji s pokretnim

Električni strojevi mogu raditi kao:

Elektromehanička pretvorba energije

Generator je električni stroj koji pretvara mehaničku energiju

Elektromehanička pretvorba energije

Motor je električni stroj koji pretvara električnu energiju preuzetu iz

Elektromehanička pretvorba energije

Svaki električni stroj je reverzibilan elektromehanički pretvarač

Elektromehanička pretvorba energije

Transformator je uredaj koji služi za prilagodbu napona i struja za potrebe

Elektromehanička pretvorba energije

Električni strojevi, zajedno s transformatorima i prijenosnim

-Pojednostavljena shema elektroenergetskog sistema-

Elektromehanička pretvorba energije

Svaki električni stroj se može predstaviti s tri dijela:

Elektromehanička pretvorba energije

• električni dio stroja čine vodiči povezani u namot, koji se

Elektromehanička pretvorba energije

• mehanički dio električnog stroja čini njegov pokretni dio, koji je

Elektromehanička pretvorba energije

Pokretni dio kojim se stroj povezuje s vanjskim mehaničkim

Elektromehanička pretvorba energije

Energetski odnosi kod elektromehaničke pretvorbe razmotreni su

-smjer toka energije u općem električnom stroju-

Elektromehanička pretvorba energije

Jednačina bilansa električnih energija:

Jednačina bilansa mehaničkih energija:

Elektromehanička pretvorba energije

Energija elektromagnetnog polja:

𝑊𝐹 = 𝑊𝑒𝑙 + 𝑊𝑚𝑒ℎ = 𝑊𝑓 + 𝑊𝑓𝑔

𝑊𝐹 - ukupna energija predata elektromagnetnom polju

Elektromehanička pretvorba energije

Ako se zanemare gubici u elektromagnetnom polju (𝑊𝑓𝑔 = 0) dobiva se

Elektromehanička pretvorba energije

Faktor korisnosti η električnog stroja definira se kao odnos predate i

Elektromehanička pretvorba energije

Magnetni krug električnog rotacijskog stroja čine željezne jezgre

-željezne jezgre i namoti električnog stroja-

Elektromehanička pretvorba energije

Željezne jezgre su izgradene od medusobno izoliranih željeznih

Elektromehanička pretvorba energije

-principi izvedbe koncentriranih i raspodijeljenih namota-

Elektromehanička pretvorba energije

Električni strojevi se mogu izvesti sa dva ili više magnetnih polova.

Elektromehanička pretvorba energije

-dvopolni i četveropolni stroj s istaknutim dijelovima jezgre na

Elektromehanička pretvorba energije

-dvopolni i četveropolni stroj s cilindričnim jezgrama-

Elektromehanička pretvorba energije

-promjena magnetnog toka u svitku kod dvopolnog stroja-

Elektromehanička pretvorba energije

-promjena magnetnog toka u svitku kod četveropolnog stroja-

Elektromehanička pretvorba energije

Broj magnetnih pari polova stroja označava se slovom p, a broj

Promjene izmjeničnih električnih i magnetnih veličina (napona,

Elektromehanička pretvorba energije

Veze sa mehaničkim uglom i mehaničkom ugaonom brzinom vrtnje

U inženjerskoj praksi se umjesto mehaničke ugaone mehaničke brzine

Elektromehanička pretvorba energije