SKRUĆIVANJE ILI KRISTALIZACIJA

cilj ovog poglavlja je objasniti

1

proces skručivanja ili kristalizacije

skrućivanje se odvija u dvije faze: nukleacija i rast
kristala
krivulja hlađenja i latentna toplina
rast kristala
rekristalizacija
greške skručivanja
lunkeri
interdendritično sakupljanje
zona utjecaja topline
 SKRUĆIVANJE ILI KRISTALIZACIJA
Skoro svi metali i njihove legure, kao i mnogi polimeri, keramike,
2 kompozitni materijali i poluvodiči su u jednoj fazi proizvodnje u tekućem
stanju, koje se naziva taljevina.
Metal Talište Vrelište Metal Talište Vrelište
Aluminij 658 2270 Mangan 1250 2100
Antimon 630,5 1640 Molibden 2600 3560
Bakar 1083 2330 Natrij 97,7 880
Barij 704 1700 Nikal 1455 3000
Berilij 1278 3000 Olovo 327,3 1730
Bizmut 271 1500 Osmij 2500 5300
Cink 419,4 907 Platina 1773 3800
Iridij 2454 4800 Srebro 960,5 1950
Kadmij 320,9 767 Stroncij 757 1370
Kalcij 851 1400 Tantal 3000 5300
Kalij 63 760 Titan 1800 3000
Kobalt 1490 3200 Vanadij 1720 3000
Kositar 231,9 2300 Volfram 3380 5000
Krom 1800 2400 Zlato 1063 2700
Litij 180 1400 Željezo 1534 2500
Magnezij 650 1100 Živa -38,83 356,95
Tališta i vrelišta metala (pri 1 atm) [ °C]
 LIJEVANJE RASTALJENOG METALA
3
 SKRUĆIVANJE, KRISTALIZACIJA ili
SOLIDIFIKACIJA
jedinicna celija
4
Shematski tok skrućivanja
(a) Kako nastaje kristalno zrno iz klice
taljevina (b) i (c) Rast kristalnih zrna,
taljevina (d) Završna kristalna zrna
taljevina

klice jedinicna celije Zrna rastu nezavisno jedan od

jedinicna celije kristalno zrno drugoga i malo je vjerojatno da
će rasti u istom pravcu.
Kad se na kraju kristalna zrna
sastanu ona su i dalje orijentirana
različito.
taljevina

jedinicna celije granica kristala

 SKRUĆIVANJE ILI KRISTALIZACIJA
Strukture nastale prilikom skrućivanja (kristalizacije) utječu na
5 mehanička svojstva i postupke daljnje obrade.
U stvari, skrućivanjem se mogu kontrolirati veličina i oblik zrna.
U toku skrućivanja (solidifikacije) atomska struktura se mijenja, iz dugog u kratki
kompaktni raspored atoma ili u kristalnu strukturu
Skrućivanje se odvija u dvije faze:
1. Nukleacija, stvaranje klica pa zatim i jezgri skrućivanja, obično su to zrna
nečistoća ili zidovi posude u kojima je taljevina.
2. Rast, iz jezgra u kristale, nastaje kada se atomi iz taljevine pričvršćuju na
površinu krutine sve dok ne nestane taljevine.

BRZINA NUKLEACIJE: broj klica nastalih u jedinici vremena.

BRZINA RASTA: koliko se novih atoma veže na klicu u jedinici vremena.
Konačna mikrostruktura čvrstih tvari ovisi o odnosu brzine nukleacije i brzina rasta.

Broj zrna čvrstog materijala je veći i zrna su sitnija što je brzina nukleacija
veća, a brzina rasta manja.
 SKRUĆIVANJE ILI KRISTALIZACIJA
6 Krivulja hlađenja pokazuje promjenu temperature materijala u
zavisnosti od vremena.

TEMPERATURA TALJEVINA Krivulju hlađenja (zagrijavanja)

SKRUĆIVANJE Zastoj temperature naziva

se skrutištem ili zastojnom
točkom.
KRUTINA
Lokalno vrijeme
očvršćivanja

Totalno vrijeme
očvršćivanja

VRIJEME
 SKRUĆIVANJE ILI KRISTALIZACIJA
Toplinski zastoj ili plato nastaje zbog razvoja latentne topline fuzije.
7
Latentna toplina (lat. latent-skriven) je količina topline koja se
apsorbira ili oslobodi kada materijal promijeni agregatno stanje.
Oslobađanje latentne topline nastaje zato što se atomi ustaljuju u
rešetkastom obliku koji ima nižu energetsku razinu.
Latentna toplina drži preostalu tekućinu na temperaturi skrućivanja sve
dok se preostala taljevina ne skrutne.
Totalno vrijeme skrućivanja lijeva je vrijeme potrebno da bi se
odstranila specifična toplina pregrijane taljevine i latentna toplina fuzije.
Specifična toplina je toplina potrebna da bi se temperatura jedinične
težine materijala promjenila za jedan stupanj.
Lokalna temperatura skrućivanja je vrijeme potrebno da se odstrani
latentna toplina fuzije na određenom mjestu u lijevu. Ono se mjeri od
početka skrućivanja do završetka skrućivanja.
Prilikom skrućivanja metala iz taljevine u krutinu on predaje energiju u
formi toplinskog zračenja i konvekcije.
.
Product Specific Heat
- cp (kJ/kg K)
Aluminum, 0oC 0.87
Asphalt 0.92
Brass 0.38
Carbon, Diamond 0.52
Carbon, Graphite 0.71
Chromium 0.5
Copper 0.39
Glass 0.84
Water 4.187
Water vapor 1.996
Ice 32oF (0oC) 2.09
Iron, 20oC 0.46
Manganese 0.46
Magnesium 1.05
Mercury 0.14
Paper 1.3
Plastics, solid 1.67
Platinum, 0oC 0.13
Porcelain 1.07
Silver, 20oC 0.23
Steel 0.49
Stone 0.84
Titanium 0.47
Tungsten 0.17
Wood, oak 2
 TALJENJE
Ako bi se kruti metal zagrijavao, proces bi bio suprotan procesu
9 skrućivanja.
Rast i amplituda vibracija atoma oko svog «ravnotežnog stanja» u
rešetki je u skladu sa porastom temperature.
Kad se dosegne temperatura taljenja, privlačne sile između atoma
prestanu djelovati sa primanjem energije i metal prelazi iz krutog stanja
u tekuće.

Prilikom raspadanja kristalnih rešetki, atomima je potrebna

dodatna energija za slobodno gibanje i stoga se javlja zastoj u
rastu temperature.

Ako se zagrijavanje nastavi do točke vrelišta metala, taljevina se

pretvara u plin.
Točke vrelišta metala jako su visoke, otprilike 3.000 ºC.
Ovakve temperature mogu nastati u blizini detonacije atomske bombe.
 GRANICE KRISTALA
Moguće je proizvesti tanke probne komadiće u jednokristalnoj formi.
10
Ovi probni komadići imaju jedno kristalno zrno, a time i istu orijentaciju
kristalne rešetke.

Shematski prikaz jednokristalne forme

Čvrstoća jednog probnog komadića je jako visoka. Tanka kristalna

vlakna željeza mogu imati čvrstoću do 15 GPa, dok čelik ima čvrstoću
3 GPa (žica klavira).
Do sada ipak jednokristalni materijali nisu našli praktičnu primjenu.
 GRANICE KRISTALA
Tehnički metali i legure su građeni iz velikog broja kristalnih zrna koji su
11 odvojeni neregularnim graničnim površinama nazvanim granicama
zrna.
Na granici kristala se mijenja orijentacija rešetke i dolazi do rastavljanja
kristalnih zrna.

Zrna i granice zrna povećane. Granice zrna između tri

zrna sa različitom orijentacijom rešetke

Svako zrno ima različita svojstva, između ostalih i različitu čvrstoću u

različitim kristalnim pravcima.
Ali, pošto metal sadrži veliki broj kristalnih zrna u svim mogućim
kristalnim pravcima, utjecaj kritalnih pravaca na svojstva se poništava.
Metali su uglavnom izotropni, imaju ista svojstva u svim pravcima.
 Grubozrnata ili finozrnata struktura
u metalima
12

a = mjerna dužina

Jedno zrno s promjerom od 0,5 mm približno sadrži do 5x1018 atoma.

Grubozrnati materijali su najčešće i krti.
U praksi se većinom traže finoznate strukture.
 POMICANJE GRANICA KRISTALA
Rast zrna
13
Kada je jedan predmet na niskoj temperaturi, njegovi atomi imaju malu
pokretljivost.
S porastom temperature atomi postaju pokretljiviji.
Na granicama zrna se može desiti da atomi, koji pripajaju određenim
kristalnim zrnima, se reorganiziraju prema rešetki bližeg susjednog
zrna.
Što bi značilo da dolazi do promjene veličine zrna i da neka zrna rastu
na štetu drugih.
Atomi

Gibanje atoma
Pomicanje granice kristala

Granice zrna
 POMICANJE GRANICA KRISTALA
Rast zrna
14

Značajan rast zrna nastaje samo na

relativno visokim temperaturama.
Brzim skrućivanjem se postiže
sitnozrnata struktura.
Za razliku od sporog skručivanja kod
(kojeg traje duže vremena) s kojim
se postiže krupnozrnata struktura.
Kako bi se izbjegao rast zrna kod
toplinske obrade čelika potrebno je
da se čelik na visokim
temperaturama ne drži dugo
vremena.
 POMICANJE GRANICA KRISTALA
Rast zrna
Slika prikazuje valjanu čeličnu ploču
15
na kojoj se jasno vidi da su
površinska zrna prešana i
deformirana.
Ova deformirana zrna rešetke su
podvrgnuta unutarnjim naprezanjima.
Kod velikih deformacija uzrokovanih
hladnim plastičnim obradama rešetke
će težiti reorganiziranju u nove
rešetke s pravilnim razmacima
između atoma, bez unutarnjih
naprezanja.
Ovaj fenomen je jedan oblik
pomicanja granica zrna a naziva se
rekristalizacija.
Žarenje Al (na temperaturi od 450
°C u roku od 15 min)
 GREŠKE SKRUĆIVANJA
Sakupljanje
16
 GREŠKE SKRUĆIVANJA
Sakupljanje
17

Gotovo svi materijali imaju veću gustoću

u čvrstom stanju nego u tekućem stanju.
U toku skrućivanja materijal se skuplja,
čak i do 7%.
MATERIJAL SAKUPLJANJE To je razlog nastajanja šupljina koje se
%
Al 7,0
nazivaju lunkeri (usahline).
Cu 5,1
Mg 4,0 Iznimka je sivi lijev s visokim udjelom
Zn 3,7 ugljika kod kojeg tijekom završnog
Fe 3,4
Pb 2,7
stadija skrućivanja zbog grafitizacije
Ga +3,2 (širenje) dolazi do fazne pretvorbe koja uzrokuje
H2O +8,3 (širenje) povećanja volumena.

Pojila
 GREŠKE SKRUĆIVANJA
Interdendritično sakupljanje
18

Dendrit (grč- stablo)

a) Sakupljanje može nastati između ruku dendrita,

b) Male ruke sekundarnog dendrita rezultiraju u jednolično raspoređenim
porozitetima sakupljnja.
(c) Kratke primarne ruke mogu pomoći kod izbjegavanja sakupljnja.

Ovaj efekt, koji se također naziva mikro-sakupljanje ili porozitet

sakupljnja, je teško spriječiti sa upotrebom pojila.
Brzo hlađenje može reducirati problem sa interdendritičnim
sakupljanjem, dendriti mogu biti kraći, dozvoljavajući taljevini da teče
kroz dendritičnu mrežu do skrućivanja čvrste površine.
Svako sakupljanje koje ostane može biti jednolično raspoređeno i finije.
 GREŠKE SKRUĆIVANJA
19

Brza hlađenja ili kratko vrijeme

skrućivanja stvara finu strukturu
poboljšanih svojstava.

Autogeno zavarivanje upotrebljava plamen relativno niskog intenziteta; zato je vrijeme

zagrijavanja dugo i okolni materijal se jako zagrije što nije dobro za odvođenje topline.
Elektrolučno zavarivanje ima intenzivnije izvore topline, koji omogućuju manje zagrijavanje
okolnog materijala, a time i brže hlađenje.
Zavarivanje laserom i elektronskim snopom su zavarivanja sa vrlo snažnim izvorima
topline. Kod ovih postupaka brzine hlađenja su velike var može biti vrlo tanak i relativno čvrst.
 GREŠKE SKRUĆIVANJA
20

A cross-section through a seam weld in a 400 series ferritic stainless steel tube.
The seam exhibits a wide fusion zone and a large grain size contributing to brittleness of the
weldment. (Mag: 25X)