You are on page 1of 16

Uvod u operativne sisteme

1. Šta je to operativni sistem?


Operativni sistem je skup programa koji upravljaju hardverom računara i ima ulogu posrednika
između korisnika računara i hardvera (resursa) računara.

2. Kako se zove glavna memorija a kako sekundarna memorija?


Glavna: RAM ‐ Random Access Memory
Sekundarna: HD ‐ Hard Disk i SSD- Solid State Drive

3. U kojoj memoriji se moraju nalaziti programi da bi ih računar mogao izvršavati?


U glavnoj memoriji.

4. Gledano iz ugla korisnika računara, operativni sistem je: interfejs ka računarskom sistemu.

5. Gledano iz ugla računarskog sistema, operativni sistem je softver čija je najvažnija uloga da
efikasno upravlja sistemskim resursima.

6. Operativni sistem program koji se stalno izvršava u računaru i tada se obično zove kernel ili jezgro.

7. Uz kernel, postoje još dva tipa programa. Koja su to dva tipa programa?
Sistemski programi - povezani su sa OS-om, ali nisu nužno potrebni dio kernela;
aplikacijski programi - svi programi koji nisu povezani sa radom OS-a

8. Kako se dijele operativni sistemi?


-Prema broju korisnika i/ili procesa
-Prema načinu obrade poslova
-Prema distribuciji procesorske snage i ostalih resursa ili prema namjeni i funkcionalnim osobinama

9. Izbor posla iz skupa raspoloživih poslova (pool), koji će se učitati u memoriju i izvršavati zove se
raspoređivanje poslova (job scheduling).

10. Šta omogudava multiprogramiranje?


Multiprogramiranje omogudava izvršavanje više poslova uporedo; dok jedan čeka na završetak I/O
operacije, CPU izvršava drugi posao.

11. Šta je to Time‐sharing ili multitasking?


Time‐sharing ili multitasking je logički nastavak multiprogramiranja. To je tehnika djeljenja vremena
tako da se proces izvršava u malim intervalima.

12. Šta predstavlja pojam procesa u operativnim sistemima?


Pojam procesa predstavlja izvršavanje nekog programa nad datim skupom podataka.

13. Kako se vrši podjela operativnih sistema po načinu obrade poslova (tri su osnovne podjele)?
-Sisteme sa grupnom obradom
-Interaktivne sisteme
-Kombinovane sisteme

14. Šta proces uključuje u toku svog izvršavanja?


Proces uključuje stanje memorije i procesora u toku izvršavanja.

15. Osnovna funkcija jezgra operativnog sistema je?


Osnovna funkcija jezgra je upravljanje procesima, dodjeljivanje procesora procesima, tj. davanje
instrukcije procesoru da počne da izvršava instrukcija koje pripadaju procesu.
16. Prilikom pokretanja računara, kernel je sloj softvera koji se učitava koji po redu u računarsku
memoriju?
Kernel je sloj softvera koji se prvi učitava u računarsku memoriju pri pokretanju računara.

17. Kernel ili jezgro ima zadatak da izvršava kritične funkcije OS‐a. Koje?
-Upravljanje primarnom i sekundarnom memorijom
-Upravljanje procesima
-Sinhronizacija
-Stvaranje, gašenje, izvršavanje, izmjenja konteksta procesa (context switch)
-Međuprocesna komunikacija
-Upravljanje prekidima

18. Nabrojite nekoliko osnovnih arhitektura jezgra operativnog sistema?


-Monolitna
-Slojevita
-Prstenasta
-Mikrokernel
-Jezgra preko virtualnih mašina
-Egzokernel

19. Najpoznatiji operativni sistemi s mikrojezgrom su? Unix kompatibilni Mach I Minix

20. Nabrojite dva osnovna tipa monitora virtualnih mašina?


-Hipervizor tip 1
-Hipervizor tip 2

21. Šta je to hipervizor u operativnim sistemima?


Hipervizor (eng. hypervisor) je softver za virtualizaciju koji emulira računarski hardver, a na njega se
zatim instaliraju instaliraju gostujudi operativni sistemi koji se mogu istovremeno izvoditi.

22. Tip 1 hipervizora se instalira na hardver.

23. Tip 2 hipervizora instalira se na postojeći operativni sistem kao aplikacija.

24. Prelazak iz korisničkog u režim jezgra odvija se preko softverskog prekida, hardverskog prekida i
izuzetaka.

25. Kada nastaje hardverski prekid?


Hardverski prekid nastaje kada vanjski sistemski događaj šalje prekidni signal procesoru.

26. Pomodu čega aplikacioni programi komuniciraju sa OS‐om?


Aplikacioni programi komuniciraju sa OS-om pomodu sistemskih poziva.

27. U kojem režimu rada rade korisnički programi? Korisnički programi rade u korisničkom režimu
rada.

28. Šta je to POSIX?


POSIX je zajednički naziv za skupinu IEEE standarda kojima se definiše interfejs za programiranje
(API) softvera usklađenog s različitim izvedenicama operativnog sistema UNIX.

29. Šta je to Windows API i čemu služi?


Windows API je ime najvažnijih funkcija namijenjenih programerima, raspoloživih u Microsoft
Windows operativnim sistemima. Dizajniran je za upotrebu u C/C++ programima i predstavlja
najdirektniji način za interakciju između Windows sistema I softverskih aplikacija.
30. Funkcionalnost koju nudi Windows API grupiše se u sedam kategorija. Koje su to kategorije?
-Osnovne usluge
-Grafičke funkcije (GDI)
-Korisnički interfejs
-Mrežni servisi
-Web API
-Multimedijalni API
-API za interakciju

Upravljanje procesima
1. Navedite definiciju procesa?
Proces je program koji se izvršava, a istovremeno i osnovna jedinica rada u modernim sistemima sa
vremenskom raspodjelom.

2. Koje su to dvije osnovne vrste procesa u sistemu?


-procesi operativnog sistema
-korisnički procesi

3. Od kojih elemenata se sastoji jedan proces (struktura procesa u memoriji)?


-stek
-segment koda
-segment podataka
-dinamička memorija ili hrpa

4. Kakav je proces entitet a kakav je program kao entitet?


Proces je aktivan entitet, a program je pasivan entitet.

5. Kada program postaje proces?


Program postaje proces kada se njegova izvršna datoteka učita u memoriju.

6. Tokom izvršavanja proces mijenja stanja. U kojim sve stanjima proces može biti?
-new: proces se kreira
-running: instrukcije se izvršavaju
-waiting: proces čeka da se desi neki događaj
-ready: proces čeka da bude dodjeljen procesoru.
-terminated: izvršavanje procesa je završeno

7. Koliko procesa može jedan procesor da izvršava u jednom trenutku?


Jedan procesor može da izvršava samo jedan proces u jednom trenutku.

8. Koje 4 osnovne, prve informacije sadrži blok za kontrolu procesa (PCB, Process Control Block)?
-identifikator procesa
-stanje procesa
-programski brojač
-sadržaj registara procesa

9. Koja je osnovna funkcija raspoređivača procesa (process scheduler)?


Raspoređivač procesa bira neki proces u stanju Ready i šalje ga procesoru na izvršavanje.
10. Koji je cilj multiprogramiranja?
Multiprogramiranje omogućava preplitanje niti u više procesa. Cilj multiprogramiranja jeste da se u
svakom trenutku izvršava neki proces, da bi se procesor maksimalno iskoristio.

11. Koji je cilj vremenske raspodjele?


Cilj vremenske raspodjele je da procesor prelazi izmeđuprocesa toliko često da korisnici mogu da
komuniciraju sasvakim programom dok se izvršava.

12. Navedite nazive dvije osnovne vrste raspoređivača procesa?


-dugoročni raspoređivač (bira procese sa diska i učitava ih u memoriju)
-kratkoročni raspoređivač (bira između procesa koji su u stanju Ready i nekom od njih dodjeljuje
procesor)

13. Šta je to promjena konteksta (context switch)?


Čuva se stanje trenutnog procesa, a zatim se ono rekonstruiše da bi se nastavio rad.

14. Koje resurse operativni sistem oslobađa a koje je koristio proces (nabrojati minimalno tri
resursa)?
Operativni sistem oslobađa sve resurse koje je proces koristio (memoriju, datoteke, U/I bafere i sl.)

15. Nabrojite dva modela komunikacije između procesa?


-prosljeđivanje poruka
-dijeljenje memorije

16. Navedite osnovnu definiciju niti (thread)? Nit je osnovna jedinica korištenja procesora.
17. Nit je mehanizam kojim se obezbjeđuje nezavisno izvršavanje jednog zadatka unutar procesa.

18. Koje su prednosti korištenja niti nad kreiranjem novih procesa (nabrojati minimalno 3
prednosti)?
-nova nit se kreira i uništava mnogo brže nego novi proces, što čini programe interaktivnijim
-niti omogudavaju efikasnije korištenje resursa
-prelazak između niti istog procesa je mnogo brži nego prelazak između razliditih procesa

19. Koje zajedničke elemente dijele niti jednog procesa (nabrojati minimalno 2 elementa)?
Niti istog procesa dijele memoriju, datoteke, adresni prostor, podatke i dr.

20. Od kojih elemenata se sastoji nit (nabrojati minimalno 4 elementa)?


-programskog brojača, koji je pokazivač na sljededu instrukciju koja treba da se izvrši
-ID niti (jedinstveni identifikator niti)
-stack (za smještanje privremenih varijabli)
-set registara

21. Operativni sistem može da podržava niti na koja dva nivoa? Na nivou korisnika ili u jezgru.

22. Korisničkim nitima upravlja se bez podrške jezgra? Da

23. Nitima jezgra direktno upravlja operativni sistem? Da

24. Jedan proces je blokiran. Niti jedan drugi proces se ne može izvršavati dok trenutni proces ne
izađe iz blokade? Da

25. Ako je jedna nit blokirana, i čeka, druga nit u sklopu istog zadatka se može nesmetano
izvršavati? Da
Raspoređivanje procesa
1. Šta tehnika multiprogramiranja podrazumijeva?
Procesor se naizmjenično dodjeljuje procesima. Proces se izvršava dok ne istekne vrijeme koje mu je
dodjeljeno za izvršavanje, ili dok ne dođe u situaciju da mora da čeka na neki događaj.

2. Koja je najvažnija funkcija operativnog sistema?


Dodjela procesora po nekom algoritmu je jedan od najvažnijih funkcija operativnog sistema.

3. Kakvo je to raspoređivanje bez prinudne suspenzije (nonpreemptive scheduling)?


Kada proces prelazi is stanja Running u Waiting ili kada prelazi u stanje Terminated kažemo da se
radi o raspoređivanju bez prinudne suspenzije procesa.

4. Kakvo je to raspoređivanje sa prinudnom suspenzijom procesa (preemptive scheduling)?


Kod raspoređivanja sa prinudnom suspenzijom procesa, raspoređivač u bilo kom trenutku može da
prekine izvršavanje tekudeg procesa i da dodijeli procesoru na izvršavanje neki drugi proces koji
čeka u stanju Ready.

5. Šta je to raspoređivač procesa?


Raspoređivači (scheduler) su poseban sistemski softverkoji upravlja procesom raspoređivanja na
različite načine.

6. Koja je glavna zadada raspoređivača?


Njihova glavna zadada je da odaberu poslove koji dese poslati sistemu i da odluče koji de se proces
izvoditi.

7. Koje su tri osnovne vrste raspoređivača?


-dugoročni raspoređivači
-srednjoročni raspoređivači
-kratkoročni raspoređivači

8. Koji raspoređivač procesa je najbliži CPU po prioritetu dodjele CPU za izvršavanje?


kratkoročni

9. Koju funkciju ima modul Dispečer?


Dispečer je modul koji daje kontrolu CPU-a procesuodabranom od strane kratkoročnog
raspoređivača, uključuje i promjenu konteksta, prebacivanje iz sistemskog u korisnički režim rada,
skok na odgovarajuču lokaciju u korisničkom programu.

10. Šta predstavlja kašnjenje kod izmjene procesa (Dispatch Latency)?


Kašnjenje kod izmjene procesa predstavlja potrebno vrijeme da se zaustavi jedan proces i pokrene
drugi.

11. Nabrojati 5 osnovnih osobina algoritama za raspoređivanje procesa?


-iskorištenje procesora
-propusnost sistema
-ukupno vrijeme za izvršavanje procesa
-ukupno vrijeme u redu čekanja
-vrijeme odziva

12. Nabrojati najmanje 5 algoritama za raspoređivanje CPU‐a?


-First Come First Serve
-Short Job First
-Round Robin
-Raspoređivanje sa prioritetima
-Multi Queue & Multi- level Feedback
-Najkrade vrijeme procesa

13. Kako se dodjeljuje procesor procesima kod algoritma First Come First Served?
Procesi se dodjeljuju procesoru onim redom kojim pristižu u red čekanja.

14. Kod kojeg algoritma za dodjelu procesora procesima je moguća pojava konvoj efekta?
Kod algoritma FCFS.

15. Kako se algoritam FCSF obično implementira u smislu izvršavanja procesa i zašto?
Ovaj algoritam se obično implementira bez prinudnog suspendovanja procesa jer ne poštuje
prioritete ved samo vrijeme dolaska u red čekanja.

16. zadatak
17. zadatak

18. Kako se dodjeljuje procesor procesima kod algoritma “prvo najkraći posao” (Shortest Job First,
SJF)? Procesor se dodjeljuje onom procesu kome treba najmanje vremena za izvršavanje.

19. Razlikujemo dva načina implementacije SJF algoritma. Koja su to?


-sa prinudnim suspendovanjem procesa (preemptive)
-bez prinudnog suspendovanja (non-preemptive)

20. zadatak

21. Kako se zove tehnika za rješavanje problema neograničenog blokiranja kod raspoređivanja po
prioritetu i kako funkcioniše?
Tehnika se zove „starenje“ procesa (aging) kojom se postupno povedava prioritet procesa koji dugo
čekaju u sistemu.

22. Kako se drugačije zove algoritam za kružno raspoređivanje procesa?


Round-robin

23. Po kom principu funkcionište algoritam za kružno raspoređivanje procesa?


Ovaj algoritam podsjeda na FCFS, ali se za prelaz između procesa koristi prinudno suspendovanje.
Prvo se zadaje vremenska jedinica koja ima vrijednost između 10 i 100 milisekundi, nakon toga red
spremnih poslova se implementira kao kružni red; kratkoročni raspoređivač prolazi kroz red
spremnih poslova i redom dodjeljuje procesor svakom od njih u trajanju od jedne vremenske
jedinice.

24. Raspoređivanje procesa u više procesorskih redova‐nivoa se dijeli na dvije klase. Koje su to
klase? Interaktivini i pozadinski

25. Kod raspoređivanja procesa u multiprocesorskim sistemima, postoje dva načina pristupa u
multiprocesiranju. Koja su to dva načina?
Asimetrično i simetrično multiprocesiranje
Sinhronizacija i upravljanje resursima i zastoj
1. U smislu sinhronizacije procesa, šta operativni sistem treba da obezbijedi i šta da spriječi?
Operativni sistem mora da obezbijedi mehanizme kojima će spriječiti konkurentan pristup procesa
istoj lokaciji.

2. Kada se dešava "Stanje trke" (race condition) kod sinhornizacije procesa?


Stanje trke se dešava kada nekoliko procesa ili niti upisuju i čitaju podatke na taj način da konačan
rezultat zavisi od redoslijeda izvršavanja instrukcija u različitim procesima.

3. Šta je to kritična sekcija procesa?


Kada jedan proces izvršava kritičnu sekciju koda, nijendom drugom procesu ne bi smjelo da bude
dozvoljeno da izvršava istu kritičnu sekciju, odnosno ne smije se dozvoliti da dva procesa
istovremeno izvršavaju kritičnu sekciju.

4. Rješenja za problem kritične sekcije moraju da zadovolje tri važna zahtjeva. Koja?
-međusobno isključivanje
-napredak
-ograničeno čekanje

5. Bilo koje rješenje problema kritične sekcije zahtjeva jednostavnu alatku koja se zove brava (lock).

6. Kod rješenja problema kritične sekcije zaključavanjem, šta proces mora da dobije prije ulaska u
kritičnu sekciju a šta da uradi nakon izlaska iz nje?
Proces mora da dobije bravu prije ulaska u kritičnu sekciju da bi je zaključao, a oslobađa bravu kada
izađe iz nje.

7. U sinhronizaciji procesa, koje se dvije osnovne (atomic) operacije koriste kod semafora i šta
znače?
-wait()- čekaj
-signal()-probudi se

8. Kod sinhrinizacije procesa, koje se dvije osnovne vrste semafora razlikuju?


-brojačke semafore
-binarne semafore

9. Kako se zove najvažniji nedostatak implementacije semafora?


Najvažniji nedostatak implementacije semafora jeste što zahtijeva „uposleno čekanje“.

10. Koja su to tri najčešća problema koja se koriste za provjeru gotovo svih novih algoritama za
sinhronizaciju procesa?
-problem proizvođač-potrošač
-problem filozofa koji jedu
-problem čitač-pisac

11. Pod kojim nazivom je još poznat problem proizvođača i potrošača?


Poznat je pod nazivom ograničenog bafera.

12. Koji problem sinhronizacije procesa se koristi za modeliranje pristupa bazama podataka?
Problem čitač-pisac

13. Definišite pojam potpunog zastoja (Deadlock) kod sinhronizacije procesa?


Skup procesa se nalazi u stanju potpunog zastoja ako svaki proces u skupu čeka na neki događaj koji
može proizvesti jedino neki proces iz tog skupa.
14. Navedite i opišite barem jedan primjer potpunog zastoja u slučaju sinhronizacije procesa?
Uzmimo kao primjer dva procesa koji žele skenirati dokument i snimiti ga na CD. Proces A rezerviše
skener, proces B radi nešto drugo i prvozahtjeva CD pisač (1). U sljedećem koraku proces A pokušava
dobiti pristup CD pisaču što ne uspijeva pošto ga proces B još nije pustio.
Proces B zahtijeva skener umjesto da oslobodi CD pisač (2). U tom trenutku su oba procesa blokirana
i ne mogu izaći iz ove situacije.

15. Kako jednim opštim imenom nazivamo rezervisane objekte u slučaju upravljanja resursima?
Nazivamo ih resursi.

16. Kakav resurs može biti u smislu njegovog korištenja od strane jednog ili više procesa?
Postoje oduzivi i neoduzivi resursi.

17. Navedite barem jedan primjer oduzivog (preemptable) resursa?


Primjer za ovo nalazimo u jednom sistemu sa 32MB memorije i jednim printerom. U sistemu su
aktivna 2 procesa veličine 32MB koji žele nešto štampati. A rezerviše printer i počinje sa obradom
podataka koji se trebaju odštampati. Prije nego što je završio biva prekinut pošto je prekoračio svoj
dodijeljeni vremenski interval. Nakon toga se izvršava proces B koji bezuspješno pokušava rezervisati
printer. Nalazimo se u jednoj mogućoj situaciji potpunog zastoja s obzirom da A posjeduje printer, a
B memoriju, i niti jedan ne može dalje raditi bez resursa onog drugog. Na sreću, moguće je od
procesa B oduzeti memoriju i dodijeliti je procesu A. Sada A može završiti započeti posao i ne dolazi
do potpunog zastoja.

18. Korištenje jednog resursa u sučaju upravljanja resursima sastoji se iz tri koraka. Koja?
-zahtjeva za resursom (request)
-korištenja resursa (use)
-oslobađanja resursa (release)

19. Koja 4 uslova moraju biti ispunjena da bi došlo do pojave potpunog zastoja?
-uzajamno isključivanje
-stanje prisvajanja resursa i čekanja na drugi
-nema oduzivih resursa
-kružno čekanje

20. Koji je najjednostavniji i najgrublji način otklanjanja potpunog zastoja?


Prekid rada jednog ili više procesa je najjednostavniji i najgrublji način ootklanjanja potpunog
zastoja.
UPRAVLJANJE MEMORIJOM I VIRTUELNA MEMORIJA
Memorija se može generalno podijeliti na dvije grupe. Koje su to grupe?
- Fizička memorija (primarna) - OS i programi koji se izvršavaju se nalaze u njoj.
- Virtuelna memorija (sekundarna) – u njoj se čuvaju podaci i programi koji se trenutno ne
izvršavaju.

Upravljanje memorijom treba da zadovolji sljedeće zahtjeve:


Relokacija memorije - programi se ne izvršavaju uvijek u istom memorijskom prostoru pa se
zahtjeva da prevedu memorijske reference u stvarne fizičke adrese.
Zaštita memorije – svaki proces bi trebalo zaštititi od neželjenog uticaja drugog procesa.
Dijeljenje memorije – svaki zaštitni mehanizam mora da ima fleksibilnost kako bi dozvolio da
više procesa pristupa istom dijelu glavne memorije.
Logička organizacija memorije – organizacija programa i podataka po modulima omogućava
lakši rad.
Fizička organizacija memorije – glavni sistemski problem je organizacija toka informacija
između glavne i sekundarne memorije.

Ciljevi upravljanja memorijom:


- Alokacija memorije – dodjela memorije procesima.
- Razdvajanja fizičkog i logičkog adresnog prostora – prevođenje relativnih u fiksne adrese
- Logička organizacija memorije – razdvajanje neizmjenljivih segmenata (modula i
procedura) od segmenata s promjenljivim sadržajem.
- Relokacija memorije – obuhvata sažimanje tj. defragmentaciju radne memorije i swap
(suspendovanje procesa njegovim smještanjem na disk).
- Dinamičko punjenje memorije - programom i dinamičko vezivanje

Skup svih logičkih adresa naziva se logički ili virtuelni adresni prostor.

Mapiranje (preslikavanje) virtuelnog adresnog prostora u fizički obavlja hardver koji se


naziva jedinica za upravljanje memorijom (MMU – Memory Management Unit).

Gdje se čuvaju (u smislu memorije) procesi visokog prioriteta, a gdje procesi niskog
prioriteta?
Procesi visokog prioriteta se čuvaju u memoriji, dok se procesi niskog prioriteta upisuju na
disk i čekaju da se oslobodi memorija.

Koja je funkcija dijela diska koji se zove Swap space?


Proces se mora nalaziti u radnoj memoriji tokom izvršenja. Da bi se oslobodila memorija za
neki drugi proces, neki trenutni proces se može privremeno prebaciti na disk tj. dio diska koji
se zove Swap space.

Za vođenje evidencije o zauzetosti memorije (o zauzetim particijama) i o rupama između


particija (slobodna memorija) mogu se koristiti sljedeće strukture:
- Bit mape (bit maps),
- Povezane liste (linked lists),
- Sistem udruženih parova - drugova (buddy system).
Ukratko objasniti pojam virtualne memorije.
Virtuelna memorija je posebna memorija. Na glavnoj memoriji se drže dijelovi programa koji
su trenutno potrebni, dok se ostatak smješta na disk. Procesu se čini da ima dovoljno
operativne memorije i da se čitav proces nalazi u internoj memoriji.

Za diskontinualno upravljanje memorijom, koriste se sljedeće metode:


Straničenje (paging)
Segmentacija(segmentation)
Straničenje sa segmentacijom

ULAZNO IZLAZNI PODSISTEM


Ulazno izlazni sistem računara obavlja dvije osnovne funkcije. Koje su to funkcije?
- upravljanje ulazno-izlaznim uređajima i operacijama koje ti uređaji izvršavaju,
- obezbjeđuje što jednostavniji interfejs prema korisniku i ostatku sistema.

Šta su to drajveri za računar?


Drajveri su programi za upravljanje ulazno-izlznim uređajima, tj. oni su jedinstveni interfejs
ulazno-izlaznog sistema.

Osnovni ciljevi razvoja ulazno izlaznog sistema su:


- nezavisnost uređaja,
- nezavisnost koda,
- efikasnost i uniforman interfejs ka aplikacijama i korisniku.

Prema namjeni, uređaji se smještaju u sljedeće opšte kategorije:


- uređaji za dugotrajno smiještanje podataka (storage devices),
- uređaji za prenos podataka (transmission devices),
- uređaji koji obezbjeđuju interfejs ka korisniku (human interface devices).

U/I kontroleri su komponente koje su interfjes između:


- interfejs između CPU i perifernih uređaja.

U/I interfejsi mogu biti podijeljeni u dva tipa:


- paralelni interfejsi
- serijski interfejsi

Kod Paralelnih interfejsa, U/I kontroler je višežično povezan sa perifernim uređajem, a biti
podataka se prenose:
Biti podataka se prenose simultano.

Kod Serijskih interfejsa, U/I kontroler je jednožično povezan na periferni uređaj, a podaci
se prenose kako?
Podaci se prenose bit po bit.
Šta je to bafer i čemu služi?
Bafer je dio memorije koji funkcioniše po principu proizvođač-potrošač i služi za čuvanje
privremenih podataka prilikom prenosa podataka između dva uređaja ili izmeđ uređaja i
aplikacije.

Šta je to keš memorija?


Keš je oblast brze sistemske memorije koja čuva kopiju podataka, najčešće sa diska, radi
bržeg pristupa.

UREĐAJI ZA KOMUNIKACIJU S KORISNIKOM


Koji su to uređaji za komunikaciju sa korisnikom (nabrojati najmanje 3)?
Tastatura, miš, znakovni terminal, štampač, dodirni ekran.

DISKOVI – UREĐAJI SEKUNDARNE MEMORIJE


Kako je izvršena ogranizacija tvrdog diska (hard disk)?
Podaci se zapisuju u koncentrične krugove na disku koji se zovu staze ili trake. Susjedne staze
su odvojene međuprostorom. Staze (trake) su podijeljene na sektore. Sektora je veliki broj, a
mogu biti fiksne ili varijabilne veličine (obično 512 bajta). Postoji međuprostor između
sektora. Trake su imenovane od vanjske strane diska (sektor 0) prema centru. Pošto ima više
ploča, uvodi se pojam cilindra. Skup svih traka jednako udaljenih od osovine na svim pločama
čine jedan cilindar.

Šta je to fragmentacija diska?


Fragmentacija je razbacivanje datoteka u više klastera na disku.

Šta je to defragmentacija diska?


Defragmentacija je preslaganje datoteka u kontinuirane klastere.

Formatiranje diska je proces kod koga se na magnetni medij...


upisuju oznake koje predstavljaju granice staza i sektora, a neformatiran disk se ne može
koristiti.

Informacije o svim particijama diska su zapisane u nultom logičkom sektoru. Kako se ovaj
sektor zove?
Glavni startni zapis (Master Boot Record).

Za raspoređivanje pristiglih zahtjeva za rad sa diskom postoji više algoritama. Nabrojite


minimalno 3 algoritma:
FCFS (First Come First Served), SSTF (Shortest Seek First), SCAN, C-SCAN – LOOK, C-LOOK.

RAID je skup fizičkih diskova koje operativni sistem vidi kako?


Kao jedan logički disk.
Iz koliko nivoa se sastoji RAID šema i koji su to nivoi?
RAID šema se sastoji od 7 nivoa (od nivoa 0 do nivoa 6).

Koja RAID šema može riješiti problem u slučaju otkaza više od jednog diska?
RAID 6.

Od kojih elemenata i sklopova se isključivo prave SSD diskovi?


Od elektronskih elemenata i sklopova.

DATOTEČNI SISTEMI
Koja su tri suštinska zahtjeva za dugoročno čuvanje podataka?
- Mora se biti u stanju smjestiti veliki skup podataka.
- Podaci moraju preživjeti nasilni prekid procesa koji ih koristi.
- Višestruki procesi moraju biti u stanju da pristupe informacijama konkurentno.

Glavne teme u projektovanju datotečnog sistema predstavljaju?


- Organizacija smještajnog prostora,
- Imenovanje datoteka,
- Načini pristupa,
- Načini korištenja,
- Zaštita datoteka,
- Implementacija.

Šta datoteke predstavljaju?


Datoteke predstavljaju apstraktne mehanizme koji obezbjeđuju način smještanja podataka
na disk i njihovog kasnijeg čitanja.

Šta su to direktoriji?
Direktoriji su sistemske datoteke koje služe za održavanje struktura datotečnog sistema.

Multimedijalne datoteke tj. datoteke s filmom i zvukom kombinuju koja dva pristupa
datotekama?
Sekvencijalni i direktni pristup.

Gdje se Indeks sekvencijalna organizacija pristupa datotekama najviše koristi?


U bazama podataka.

Šta je to datotečni descriptor (fd) I čemu služi?


Datotečni descriptor (fd) je cjelobrojni ili pointerski identifikator datoteke.
Uveden je umjesto stalnog proslježivanja sistemskim pozivima imena datoteka.
Služi za sve buduće operacije nad datotekama (read, write, close).

Šta je to FAT sistem i gdje se koristi?


FAT (File Allocation Table) je najpoznatija realizacija datotečnog sistema korištena u MS DOS
i Windows.
Šta je to NTFS sistem i za šta je dizajniran?
NTFS (New Technology File System) je standardni Microsoft-ov datotečni sistem. Dizajniran
je za pouzdanost, sigurnost i podršku velikim uređajima.

Pomoću kojeg programa na Windows OS u možemo testirati konzistentnost datotečnog


sistema?
chkdsk (check disk) ili scandisk u ranijim verzijama.

SIGURNOST OPERATIVNIH SISTEMA


Koja su tri važnija izazova sa kojima je suočena sigurnost OS a?
- Priroda prijetnji
- Priroda “uljeza”
- Slučajni gubitak podataka.

Kakvi su to pasivni, a kakvi aktivni uljezi u računarski sistem?


Pasivni uljezi žele samo da čitaju datoteke za koje nisu autorizovani, dok su aktivni
zlonamjerni i žele da naprave izmjene za koje nisu autorizovani.

Šta je to računalni virus?


Virus je dio koda koji se može reprodukovati, pišući svoj kod kao dodatak nekoj datoteci.

Kakav je do DoS napad na računarski sistem?


DoS (Denial of Service) napad učini računar neupotrebljivim. Uobičajeni pristup je da se
koriste računarski resursi, kao što je procesor, ili da se disk puni datotekom bezvrijednog
sadržaja. Šalju se zahtjevi za pristup serveru, a pravi zahtjevi ne mogu proći.

Kakav je to DDoS napad na računarski sistem?


DDoS (Distributed Denial of Service) – u predefinisano vrijeme i datum, hiljade kopija virusa
na računarima širom svijeta počnu otvarati web stranice ili počnu koristiti mrežne servise od
ciljnog računara (web servera političke partije ili neke složene organizacije) što dovodi do
preopterećenja ciljnog servera ili mrežnih servisa.

Kako se računarski Crv širi?


Crv se širi lijepljenjem na drugi program i izvršava se kad se program na koji je zalijepljen
izvršava. Koristi mrežu za prijenos sopstvenih kopija na druge računare.

Šta je to logička bomba?


Logička bomba je dio koda napisan od nekog programera iz firme u kojoj je zaposlen, i tajno
unesen u operativni sistem. Svaki put kad se programer prijavi na računar, on ne radi ništa.
Ako se programer ne prijavi (otkaz ili fizički uklonjena prava pristupa), sljedeći dan kada se
korisnik ne prijavi, aktivira se logička bomba koja može brisati disk ili datoteke, enkriptovati
važne datoteke i sl.
Šta je to spyware i šta oni sadrže?
Spyware je zlonamjeran program koji može biti cookie (mala datoteka koja se izmjenjuje
između web browsera i web servera). Sadrži neke informacije koje dozvoljavaju Web stranici
da vas identificira.

Šta je to autentifikacija korisnika?


Autentifikacija korisnika je problem identifikacije korisnika kada se prijavljuju na sistem.

Kako se zove imenski servis koji je uveden od servera Windows 2000 i koji čuva
informacije o svim resursima na mreži?
Aktivni direktorij.

ARHITEKTURA OPERATIVNIH SISTEMA


Koji grafički sistem koriste računari sa operativnim sistemom Unix/Linux?
Računari sa operativnim sistemom Unix/Linux koriste grafički sistem X Window koji
predstavlja slobodni softver.

Koje su to 4 razvojne linije Windows OS-a?


Windows se razvijao u 4 različite razvojne linije:
1. 16-bitne verzije (koje su samo produžetak MS-DOS-a grafičkim interfejsom),
2. verzije 9x (32-bitni sa ugrađenim MS-DOS),
3. Windows NT verzije (sa sigurnim 32 bitnim ili 64 bitnim jezgrom) i
4. verzije CE (jezgro u ROM-u za džepne uređaje).

Koja je to serija Windows-a bila prekretnica u softverskom svijetu mikroračunara?


Verzije Windows 3.0, 3.1 i 3.11 sa sistemom za radne grupe korisnika (for workgroups) su
preokrenule softverski svijet mikroračunara, iako se za 3.x seriju još uvijek može reći da nisu
operativni sistem nego samo grafičko korisničko sučelje za MS DOS.

Kod serije Windows-a 3.x. MS-DOS je primarni operativni sistem, a Windows 3.x
omogućava GUI? Tačno.

Koja se verzija Windowsa smatra jednom od najgorih verzija Windowsa ikada?


To je Windows ME (Millenium Edition).

Igraće konzole XBOX-360 i XBOX imaju operativne sisteme sa jezgrom preuzetim od kojih
operativnih sistema?
Od Windows 2000 odnosno Windows 8, ali drugačijim ostatkom operativnog sistema.

U koja tri područja prema režimu privilegija su podijeljeni Windows NT sistemi?


Podsistemi Windows NT su podijeljeni u dva ili tri područja prema režimu privilegija:
- režim Jezgra (kernel),
- režim Hyper V virtualizatora i
- korisnički režim (user).
NT koristi hibridno jezgro koje je po arhitekturi između koja dva druga jezgra?
Između čistog mikrokernela i monolitnog dizajna.

Kako se zove dodatni sloj kod Windows NT OS-a koji se nalazi između hardvera i jezgra?
To je HAL (Hardare Abstraction Layer), NT-ov interfejs prema samom procesoru.

Koje dvije osnovne funkcije obavlja Windows NT kernel?


Kernel obavlja dvije funkcije: raspoređivanje niti i procesa, te upravljanje prekidima.

Kako se zove najvažniji standard koji omogućava međusobnu kompatibilnost operativnih


sistema, na nivou izvornog koda aplikacija, nastalih iz Unix-a?
Najvažniji standard koji omogućava međusobnu kompatibilnost operativnih sistema, na
nivou izvornog koda aplikacija, nastalih iz Unix-a je POSIX.

Koja su dva najpopularnija formata datoteka u kojima se isporučuju aplikacije u Linux


okruženju?
Dva najpopularnija takva formata su RPM i DEB.

Koje su glavne grupe komponenti Linux sistema?


Glavne grupe komponenti Linux sistema su:
- jezgro,
- sistemske biblioteke,
- sistemski alati i
- korisnički programi.

Iz čega se sastoje Linux distribucije softvera?


Linux distribucije se sastoje od jezgra koje se nalazi u glavnoj datoteci i modulima, sistema za
pokretanje (boot loader, inicijalizacijski program i inicijalni RAM disk), skupa biblioteka od
kojih je najvažnija libc, pozadinskih programa, školjke, alata iz komandne linije, grafičke
infrastrukture i alata u grafičkom režimu.

U kom režimu u Linux-u aplikativni procesi mogu biti prekinuti?


U Linux-u aplikativni procesi mogu biti prekinuti u bilo kom trenutku kada su u korisničkom
režimu, ali kada su u režimu jezgra jezgro odlaže njihovo prekidanje postavljajući indikator
tif_need_resched u thread_info objektu.

Koje fizičke datotečne sisteme Linux poznaje (prepoznaje)?


Linux poznaje veliki broj fizičkih datotečnih sistema: minix, ext, ext2, ext3, ext4, Reiserfs,
XFS, JFS, xia, msdos, umsdos, vfat, ntfs, proc, nfs, iso9660, hpfs, sysv, smb, ncpfs.

Koja su to dva velika moderna desktop okruženja u Linux OS-u?


To su GNOME i KDE.

Na kojem jezgru je zasnovan Android operativni sistem?


Android operativni sistem zasnovan je na Linux jezgru.

Kako se zove virtualna mašina koja je zadužena za pokretanja aplikacija višeg nivoa
napisanih u Java programskom jeziku kod Android OS-a? Zove se Dalvik.
Nakon što je Android aplikacija kompajlirana, aplikacije se pakuju u pakete sa kojom
ekstenzijom?
Nakon kompajliranja, aplikacije se pakuju u pakete s ekstenzijom .apk.

U smislu broja simultanih korisnika, kakav je Android kao operativni sistem?


Android je jednokorisnički operativni sistem.

Koliko slojeva apstrakcije koristi Apple iOS?


Apple iOS koristi četiri sloja apstrakcije.

Kako se zovu slojevi apstrakcije Apple iOS?


Slojevi apstrakcije Apple iOS zovu se:
 Core OS
 Core Services
 Media sloj
 Cocoa Touch

You might also like