OSNOVNI POJMOVI U EKONOMIJI

Ekonomija je znanstveno proučavanje kako društva upotrebljavaju ograničene resurse da bi

proizvela korisne robe i raspodijelila ih različitim ljudima, koji njima zadovoljavaju svoje
neograničene potrebe.
Ekonomija je društvena znanost jer se bavi proučavanjem načina na koje ljudi/društvo
odabiru između dostupnih alternativa.
Ona je znanost jer se koristi znanstvenim metodama u istraživanju odabira.
Ključne zamisli koje se nalaze u osnovi definicije ekonomije su:
1. dobra su oskudna
2. društvo mora efikasno upotrebljavati svoja sredstva (resurse)

Ograničeni resursi pomoću EFIKASNOSTI postižu neograničene želje.

Da su resursi neograničeni, ne bi bilo ekonomije!
Ekonomski način razmišljanja
Tri su obilježja karakteristična za ekonomski pristup razmišljanja:
1. poseban naglasak na oportunitetnom trošku
2. pojedinci donose odluke koje maksimiziraju vrijednost određenog cilja (njima
svojstvenog )
3. granične vrijednosti imaju važnu ulogu u odlučivanju

2 aspekta proučavanja ekonomije:

MIKROEKONOMIJA – ponašanje pojedinih komponenti privrede kao što su proizvodni
sektori, poduzeća i kućanstva
MAKROEKONOMIJA – funkcioniranje privrede kao cjeline

MODERNO MJEŠOVITO GOSPODARSTVO

3 načina organiziranja gospodarstva:

1. TRŽIŠNO GOSPODARSTVO – slobodo tržište, privatne odluke, laissez faire,
TRŽIŠNI MEHANIZAM
2. NAREDBODAVNO GOSPODASTVO – DRŽAVA donosi sve važne odluke
3. MJEŠOVITO GOSPODARSTVO – država blagostanja – socijalna dimenzija
(mirovinski fondovi, zdravstvo, …)
Tržišni mehanizam

1
 Svaki pojedinac nastoji uposliti svoj kapital tako da njegov povrat ima najveću
moguću vrijednost. U tome je vođen nevidljivom rukom da promiče cilj koji nije bio dio
njegove namjere. Slijedeći svoj interes, često efikasnije promiče javne interese nego kada bi
ih stvarno namjeravao promicati.
Tržište je mehanizam (komunikacijski uređaj) putem kojeg se kupci i prodavatelji susreću
kako bi odredili cijene i razmijenili dobra, usluge i imovinu.
Tržišni mehanizam koordinira: LJUDE, AKTIVNOSTI i POSLOVANJE.
Tržište
Mjesto razmjene:
1. Centralizirano (burze)
2. Decentralizirano (rad)
3. Elektroničko (e-trgovina )
Ključna uloga tržišta je određivanje cijena!
Tržište – cijena
Cijena je vrijednost dobra izražena u novcu.
Cijena predstavlja uvjete po kojima ljudi i poduzeća dobrovoljno razmjenjuju različita dobra i
usluge.
Ravnotežna cijena istodobno zadovoljava želje kupaca i prodavatelja.

2
Tržište – dualno kraljevstvo
UKUSI potrošača (spremnost na plaćanje) određuju što (potrebe i želje) će se proizvoditi.
TEHNOLOGIJA poduzeća (proizvođača) određuje kako (resursi i mogućnosti) će se
proizvoditi.
Obilježja modernog gospodarstva
- TRGOVINA
- KAPITAL
- NOVAC
Obilježja modernog gospodarstva – trgovina
Specijalizacija – specifično znanje (vještine) i imovina (resursi)
Podjela rada – raščlamba proizvodnje na mnogobrojne male specijalizirane korake ili zadatke

Obilježja modernog gospodarstva – novac

- sredstvo plaćanja
- olakšavanje razmjene
- ali inflacija!!!
Obilježja modernog gospodarstva – kapital
- proizveden i trajan input
- štednja: žrtvovanje sadašnje potrošnje > povećanje buduće potrošnje

3
 - vlasnička prava – privatni vlasništvo (imati, kupiti, prodati i/ili koristiti kapitalna
dobra, ali ograničeno)
Nedostatci tržišta
Ograničenja „nevidljive ruke“ (nesavršenosti tržišta):
1. monopoli
2. eksternalije
3. politički ili etički neprihvatljiva raspodjela dohotka (diskriminacija)

Državna intervencija
Funkcije države:
1. povećati UČINKOVITOST
2. poticati JEDNAKOST (PRAVEDNOST)
3. jačati MAKROEKONOMSKU STABILNOST i RAST

Država – učinkovitost
1. država promiče konkurenciju
Savršena konkurencija: nema utjecaj na cijene i količine
Nesavršena konkurencija: ima utjecaj na cijene i količine
Alati: - PROTUMONOPOSLKO ZAKONODAVSTVO
- REGULACIJA

2. Država korigira eksternalije

Eksternalije ili efekt prelijevanja – nastaje kada poduzeća ili ljudi nameću troškove ili
koristi drugima izvan tržišta.
Negativne – TROŠKOVI > INTERVENCIJA
Pozitivne – KORISTI

3. Država osigurava javna dobra

Javna dobra – robe i usluge u kojima mogu uživati svi i iz kojih nitko ne može biti isključen
Država potiče proizvodnju javnih dobara (javni izdaci) i preraspodjelu dohotka (transferi)
Porezi – prihodi za proizvodnju javnih dobara (javni izdatci) i preraspodjelu dohotka
(transferi)
Država – pravednost
Za koga?
Neprihvatljive nejednakosti u dohotku i bogatstvu.

4
Dohodak – preraspodjela ovisna o raznim faktorima
Mjere države:
1. progresivno oporezivanje
2. transferna plaćanja (za nezaposlene, umirovljene, bolesne…)
Država – makroekonomska stabilnost i rast
Nestabilnosti (inflacija, recesija) uzrokuju poslovne cikluse.
Alati kontrole poslovnih ciklusa:
1. fiskalna politika (porezi i državni izdaci)
2. monetarna politika (ponuda novca i kamatne stope)
Spori rast – akceleracija
1. efikasnost poreznog sustava
2. podizanje nacionalne stope štednje: državni proračun – deficit/suficit
Regulacija cijena
- minimalni pragovi
- maksimalni plafoni
- učinci minimalne nadnice

5
 PONUDA I POTRAŽNJA –
ELASTIČNOST PONUDE I POTRAŽNJE; GRANIČNA
KORISNOST I ZAKONOPADAJUĆE GRANIČNE KORISNOSTI;
POTROŠAČEV PROBITAK

Teorija potražnje
Količina robe i usluga koja će biti kupljena uz određenu cijenu, na određenom tržištu i u
određenom vremenu.
Posebnu važnost ima odnos između potraživane količine i cijena; u pravilu, porast cijena
izaziva pad potraživane količine, a pad cijena povećava potraživanu količinu. >>>
ZAKON (OPADAJUĆE) POTRAŽNJE
Nasuprot, porast potražnje dovodi do rasta cijena, a pad potražnje izaziva pad cijena.

6
(Padajuća) Krivulja potražnje

Pomak krivulje potražnje

Kada na potražnju djeluju faktori koji nisu neposredno vezani uz cijenu, govorimo o pomaku
krivulje potražnje.
Ostali faktori koji nisu u neposrednoj vezi sa cijenom:
1. dohodak
2. broj stanovnika
3. povezanih dobara

(supstituti, komplementi)
4. ukusi, želje i navike potrošača
5. posebni utjecaji

7
Teorija ponude
Količina robe i usluga koja se nudi na prodaju u određeno vrijeme, na određenom tržištu i po
određenim cijenama.
Posebnu važnost ima odnos između ponuđene količine i cijena; u pravilu, porast cijena
izaziva porast ponuđene količine, a pad cijena smanjuje ponuđenu količinu. >>>ZAKON
(RASTUĆE) PONUDE
Nasuprot, porast ponude dovodi do pada cijena, a pad ponude izaziva porast cijena.

8
Pomak krivulje ponude
Kada na ponudu djeluju faktori koji nisu neposredno vezani uz cijenu, govorimo o pomaku
krivulje ponude.
Ostali faktori koji nisu u neposrednoj vezi s cijenom:
1. tehnologija
2. cijene inputa
3. cijene povezanih dobara
4. posebni utjecaji

9
Zakon opadajućih prinosa
Nakon određene količine proizvodnje počinje djelovati zakon opadajućih prinosa.
- On govori da će na određenom stupnju povećanja proizvodnje, obzirom na uložene
inpute, prinosi početi opadati
- Rezultat će biti povećani troškovi proizvodnje pa bez obzira na povećanje cijena
robni i uslužni producenti neće povećati ponude

10
 ELASTIČNOST PONUDE i POTRAŽNJE

Elastičnost (osjetljivost) – pokazuje za koliko će se % promijeniti količina dobara kada se

cijena promijeni za 1%.

ELASTIČNA POTRAŽNJA
- može se prilagoditi (situaciji, ne cijeni!)
- kupit će nešto drugo

11
NEELASTIČNA POTRAŽNJA
- ne može se prilagoditi, pa prihvaća veću cijenu
Elastičnost potražnje na cijenu jest jačina reakcije potraživane količine nekog dobra na
promjenu cijena tog dobra, uz uvjet da svi ostali čimbenici ostanu nepromjenjivi.
Definicija elastičnosti potražnje može se dati i kao omjer postotne promjene tražene količine
dobara i postotne promjene cijene:

Cjenovna elastičnost potražnje

Elastičnost potražnje na cijenu jest jačina reakcije (osjetljivost) potraživane količine nekog
dobra na promjenu cijena tog dobra, c.p.

12
13
14
Elastični i ukupni prihod
 poduzeće mora znati u kojoj će mjeri povećanje odnosno sniženje cijena utjecati na
potražnju te da li će ukupan prihod uslijed promjene cijene padati ili rasti
 ukupan prihod (TR = Q*P)
 Kada će poduzeće povećati cijeni svojih proizvoda?

15
ELASTIČNOST PONUDE je odnos između relativne promjene ponuđene količine i
relativne promjene cijena.
KOEFICIJENT ELASTIČNE PONUDE ukazuje na odnos između postotka promjene
količine robe koja se nudi na tržištu i postotka promjene cijena:

Elastičnost ponude na cijenu jest jačina reakcije (osjetljivost) ponuđene količine nekog
dobra na promjenu cijena tog dobra, c.p.

16
17
GRANIČNA KORISNOST i ZAKON OPADAJUĆE GRANIČNE
KORISNOSTI
POTROŠAČEV PROBITAK

18
Potražnja i ponašanje potrošača
- termin „korisnost“ > ZADOVOLJSTVO
- ljudi (potrošači) teže maksimizaciju (ukupne) korisnost
- korisnost se mjeri u utilima

19
 GRANICA PROIZVODNE MOGUĆNOSTI
TEORIJA PROIZVODNJE i GRANIČNI PROIZVOD
ZAKON OPADAJUĆIH PRINOSXA
PRINOSI NA OPSEG

20
21
 Granica proizvodnih mogućnosti
Različite kombinacije proizvodnih mogućnosti:
- proizvodnja A – F je na granici proizvodnih mogućnosti
- proizvodnja U (under) je ispod proizvodnih mogućnosti
- proizvodnja I (impossible) je iznad proizvodnih mogućnosti
2 uvjeta za efikasnu proizvodnju:
Efikasna proizvodnja > osnovni cilj svakog subjekta i svake nacionalne ekonomije
Uvjeti efikasne proizvodnje:
1. nema nikakvog viška tj. otpada ili gubitka u proizvodnji
2. ne može se povećati proizvodnja jednog dobra, a da se pritom ne smanji proizvodnja
nekog drugog dobra (proizvodnja na granici proizvodnih mogućnosti)
Funkcija proizvodnje – određuje kolika je maksimalna količina proizvodnje koja se može
proizvesti sa zadanom količinom utroška
- definirana danim stanjem tehnike i tehničkog znanja (u kratkom roku)
Kako se definira ukupni proizvod?
Ukupni proizvod (eng. TP Total Product) predstavlja ukupno proizvedenu količinu
proizvodnje iskazanu u fizičkim jedinicama.

22
Kako se definira granični proizvod?
Granični proizvod (eng. MP Marginal Product) nekog utroška dodatni je proizvod ili
dodatna proizvodnja zbog dodatne jedinice tog utroška dok se drugi utrošci drže konstantnim.

Kako se definira prosječni proizvod?

Prosječni proizvod (eng. AP Average Product) mjeri ukupnu proizvodnju podijeljenu sa
ukupnim jedinicama nekog utroška.

23
24
Kako se definira zakon opadajućih prinosa?
Zakon opadajućih prinosa tvrdi da ćemo dobivati sve manje i manje dodatne količine
outputa kada upotrebljavamo dodatne količine nekog utroška dok su drugi utrošci fiksni.
Granični proizvod dodatne jedinice utroška pada kada količina tog utroška raste uz uvjet c.p.
(ceteris paribus).

PRINOSI NA OPSEG (OBUJAM)

Ekonomija razmjera

Što predstavlja ekonomija razmjera (obujma)?

Prinos na opseg (ekonomije razmjera) održavaju reakciju ukupne proizvodnje kad se svi
utrošci proporcionalno (razmjerno) povećaju.
3 slučaja koja se trebaju razlikovati kod ekonomije razmjera:

25
 1. KONSTANTNI PRINOSI NA OBUJAM
- slučaj u kojem proporcionalno povećanje svih utrošaka dovodi do proporcionalnog
povećanja ukupne proizvodnje
2. OPADAJUĆI PRINOSI NA OBUJAM
- kada proporcionalno povećanje svih utrošaka dovodi do manje nego proporcionalnog
povećanja ukupne proizvodnje
3. RASTUĆI PRINOSI NA OBUJAM
- kada proporcionalno povećanje svih utrošaka dovodi do više nego proporcionalnog
povećanja ukupne proizvodnje
Osnovna razlika između zakona opadajućih prinosa i prinosa na obujam.
- kod zakona opadajućih prinosa povećavamo samo jedan utrošak uz uvjet da se ostali
utrošci ne mijenjaju
- kod prinosa na obujam proporcionalno mijenjamo sve utroške

TEORIJA i ANALIZA TROŠKOVA

3 osnovne vrste troškova u poduzeću

a) u KRATKOM roku troškovi mogu biti:
1. fiksni (FC – Fixed Costs) – uopće se ne mijenjaju kad se proizvodnja mijenja
2. varijabilni (VC – Variable Costs) – rastu kada proizvodnja raste
3. ukupni (TC – Total Costs) – jednaki zbroju fiksnih i varijabilnih troškova
TC = FC + VC
b) u DUGOM roku > svi su troškovi varijabilni

26
Fiksni troškovi (FC Fixed Costs) („opći“ ili „režijski troškovi“) – troškovi koji se moraju
platiti čak i kad se uopće ne proizvodi i neće se promijeniti ako se proizvedena količina
mijenja
- npr. Najam poslovnog prostora
Varijabilni troškovi (VC Variable Costs) su troškovi koji se mijenjaju kad se proizvedena
količina mijenja
- oni započinju u nuli kada je q jednak nuli i rastu kako raste količina proizvodnje
- npr. Električna energija za proizvodnju
Ukupni troškovi (TC Total Costs) pokazuje ukupni izdatak, koji je potreban da se proizvede
neka razina proizvodnje q
- oni rastu kada q raste
TC = FC + VC

Granični troškovi (MC Marginal Costs) su dodatni troškovi proizvodnje jedne dodatne
jedinice proizvoda
27
28
ANALIZA TROŠKOVA

29
30
Kretanje prosječnih troškova (ATC) može se promatrati kroz tri slučaja:
1. Ako su MC ispod ATC – zadnji proizvedeni proizvod košta manje od prosječnih
troškova svih prethodno proizvedenih proizvoda, pa novi ATC (koji uključuju i
posljednju proizvedenu jedinicu) moraju biti manji od starih, krivulja ATC stoga
opada.
2. Ako su MC iznad ATC – zadnji proizvedeni proizvod košta više od prosječnih
troškova svih prethodno proizvedenih proizvoda, pa novi ATC (koji uključuju i
posljednju proizvedenu jedinicu) moraju biti veći od starih, krivulja ATC stoga raste.
3. Ako su MC jednaki ATC – zadnji proizvedeni proizvod košta točno koliko iznose
prosječni troškovi svih prethodno proizvedenih proizvoda, pa su novi ATC (koji
uključuju i posljednju proizvedenu jedinicu) jednaki starim, krivulja ATC ostaje ista.

Kod analize troškova treba razlikovati dva različita vremenska roka. Koja?
• Kratki rok – vremensko razdoblje u kojem su troškovi rada i materijala
varijabilni troškovi, a troškovi kapitala fiksni.
• Dugi rok – svi troškovi su varijabilni, a niti jedan trošak nije fiksan.
OPORTUNITETNI TROŠAK
- oskudnost ekonomskih resursa > uvijek kad izvršimo izbor da resurs upotrijebimo na
jedan način žrtvujemo mogućnost da ga upotrijebimo na drugi način
- trošak najbolje propuštene alternative > oportunitetni trošak
- oportunitetni trošak odluke = vrijednost najvrjednijeg propuštenog dobra ili usluge

31
 POTPUNA KONKURENCIJA
MONOPOL

Maksimalizacija profita nalaže da poduzeće:

 efikasno upravlja svojim unutarnjim operacijama (sprječava rasipanje, potiče moral
radnika, bira efikasne proizvodnje, itd.)
 donosi razborite odluke na tržištu
Karakteristike savršene konkurencije kao tržišne strukture:
- ima mnogo malih poduzeća
- svako poduzeće proizvodi identičan (homogen) proizvod
- svako poduzeće je previše maleno da bi moglo svojim prodajnim količinama utjecati
na tržišnu cijenu, price takers
- ulaz i izlaz je lagan

32
Zašto baš pri toj razini proizvodnje?
Navedeno pravilo počiva na sljedećem razlogu: dokle god je cijena veća od graničnih
troškova posljednje proizvedene jedinice dotle poduzeće može uvijek ostvariti i DODATNI
PROFIT.
Ukupni profit dolazi do vrhunca – maksimiziran je – kad nema više nikakvog dodatnog
profita što bi ga se moglo zaraditi prodavanjem neke dodatne količine proizvodnje.
Na točki maksimalnog profita posljednja proizvedena jedinica pridonosi iznosu prihoda koji
je upravo jednak troškovima proizvodnje te jedinice proizvoda.

Krivulja graničnih troškova (MC) poduzeća se može koristiti za utvrđivanje optimalne razine
proizvodnje.
Količina proizvodnje koja maksimizira profit biti će tamo gdje cijena siječe krivulju
graničnih troškova.

33
Opće pravilo maksimizacije profita u potpunoj konkurenciji: poduzeće koje maksimizira
profit podesit će količinu svoje proizvodnje na onu razinu kod koje su mu granični troškovi
jednaki cijeni (MC = P).
Gledano dijagramski to znači da je krivulja graničnih troškova poduzeća ujedno i njegova
krivulja ponude.
Razina proizvodnje ovisi o tržišnoj cijeni:
1. P = 40$ - poduzeće će odrediti onu razinu proizvodnje pri kojoj se sijeku krivulja
cijene (P) i krivulja graničnih troškova (MC). Budući da upravo tom točkom prolaze i
prosječni troškovi (AC) to je točka pokrića.
TOČKA POKRIĆA ili točka pokrivanja troškova predstavlja onu cijenu kod koje poduzeće
ostvaruje nulti profit – prihodi upravo pokrivaju troškove.
2. P=50$ - pri ovoj cijeni poduzeće bi trebalo izabrati razinu proizvodnje koja odgovara
sjecištu A. Ukoliko greškom poduzeće i dalje nastavi proizvoditi razinu proizvodnje
koja odgovara sjecištu B, poduzeće bi ostvarilo gubitak u veličini osjenčanog trokuta.
3. P=35$ - ako cijena padne tako nisko, poduzeće treba proizvoditi na razini sjecišta C,
pri čemu je cijena manja od prosječnih troškova proizvodnje (AC).
Da li bi poduzeće pri toj cijeni trebalo prestati proizvoditi?
Budući da fiksni troškovi iznose 55000$, nastavkom proizvodnje u točki C poduzeće bi
gubilo samo 20000$. Na kratak rok treba nastaviti s proizvodnjom.

34
GRANIČNI PRIHOD, MONOPOLI i MONOPOLISTOV
MAKSIMALNI PROFIT

35
Granični prihod (MR) je dodatak ukupnom prihodu do kojeg dolazi kad se prodaja poveća
za jednu jedinicu proizvoda.
MR može biti pozitivan ili negativan.

36
Negativan MR znači da poduzeće mora, želi li prodati dodatne jedinice proizvoda, toliko
sniziti cijenu da mu ukupni prihod pada.

Granični prihod je pozitivan kad je potražnja elastična, jednak je nuli kada je potražnja
jedinično elastična i negativan kad je potražnja neelastična.

37
38
39
Točka maksimalnog profita nastupa kod one razine proizvodnje kod koje su MC=MR (na
sjecištu njihovih krivulja u točki E). Točka maksimalnog profita monopola je u količini
proizvodnje q=4.
Da bi se utvrdila cijena kojom monopolist maksimizira profit ide se od E okomito prema gore
do krivulje dd odnosno do točke G kod koje je P =120$.
Budući da prosječni prihod (cijena očitana iz točke G) leži iznad prosječnih troškova (AC)
(očitava se točkom F) jamči pozitivan profit. Stvarni iznos profita monopoliste prikazan je
osjenčanom površinom.

OLIGOPOL
MAKSIMIZACIJA PROFITA

40
41
42
MONOPOLISTIČKA KONKURENCIJA – MAKSIMIZIRANJE
PROFITA

43
44
45
46
47
TRŽIŠTE FAKTORA: RAD

48
49
50
51
52
53
54
55
56
57
58
59
60
61
62