1156482.2020 Josipa Velic Diplomski Rad

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU
GEODETSKI FAKULTET
Josipa Velić
Josipa Velić ♦ DIPLOMSKI RAD ♦ 2020.

MOGUĆNOSTI KORIŠTENJA PODATAKA
AUSTROUGARSKE KATASTARSKE IZMJERE
BOSNE I HERCEGOVINE
Diplomski rad
Zagreb, srpanj 2020.

GEODETSKI FAKULTET
Josipa Velić
MOGUĆNOSTI KORIŠTENJA PODATAKA

AUSTROUGARSKE KATASTARSKE IZMJERE
BOSNE I HERCEGOVINE
Diplomski rad
Zagreb, srpanj 2020.
I
GEODETSKI FAKULTET
Na temelju članka 19. Etičkog kodeksa Sveučilišta u Zagrebu i Odluke br.

1_349_11 Fakultetskog vijeća Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu,
od 26.10.2017. godine (klasa: 643-03/16-07/03), uređena je obaveza
davanja „Izjave o izvornosti“ diplomskog rada koji se vrednuju na
diplomskom studiju geodezije i geoinformatike, a u svrhu potvrđivanja da
je rad izvorni rezultat rada studenata te da taj rad ne sadržava druge izvore
osim onih koji su u njima navedeni.
IZJAVLJUJEM
Ja, Josipa Velić, (JMBAG: 00832160762), rođen/a dana 09.10.1995. u

Livno, Bosna i Hercegovina, izjavljujem da je moj diplomski rad izvorni
rezultat mojeg rada te da se u izradi tog rada nisam koristio drugim
izvorima osim onih koji su u njemu navedeni.
U Zagrebu, dana 10.07.2020. _____________________
Potpis studenta / studentice

I. AUTOR
Ime i prezime: Josipa Velić
09. listopada 1995., Livno, Bosna i
Datum i mjesto rođenja:
Hercegovina
II. DIPLOMSKI RAD
Mogućnosti korištenja podataka
Naslov: Austrougarske katastarske izmjere Bosne i
Hercegovine
Broj stranica: 68
Broj tablica: 5
Broj slika: 35
Broj bibliografskih podataka: 26 + 8 URL
Ustanova i mjesto gdje je rad
Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
izrađen:
Mentor: prof. dr. sc. Miodrag Roić
Komentor:
Voditelj: Doris Pivac, mag. ing. geod. et geoinf.
III. OCJENA I OBRANA
Datum zadavanja teme: 26.02.2020.
Datum obrane rada: 10.07.2020.
prof. dr. sc. Miodrag Roić
Sastav povjerenstva pred kojim je
prof. dr. sc. Siniša Mastelić Ivić
branjen diplomski rad:
doc. dr. sc. Hrvoje Tomić
I
Mogućnosti korištenja podataka Austrougarske katastarske izmjere Bosne i Hercegovine
Sažetak: Početci izmjere i osnivanja katastra na teritoriju Bosne i Hercegovine vezani su
za doba turske vladavine dok je potpuna izmjere obavljena u 19. stoljeću pod vodstvom
Austrougarske, poznata kao ˝stara izmjera˝. U 20. stoljeću počelo je provođenje izmjere na
temelju aerofotogrametrijskih snimaka što je prekinuo rat te do današnjeg dana traje
˝nova izmjera˝. Na temelju tih podataka nisu osnovane zemljišne knjige, već su se one i
dalje vodile na temelju podataka Austrougarskog katastra. Kod uspostave zemljišnih
knjiga, koja je u tijeku, nužno je identificirati zemljište u oba katastarska operata kako bi
se osigurao slijed prava. U sklopu diplomskog rada ispitane su mogućnosti
automatiziranog korištenja podataka Austrougarske katastarske izmjere Bosne i
Hercegovine za potrebe identifikacije katastarskih čestica pri osnivanju zemljišne knjige.
Digitalizirani su podaci te obavljena identifikacija katastarskih čestica koje se nalaze u
katastarskoj općini Miši. Za katastarsku općinu Miši su dostupni podaci „nove izmjere“ u
Gauss-Krügerovoj projekciji mjerila M 1:1000. Također za tu općinu postoje i listovi
Austrougarske izmjere izrađeni u poliedarskoj projekciji u mjerilu M 1:6250 koji su u
relativno dobrom stanju. Skeniranjem, georeferenciranjem i vektorizacijom listova
Austrougarske izmjere dobiveni su podaci u digitalnom obliku koji su korišteni za daljnju
obradu i analizu zajedno s podacima nove izmjere. Utvrđeno je da se za više od 80%
katastarskih čestica može ostvariti povezanost u obje izmjere, ali da se za samo 13%
katastarskih čestica može tvrditi da su identične.
Ključne riječi: Austrougarska izmjera, Bosna i Hercegovina, Katastarska općina,
Katastar zemljišta
Possibilities of using the data of the Austro-Hungarian cadastral survey of Bosnia
and Herzegovina
Abstract: The beginning of survey and establishment of cadastre at the territory of Bosnia
and Herzegovina are related to the Turkish rule while the complete survey was completely
in 19 th century under the Austro-Hungarian rule, known as “old survey”. In 20 th century
begun the implementation of survey on the basis of aerophotogrametric records, which has
been stopped by the war and hasn´t been finished till nowadays. On the basis of these data
haven´t been founded the land registries and they have been recorded on Austro-
Hungarian cadastre. Establishing the land registry, which is ongoing, it is necessary to
identify the land in both cadastral record to ensure the sequence of the rights. As a part of
the Thesis the possibilities for automated usage of data from Austro-Hungarian cadastre
survey of BIH have been questioned for the need of identification of cadastral parcel
during the establishment of Land registry. The data have been digitized and the
identification of cadastral parcels has been done in cadastral municipality Miši. For a
cadastral municipality Miši the data are available in “new survey” in Gauss-Krueger
projection in measurement M 1:1000. Also, for this municipality there are Austro-
Hungarian survey sheets available, done in polyhedral projection in measurement M
1:6250, in relatively good condition. Scanning, georeferencing and vectorizing the sheets
of Austro-Hungarian survey the data in digital form have been gained, which were used
for further processing and analysis together with the data of new survey. It has been
confirmed that for more than 80% of cadastral parcels the connection could be achieved
in both surveys but only for 13% of parcels could be claimed to be identical.
Keywords: Austro-Hungarian survey, Bosnia and Herzegovina, Cadastral
municipality, Land cadastre
III
SADRŽAJ
1. UVOD .................................................................................................................................... 1
1.1 MOTIVACIJA ................................................................................................................... 1
1.2 HIPOTEZA ....................................................................................................................... 2
1.3 METODOLOGIJA............................................................................................................ 2
2. MODEL PODRUČJA UPRAVLJANJA ZEMLJIŠTEM ..................................................... 3
3. EVIDENCIJE NEKRETNINA NA PODRUČJU BOSNE I HERCEGOVINE ................... 7
3.1 SISTEM TURSKIH TAPIJA ............................................................................................ 7
3.2 KATASTAR U DOBA AUSTROUGARSKE .................................................................. 8
3.3 JUGOSLAVENSKI KATASTAR ................................................................................... 10
3.4 NOVA JEDINSTVENA EVIDENCIJA NEKRETNINA ............................................... 11
3.5 TRENUTNO STANJE KATASTRA U OPĆINI LIVNO ............................................... 11
3.6 ZAKON O PREMJERU I KATASTRU ZEMLJIŠTA BOSNE I HERCEGOVINE ...... 12
3.7 ZAKON O ZEMLJIŠNIM KNJIGAMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE ... 13
3.8 USPOSTAVA I ZAMJENA ZEMLJIŠNE KNJIGE BOSNE I HERCEGOVINE ......... 13
4. PRIKUPLJENI PODACI I OBRADA ................................................................................ 15
4.1 ULAZNI PODACI .......................................................................................................... 15
4.2 PREUZIMANJE PODATAKA KATASTRA ................................................................. 16
4.3 KORIŠTENI SOFTVERI ................................................................................................ 19
4.3.1 ZWCad ..................................................................................................................... 19
4.3.2 Quantum GIS 3.10.2. ................................................................................................ 20
4.3.3 Microsoft Excel ........................................................................................................ 20
4.4 OBRADA PODATAKA .................................................................................................. 21
5. ANALIZA I STATISTIKA ................................................................................................. 31
6. ZAKLJUČAK ...................................................................................................................... 38
LITERATURA ......................................................................................................................... 39
POPIS URL-OVA .................................................................................................................... 41
POPIS SLIKA .......................................................................................................................... 42
POPIS TABLICA ..................................................................................................................... 44
PRILOZI ................................................................................................................................... 45
Popis identificiranih čestica ................................................................................................... 45
ŽIVOTOPIS ............................................................................................................................. 67
IV
Josipa Velić Diplomski rad
1. UVOD
Razvojem društva i društvenih odnosa, te porastom stanovništva na Zemlji dolazi do sve
intenzivnijeg i složenijeg korištenja zemljišta i potrebe za njegovom
evidencijom. Evidencija nekretnina, nastaje kao potreba vlasnika i države. Potreba vlasnika
ogleda se u zaštiti vlasništva, a država kao zaštitnik vlasništva, uređuje evidencije po mjeri
izgrađenog pravnog sustava, ekonomskih odnosa, planira razvoj zemlje na osnovu
potpunih evidencija o vrsti, kvaliteti i veličini zemljišnih posjeda (Begić, 2000).
"Katastar je na česticama utemeljen zemljišni informacijski sustav koji sadrži zapise o
interesima na zemljištu (npr. prava, obveze i ograničenja). U pravilu sadrži položaj
zemljišnih čestica povezan s drugim zapisima koji opisuju prirodu interesa, vlasništvo ili
upravljanje, i često vrijednost čestice te poboljšanja na njoj (Roić, 2012).“
Na osnovu postojećih zakona sustav evidencije nekretnina Bosne i Hercegovine se vodi u
dva odvojena upisnika: Katastar zemljišta (Sl. novine SRBiH. 1978) i Zemljišnu knjigu
(Sl. novine FBiH, 1978).
Ovakav način evidencije doveo je do velike neusklađenosti pa u pojedinim dijelovima
Bosne i Hercegovine imamo katastar zemljišta zasnovan na novoj izmjeri dok su zemljišne
knjige temeljene na Austrougarskoj izmjeri.
„Katastarska izmjera je prikupljanje i obrada svih potrebnih podataka u svrhu osnivanja
katastarskih čestica, evidentiranja zgrada, evidentiranja posebnih pravnih režima na
zemljištu i načina uporabe zemljišta te izrade katastarskog operata katastra nekretnina (NN
90/2018)“.
Razvojem tehnologije i stjecanjem novih znanja dolazi do potrebe za sređivanjem
postojećih podataka zbog čega Federalna uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove
donosi rješenje o pokretanju projekta uspostave i zamjene zemljišnih knjiga. Cilj je učiniti
sustav zemljišne administracije efikasnijim, sigurnijim i pouzdanijim. U sklopu projekta
obavlja se usklađivanje podataka stare i nove izmjere u skladu sa Zakonom o Zemljišnim
knjigama Federacije Bosne i Hercegovine (Sl. novine FBiH, 2002). Postupak se provodi
pred općinskim organima uprave i općinskim sudovima u Federaciji odnosno Službama za
katastar, urbanizam i imovinsko-pravne poslove te zemljišnoknjižnim uredima. U
provođenju ovog postupka ima mnogo posla i poteškoća pri identifikaciji katastarskih
čestica, prvenstveno zbog loše kvalitete i neočuvanosti listova Austrougarske izmjere
(Durmišević i Lesko, 2019).
U sklopu ovog diplomskog rada obavljeno je usklađivanje podataka katastarske općine
Miši. Katastarska općina Miši nalazi se u sklopu Hercegbosanske županije-Kantona 10 na
području općine Livno. Za navedenu katastarsku općinu postoje podaci nove izmjere
kojima se može pristupiti na geoportalu Katastar.ba. U Službi za imovinsko-pravne,
geodetske poslove i katastar nekretnina općine Livno nalaze se listovi Austrougarske
izmjere koji su u relativno dobrom stanju.
1.1 MOTIVACIJA
Budući da je na području Bosne i Hercegovine u tijeku postupak uspostave i zamjene

zemljišnih knjiga, postupak potrebno je obaviti za sve katastarske općine, pa i katastarske
1
općine na području Livna, kako bi se dobili usklađeni podaci stare i nove izmjere.
Identifikacija zemljišta u dvije različite izmjere je dugotrajan i mukotrpan posao te je
motivacija ovog diplomskog rada ubrzavanje i olakšavanje navedenih poslova korištenjem
informacijskih tehnologija.
1.2 HIPOTEZA
Prilikom usklađivanja podataka stare i nove izmjere obavlja se identifikacija katastarskih

čestica. Razvoj tehnologije i nove mogućnosti koje nam pružaju računala i softveri uvelike
mogu ubrzati i olakšati taj postupak. Hipoteza je da se poslovi identifikacije mogu
obavljati učinkovitije uz pomoć informacijskih tehnologija..
1.3 METODOLOGIJA
Za katastarsku općinu Miši posjedujemo podatke Austrougarske katastarske izmjere (stare

izmjere) te podatke Jugoslavenske izmjere (nove izmjere) koji su korišteni za
analizu. Podaci nove izmjere preuzeti su sa geoportala Katastar.ba dok su podaci
Austrougarske katastarske izmjere za katastarsku općinu Miši-Golinjevo dobiveni u Službi
za imovinsko-pravne, geodetske poslove i katastar nekretnina općine Livno. Preuzeti
listovi Austrougarske izmjere izrađeni su u poliedarskoj projekciji te su u mjerilu M
1:6250 dok su podaci nove izmjere u Gauss-Krugerovoj projekciji, mjerila M 1:1000.
Listove stare izmjere bilo je potrebno skenirati, georeferencirati i vektorizirati kako bi se
mogla provesti analiza i usporedba s podacima nove izmjere koje imamo u digitalnom
obliku. Također je prije usporedbe podataka bilo potrebno obaviti homogenizaciju kako bi
se poboljšala kvaliteta katastarskog plana stare izmjere te omogućila usporedba podataka
sa novom izmjerom. Prilikom obrade i analize podataka korišteno je više softvera kako bi
se olakšao i ubrzao sam postupak usporedbe i identifikacije podataka. Uz ZWCad i QGIS,
u kojima je obavljena obrada podataka, korišten je MS Excel za analizu dobivenih
rezultata.
2
2. MODEL PODRUČJA UPRAVLJANJA ZEMLJIŠTEM

Katastar je jedan od modela Zemljine površine u čijem se središtu nalazi Zemlja i osobe.
Model je pojednostavljen prikaz promatranog realnog svijeta. Elementi stvarnog svijeta u
modelu se prikazuju odgovarajućim elementima informacijskog sustava pogodnim za
računalnu obradu i to kroz odgovarajuće koncepte modela podataka i modela procesa
(Mačak, 2012).
U prošlosti je modeliranje uključivalo izradu popisa i prikaz obilježja zemljišta u
analognom obliku dok su danas ti podaci u elektroničkom obliku sa širom mogućnosti
korištenja. Analogni podaci pohranjuju se prema definiranom modelu dok se pomoću
informacijskih tehnologija održavaju i vode podaci o nekretninama i interesima na njima
(Roić, 2012).
Model podataka katastra se temelji na odnosu nekretnine, osobe i interesa (Slika 2.1).
Slika 2.1. Odnos između osoba i stvari (Roić, 2012)
Odnosi među ljudima su imovinsko-pravni odnosi pri čemu vlasnik ima pravo da isključi
utjecaj drugih osoba na predmet. Odnos između osobe i stvari određuje ovlasti koje ima
vlasnik u odnosu na predmet vlasništva.
Budući da podatke katastra koriste različite struke postoje određena pravila vezana za
njihovu strukturu i sadržaj. Podaci se modeliraju i pohranjuju u skladu s normama i
standardima koji su općeprihvaćeni i poznati korisnicima.
Model podataka se sastoji od klasa, atributa, odnosa, operacija i uvjeta. Razlikujemo
koncepcijski, logički i fizički model.
Konceptualno modeliranje podataka je prva faza tijekom oblikovanja baze podataka, a
glavni cilj je stvoriti konceptualnu shemu koja je sastavljena od entiteta, veza i atributa.
Koncepcijskim modeliranjem se određuje stvarnost važna za određenu primjenu odnosno
svojstva i odnosi klasa uključenih u model. Koncepcijski model je apstraktan, jasan i
razumljiv te se koristi za analize i razmatranja. Opisuje se Općim jezikom modeliranja
(eng. Unfiel Modeling Language-UML).
3
Jezgru modela sustava upravljanja zemljištem čine odnosi osoba i objekata. Opisuju se s tri
osnovne klase: stranka, objekt upisa i interes (Slika 2.2).
Slika 2.2. Jezgra modela upravljanja zemljištem (Roić, 2012)
Logičkim modeliranjem se određuje struktura baze podataka pri čemu razlikujemo

relacijski, objektno orijentirani, objektno-relacijski, mrežni i hijerarhijski model. U
području katastra najčešće se koriste relacijski, objektno-relacijski i objektno orijentirani
modeli (Roić, 2012).
Relacijski model podataka se sastoji od osnovnih elemenata baze podataka kojima se
opisuje struktura baze podataka, operacija koje se izvode nad osnovnim elementima
modela i pravila integriteta koja su sadržana u određenim tipovima ograničenja nad
elementima relacijske strukture (Mačak, 2002). Osnovni element je relacija koja se
najjednostavnije može prikazati kao tablica gdje stupci predstavljaju atribute a redci opis
pojedinog entiteta (Slika 2.3).
Slika 2.3. Relacijski model podataka (Mačak, 2002)
Kod objektno orijentiranog modela objedinjuje se podatkovna i procesna struktura i

osigurava brže izvršavanje odgovarajućih operacija. Objekt je osnovni koncept ovog
modela i sadrži osim opisa podatkovne strukture i opis načina rukovanja. Unutar objekta su
sve informacije koje ga opisuju i nema nikakvih drugih informacija o strukturi i ponašanju
izvan njega.
4
Objektno-relacijski model uvodi neke podatke iz objektno orijentiranog modela u

relacijski. Predstavlja poboljšanje relacijskog modela ugradnjom složenijih objekata koji
zahtijevaju više memorije (Mačak, 2002).
Današnji katastri su, zajedno s zemljišnom knjigom, sastavnice šireg sustava upravljanja
zemljištem. Unapređenja se odvijaju kroz implementacije Modela područja upravljanja
zemljištem (LADM) u mnogim zemljama. Taj model nam može pomoći za bolje
razumijevanje povezanosti navedenih upisnika ali i povezanost s drugim upisnicima
(matice ...).
Tehnički odbor ISO-a za geografske informacije/geomatiku poznat kao ISO/TO211
prihvatio je LADM kao Model područja upravljanja zemljištem (ISO 19152:2012) 2012.
godine, dok je sama ideja o LADM-u započela na kongresu u Washingtonu 2012.
godine.Model područja upravljanja zemljištem (LADM, en. Land Administration Domain
Model) je konceptualna shema usmjerena na područje upravljanja zemljištem pri čemu
osigurava podlogu za razvoj sustava te omogućava komunikaciju među korisnicima sa
zajedničkim modelom podataka. Naglasak LADM je na interesima između osoba i
nekretnina. Neki od ciljeva LADM-a su jednostavnija razmjena podataka između različitih
sustava, bolja kvaliteta podataka, podrška u razvoju softvera za upravljanje zemljištem
(Dželalija, Roić, 2018).
LADM je organiziran u tri paketa i jedan podpaket (Slika 2.4). Podjela je napravljena kako
bi se paketi mogli neovisno održavati budući da je LADM moguće proširiti i prilagoditi
lokalnim potrebama.
Slika 2.4. Četiri osnovna paketa LADM (Dželalija i Roić, 2018)
Paketi se odnose na osobe, prava, ograničenja i odgovornosti te prostorne podatke dok se

podpaket odnosi na izmjeru i prikaz (HRN EN ISO 19152:2013).
LADM se temelji na četiri osnovne klase (Slika 2.5):
5
• LA_Party –predstavljaju stranke, odnosno osobe.

• LA_RRR –predstavljaju prava, ograničenja i odgovornosti.
• LA_BAUnit –predstavljaju jedinice upisa.
• LA_SpatialUnit –predstavljaju prostorne jedinice
Slika 2.5. Četiri osnovne klase LADM
Kako bi se sustavi upravljanja zemljištem povezali sa javnim i privatnim korisnicima

potrebno je implementirati informatička rješenja kojima će korisnici pristupati podacima
katastra, te ih koristiti u skladu sa svojim potrebama. Rješenje mogu biti višenamjenski
sustavi upravljanja zemljištem gdje korisnici imaju pristup zemljišnim informacijama kako
bi koristili podatke ili izradili nove (Roić i dr., 2019).
6
3. EVIDENCIJE NEKRETNINA NA PODRUČJU BOSNE I

HERCEGOVINE
Početci izmjere i osnivanja katastra na području današnje Bosne i Hercegovine vezani su
za doba turske vladavine dok je potpuna izmjera obavljena u 19. stoljeću pod vodstvom
Austrougarske, poznata kao ˝stara izmjera˝. U 20. stoljeću počelo je provođenje izmjere na
temelju aerofotogrametrijskih snimaka što je prekinuo rat te do današnjeg dana traje ˝nova
izmjera˝.
3.1 SISTEM TURSKIH TAPIJA
Prvi podaci o zemljištu Bosne i Hercegovine sežu u 16. stoljeće. U to vrijeme Bosna i
Hercegovina bila je u sastavu Osmanske države te je tadašnji vladar, sultan Sulejman
Veliki, načinio popis svih zemalja koje su bile pod njihovom okupacijom. Popisi su bili
nazvani defteri atik i defteri džedid odnosno stara i nova gruntovnica. Po tadašnjem zakonu
morali su se mijenjati i nadopunjavati svako 3 godine.
U 19. stoljeću Osmanlijska država reformira agrarnu politiku gdje donosi par važnih
zakona: Ramazanski zakonik (1858. godine), Zakon o tapijskim ispravama (1860. godine),
Zakon o slobodnom vlasništvu na nekretninama (1874. godine). Po donesenim zakonima
svaki nositelj prava na nekretninama morao je posjedovati tapiju kao dokaz svojih prava,
dok je postupak dobivanja tapija bio spor i kompliciran. Tapija je predstavljala ovjereni
dokument o vlasničkom pravu (Slika 3.1.1).
Slika 3.1.1. Tapija (URL 1)
Za vrijeme Turske vladavine na području Bosne i Hercegovine nije bilo prave izmjere
zemlje. U tadašnjim tapijama površine zemljišta bile su iskazivane brojem oko usjeva dok
je položaj određivan navođenjem imena susjednih vlasnika odnosno onih s kojima
7
katastarska čestica graniči sa sve četiri strane svijeta. U nekim arhivskim dokumentima,
koji su sačuvani u arhivu Općinskog suda u Livnu, mogu se vidjeti oznake ˝od bure˝ te ˝od
podne˝ koje su zapravo označavale smjer sjevera i juga. Te posjedovnice su kroz više
generacija prelazile s koljena na koljeno, a imale su zakonom propisanu formu: ˝Tapija ima
na čelu carsku tugru, a u njoj treba da se označi kotar, selo, granice i površina zemljišta, a
na nju treba da se udari muhur tefter emaneta (tapijske uprave) (Manđeralo, 1996)˝.
3.2 KATASTAR U DOBA AUSTROUGARSKE
Početak geodetske službe na područjima Bosne i Hercegovine veže se za razdoblje

Austrougarske vlasti, oko 1880. godine, kada se uspostavlja geodetska služba da bi se
obavila izmjera teritorija države, uredile kartografske podloge te uspostavio katastar
zemljišta. Već u prosincu 1879. godine razmatrana je mogućnost katastarske izmjere
Bosne i Hercegovine te je iz tog razloga formirana komisija od sedam vojno-geodetskih
stručnjaka i dvorskih savjetnika. U vezi s tim je kraljevski savjetnik C. Wassitch izradio
Referat o bosanskom agrarnom pitanju.
Katastar zemljišta uspostavljen od strane Austrougarske imao je ekonomsku, fiskalnu,
pravnu, vojnu i naučnu namjenu. Ekonomska namjena vezana je za inventarizaciju
prostora BiH, fiskalni aspekt odnosi se na oporezivanje prihoda od zemljišta i naplatu
taksi, pravni aspekt vezan je za uspostavu evidencije posebno uspostavu vlasničkih odnosa,
dok je vojni aspekt izrada topografskih karata i evidencija značajnih za vojne snage.
Izrađen je vrlo brzo, u razdoblju od četiri godine.
Na području Bosne i Hercegovine nema jedinstvene projekcijske plohe. Primijenjena je
tzv. poliedarska projekcija po kojoj je područje države podijeljeno na stupnjeve listove s
meridijanima na razmaku od 30' i paralelama na razmaku od 15' (Roić i dr. 1999).
Numeracija listova je izvršena prema temeljnoj podjeli austrijske topografske karte, gdje su
kolone označene rimskim, a zone arapskim brojevima kontinuirano na cijelom području
Austrougarske monarhije (Slika 3.2.1).
Slika 3.2.1. Poliedarska projekcija (Mačak, 2002)
8
Na svakom stupnjevom listu zakrivljena površina zemlje zamijenjena je ravninom koja

površinu dodiruje u sredini stupnjevog lista. Stupnjevni listovi su trapezi različitih
dimenzija pa se dijele tako da je širina donje baze svakog stupnjevog lista uzeta kao
normalna te je podijeljena na četiri jednaka dijela i kroz tako dobivene točke povučene su
okomice na bazu tog stupnjevog lista. Visina stupnjevog lista podijeljena je na 4 dijela pa
svaki stupnjevi list ima 16 sekcija (Slika 3.2.2 ).
Slika 3.2.2. Podjela na stupnjevom listu (Mačak, 2002)
Sekcije se dijele na 4 četvrtine, a svaka četvrtina na 4 šesnaestine pa na jednom

stupnjevom listu ima 256 šesnaestina, od kojih su 224 normalne veličine a 32 krajnje su
krnje šesnaestine (Mačak, 2002).U Bosni i Hercegovini Zemljišna knjiga je izrađena u
razdoblju od 1885. do 1909. godine. Utemeljena je na propisima donesenim 13. rujna
1884. godine: Gruntovnički zakon za Bosnu i Hercegovinu, Naputak za provođenje
Gruntovničkog zakona, Naputak za vođenje gruntovnice u Bosni i Hercegovini i Naredba u
pogledu ustrojstva i djelokruga gruntovničkih povjerenstava i uredovanja kod istih.
Zemljišno-knjižni propisi doneseni za vrijeme Austrougarske, ostaju na snazi sve do 1931.
godine kada je tadašnja Jugoslavija objavila svoje zakone (Lesko, 2002).
Izmjera općine Livno izvršen je u sklopu treće vojne izmjere Austrougarske Monarhije u
razdoblju 1869.-1887 (Slika 3.2.3).
Nakon obavljene izmjere, vođenje katastarske evidencije na području Livna bilo je na istim
temeljima kao u Monarhiji. Bilo je potrebno reambulirati katastarski operat i dovesti ga u
pravo stanje u katastru. Osnivanje gruntovnice, odnosno Zemljišne knjige započeto je
1886. godine, a završeno 1911. godine. Na osnovu Austrougarske izmjere izrađeni su
katastarski planovi i operati koji su u upotrebi dugi niz godina. Livanjski kraj sastojao se
od 21 katastarske općine.
Budući da u tom razdoblju u Livnu nije bilo obučenih geometara u izmjeri ovog područja
sudjelovale su ekipe pristiglih geodetskih stručnjaka. Izmjera na području Livna je vrlo
brzo završena što kao posljedicu ostavlja to da je jedna od manje kvalitetnih izmjera na
području Austrougarske. Zabilježeno je da je mjerenje obavljeno 1883. godine.
9
Obavljena izmjera omogućila je 1893. godine osnivanje Livanjske gruntovnice (Zemljišne

knjige) koja je jedna od najbolje sačuvanih u Bosni i Hercegovini (Konta, 2017).
Slika 3.2.3. Dio područja Livna iz 1893. godine (URL 2)

Planovi nastali tom izmjerom izrađeni su u mjerilu 1:6250, a za izradu planova i karata u
upotrebi je bila poliedarska projekcija.
3.3 JUGOSLAVENSKI KATASTAR
Do drugog svjetskog rata podaci katastra zemljišta i zemljišne knjige bili su vrlo dobro
usklađeni. Podatke katastra zemljišta održavala je katastarska služba a zemljišnu knjigu
sudovi. Tijekom drugog svjetskog rata na području 24 od ukupno 67 kotara uništena je
dokumentacija te je za područja s uništenim katastrom zemljišta gdje su sačuvane
zemljišne knjige izvršena revizija dok je za područja bez obje evidencije izrađen popisni
katastar 1952. i 1953. godine.
Zbog nedostatak velikog dijela evidencije katastra zemljišta i zemljišne knjige kao i slabije
kvalitete preostalih austrougarskih planova, 1953. godine započinje nova izmjera Bosne i
Hercegovine primjenom aerofotogrametrijske metode. Izrađuju se katastarsko-topografski
planovi u Gauss-Krügerovoj projekciji u mjerilima: M 1:500, M 1:1000, M 1:2500, M
1:5000. Dolazi do uspostave novog katastra zemljišta dok se zemljišna knjiga nije
obnavljala. Katastar se temeljio na planovima nove izmjere, a zemljišna knjiga na starim
austrougarskim planovima.
„Budući da se ovo nije pokazalo kao dobro rješenje smatralo se potrebnim uvođenje
jedinstvene evidencije nekretnina kao i uspostava Općeg jedinstvenog informacijskog
sustava na razini bivše države (Lukić i dr. 1991)“.
Tijekom Drugog svjetskog rata Livno je pretrpjelo veliko razaranje te su uništeni svi
katastarski planovi i dio katastarskog operata za pet katastarskih općina na području Livna-
Kablići, Prolog, Rapovine, Zastinje i Žabljak. Zemljišne knjige su ostale sačuvane pri
čemu je samo nekoliko knjiga katastarskih općina Guber, Priluka i Livno uništeno.
Odluka da se, na osnovu litografskih kopija austrougarske izmjere, za područja sa
uništenim katastrom izradi popisni katastar donesena je 1952. godine . Uključene su
općina Bosansko Grahovo, Krupa, Bosanski Petrovac, Čajniče, Donji Vakuf-dio, Drvar,
10
Foča, Glamoč, Goražde, Jablanica-dio, Kalinovik-dio, Ključ, Kotor Varoš, Ljubinje,

Mrkonjić Grad, Prozor, Skender Vakuf, Šipovo, Travnik, Trebinje kao i navedeno područje
Livna (Begić, 2008.).
Izrada popisnog katastra izvodila se tako da se područje katastarske općine dijelilo na
blokove čije su se površine određivale planimetrom, a numerirali su se po općinama.
Izrađivali su se popisi katastarskih čestica, gdje se uz naziv katastarske čestice bilježila
njena površina i kultura, gdje su se na temelju ranijih katastarskih izvadaka ili
određivanjem pomoću šestara određivale površine te su se zbrajale unutar jednog bloka
nakon čega su se uspoređivale s površinom sračunatom na planu. Popisni katastar održavao
se prijenosom katastarske čestice i promjene posjednika u cijelosti. U to vrijeme na
području Bosne i Hercegovine uz popisni katastar na području navedenih općina,
razlikovalo se dva tipa evidencije. Prvi tip je na području općina u kojima je na snazi
grafička austrougarska izmjera i katastarski operat na osnovu njega, drugi tip su općine
izmjerene numeričkom metodom za koje je izrađen novi katastarski operat.
Uredbom iz 1953. godine bilo je potrebno u roku od pet godina izvršiti novu izmjeru na
područjima s popisnim katastrom, što na području Livna nije dovršeno.
3.4 NOVA JEDINSTVENA EVIDENCIJA NEKRETNINA
Zbog stanja u kojem se nalazila Zemljišna knjiga i katastar Bosne i Hercegovine geodetski
stručnjaci predlagali su uvođenje jedinstvene evidencije nekretnina pod nadležnošću
jednog upravnog organa koja bi se temeljila na principima javnosti, zakonitosti, prioriteta,
pouzdanja, obveznosti upisa, obveznosti korištenja podataka nove evidencije,
konstitutivnosti upisa, potpunosti evidencije, načelu preglednosti, jednostavnosti,
ekonomičnosti i učinkovitosti (Mačak, 2002).
1983. izrađen je nacrt Zakona o premjeru i katastru nekretnina. Također je analizirano
stanje Zemljišne knjige i katastra na području Bosne i Hercegovine te je usvojen Program
poslova izmjere, uspostavljanja katastra nekretnina i rješavanja imovinsko - pravnih
odnosa koji su u funkciji uspostave katastra. Predviđeno je razdoblje od 10 godine da bi se
obavila izmjera cijelog područja. Rat i dešavanja na tim područjima usporili su i zaustavili
izmjeru te je 1992. godine za oko 92% ukupne teritorije BiH izvršena izmjera, dok je nova
jedinstvena evidencija nekretnina uspostavljena na oko 10% teritorija (Mačak, 2002).
1983. godine Geodetski zavod Sarajevo obavio je aerofotogrametrijsko snimanje područja
livanjske općine, te je navedeno područje podijeljeno na 38 katastarskih općina. Javni uvid
trajao je od 1991. do 1992. godine, odnosno do početka rata. Katastarske općine nove
izmjere su: Bila, Bojomunte, Čaprazlije, Čelebić, Čuklić, Dobro, Donji Rujani, Drinova
Međa, Držanlije, Golinjevo, Gornji Rujani, Grborezi, Grgurići, Guber, Gubin, Kablići,
Kamešnica, Krug Planina, Lištani, Livno I, Livno II, Livno III, Ljubunčić, Miši, Odžak,
Orguz, Podhum, Potočani, Priluka, Prisap, Prolog, Smričani, Srđevići, Strupnić, Troglav,
Vrbica, Vržerale, Žabljak (Konta, 2017).
3.5 TRENUTNO STANJE KATASTRA U OPĆINI LIVNO
Trenutno se u katastru Livna provode promjene na starim austrougarskim planovima koji

su pretežno u lošem stanju. Stari planovi u mjerilu 1:6250 te 1:1562.5 su djelomično
uništeni, teško čitljivi i neusklađeni sa trenutnim stanjem što uzrokuje nemogućnost
identifikacije mnogih čestica. Za neke katastarske općine na području Livna obavljena je
11
nova izmjera kao i izlaganje na javni uvid. Za te katastarske općine (K.O. Bila, Čuklić,
Golinjevo, Grgurići, Kamešnica, Miši, Podhum, Smričani, Vržerale) postoj podaci u
digitalnom obliku dok se održavanje i provođenje promjena obavlja u softveru za katastar
Federacije Bosne i Hercegovine.
U tijeku je također usklađivanje podataka zemljišne knjige i katastarskih podataka za
katastarske općine čiji su podaci izloženi na javni uvid te se provodi uspostava adresnog
registra. Livanjski katastar trenutno se nalazi u okviru Službe za imovinsko-pravne,
geodetske poslove i katastar nekretnina (Konta, 2017).
3.6 ZAKON O PREMJERU I KATASTRU ZEMLJIŠTA BOSNE I HERCEGOVINE
Prema Zakonu o premjeru i katastru zemljišta Bosne i Hercegovine izmjerom zemljišta

utvrđuju se potrebni podaci za horizontalnu i vertikalnu predstavu terena radi korištenja
podataka za znanstvene, tehničke, privredne i upravne svrhe. Na osnovu obavljene izmjere
izrađuje se katastar zemljišta te druge evidencije o nekretninama kao i karte za različite
namjene.
Katastar zemljišta sadrži podatke o katastarskim česticama i objektima na zemljištu kao što
su položaj, oblik, površina, kultura, klasa te se ti podaci upisuju u katastarski operat. Izrada
katastra zemljišta obuhvaća utvrđivanje teritorijalnih jedinica, klasiranje i bonitiranje
zemljišta, izlaganje na javni uvid te izradu katastarskog operata. Za vrijeme Socijalističke
Republike Bosne i Hercegovine poslovi izmjere i izrade katastra zemljišta su bili u
nadležnosti Republike odnosne Republičke geodetske uprave, dok su poslovi održavanja
izmjere i katastra zemljišta bili u nadležnosti općina. Uvid u podatke izmjere i katastra
zemljišta je slobodan, ako nije zakonom propisana zabrana, dok je iznošenje dokumenata
iz službenih prostorija u slučaju rješavanja žalbe ili vještačenja. Nadležni upravni organ
dužan je na podneseni zahtjev izdati kopiju plana, prijepis podataka iz katastarskog operata
ili drugu ispravu o činjenicama koje proizlaze iz podataka izmjere. Katastarske teritorijalne
jedinice su katastarska općina i srez. Po pravilu katastarska općina obuhvaća područje
jednog naselja dok je moguće da, ako postoje razlozi, unutar katastarske općine budu dva
ili više naseljenih mjesta ili pak da se područje jednog naselja podijeli na više katastarskih
općina. Granice katastarskih općina utvrđuje komisija uspostavljena od strane nadležne
općine, te iste obilježava postavljanjem graničnih biljega i oznaka na terenu odnosno
opisivanjem u zapisniku o razgraničenju i izradom skice razgraničenja. Izlaganje na javni
uvid vrši komisija, sastavljena od tri člane te tri zamjenika, imenovana od strane nadležnog
općinskog organa gdje predsjednik i njegov zamjenik moraju biti geodetski stručnjaci s
položenim stručnim ispitom. Na osnovu podataka izmjere i katastarskog klasiranja izrađuje
se katastarski operat, od strane organizacije koja je obavila izmjeru ili po potrebi nekom
drugom organu, koji sadrži podatke o površinama, kulturama, klasama, prihodu i
korisnicima za svaku katastarsku česticu. Pod pojmom održavanja izmjere i katastra
zemljišta smatra se praćenje, utvrđivanje i snimanje promjena na zemljištu koje uzrokuju
promjene podataka, provođenje promjena na planovima i kartama te obnavljanje oznaka
stalnih geodetskih točaka, a sve navedeno obavlja se od strane nadležnog općinskog organa
uprave koji je dužan otkloniti sve nedostatke i propuste. Također korisnici zemljišta su
dužni nadležnom općinskom organu prijaviti svaku nastalu promjenu na zemljištu u roku
od 30 dana od nastanka promjene. Obnova izmjere i katastra zemljišta vrši se kada dođe do
neslaganja postojećih podataka sa stvarnim stanje na terenu u slučaju da se to neslaganje ne
može otkloniti mjerama redovnog održavanja (Sl. novine SRBiH, 1978).
12
3.7 ZAKON O ZEMLJIŠNIM KNJIGAMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE
Zakonom o Zemljišnim knjigama Federacije Bosne i Hercegovine (Sl. novine FBiH, 2002)
uređuje se vođenje, održavanje i uspostava zemljišnih knjiga te upis nekretnina i prava na
nekretninama. Zemljišna knjiga se definira kao javna knjiga i javni registar stvarnih prava
na nekretninama i drugih prava koja su zakonom predviđena za upis. Prema Zakonu o
Zemljišnim knjigama Federacije Bosne i Hercegovine, nekretnine su zemljišta, zgrade,
stanovi i poslovne prostorije kao posebni dijelovi zgrade i drugi građevinski objekti.
Predbilježba je uvjetni, privremeni upis prava na nekretninama, zabilježba je upis
određenih okolnosti činjenica koje mogu utjecati na raspolaganje nekretninama, a uknjižba
predstavlja konačan upis prava na nekretninama kojim se stječu, ograničavaju, prenose ili
ukidaju prava na nekretninama. Postupak upisa u zemljišnu knjigu pokreće se
podnošenjem zahtjeva za upis uz kojeg treba priložiti i dokaznu dokumentaciju na kojoj se
zahtjev temelji. Za upis nekretnine u zemljišnu knjigu potreban je prijavni list s kopijom
katastarskog plana. Upis prava na nekretninama te svih naknadnih promjena je obavezan.
Vlasništvo i druga prava na nekretninama nastaju tek s upisom u zemljišnu knjigu, a u
zemljišnu knjigu se upisuju sve nekretnine. Upisano pravo u zemljišnoj knjizi smatra se
točnim. Zemljišne knjige u sudovima vode posebni zemljišnoknjižni uredi dok se nadležni
službenik za vođenje naziv zemljišnoknjižni referent te ga nadziru zemljišnoknjižni sudci.
Zemljišna knjiga se sastoji od glavne zemljišne knjige, zbirke isprava i pomoćnih registara.
3.8 USPOSTAVA I ZAMJENA ZEMLJIŠNE KNJIGE BOSNE I HERCEGOVINE
U Bosni i Hercegovini se, u skladu sa Zakonom o zemljišnim knjigama Federacije Bosne i

Hercegovine (Sl. nov. FBiH, br. 58/02, 19/03, 54/04 i 32/19), Zakonom o premjeru i
katastru Republike Srpske (Sl. gl. RS 6/12, 110/16, 22/18, odluka US 62/18), kao i drugim
zakonima i podzakonskim aktima koji ih prate, provode postupci uspostave i zamjene
zemljišne knjige. U prošlosti sudovi su zemljišne knjige vodili na različite načine i u
različitoj formi te se s vremenom javila potreba uspostave jedinstvenog načina vođenja i
pohrane podataka. Postupak se provodi pred službama za katastar, urbanizam i imovinsko
pravne poslove i zemljišnoknjižnim uredima po važećim propisima, sa namjerom i težnjom
da se usklade evidencije nekretnina. Započeo je kroz Projekt registracije zemljišta te se
nastavio kroz Projekt registracije nekretnina uz stalnu potporu Svjetske Banke.
Postupak uspostave i zamjene zemljišne knjige provodi se u skladu sa Zakonima na osnovu
raspoložive dokumentacije katastra zemljišta i zemljišne knjige uz sudjelovanje građana
kao nositelja prava, a upis prava se vrši na nekretninama označenim po novoj katastarskoj
izmjeri. Novo uspostavljanje zemljišnoknjižnog uloška vrši se po službenoj dužnosti ili na
zahtjev zainteresirane osobe pa ovisno o zahtjevu razlikujemo pojedinačni pristup (na
zahtjev stranke) i sistemski pristup (po službenoj dužnosti na nivou jedne ili više
katastarskih općina). Ovisno o tom da li postoji zemljišna knjiga stare izmjere razlikujemo
uspostavu zemljišne knjige po novoj katastarskoj izmjeri u situaciji kada je zemljišna
knjiga stare izmjere uništena, nestala ili oštećena te uspostavu/zamjenu zemljišne knjige po
novoj katastarskoj izmjeri u situaciji kada postoji zemljišna knjiga stare izmjere.
Kod uspostave zemljišne knjige po novoj katastarskoj izmjeri u situaciji kada je zemljišna
knjiga stare izmjere uništena praksa je takva da osnovu za postupak uspostave čine podaci
iz nadležnog katastra o nekretninama, upisanim posjednicima i svim drugim postojanim
pravno relevantnim činjenicama u vezi predmetnih nekretnina, a koje se evidentiraju u
13
katastru. Ovisno o valjanosti pravne osnove upisuje se vlasnik ili nosilac drugog stvarnog
prava.
U slučaju Uspostave/zamjene zemljišne knjige po novoj katastarskoj izmjeri u situaciji
kada postoji zemljišna knjiga stare izmjere zemljišno-knjižni ured po službenoj dužnosti
mora voditi računa o podacima sadržanim u staroj zemljišnoj knjizi. Predmeti se svrstavaju
u dvije grupe ovisno o tom da li se radi o pravnom režimu privatnog vlasništva ili pravnom
režimu nekog od oblika državnog vlasništva (Aličić, 2019).
14
4. PRIKUPLJENI PODACI I OBRADA

Prije početka izrade diplomskog rada i same obrade bilo je potrebno odrediti katastarsku
općinu za koju će postojati podaci nove izmjere u digitalnom obliku kao i relativno dobro
očuvani i čitljivi listovi Austrougarske katastarske izmjere. Katastarska općina Miši-
Golinjevo ima relativno dobro očuvane podatke stare izmjere iako je na sami pogled
vidljivo puno razlika od današnjeg stanja. U novoj izmjeri isto područje podijeljeno je na
dvije katastarske općine te je pri izradi ovog diplomskog rada vektoriziran i uspoređivan
dio listova koji se nalazi na području katastarske općine Miši iz nove izmjere.
4.1 ULAZNI PODACI
Planovima izrađenima za vrijeme Austrougarske vladavine na području Livna može se

pristupiti u Službi za imovinsko – pravne, geodetske poslove i katastar nekretnina općine
Livno. Izrađeni su kako je već prethodno navedeno u mjerilu M 1:6250 u poliedarskoj
projekciji. Većina planova izrađenih za katastarske općine na području Livna nije potpuno
očuvana (Slika 4.1.1). Nedostaju određeni dijelovi listova i postalo je teško procijeniti što
se na njima nalazi.
Slika 4.1.1. Skenirani list Austrougarske izmjere
15
Vektorizirani podaci nove izmjere dostupni su te se mogu preuzeti s geoportala Federalne

uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove - Katastar.ba (Slika 4.1.2). Podaci nove
izmjere izrađeni su u Gauss-Krügerovoj projekciji te mjerilu M 1:1000.
Slika 4.1.2. Podaci nove izmjere preuzeti s Geoportala (URL 3)
4.2 PREUZIMANJE PODATAKA KATASTRA
Podatke katastra u elektroničkom obliku moguće je preuzeti putem različitih web servisa i
u različitim formatima. Web servisi su web dostupne aplikacije i aplikacijske komponente
koje razmjenjuju podatke, dijele zadatke i automatske procese kroz internet, odnosno web.
Mogu biti privatni i javno dostupni. Postoje tri osnovne komponente u web servis
arhitekturi, a to su pružatelj, posrednik i tražitelj servisa (Slika 4.2.1).
Slika 4.2.1. Arhitektura web servisa (Buhin, 2017)
16
Interakcija između njih uključuje objavljivanje, pronalaženje i pozivanje web servisa pri
čemu pružatelj usluga omogućuje opis servisa (usluga) i objavu za posrednički servis.
Servis tražitelja koristi operacije traženja za dohvaćanje opisa lokalnih usluga i korištenje
opisa usluga za povezivanje sa servisima pružatelja i pozivanje web servisa. Servis
posrednika je odgovoran za registraciju servisa i pronalaženje web servisa (Buhin, 2017).
Na inicijativu Federalne uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove 2013. godine u
rad je pušten softver za održavanje katastarskih podataka Federacije Bosne i Hercegovine.
Formirana je baza svih katastarskih podataka te su postojeći digitalni podaci dostupni
korisnicima putem standardiziranih web servisa.
Baza podataka katastra nekretnina (BPKN) objedinjuje opisne (katastarski operat) i
geometrijske (katastarski plan) podatke katastra te je izrađena u skladu s međunarodnom
normom ISO 19110:2005 (engl. Geographic Information – Methodology for feature
cataloguing). Kreiranje BPKN-a i korištenje softvera katastar.ba dovelo je do promjena u
načinu rada katastarskih ureda, prvenstveno lakše i brže rješavanje svakodnevnih poslova.
Geoportal je uspostavljen da bi osigurao lakši pristup prostornim podacima kojima
raspolaže Federalna uprava te omogućio lakše korištenje istih. Razvijen je kao integralni
dio javnog preglednika katastarskih podataka Federacije Bosne i Hercegovine te
zainteresirani korisnici mogu izvršiti jednostavne pretrage ažurnih podataka na osnovu
poznatog broja katastarske čestice ili posjedovnog lista (Slika 4.2.2).
Slika 4.2.2. Geoportal FGU (URL 3)
Putem web servisa na portalu katastar.ba dostupni su podaci o:

• Administrativnim granicama (granice države, entiteta, kantona i općina),
• Katastarski podaci (granice katastarskih općina, katastarske čestice, način
korištenja, zgrade)
• Digitalni ortofoto Federacije BiH ( u mjerilu 1:5000 za područje FBiH, u mjerilu
1:2500 za urbana područja FBiH)
• Digitalni model reljefa FBiH u rezoluciji od 5 m
• Trigonometrijska podjela na listove detalja (listovi 1:5000, listovi 1:2500, listovi
1:1000).
17
WMS (Web Map Service) je najjednostavniji i najrašireniji oblik dijeljenja prostornih

podataka koji pruža grafički prikaz prostornih podataka, točnije georeferencirane slike u
PNG, GIF ili JPG formatu koristeći HTTP kao platformu za distribuciju (URL 3). Nad
prostornim podacima učitanim putem WMS servisa nije moguće obavljati standardne GIS
analize. WMS specifikacija sučelja naglašava da Map Server treba biti sposoban prikazati
kartu putem web preglednika, dati odgovore na osnovna pitanja o sadržaju karte, ponuditi
informaciju o tome koje sučelje Map Server podržava i čemu slojevi karata mogu poslužiti.
Postupak se sastoji od toga da klijent šalje zahtjev, server generira kartu na temelju
poslanog zahtjeva i vraća gotovu kartu (Slika 4.2.3).
Slika 4.2.3. Primjer WMS zahtjeva (Buhin, 2017)
Web Feature Service (WFS) je standardizirani servis za prijenos prostornih podataka od

servera prema klijentima koji pruža prostorne podatke u vektorskom GML formatu
koristeći HTTP kao platformu za distribuciju (Slika 4.2.4). Podatke preuzete na taj način
moguće je pretraživati i nad njima obavljati standardne GIS analize (prostorne i
neprostorne). Omogućuje korisnicima izbor objekta koji ih zanima te u GML formatu ili
shapefileu dobije odgovor koji sadrži interesne prostorne objekte s njihovim atributima.
WFS prikazuje prostorne značajke zajedno s njihovim atributima što omogućava veću
slobodu aplikacija u korištenju podataka (URL 3).
Slika 4.2.4. Primjer WFS zahtjeva (Buhin, 2017)
18
GML (Geography Markup Language) je opisni jezik korišten za prijenos, opisivanje i

manipulaciju prostornim podacima. Podskup je XML jezika za opis podataka, a izdan je i
održavan od strane Open Geospatial Consortium-a (HRN EN ISO 19136:2011. U početku
GML je bio ograničen na opis samo dvodimenzionalne geometrije, ali su se ubrzo pojavile
nadogradnje koje omogućavaju korištenje trodimenzionalne geometrije. Kao i kod svakog
jezika izvedenog iz XML-a, postoje dva dijela GML jezika - shema koja opisuje GML
dokument i sami GML dokument koji sadrži podatke.
GML opisuje prostor u obliku geografskih obilježja gdje svako obilježje sadrži popis
atributa i geometrije. Atributi podrazumijevaju opisne informacije poput imena, tipa ili
površine dok geometrija opisuje prostornu komponentu korištenjem osnovnih
geometrijskih elemenata (točke, linije i poligona) (URL 8).
WCS (Web Coverage Service) definiran od strane OGC-a predstavlja otvorenu
specifikaciju za web razmjenu rasterskih podataka. Podaci preuzeti putem ovog servisa
mogu biti korišteni prilikom raznih analiza i modeliranja. WCS servis pruža rasterske
podatke sa njihovom originalnom semantikom koja može biti interpretirana, ekstrapolirana
i uređivana.
4.3 KORIŠTENI SOFTVERI
Pri obradi podataka u sklopu diplomskog rada korišteno je nekoliko programa.

Georeferenciranje i vektorizacija skeniranih planova obavljena je u programu ZWCAD, a
preklop dva skupa podataka kao i računanje površina dobiveno je u programu QGIS
3.10.2. Nad podacima dobivenim u navedenim programima obavljen je statistički izračun i
usporedba u Microsoft Excelu 2010.
4.3.1 ZWCad
ZWCad je CAD softver opremljen sa svim mogućnostima kao i AutoCAD-a koji se koristi
za 2D i 3D tehničko crtanje, modeliranje, pregled i vizualizaciju. Upotrebljavaju ga
tehničari i inženjeri u geodetskoj, građevinskoj, arhitektonskoj, strojarskoj, elektro i
drugim strukama. Automatizira crtaće procese, pomaže povećati produktivnost, poboljšati
točnost i omogućuje jednostavnu integraciju raznih alata. Zahvaljujući potpunom
korištenju hardverskih mogućnosti, prikaz geometrije i objekata još je kvalitetniji. Također
ima mogućnost učitavanja ortofoto podloge u crteže pomoću već ugrađenih alata i usluga
te se mogu ispisati kao dio projekta. Softver ima mogućnosti različitih nadogradnji koje
uvelike pomažu pri obavljanju raznih geodetskih zadaća kao što su primjerice Geoplus,
Map4Cad, SpatialManager i drugi. Geoplus je jedan od najznačajnijih dodataka koji se
koriste u geodetskoj struci. Posjeduje različite mogućnosti i module. GeoCALC je modul
kroz koji se unose, pregledavaju i editiraju koordinate te je moguća transformacija u novi
koordinatni sustav. GeoCALC je modul koji je namijenjen grafičkom editiranju. Kroz
modul je moguće definirati ili izmijeniti mjerilo, crtati okvire, instalacije, stacionaže.
Geo3D je modul za obradu podataka točaka u 3D obliku. Map4CAD je modul u kojem je
uključeno računanje oblaka točaka, transformacija koordinata, konstruiranje mreže točaka ,
računanje i iscrtavanje TIN-a, računanje i iscrtavanje slojnica te iscrtavanje točaka za profil
(URL 5).
19
Sučelje i rad uglavnom su identični onima AutoCAD-a (Slika 4.3.1)
Slika 4.3.1. Sučelje programa ZWCAD
4.3.2 Quantum GIS 3.10.2.

Geoinformacijski sustavi (GIS sustavi) mogu se definirati kao informatička tehnologija
koja kombinira geografske podatke s ostalim vrstama podataka i vizualizira ih na kartama.
Predstavljaju jedno od najsloženijih i najdinamičnijih područja primjene računala budući
da obuhvaćaju nekoliko informatičkih kao i nekoliko različitih tehničkih i znanstvenih
disciplina. Koriste se za analiziranje, uređivanje i upravljanje geografskim podacima te
olakšavaju izradu grafičkih prikaza za potrebe različite stručne i znanstvene
dokumentacije. Uz pomoć geografskog položaja povezuju se inače “nepovezani” podaci i
time se omogućuju njihove analize.
Quantum GIS (QGIS) je računalna aplikacija otvorenog koda koja ima različite
mogućnosti manipulacije podacima bilo u vektorskom ili rasterskom obliku. Koristi se u
raznim područjima, u osnovnoj varijanti kao i s različitim dodacima kojima se može
nadograđivati (Slika 4.3.2). Omogućava upotrebu različitih vrsta datoteka kao i različite
postupke GIS analiza nad tim podacima. Nad vektorskim podacima u QGIS aplikaciji
moguće je vršiti mnoge operacije kao primjerice određivanje duljina i površina (Field
calculator), overlay operacije (sadržavanje, presijecanje), zaštitne zone (buffering), mrežne
analize, preklasifikacije i mnoge druge (URL 6).
Slika 4.3.2. Sučelje programa QGIS 3.10.2
4.3.3 Microsoft Excel

Microsoft Excel (MS Excel) jedan je od sastavnih dijelova Microsoft Office paketa koji se
koristi pri različitim izračunima i statističkim analizama (Slika 4.3.3). Uz računanje
20
posjeduje mogućnosti izrade grafičkih prikaza, umetanja slika, sortiranje i filtriranje

podataka te mnoge druge funkcije (URL 4).
Slika 4.3.3. Sučelje programa MS Excel
4.4 OBRADA PODATAKA
Listovi katastarske općine Miši preuzeti su u analognom obliku te ih je bilo potrebno

prebaciti u digitalni oblik da bi se mogla vršiti obrada. Sukladno međunarodnoj normi ISO
19115-1 u mnogim zemljama provodi se postupak digitalizacije arhivskih planova i karata
kako bi se osigurao lakši pristup i pregled tih podataka. Postupak prevođenja katastarskog
plana iz analognog u digitalni oblik naziva se digitalizacijom, a obuhvaća više različitih
radnji. Za početak potrebno je ocijeniti kvalitetu odnosno je li moguće prevođenje u
digitalni oblik, što je u ovom slučaju zadovoljeno. Listovi su prebačeni u rasterski oblik
skeniranjem. Skeniranja je postupak pretvaranja grafičkih originala u digitalni oblik pri
čemu su potrebni odgovarajući hardver i softver. Postupak skeniranja je vrlo jednostavan,
sve što je potrebno je uključiti uređaj, namjestiti listove te na samom računalu pokrenuti
odgovarajući program (Marinović, 2004).
Nakon skeniranja, listove katastarskog plana je potrebno smjestiti u koordinatni sustav
odnosno uspostaviti vezu koordinatnog sustava skenirane slike i koordinatnog sustava
plana. Kod listova starijih izmjera obično ne poznajemo položaj u novom sustavu te prvo
treba dovesti slike na teoretske dimenzije lista (ispravljanje pogreške usuha, rastega).
Određivanje položaja listova katastarske općine Miši-Golinjevo obavljeno je u postupku
georeferenciranja.
Georeferenciranje je pridruživanje geografskih koordinata ili pravokutnih koordinata u
određenoj kartografskoj projekciji pojedinim točkama određenog objekta (NN 153/13).
Jedan od najjednostavnijih i najčešće korištenih modela pri georeferenciranju je afina
transformacija. Afina transformacija omogućava provjeru odstupanja tijekom biranja
identičnih točaka te djeluje na način da ne deformira raster nego ravnomjerno djeluje na
cjelinu. Zahtjeva minimalno 3 identične točke iako upotreba većeg broja točaka omogućuje
procjenu točnosti kao i određivanje najprikladnije transformacije za cijeli objekt. Prema
formulama (1) i (2) koje se koriste pri afinoj transformaciji koordinata vrijedi:
𝑦 ′ = 𝑎1 ∗ 𝑦 + 𝑏1 ∗ 𝑥 + 𝑐1 (1)
𝑥 ′ = 𝑎2 ∗ 𝑦 + 𝑏2 ∗ 𝑥 + 𝑐2 (2)
21
gdje su a1, b1, c1, a2, b2 i c2 parametri transformacije.

Za računanje tih 6 parametara dovoljno je poznavati koordinate triju točaka u oba sustava
(Lapaine i dr., 1994).
U softver su učitani georeferencirani rasteri, preuzeti sa Geoportala Katastar.ba, koji
položajem pokrivaju područje katastarske općine Miši-Golinjevo. Podaci su sukladno
međunarodnoj normi ISO 19136:2011 GML (Geography Markup Language) preuzeti u
GML formatu i konvertirani u dxf format kako bi se koristili u obradi.
22
Određeno je nekoliko karakterističnih točaka koje se mogu raspoznati na listovima stare

izmjere kao i na učitanim rasterima preko kojih je listovima određen položaj (Slika 4.4.1).
Slika 4.4.1. Georeferenciranje listova stare izmjere
Ručna ili vektorska digitalizacija predstavlja postupak pretvaranja grafičkih izvornika u

digitalni oblik što za rezultat ima vektorske podatke. Vektorski podaci sastavljeni su od
osnovnih geometrijskih elemenata, odnosno točaka, linija i poligona, čiji položaj je
određen koordinatama. Vektorsku sliku moguće je skalirati i rotirati bez da se smanji
kvaliteta, a sama vektorska grafika neovisna je o rezoluciji budući da je definirana
matematičkim formulama. Vektorizacija može biti ručna (ekranska), automatska i
poluautomatska (Vučetić 2013). Ručna vektorizacija obavlja se na zaslonu monitora gdje
je podloga raster dobiven prethodno skeniranjem. Definiraju se koordinate postavljanjem
pokazivača na karakteristične i lomne točke te ih korištenih softver pretvara u vektorske
koordinate.
23
Prilikom vektorizacije bilo je potrebno definirati i odgovarajuće slojeve (layer-e) unutar

projekta (Slika 4.4.2).
Slika 4.4.2. Popis slojeva pri vektorizaciji
Kako bi se provjerila geometrija i da su svi poligoni zatvoreni korištena je naredba Area

Builder unutar Geoplus modula Map4Cad (Slika 4.4.3).
Slika 4.4.3. Map4Cad modul
Nakon što su na temelju pripadnog rastera iscrtani poligoni i pridruženi im pripadajući

brojevi katastarskih čestica dobiven je novi dokument sa vektoriziranim Austrougarskim
planovima.
24
Vektorizirani plan Austrougarske izmjere u dxf formatu korišten je zajedno sa podacima

nove izmjere pri obradi u QGIS (Slika 4.4.4).
Slika 4.4.4. Vektorizirani plan Austrougarske izmjere
Kako bi se mogli usporediti podaci stare i nove izmjere nad ulaznim podacima bilo je
potrebno provesti transformaciju. Budući da imamo podatke u dvije različite projekcije i u
različitom mjerilu najbolje rješenje bila je homogenizacija. Homogenizacija predstavlja
jedan od postupaka poboljšanja kvalitete planova kojim se ne mijenja stanje podataka u
pravnom smislu nego dolazi do poboljšanja položajne i geometrijske točnosti (Roić i dr.,
2009). Unutar ZwCad softvera, kako je ranije navedeno, postoje razni dodaci i moduli koji
olakšavaju rad sa rasterskim i vektorskim podacima. Naredbu Adersheet, koja se pojavljuje
kao jedan od alata unutar Autocad Map3D, moguće je koristiti i unutar ovog softvera. Za
korištenje navedene mogućnosti potrebno je odrediti što veći broj identičnih točaka u oba
sustava kako bi dobili što je moguće bolje rezultate. Točnost rezultata ovisi o broju
upisanih parova točaka. Potrebno je voditi računa o izboru točaka koje su određene u
objektu koji se transformira kao i o izboru odgovarajućih referentnih točaka. Izbor
identičnih točaka je najvažniji i najosjetljiviji dio homogenizacije.
Izabrano je 35 identičnih točaka preko kojih je obavljena homogenizacija. Točke su
odabrane tako da se jasno vidi kako u staroj tako i u novoj izmjeri njihov točan položaj
(Slika 4.4.5).
25
Odabirana su područja gdje katastarske čestice mijenjaju smjer položaja, gdje su jasno
vidljivi neki prijelazi oblika i slično.
Slika 4.4.5. Par identičnih točaka
Budući da se prilikom homogenizacije mijenjaju tehničke površine katastarskih čestica

potrebno je bilo voditi računa o promjeni površine. Zakonom propisane dozvoljene razlike
u površinama mogu iznositi 20% površine katastarske čestice ako su katastarske čestice
vođene na planovima koji nisu izvorno izrađeni u Gauss-Krügerovoj projekciji. Ta
vrijednost primjenjuje se kao kriterij dopuštene vrijednosti pri provođenju homogenizacije
(Roić i dr, 2009).
Nakon homogenizacije i vektorizacije u ZwCad-u je obavljen preklop podataka dvije
izmjere (Slika 4.4.6)
Slika 4.4.6. Preklopljeni podaci stare i nove izmjere
Obrađeni podaci Austrougarske izmjere spremljeni su u .dxf format te su zajedno s

podacima nove izmjere učitani i obrađivani u QGIS 3.10.2.
QGIS kako je već navedeno omogućuje različite analize i obrade vektorskih podataka.
26
Za početak, unutar izbornika Layer, dodan je novi vektorski sloj koji sadrži linije i točke
(Slika 4.4.7).
Slika 4.4.7. Dodavanje vektorskog sloja u QGIS
Pri ispitivanju prostornih relacija nad vektorskim podacima unutar QGIS-a razlikujemo
više prostornih relacija i prostornih analiza. Osnovne prostorne relacije koje nam
omogućuje ovaj softver su:
• Equals-prostorno jednaki objekti.
• Disjoint-nema prostornog odnosa među objektima.
• Intersect-prostorno presijecanje objekata.
• Touches-prostorno dodirivanje objekata.
• Crosses-prostorno križanje objekata.
• Within-geometrija jednog objekta unutar geometrije drugog.
• Contains-prostorno sadržavanje.
• Overlaps-prostorno preklapanje objekata.
• Relate-prostorna povezanostdviju komponenti.
Osnovne prostorne analize nad geometrijskim objektima su:
• Distance-najkraća udaljenost između dvije točke.
• Buffer-sve točke čija je udaljenost manja ili jednaka definiranoj vrijednosti.
• Convex Hull-konveksna ovojnica oko geometrije.
• Intersection-skup točaka presjeka.
• Union-Skup točaka unije označene geometrije s drugom označenom geometrijom.
• Difference-skup točaka razlike.
Osnovne „metode“ za geometrijske objekte odabiru se unutar padajućeg izbornika Vector
(URL 7). Nakon učitavanja podataka u izborniku Geometry Tools odabrana je opcija
Check Validity. Ta mogućnost u QGIS softveru omogućava nam provjeru geometrije.
27
Ukoliko postoje neka presijecanja linija, praznine među linijama i slično javlja nam se
pogreška koju je potrebno ispraviti.
Odabirom Lines to polygons u izborniku Geometry tools učitane linije pretvorene u
zatvorene poligone kojima se mogu izračunati površine (Slika 4.4.8).
Slika 4.4.8. Katastarske čestice kao zatvoreni poligoni
Pomoću naredbe Field calculator moguća su različita računanja na temelju postojećih

vrijednosti atributa ili definiranih funkcija te se rezultati mogu zapisati u novo polje
atributa, virtualno polje ili se mogu koristiti za ažuriranje vrijednosti u postojećem polju.
Kreirano je novo polje pod nazivom povrsina te odabrana naredba $area koja računa
površine poligona (Slika 4.4.9).
Slika 4.4.9. Računanje površine poligona u QGIS-u
28
Pokretanjem prethodno navedene naredbe u atributnoj tablici pojavio se novi stupac

povrsina s pripadajućim vrijednostima dodijeljenim automatski svakoj katastarskoj čestici
pokretanjem naredbe u Field calculatoru (Slika 4.4.10).
Slika 4.4.10. Atributna tablica s popisom površina
Nakon izračuna površina za podatke jedne izmjere isti postupak je ponovljen nad drugim
podacima.
Na kraju obrade bilo je potrebno obaviti identifikaciju katastarskih čestica. Softver QGIS
unutar izbornika Geoprocessing Tools nudi mogućnost određivanja razlike, presjeka,
sadržavanja, unije te je pomoću te opcije napravljen preklop podataka dvije izmjere.
29
Pomoću te mogućnosti softvera svakoj katastarskoj čestici nove izmjere određen je položaj
u staroj izmjeri (Slika 4.4.11).
Slika 4.4.11. Identifikacija čestica stare i nove izmjere
Već pri samom preuzimanju podataka u analognom obliku primijećeno je da podatke neće
biti moguće u potpunosti vektorizirati. Neki dijelovi listova su oštećeni ili se ne može
dobro razumjeti što se točno tu nalazi. Iz tih razloga jedan dio novih katastarskih čestica
nije identificiran u staroj izmjeri.
30
5. ANALIZA I STATISTIKA
Podaci dobiveni obradom u QGIS-u korišteni su za analizu i statistiku u MS Excelu.
Za početak, kako bi imali evidenciju svih katastarskih čestica austrougarske kao i nove
izmjere unutar dokumenta na dva lista, napravljeni su popisi katastarskih čestica te su
svakoj površini dodijeljene pripadne površine. Na listu s popisom katastarskih čestica uz
izvorne površine postoji i stupac s površinama čestica nakon homogenizacije kao i
njihovom promjenom u postotcima.
Kao poseban list unutar xlsx datoteke nalazi se i popis koordinata identičnih točaka koje su
korištene pri homogenizaciji. Koordinate točaka određene su nad podacima nove i stare
izmjere. Kod podataka stare izmjere koordinate su određene u izvornom sustavu odnosno
prije homogenizacije, kao i nakon provedene homogenizacije-ciljni sustav (Tablica 5.1).
Tablica 5.1. Koordinate identičnih točaka Austrougarske izmjere
Ciljni sustav Izvorni sustav

Točka Razlike koordinata
(nova izmjera) (stara izmjera)
X (m) Y (m) X (m) Y (m) ∆x (m) ∆y (m)
1 6420757,51 4842592,91 6420716,67 4842661,50 40,84 68,59
2 6420783,47 4842583,83 6420740,94 4842653,56 42,53 69,73
3 6420849,31 4842635,14 6420804,33 4842708,17 44,98 73,03
4 6420938,01 4842145,75 6420890,73 4842227,20 47,28 81,45
5 6420993,80 4842553,66 6420945,83 4842629,72 47,97 76,06
6 6421023,68 4842639,99 6420976,79 4842715,43 46,89 75,44
7 6421077,77 4842700,47 6421031,43 4842775,86 46,34 75,39
8 6420830,11 4842259,10 6420782,94 4842339,25 47,17 80,15
9 6420107,41 4842011,70 6420073,81 4842081,13 33,60 69,43
10 6420608,48 4841938,17 6420570,25 4842015,50 38,23 77,33
11 6419976,42 4841903,86 6419945,98 4841973,90 30,44 70,04
12 6419880,64 4841692,15 6419854,15 4841764,50 26,49 72,35
13 6419990,85 4841527,27 6419965,10 4841603,43 25,75 76,16
14 6419922,12 4841353,63 6419899,13 4841431,70 22,99 78,07
15 6420004,62 4841211,58 6419982,15 4841292,80 22,47 81,22
16 6419628,95 4841265,69 6419610,43 4841341,83 18,52 76,14
17 6419869,14 4841012,48 6419847,57 4841093,98 21,57 81,50
18 6419880,14 4840617,90 6419865,27 4840706,30 14,87 88,40
19 6419752,28 4840794,31 6419737,24 4840878,74 15,04 84,43
20 6420225,99 4841092,97 6420202,16 4841158,92 23,83 65,95
21 6420295,16 4841053,35 6420270,61 4841140,44 24,55 87,09
22 6420627,89 4841203,81 6420597,19 4841293,03 30,70 89,22
23 6419875,12 4841426,50 6419851,87 4841502,90 23,25 76,40
24 6420548,33 4840409,90 6420526,58 4840508,90 21,75 99,00
25 6420360,55 4841624,49 6420329,30 4841703,83 31,25 79,34
26 6420445,66 4841360,62 6420416,00 4841445,20 29,66 84,58
31
27 6420532,77 4841175,34 6420503,74 4841263,73 29,03 88,39

28 6420120,75 4841271,16 6420096,22 4841352,89 24,53 81,73
29 6420263,44 4841729,40 6420180,00 4841906,55 83,44 177,15
30 6420262,41 4842139,58 6420224,50 4842207,69 37,91 68,11
31 6420343,77 4841923,36 6420309,22 4841996,94 34,55 73,58
32 6420564,66 4841580,50 6420531,03 4841663,48 33,63 82,98
33 6419883,58 4842027,80 6419852,50 4842095,55 31,08 67,75
34 6420433,72 4842288,52 6420391,43 4842361,07 42,29 72,55
35 6420736,76 4842126,52 6420692,83 4842204,15 43,93 77,63
Vidljivo je da je nakon provedenog postupka došlo do promjene koordinata. Vrijednosti za
koje su koordinate promijenjene variraju ovisno od točke do točke.
Sljedeći korak bila je identifikacija katastarskih čestica. Podatke iz atributne tablice u
QGIS-u zapisali smo u novi list te svakoj katastarskoj čestici pridružili pripadajuću
površinu. Kako bi vidjeli razliku površina pojedinih katastarskih čestica u novom stupcu su
prikazane dobivene razlika u postotku. Dobivena tablica predočena je kao prilog ovom
dokumentu (Prilog 1).
Pregledavajući tablicu s podacima može se zaključiti kako ima dosta slučajeva gdje je više
katastarskih čestica nove izmjere identificirano kao jedna katastarska čestica stare izmjere.
U takvim situacijama dolazi do velikih iznosa kod računanja razlike površina pojedinih
katastarskih čestica. U navedenom primjeru suma površina katastarskih čestica nove
izmjere razlikuje se za 6% od površine katastarske čestice 1129 u staroj izmjeri (Tablica
5.2).
Tablica 5.2. Popis katastarskih čestica i površina
Broj čestice- Površina Broj čestice- Površina

nova izmjera [ha] Austrougarska izmjera [ha]
1410 2941,25 1129 21742,82
1411 4415,34 1129 21742,82
1412 2244,68 1129 21742,82
1413 2364,87 1129 21742,82
1414 5766,38 1129 21742,82
1415 5512,34 1129 21742,82
∑=23244,86
32
Kod katastarske čestice u primjeru (Tablica 5.2) u razdoblju između dvije katastarske
izmjere došlo je do diobe zemljišta na više katastarskih čestica manje površine te je prema
pravilu svakoj katastarskoj čestici dodijeljena pripadajuća oznaka odnosno novi katastarski
broj (Slika 5.1).
Slika 5.1. Više katastarskih čestica nove izmjere identificirano kao čestica 1129
Kod nekih katastarskih čestica iz podataka obrade moglo se vidjeti da je razlika površina
unutar 0% (Tablica 5.3).
Tablica 5.3. Popis katastarskih čestica sa razlikom površine unutar 0%
Broj katastarske čestice- Površina Broj katastarske čestice- Površina ∆

nova izmjera (ha) Austrougarska izmjera (ha) (%)
1633 6798,36 1190 6825,53 0,40
728 1828,26 914 1835,86 0,42
U tom slučaju nije bilo većih izmjena izuzev broja katastarske čestice dodijeljenog u novoj
izmjeri.
33
U primjeru u nastavku katastarska čestica 1633 nove izmjere identificirana je kao

katastarska čestica broj 1190 Austrougarske izmjere (Slika 5.2).
Slika 5.2. Katastarska čestica 1633 nove izmjere identificirana kao 1190
Karakteristični slučajevi su također oni kod kojih se identifikacija nije mogla obaviti.
Prilikom nove izmjere na području Livna određene katastarske općine koje su postojale u
vrijeme Austrougarske vladavine podijeljene su na manje katastarske općine.
Kod nekih katastarskih čestica dogodilo se to da su u Austrougarskoj izmjeri bile u drugoj
katastarskoj općini pa identifikacija nije bila moguća.
Određeno područje katastarske općine Miši-Golinjevo priključeno je Buškom jezeru pa te
katastarske čestice nisu u sklopu katastarske općine Miši.
U navedenom primjeru imamo katastarske čestice 1758/1, 1758/2, 1758/3, 1758/4, 1758/5,
1758/6 koje su se za vrijeme Austrougarskog katastra nalazile u sklopu katastarske općine
Grgurići (Slika 5.3).
34
Katastarske čestice se nalaze sjeverno od umjetne akumulacije Mandek koja nije postojala
za vrijeme Austrougarske izmjere ovih područja, a novom izmjerom priključena je
katastarskoj općini Miši.
Slika 5.3. Katastarske čestice u drugoj katastarskoj općini
Više slučajeva kod kojih nije bilo moguće identificirati katastarske čestice bilo je zbog
oštećenosti listova Austrougarske izmjere (Slika 5.4).
Slika 5.4. Dio oštećenog lista Austrougarske izmjere
Zbog oštećenja na listovima ti dijelovi su izostavljeni prilikom vektorizacije, odnosno nisu

definirane granice i površine katastarskih čestica koje se tu nalaze, budući da nismo imali
dostupne neke druge podatke stare izmjere kojima bi mogli doznati pripadajući oblik
katastarske čestice i površinu.
35
Također je na nekim dijelovima skeniranih listova bilo teško očitati koji broj pripada kojoj
katastarskoj čestici (Slika 5.5).
Slika 5.5. Primjer nečitkog skeniranog lista
Za katastarske čestice kod kojih smo imali takvu situaciju nije obavljena identifikacija.
Nakon identifikacije katastarskih čestica provedeni su određeni izračuni. Za početak
određen je broj katastarskih čestica kao i suma površina svih katastarskih čestica nove i
stare izmjere (Tablica 5.4).
Tablica 5.4. Ukupan broj čestica te površina katastarske općine stare i nove izmjere
Nova izmjera Austrougarska izmjera

Broj katastarskih čestica 1824 692
Ukupna površina katastarske općine 5100265,44 4352643,18
Kod podataka nove izmjere u sklopu katastarske općine Miši nalaze se 1824 katastarske
čestice, ukupne površine općine od 5100265,44 m2. Kod stare, Austrougarske izmjere
ukupno je 692 katastarske čestice površine 4352643,18 m2.
Usporedbom podataka i izračunom razlike ustanovljeno je da u podacima nove izmjere
imamo 1132 katastarske čestice više nego u staroj izmjeri. Također je primjetna i razlika u
površini. Površina katastarske općine Miši veća je za 747622,26 m2 nego površina
katastarske općine Miši-Golinjevo iz doba Austrougarske. Razlog promjene površine može
biti priključivanje odnosno isključivanje nekih katastarskih čestica u katastarskoj općini
Miši.
Nakon obrade podataka uspješno je identificirano 1469 katastarskih čestica nove izmjere
što predstavlja 81% ukupnog broja. Broj katastarskih čestica kojima je odstupanje površina
36
unutar 20% iznosi 198 odnosno 13% dok je za preostale katastarske čestice to odstupanje
veće od 20%. Za glavni razlog velikih odstupanja površina može se uzeti velika promjena
u samom broju katastarskih čestica. S vremenom dolazi do mnogih diobi i parcelacija pa
imamo već navedeni slučaj većeg broja katastarskih čestica nove izmjere identificiranih
kao samo jedna katastarska čestica austrougarske izmjere.
Ukupno 346 katastarskih čestica je ostalo neidentificirano. Od tog iznosa 8% katastarskih
čestica klasificirano je kao katastarske čestice u drugoj katastarskoj općini , dok ostalih
92% odnosno 317 katastarskih čestica nije bilo moguće identificirati na listovima stare
izmjere.
Grafički prikaz uspješnosti identifikacije (Slika 5.6) kao i tablično predstavljeni opisani
rezultati (Tablica 5.5) prikazani su u nastavku.
Slika 5.6. Grafički prikaz provedene identifikacije
Tablica 5.5. Rezultati identifikacije
IDENTIFICIRANO
Broj identificiranih katastarskih čestica 1469 81%
Broj čestica koje se poklapaju (unutar 20% odstupanje površina) 198 13%
Broj čestica kojima površina odstupa više od 20% 1264 69%
NEIDENTIFICIRANO
Ukupan broj katastarskih čestica koje nisu identificirane 346 19%
Broj čestica u drugoj katastarskoj općini 29 8%
Broj čestica koje nisu identificirane 317 92%
37
6. ZAKLJUČAK
Nakon prve prave izmjere na teritoriju Bosne i Hercegovine obavljene za vrijeme
Austrougarske vladavine nije bilo velike brige kao ni zakonske obaveze o izmjeri državnog
teritorija i katastru iako je država prošla kroz različite faze i bila u sastavu i pod vlašću
nekoliko uprava, što dokazuje današnje stanje kako općine Livno tako i nekolicine drugih.
U ovom diplomskom radu primjenom dostupnih softvera obavljena je identifikacija
katastarskih čestica koristeći se podacima Austrougarske izmjere Bosne i Hercegovine.
Prilikom obrade podataka i analize dobivenih rezultata vidljive su velike promjene u broju
katastarskih čestica kao i u njihovim površinama. Utvrđeno je da se za više od 80%
katastarskih čestica može ostvariti povezanost u obje izmjere dok se za 13% katastarskih
čestica može tvrditi da su identične.
Ovaj način obrade podataka i identifikacije katastarskih čestica za potrebe usklađivanja
podataka nove izmjere sa postojećim podacima Austrougarske izmjere pokazao se kao
brzo i jednostavno rješenje ukoliko imamo mogućnost ovakvog pristupa. Glavni preduvjet
ovog načina obrade je posjedovanje podataka nove izmjere kao i posjedovanje relativno
dobro očuvanih i čitljivih listova Austrougarske izmjere. Mogućnosti koje imaju korišteni
softveri kao i jednostavan način rada u njima također su dodatno ubrzali postupak obrade i
same analize.
Postupak osnivanja i obnove zemljišne knjige trenutno se vidi kao rješenje usklađivanja
podataka katastra i zemljišne knjige iako se nastavlja evidencija podataka kroz dvije
različite uspostave što može dovesti do ponovne neusklađenosti podataka.
38
LITERATURA
Aličić, D. (2019): Postupak uspostave i zamjene zemljišne knjige-naučene lekcije, IV.
Kongres o katastru u BiH-Zbornik radova, Geodetsko društvo Herceg-Bosne, Mostar, str.
134-142.
Begić, M. (2000): 115 godina katastra zemljišta Bosne i Hercegovine, Geodetski glasnik
br. 34, Sarajevo.
Begić, M. (2001): Nekretnine u registrima, pregledni rad, Geodetski glasnik br. 35,
Sarajevo.
Buhin, S. (2017): Primjena web servisa u prostornom planiranju, diplomski rad, Geodetski
fakultet, Zagreb
Durmišević, F., Lesko, I. (2019): Potreba povezivanja podataka katastra i zemljišne knjige
nakon izvršenog usklađivanja, IV. Kongres o katastru u BiH-Zbornik radova, Geodetsko
društvo Herceg-Bosne, Mostar, str. 118-125.
Dželalija, G., Roić, M. (2018): Je li LADM spreman za implementaciju katastra

infrastrukture, VI. hrvatski kongres o katastru-Zbornik radova, Hrvatsko geodetsko
društvo, 2018, str. 283-293.
HZN (2011) HRN EN ISO 19136:2011 Geoinformacije -- Jezik za geooznačivanje (GML)
(ISO 19136:2007; EN ISO 19136:2009)
HZN (2014) HRN EN ISO 19115-1:2014 Geoinformacije -- Metapodaci -- 1. dio: Osnove

(ISO 19115-1:2014; EN ISO 19115-1:2014)
HZN (2013) HRN EN ISO 19152:2013 Geoinformacije -- Model područja upravljanja

zemljištem (LADM) (ISO 19152:2012; EN ISO 19152:2012)
Konta, S. (2017): Stanje katastra u općini Livno, Godišnjak Geodetskog društva Herceg-
Bosne, Mostar
Lapaine, M., Frančula, N. (1994): Osvrt na afinu transformaciju, Geodetski list 2/94,
Zagreb, str. 159-167.
Lesko, I. (2002): Katastar nekretnina u Bosni i Hercegovini, Godišnjak Geodetskog

društva Herceg-Bosne, Mostar.
Lukić, V., Begić, M., Imamović, J. (1991): Teorijski i praktični komentar Zakona o
premjeru i Katastru nekretnina, Sarajevo.
Mačak, N. (2002): Model podataka Katastra nekretnina Bosne i Hercegovine, diplomski

rad, Geodetski fakultet, Zagreb.
Manđeralo, S. (1996): Kutija za čuvanje vremena, Svijetlo riječi, Livno.
39
Marinović, Z. (2004): Georeferenciranje katastarskih planova K.o. Vrbanj, diplomski rad,

Geodetski fakultet, Zagreb
Narodne novine (2013): Zakon o prostornom uređenju, 153.
Narodne novine (2018): Zakon o državnoj izmjeri i katastru nekretnina, 112.
Narodne novine (2018): Pravilnik o izlaganju na javni uvid elaborata katastarske izmjere i
tehničke reambulacije, 90.
Roić, M., Fanton, I., Medić, V. (1999): Katastar zemljišta i zemljišna knjiga. Skripta,
Geodetski fakultet, Zagreb.
Roić, M., Ceti, V., Mađer, M., Tomić, H., Stančić, B. (2009): Homogenizacija katastarskog
plana, Tehničke specifikacije, Projekt, Geodetski fakultet, Zagreb,
Roić, M. (2012): Upravljanje zemljišnim informacijama - katastar. Sveučilište u Zagrebu

Geodetski fakultet, ISBN 978-953-6082-16-2, Zagreb.
Roić, M., Križanović, J., Pivac, D. (2019): Formalizacija procesa korištenja katastarskih
podataka, IV. Kongres o katastru u BiH-Zbornik radova, Geodetsko društvo Herceg-
Bosne, Mostar, str. 187-193.
Sl. list SRBiH (1978): Zakon o premjeru i katastru zemljišta Bosne i Hercegovine.
Sl. novine FBiH (2002): Zakon o zemljišnoj knjizi Federacije Bosne i Hercegovine.
Vučetić, N. (2013): Digitalna kartografija, slajdovi s predavanja, Geodetski fakultet,
Zagreb.
40
POPIS URL-OVA
URL 1: Mandino selo, https://mandino-selo.com/wp/tapije-javne-isprave-o-pravu-
vlasnistva-na-nekretninama/ (15.4.2020.)
URL 2: Mapire – The Historical Map Portal,
https://mapire.eu/en/map/thirdsurvey25000/?layers=129&bbox=2108620.5261604865%2C
6019414.765210961%2C2134398.9139496624%2C6027058.468039478 (15.4.2020.)
URL 3: GEOPORTAL Federalne uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove,
https://www.katastar.ba/geoportal (20.4.2020.)
URL 4: Microsoft, https://www.microsoft.com/hr-hr/microsoft-365/excel (2.5.2020.)
URL 5: Finances Online, https://reviews.financesonline.com/p/zwcad/ (30.4.2020.)
URL 6: Discover QGIS, https://www.qgis.org/en/site/about/index.html (30.4.2020.)
URL 7: QGIS User Manual,
https://docs.qgis.org/2.0/en/docs/user_manual/plugins/plugins_index.html (30.4.2020.)
URL 8: Introduction to GML,
http://www.w3.org/Mobile/posdep/GMLIntroduction.html,tools (28.6.2020.)
41
POPIS SLIKA
Slika 2.1. Odnos između osoba i stvari (Roić, 2012).............................................................3
Slika 2.2. Jezgra modela upravljanja zemljištem (Roić, 2012)……………………………..4
Slika 2.3. Relacijski model podataka (Mačak, 2002).............................................................4
Slika 2.4. Četiri osnovna paketa LADM (Dželalija, Roić, 2018)..........................................5
Slika 2.5. Četiri osnovne klase LADM (Dželalija, Roić, 2018).............................................6
Slika 3.1.1. Tapija (URL 1)....................................................................................................7
Slika 3.2.1. Poliedarska projekcija (Mačak, 2002.)............................................................... 8
Slika 3.2.2. Podjela na stupnjevom listu (Mačak, 2002.) ...................................................... 9
Slika 3.2.3. Dio područja Livna iz 1893. godine (URL 2) .................................................. 10
Slika 4.1.1. Skeniranu list Austrougarske izmjere ............................................................. 14
Slika 4.1.2. Podaci nove izmjere preuzeti s Geoportala (URL 3) ....................................... 15
Slika 4.2.1. Arhitektura web servisa (Buhin, 2017).............................................................15
Slika 4.2.2. Geoportal FGU (URL 3)...................................................................................16
Slika 4.2.3. Primjer WMS zahtjeva (Buhin, 2017)..............................................................17
Slika 4.2.4. Primjer WFS zahtjeva (Buhin, 2017)................................................................17
Slika 4.3.1. Sučelje programa ZWCAD..............................................................................19
Slika 4.3.2. Sučelje programa QGIS 3.10.2........................................................................20
Slika 4.3.3. Sučelje programa MS Excel..............................................................................20
Slika 4.4.1. Georeferenciranje listova stare izmjere.............................................................22
Slika 4.4.2. Popis slojeva pri vektorizaciji...........................................................................23
Slika 4.4.3. Map4Cad modul...............................................................................................23
Slika 4.4.4. Vektorizirani plan Austrougarske izmjere........................................................24
Slika 4.4.5. Par identičnih točaka.........................................................................................25
Slika 4.4.6. Preklopljeni podaci stare i nove izmjere...........................................................25
Slika 4.4.7. Dodavanje vektorskog sloja u QGIS................................................................26
Slika 4.4.8. Katastarske čestice kao zatvoreni poligoni.......................................................27
Slika 4.4.9. Računanje površine poligona u QGIS-u...........................................................27
Slika 4.4.10. Atributna tablica s popisom površina..............................................................28
Slika 4.4.11. Identifikacija čestica stare i nove izmjere......................................................29
Slika 5.1. Više katastarskih čestica nove izmjere identificirano kao čestica 1129..............32
Slika 5.2. Katastarska čestica 1633 nove izmjere identificirana kao 1190 .........................33
Slika 5.3. Katastarske čestice u drugoj katastarskoj općini..................................................34
42
Slika 5.4. Dio oštećenog lista Austrougarske izmjere..........................................................34

Slika 5.5. Primjer nečitkog skeniranog lista.........................................................................35
Slika 5.6. Grafički prikaz provedene identifikacije..............................................................36
43
POPIS TABLICA
Tablica 5.1. Koordinate identičnih točaka Austrougarske izmjere ..................................... 31
Tablica 5.2. Popis katastarskih čestica i površina ............................................................... 32
Tablica 5.3. Popis katastarskih čestica sa razlikom površine unutar 0% ............................ 33
Tablica 5.4. Ukupan broj čestica te površina katastarske općine stare i nove izmjere ........ 36
Tablica 5.5. Rezultati identifikacije ..................................................................................... 37
44
PRILOZI
Popis identificiranih čestica
Broj čestice- Površina Broj čestice- Površina Identificirano Broj čestice- Površina Broj čestice- Površina Identificirano
nova izmjera ( ha) Austrougarska (ha) nova izmjera ( ha) Austrougarska (ha)
izmjera izmjera
2 2359,15 200 2418,18 DA 42 1921,36 30 4376,13 DA
3 1145,82 21 334081,09 DA 43 2263,52 31 4028,02 DA
4 2508,31 21 334081,09 DA 44 1365,29 32 3653,03 DA
5 2358,14 200 2418,18 DA 48 6952,32 27 3804,16 DA
6 890,25 200 2418,18 DA 49 3087,86 28 3996,99 DA
7 1254,32 21 334081,09 DA 50 2551,63 28 3996,99 DA
8 96,25 21 334081,09 DA 51 2824,96 29 3569,58 DA
9 384,88 21 334081,09 DA 52 1568,86 131 21210,79 DA
10 270,14 21 334081,09 DA 53 14536,25 131 21210,79 DA
12 501,63 21 334081,09 DA 55 432,52 142 26258,67 DA
13 2559,52 21 334081,09 DA 56 9482,13 142 26258,67 DA
14 381,69 21 334081,09 DA 58 10536,94 142 26258,67 DA
15 856,26 21 334081,09 DA 59 1302,38 141 1924,23 DA
16 11823,25 21 334081,09 DA 60 1998,36 139 4386,93 DA
17 2261,60 21 334081,09 DA 61 3894,69 138 3156,31 DA
18 2259,51 21 334081,09 DA 62 466,98 156 3054,34 DA
19 6026,23 21 334081,09 DA 63 1405,94 156 3054,34 DA
20 4863,23 21 334081,09 DA 64 3900,54 137 11196,48 DA
21 1066,98 21 334081,09 DA 65 936,62 158 3989,35 DA
22 25502,51 21 334081,09 DA 66 775,36 158 3989,35 DA
23 4300,56 144 8941,18 DA 67 390,28 158 3989,35 DA
24 7836,51 21 334081,09 DA 68 540,89 158 3989,35 DA
25 9459,23 21 334081,09 DA 69 3712,58 136/2 4179,38 DA
26 5882,36 21 334081,09 DA 70 1756,69 136/1 2675,59 DA
27 4803,65 21 334081,09 DA 71 3726,98 137 11196,48 DA
28 1809,65 21 334081,09 DA 72 2000,16 137 11196,48 DA
29 1420,68 21 334081,09 DA 73 6350,26 135 7197,12 DA
30 2201,15 21 334081,09 DA 74 2016,23 137 11196,48 DA
31 2001,36 21 334081,09 DA 75 5964,56 134 6566,90 DA
32 3578,78 21 334081,09 DA 76 5496,58 133 3343,06 DA
33 4358,95 21 334081,09 DA 77 14026,68 301 2821,59 DA
34 518,86 27 3804,16 DA 78 1921,64 160 8261,51 DA
35 800,67 27 3804,16 DA 79 523,23 160 8261,51 DA
36 1708,92 27 3804,16 DA 80 601,69 160 8261,51 DA
37 7203,59 29 3569,58 DA 81 719,56 160 8261,51 DA
38 1851,35 29 3569,58 DA 82 1405,56 160 8261,51 DA
39 3256,36 27 3569,58 DA 83 22,01 160 8261,51 DA
40 1001,35 30 4376,13 DA 84 67,80 160 8261,51 DA
45
85 26,90 160 8261,51 DA 129 1896,32 174 4839,96 DA
86 100,02 160 8261,51 DA 130 1506,25 400 22283,91 DA
87 351,65 156 3054,34 DA 131 1698,53 175 4279,25 DA
88 810,24 160 8261,51 DA 132 2436,58 175 4279,25 DA
89 2851,49 156 3054,34 DA 133 1236,24 179 3442,89 DA
90 416,52 156 3054,34 DA 134 911,56 180 2857,41 DA
91 38,00 156 3054,34 DA 135 1286,39 180 2857,41 DA
92 28,35 156 3054,34 DA 136 1205,63 181 4060,79 DA
93 2632,31 155/2 1963,57 DA 137 5812,28 182 5519,77 DA
94 2006,94 155/2 1963,57 DA 138 933,55 182 5519,77 DA
95 3698,89 155/1 2321,64 DA 139 8469,87 187 11751,43 DA
96 2002,65 153 6698,11 DA 140 1369,88 177 3729,55 DA
98 7368,11 144 8941,18 DA 141 1299,85 177 3729,55 DA
99 7425,81 144 8941,18 DA 142 2747,52 177 3729,55 DA
100 5790,22 154 4247,94 DA 143 4469,85 176 3747,84 DA
101 8982,20 154 4247,94 DA 144 6359,12 212 4523,99 DA
102 2456,25 152 4739,31 DA 147 4653,80 210 4290,25 DA
103 2400,25 152 4739,31 DA 148 8345,32 209 7148,94 DA
104 8579,86 147 9643,06 DA 149 4456,39 208 4322,75 DA
105 2905,61 147 9643,06 DA 150 1766,53 196 1660,92 DA
106 4766,63 148 5831,09 DA 151 1700,32 196 1660,92 DA
107 3339,85 149/4 2449,75 DA 152 4453,21 198 1759,90 DA
108 2264,59 151 2070,68 DA 153 3452,12 207 2983,09 DA
109 450,36 151 2070,68 DA 154 5620,23 206 3004,27 DA
110 131,59 151 2070,68 DA 155 2011,25 205 3388,52 DA
111 172,25 151 2070,68 DA 156 4259,68 205 3388,52 DA
112 594,22 151 2070,68 DA 157 3550,96 204 3527,70 DA
113 183,34 151 2070,68 DA 158 1780,36 204 3527,70 DA
114 188,96 151 2070,68 DA 159 3320,45 203 2999,85 DA
115 306,89 151 2070,68 DA 160 3901,43 202 8024,95 DA
116 695,21 151 2070,68 DA 161 3763,25 202 8024,95 DA
117 1765,35 149/5 1777,15 DA 162 2706,36 202 8024,95 DA
118 3713,01 149/1 2972,18 DA 163 1155,64 201 3525,50 DA
119 5000,12 150 10916,90 DA 164 2011,36 201 3525,50 DA
120 4908,69 150 10916,90 DA 165 2163,56 200 3101,75 DA
121 8263,48 173 8079,21 DA 166 2644,23 195 4012,60 DA
122 1593,52 173 8079,21 DA 167 2798,53 200 9217,74 DA
123 4693,26 170 5751,13 DA 167 5523,36 200 9217,74 DA
124 3493,35 174 4839,96 DA 168 1752,69 194 3790,76 DA
125 492,25 171 2243,91 DA 169 1705,63 194 3790,76 DA
126 297,85 397 2166,31 DA 170 1841,41 193 3539,13 DA
127 2896,53 172 3685,61 DA 171 1153,96 193 3539,13 DA
128 2791,25 400 22283,91 DA 172 1229,89 193 3539,13 DA
46
173 1680,69 192 4583,82 DA 217 2812,36 266 17143,31 DA
174 1606,52 192 4583,82 DA 218 2903,77 267 1115,72 DA
175 1665,88 191 3772,61 DA 219 251,63 268 2544,19 DA
176 2401,25 192 4583,82 DA 222 2708,69 243 5751,05 DA
177 2300,25 193 3539,13 DA 223 632,55 243 5751,05 DA
178 6399,56 194 3790,76 DA 224 2516,96 NE
179 3235,25 195 4012,60 DA 225 2401,69 NE
180 6989,87 220 2220,04 DA 226 2741,66 NE
182 145,02 137 11196,48 DA 227 1559,89 NE
183 64,25 220 2220,04 DA 228 1468,87 NE
184 208,14 230 557,30 DA 229 1506,63 NE
185 223,63 230 557,30 DA 230 1875,57 NE
186 586,09 220 2220,04 DA 231 869,44 243 5751,05 DA
187 145,88 220 2220,04 DA 233 141,20 248 724,09 DA
188 125,69 220 2220,04 DA 234 205,93 248 724,09 DA
189 35,96 220 2220,04 DA 235 163,32 248 724,09 DA
190 86,02 233 653,38 DA 236 123,28 248 724,09 DA
191 52,36 233 653,38 DA 237 623,32 249 717,36 DA
192 79,80 233 653,38 DA 238 331,13 250 349,38 DA
193 77,98 233 653,38 DA 239 2778,82 251 2213,68 DA
194 166,97 233 653,38 DA 240 1790,85 253 2021,95 DA
195 516,45 233 653,38 DA 241 458,93 253 2021,95 DA
196 230,20 151 2542,77 DA 242 5980,87 253 2021,95 DA
197 647,84 236 3223,59 DA 243 880,19 253 2021,95 DA
198 36,15 236 3223,59 DA 244 2782,75 255 2038,05 DA
199 40,00 236 3223,59 DA 245 4306,41 256 1845,65 DA
200 55,96 236 3223,59 DA 246 3565,62 258 3335,98 DA
201 96,25 236 3223,59 DA 247 3358,78 258 3335,98 DA
202 136,25 236 3223,59 DA 248 361,12 258 3335,98 DA
203 440,89 158 3989,35 DA 249 18,05 258 3335,98 DA
204 441,36 158 3989,35 DA 250 6285,89 NE
205 179,86 156 3054,34 DA 251 2863,99 NE
206 209,83 236 3223,59 DA 252 3995,56 NE
207 250,50 236 3223,59 DA 253 1391,11 240 1858,97 DA
208 155,01 149 9979,61 DA 254 298,20 259 650,23 DA
209 35,78 148 5831,09 DA 255 19,89 259 650,23 DA
210 32,06 147 9643,06 DA 256 33,91 259 650,23 DA
211 43,09 236 3223,59 DA 257 31,68 259 650,23 DA
212 191,36 144 8941,18 DA 258 53,00 259 650,23 DA
213 10698,36 234 888,13 DA 259 266,35 258 3335,98 DA
214 729,82 NE 260 29,06 258 3335,98 DA
215 13773,26 272 800,49 DA 261 35,08 258 3335,98 DA
216 3000,36 264 892,34 DA 262 37,10 258 3335,98 DA
47
263 654,43 258 3335,98 DA 310 516,52 282 23413,50 DA
264 3202,35 216 3588,23 DA 311 1112,32 282 23413,50 DA
265 5366,52 217 4400,91 DA 312 1524,53 282 23413,50 DA
266 571,62 217 4400,91 DA 313 1665,23 282 23413,50 DA
267 4892,63 218 3551,07 DA 314 1903,52 379 1386,35 DA
268 2005,56 219 1311,28 DA 315 1877,67 282 23413,50 DA
269 928,66 219 1311,28 DA 316 1409,63 282 23413,50 DA
270 1055,64 219 1311,28 DA 317 1985,21 282 23413,50 DA
271 609,83 280 1902,13 DA 318 4700,86 285 1808,22 DA
272 4856,93 215 6611,36 DA 319 41,13 383 1058,39 DA
273 633,98 215 6611,36 DA 320 110,02 285 1808,22 DA
274 3985,23 214 5178,09 DA 321 66,98 285 1808,22 DA
275 2953,63 213 1299,11 DA 322 182,62 285 1808,22 DA
276 686,52 213 1299,11 DA 323 588,04 285 1808,22 DA
277 9158,47 297 10663,21 DA 324 42985,25 389 4410,58 DA
278 7695,15 263 7432,34 DA 326 1589,62 392 7337,21 DA
279 1309,85 269 8932,18 DA 327 1511,31 392 7337,21 DA
280 3954,20 271 4533,70 DA 328 2298,65 394 3945,68 DA
281 1123,36 284 10515,05 DA 329 2901,65 393 1281,69 DA
282 105,01 284 10515,05 DA 330 2880,98 392 7337,21 DA
284 94,25 263 7432,34 DA 331 3422,48 333 1492,38 DA
285 209,62 263 7432,34 DA 332 5902,32 333 1492,38 DA
286 951,36 263 7432,34 DA 333 2478,17 350 11494,78 DA
287 2153,62 266 17143,31 DA 334 1917,72 352 3818,72 DA
288 20059,67 266 17143,31 DA 335 1375,32 352 3818,72 DA
289 7965,32 266 17143,31 DA 336 4316,62 350 11494,78 DA
290 585,69 284 10515,05 DA 337 3414,41 350 11494,78 DA
291 13957,84 267 1115,72 DA 338 2258,13 350 11494,78 DA
292 1632,21 267 1115,72 DA 339 4607,01 374 3524,37 DA
293 1488,64 268 2544,19 DA 340 4919,18 375 6193,55 DA
294 1424,50 268 2544,19 DA 341 3985,21 376 2430,83 DA
295 11067,92 274 1035,78 DA 342 1203,30 390 8298,33 DA
297 8912,32 277 7538,61 DA 343 4405,50 386 1443,83 DA
298 400,12 282 23413,50 DA 344 635,23 386 1443,83 DA
299 845,21 282 23413,50 DA 345 1708,82 387 2308,11 DA
300 1299,85 278 8125,36 DA 346 2209,96 387 2308,11 DA
301 1674,22 278 8125,36 DA 347 1431,13 387 2308,11 DA
302 2809,85 278 8125,36 DA 348 4462,28 289 654,05 DA
303 779,84 282 23413,50 DA 349 75,80 291 1232,95 DA
304 4524,65 278 8125,36 DA 350 90,05 291 1232,95 DA
305 2451,23 280 1902,13 DA 351 71,10 291 1232,95 DA
306 1326,29 280 1902,13 DA 352 60,97 291 1232,95 DA
309 184,44 282 23413,50 DA 354 2709,86 632 1232,95 DA
48
355 3198,85 307 3147,60 DA 401 13640,25 130 14194,83 DA
356 1623,23 306 1814,78 DA 402 2266,55 33 6996,73 DA
359 1314,52 297 10663,21 DA 403 3398,79 34 3981,11 DA
360 550,92 300 5442,99 DA 404 4624,52 33 6996,73 DA
361 317,20 NE 405 1115,48 33 6996,73 DA
362 382,36 NE 406 1910,85 34 3981,11 DA
363 2006,36 303 9522,35 DA 410 2230,61 38 2478,34 DA
364 1986,60 303 9522,35 DA 411 1099,84 38 2478,34 DA
365 1950,23 303 9522,35 DA 412 413,31 38 2478,34 DA
366 2501,12 305 2430,27 DA 413 8797,57 39 8743,07 DA
367 907,84 307 3147,60 DA 414 1911,65 40 5944,62 DA
368 687,10 308 994,74 DA 415 3516,15 41 3437,46 DA
369 1428,10 309 1008,20 DA 416 1199,71 40 5944,62 DA
370 1520,23 310 1750,01 DA 417 2985,22 42 5119,36 DA
371 1463,31 311 1355,36 DA 418 4200,36 42 5119,36 DA
373 2236,58 312 6922,22 DA 419 5000,81 44 5046,11 DA
374 2220,60 339 1837,09 DA 420 5363,23 44 5046,11 DA
375 2401,26 313 7683,69 DA 421 13114,58 92 11204,81 DA
376 3595,36 313 7683,69 DA 422 4456,69 91 5797,92 DA
377 2513,32 313 7683,69 DA 423 2620,82 90 7063,69 DA
378 3794,67 314 4506,21 DA 424 4990,89 90 7063,69 DA
379 7026,64 314 4506,21 DA 425 2804,40 89 5769,74 DA
380 1894,04 316 1977,07 DA 426 2785,63 89 5769,74 DA
381 6453,09 320 6091,91 DA 427 2215,46 88 9250,96 DA
382 5926,37 318 3564,11 DA 428 2553,56 88 9250,96 DA
383 2998,41 319 2311,25 DA 429 4752,23 88 9250,96 DA
384 6453,65 114 3565,41 DA 430 4361,23 87 4050,56 DA
385 2914,71 116 6488,55 DA 432 3365,36 86 5450,56 DA
386 3000,66 116 6488,55 DA 433 1774,97 86 5450,56 DA
387 6213,35 116 6488,55 DA 434 1820,61 NE
388 1498,96 117 6790,97 DA 435 1889,85 NE
389 990,81 118 12363,44 DA 436 1805,54 NE
390 3326,19 118 12363,44 DA 437 1700,63 NE
391 1401,34 118 12363,44 DA 438 1993,25 NE
392 6000,00 118 12363,44 DA 439 4125,62 NE
393 6698,65 119 6546,88 DA 440 3885,41 NE
394 6405,69 120 6030,15 DA 441 16121,31 NE
395 2994,87 117 6790,97 DA 442 2104,52 NE
396 7778,03 123 6871,05 DA 443 2554,85 NE
397 75925,40 125 5571,46 DA 444 2698,84 NE
398 5314,15 126 4003,90 DA 445 5208,82 1106 36171,20 DA
399 5437,24 127 5987,73 DA 446 5563,23 1106 36171,20 DA
400 4886,72 128 4093,59 DA 447 3907,36 1106 36171,20 DA
49
448 3541,71 1106 36171,20 DA 492 2995,45 1008 5634,75 DA
449 2741,14 1106 36171,20 DA 493 2774,61 1007 4693,21 DA
450 2710,10 1106 36171,20 DA 495 2660,20 1007 4693,21 DA
451 5263,05 1106 36171,20 DA 496 2710,22 97 9083,41 DA
452 1106 36171,20 DA 497 2416,32 97 9083,41 DA
453 5879,85 1106 36171,20 DA 498 2696,85 97 9083,41 DA
454 5563,13 1108 2539,03 DA 499 3950,60 96 7150,94 DA
455 5263,98 1107 2840,78 DA 500 3152,64 96 7150,94 DA
456 1814,19 1109 2244,15 DA 501 6884,52 95 7179,36 DA
457 1900,42 1109 2244,15 DA 502 3226,91 98 2746,01 DA
458 823,34 1110 1882,49 DA 503 3064,24 99 3025,30 DA
459 3098,76 1110 1882,49 DA 504 1515,05 1003 3289,86 DA
460 2710,65 1107 2840,78 DA 505 1400,68 1003 3289,86 DA
461 3662,11 1103 4231,82 DA 506 1200,51 1003 3289,86 DA
462 2258,92 92 11204,81 DA 507 3011,77 100 2634,88 DA
463 3458,89 1103 4231,82 DA 508 2996,32 101 4894,84 DA
464 3045,45 93 9417,05 DA 509 1303,54 1002 2305,29 DA
465 2009,42 1103 4231,82 DA 510 2303,26 1001 2694,98 DA
466 1925,36 1102 3426,65 DA 511 3456,21 102 5845,76 DA
467 3105,57 93 9417,05 DA 512 1607,70 102 5845,76 DA
468 11985,16 1101 6018,33 DA 513 5992,31 104 7874,39 DA
469 4975,52 1098 5699,21 DA 515 3255,44 110 5882,14 DA
470 3952,13 1096 20160,39 DA 516 2789,24 109 5914,91 DA
471 6822,22 1097 4499,41 DA 517 166,32 109 5914,91 DA
472 3612,97 1096 20160,39 DA 518 2665,77 109 5914,91 DA
473 3579,68 1096 20160,39 DA 519 2952,68 110 5882,14 DA
474 3611,25 1096 20160,39 DA 520 3788,52 105 8492,15 DA
475 7224,08 1095 6321,56 DA 521 3881,16 105 8492,15 DA
476 6125,66 1093 4756,54 DA 522 2073,52 105 8492,15 DA
477 2625,14 1094 4308,57 DA 523 2016,93 105 8492,15 DA
478 2839,64 1094 4308,57 DA 525 3818,74 998 3101,11 DA
479 5500,81 1092 3940,16 DA 526 3922,70 998 3101,11 DA
480 5621,25 1091 3553,22 DA 527 1774,85 997 2958,38 DA
481 5363,23 1090 5568,46 DA 528 1190,30 996 4811,87 DA
483 1596,68 1010 1882,49 DA 529 3500,23 110 5882,14 DA
484 1507,36 1010 1882,49 DA 530 453,20 995 912,42 DA
485 3316,18 1010 1882,49 DA 531 951,62 994 2339,50 DA
486 2526,42 1009 2994,40 DA 532 1015,81 994 2339,50 DA
487 3016,95 1005 3964,12 DA 533 3852,22 993 4953,95 DA
488 2804,52 1006 3029,48 DA 534 2409,66 492 2996,79 DA
489 1445,58 1005 3964,12 DA 535 2414,54 492 2996,79 DA
490 2981,14 1004 2754,66 DA 536 2350,50 990 1855,06 DA
491 3163,00 1008 5634,75 DA 537 2631,07 322 3498,49 DA
50
538 2450,78 322 3498,49 DA 584 1712,60 933 12575,36 DA
539 1400,93 NE 585 688,15 933 12575,36 DA
540 3115,84 NE 586 1330,67 933 12575,36 DA
541 1250,65 NE 587 3501,14 933 12575,36 DA
542 2913,47 327 2671,19 DA 588 2405,54 933 12575,36 DA
543 1562,83 327 2671,19 DA 589 14,02 933 12575,36 DA
544 1600,85 327 2671,19 DA 590 21,85 933 12575,36 DA
545 2360,96 328 3597,02 DA 591 287,95 933 12575,36 DA
546 3621,13 328 3597,02 DA 592 686,61 933 12575,36 DA
547 2185,55 331 1702,71 DA 593 28,00 933 12575,36 DA
548 2160,36 331 1702,71 DA 594 61,23 933 12575,36 DA
549 1512,15 334 2184,77 DA 595 1465,65 933 12575,36 DA
550 1907,70 334 2184,77 DA 596 1588,64 933 12575,36 DA
551 1890,85 335 2418,18 DA 597 355,50 933 12575,36 DA
552 3420,61 338 1977,83 DA 598 39,16 933 12575,36 DA
553 3516,15 339 1837,09 DA 599 130,66 933 12575,36 DA
555 811,23 342 5767,74 DA 600 193,30 933 12575,36 DA
556 3696,26 342 5767,74 DA 601 124,15 933 12575,36 DA
557 2950,51 343 2813,89 DA 602 154,32 933 12575,36 DA
558 4301,44 344 3964,00 DA 603 247,83 933 12575,36 DA
559 960,32 343 2813,89 DA 604 293,30 933 12575,36 DA
561 654,06 937 2438,57 DA 605 315,71 933 12575,36 DA
562 1490,65 937 2438,57 DA 606 125,20 933 12575,36 DA
563 664,51 937 2438,57 DA 607 43,06 933 12575,36 DA
564 490,20 937 2438,57 DA 608 111,16 933 12575,36 DA
565 1365,53 937 2438,57 DA 609 106,23 933 12575,36 DA
566 2551,15 937 2438,57 DA 610 107,20 933 12575,36 DA
567 1500,28 937 2438,57 DA 611 92,63 933 12575,36 DA
568 1896,66 937 2438,57 DA 612 187,22 933 12575,36 DA
569 257,17 NE 613 125,10 930 3774,43 DA
570 131,68 NE 614 12,15 930 3774,43 DA
571 89,90 NE 615 151,66 930 3774,43 DA
572 115,23 NE 617 129,88 930 3774,43 DA
573 265,47 NE 618 139,19 930 3774,43 DA
574 478,91 NE 620 1156,72 930 3774,43 DA
575 529,31 NE 621 1788,86 348 4101,28 DA
576 2995,35 NE 622 1305,62 348 4101,28 DA
577 2591,63 NE 623 1621,39 348 4101,28 DA
578 617,03 344 3964,00 DA 624 1882,25 333 1492,38 DA
579 2881,24 934 6169,06 DA 625 1815,26 353 3775,83 DA
580 2818,46 934 6169,06 DA 628 1952,69 333 1492,38 DA
581 355,17 934 6169,06 DA 629 949,85 333 1492,38 DA
583 1625,25 934 6169,06 DA 631 3684,41 333 1492,38 DA
51
632 3727,08 354 2709,86 DA 681 253,36 NE
633 1100,93 373 2780,37 DA 682 141,69 NE
634 1323,61 355 2003,95 DA 683 95,52 NE
635 1205,35 355 2003,95 DA 686 2765,32 926 3906,11 DA
636 650,50 355 2003,95 DA 687 1321,23 NE
637 364,40 355 2003,95 DA 688 1210,13 NE
639 1832,26 928 17511,19 DA 689 1252,36 NE
641 505,60 928 17511,19 DA 690 875,56 NE
642 190,14 928 17511,19 DA 691 663,32 NE
643 155,60 928 17511,19 DA 692 1120,37 NE
644 168,92 928 17511,19 DA 693 529,10 NE
645 1226,85 928 17511,19 DA 694 15982,35 NE
646 1720,35 928 17511,19 DA 695 2505,65 391 4392,43 DA
647 2524,78 928 17511,19 DA 696 1856,63 391 4392,43 DA
648 755,60 928 17511,19 DA 697 2841,71 391 4392,43 DA
649 716,94 928 17511,19 DA 698 3315,62 924 4091,56 DA
650 1699,82 928 17511,19 DA 699 4425,36 924 4091,56 DA
653 445,62 NE 700 2503,88 926 3906,11 DA
654 222,22 NE 701 2016,43 NE
655 84,10 NE 702 1353,21 NE
656 160,23 NE 703 1004,56 NE
657 216,22 NE 704 2846,76 NE
658 482,53 NE 705 2416,69 NE
660 161,16 NE 706 734,64 NE
662 50,01 NE 707 2566,87 921 2928,52 DA
663 129,03 NE 708 2151,46 NE
665 14,10 NE 709 1648,35 NE
665 13,56 NE 710 3059,81 NE
666 73,14 NE 711 1110,34 NE
667 490,63 NE 712 2262,32 NE
668 75,12 NE 713 1465,98 NE
669 14,92 NE 714 1788,77 920 3734,67 DA
670 17,90 NE 715 2136,63 920 3734,67 DA
671 123,23 NE 716 2251,51 920 3734,67 DA
672 746,91 NE 717 640,50 920 3734,67 DA
673 480,80 NE 718 258,80 914 1835,86 DA
674 156,25 NE 719 274,63 914 1835,86 DA
675 1723,39 NE 720 114,15 914 1835,86 DA
676 473,30 NE 721 124,53 914 1835,86 DA
677 99,12 NE 722 235,03 914 1835,86 DA
678 134,15 NE 723 118,02 914 1835,86 DA
679 170,98 NE 724 72,03 914 1835,86 DA
680 80,36 NE 725 295,23 914 1835,86 DA
52
726 327,12 914 1835,86 DA 773 930,32 903 1349,27 DA
727 27,80 914 1835,86 DA 774 4452,36 899 6946,75 DA
728 1828,26 914 1835,86 DA 775 3012,16 899 6946,75 DA
730 1470,30 868 4163,87 DA 776 2854,16 898 2295,17 DA
731 1396,65 868 4163,87 DA 777 4450,50 1095 6321,56 DA
732 570,17 868 4163,87 DA 778 949,69 897/1 3295,91 DA
733 588,46 404 198387,85 DA 779 3944,44 894 2616,19 DA
734 1446,32 868 4163,87 DA 780 3115,65 903 1349,27 DA
735 2343,36 868 4163,87 DA 781 3352,26 892 4418,48 DA
736 3881,16 404 198387,85 DA 782 2161,50 893 4781,43 DA
738 895,65 868 4163,87 DA 784 498,85 893 4781,43 DA
739 5015,67 891 7027,48 DA 785 610,52 893 4781,43 DA
740 7623,34 404 198387,85 DA 786 3324,64 892 4418,48 DA
741 1421,36 404 198387,85 DA 787 3351,84 889 4345,33 DA
742 2420,23 404 198387,85 DA 788 618,52 893 4781,43 DA
743 6824,68 871 2402,46 DA 789 7526,34 891 7027,48 DA
744 3600,28 871 2402,46 DA 790 6043,67 893 4781,43 DA
745 876,61 871 2402,46 DA 791 4562,28 889 4345,33 DA
746 40,10 871 2402,46 DA 792 592,67 886 666,15 DA
747 33,95 871 2402,46 DA 793 37,68 888 4053,29 DA
748 418,82 871 2402,46 DA 794 158,98 888 4053,29 DA
749 1210,90 871 2402,46 DA 795 8567,00 887 5722,28 DA
750 1400,63 872 2825,55 DA 796 2823,32 885 2304,56 DA
751 3001,65 874 2611,39 DA 797 1721,31 885 2304,56 DA
752 895,26 875 4129,32 DA 798 1625,91 882 3371,58 DA
753 936,36 875 4129,32 DA 799 438,62 885 2304,56 DA
754 2501,36 876 3846,88 DA 800 282,52 881 2639,21 DA
755 2663,97 876 3846,88 DA 801 3244,48 881 2639,21 DA
756 626,26 910 5027,82 DA 802 3352,08 854 2621,07 DA
757 754,42 910 5027,82 DA 803 841,10 855 2439,68 DA
758 443,92 910 5027,82 DA 804 487,50 855 2439,68 DA
759 557,89 910 5027,82 DA 805 2661,31 856 1003,11 DA
760 91,35 908 1160,71 DA 806 4052,36 857 712,89 DA
761 105,00 908 1160,71 DA 808 221,92 860 2924,15 DA
762 27,81 908 1160,71 DA 809 2103,85 860 2924,15 DA
765 305,20 907 2779,09 DA 810 1910,31 858 1283,80 DA
766 415,65 NE 811 2750,68 861 1649,49 DA
767 380,45 NE 812 1500,32 862 2030,58 DA
768 2456,65 908 1160,71 DA 813 539,24 863 470,58 DA
769 4256,32 877 1911,47 DA 814 2213,88 862 2030,58 DA
770 4051,67 907 2779,09 DA 815 1995,65 866/3 3431,59 DA
771 4998,58 903 1349,27 DA 816 2158,64 866/3 3431,59 DA
772 248,36 903 1349,27 DA 817 1397,57 866/4 3220,26 DA
53
818 990,11 866/4 3220,26 DA 864 240,98 435 410636,43 DA
819 1350,41 866/4 3220,26 DA 864 119,42 435 410636,43 DA
820 3363,15 866/5 2167,83 DA 865 37,15 435 410636,43 DA
821 1809,65 866/5 2167,83 DA 866 1821,34 435 410636,43 DA
822 368,18 865 6119,82 DA 867 48,88 435 410636,43 DA
823 332,10 865 6119,82 DA 868 68,15 435 410636,43 DA
824 321,53 865 6119,82 DA 869 68,84 435 410636,43 DA
826 447,12 863 470,58 DA 870 17,20 435 410636,43 DA
827 417,08 860 2924,15 DA 871 1663,52 435 410636,43 DA
828 1414,52 860 2924,15 DA 872 128,95 435 410636,43 DA
829 85,00 860 2924,15 DA 873 177,05 435 410636,43 DA
830 195,25 853 711,99 DA 874 230,25 435 410636,43 DA
831 82,89 853 711,99 DA 875 24,05 435 410636,43 DA
832 94,42 853 711,99 DA 876 46,52 435 410636,43 DA
833 171,17 853 711,99 DA 877 1232,35 435 410636,43 DA
834 535,68 853 711,99 DA 878 333,65 435 410636,43 DA
835 177,51 852 1298,05 DA 879 359,67 435 410636,43 DA
836 230,51 846 681,92 DA 880 840,15 435 410636,43 DA
837 139,25 846 681,92 DA 882 4012,39 435 410636,43 DA
838 525,51 844 681,92 DA 883 385,22 435 410636,43 DA
840 557,97 842 601,75 DA 884 4023,13 435 410636,43 DA
843 153,31 843 1033,99 DA 885 1808,56 435 410636,43 DA
844 188,05 842 601,75 DA 886 2254,24 792 5736,68 DA
845 743,33 435 410636,43 DA 887 3905,55 682 1881,02 DA
846 1412,16 435 410636,43 DA 888 1672,34 682 1881,02 DA
847 822,64 435 410636,43 DA 889 1930,34 682 1881,02 DA
848 619,97 435 410636,43 DA 890 2565,96 682 1881,02 DA
849 181,18 435 410636,43 DA 891 1812,63 682 1881,02 DA
850 41,68 435 410636,43 DA 892 2131,25 684 NE
851 303,12 435 410636,43 DA 893 2152,84 684 NE
852 58,56 435 410636,43 DA 894 2824,15 684 NE
853 1094,51 435 410636,43 DA 895 5510,31 684 NE
854 570,59 435 410636,43 DA 896 12689,37 684 NE
855 241,14 435 410636,43 DA 897 3600,52 687 NE
856 97,84 435 410636,43 DA 898 17121,43 687 NE
857 119,67 435 410636,43 DA 899 1135,63 687 NE
858 140,53 435 410636,43 DA 900 1824,25 687 NE
859 272,63 435 410636,43 DA 901 2564,71 687 NE
860 87,18 435 410636,43 DA 902 4067,79 687 NE
861 27,10 435 410636,43 DA 903 3625,25 444 3021,79 DA
862 435,14 435 410636,43 DA 904 3119,85 444 3021,79 DA
863 335,63 435 410636,43 DA 905 1836,45 446 3507,53 DA
863 620,32 435 410636,43 DA 906 3061,16 446 3507,53 DA
54
907 3421,72 447 8016,84 DA 951 8,81 NE
908 4424,19 447 8016,84 DA 952 9,13 NE
909 14833,24 447 8016,84 DA 953 128,97 NE
910 1918,84 680 NE 954 65,18 NE
911 2156,37 680 NE 955 254,41 NE
912 440,21 680 NE 958 22,46 NE
913 2454,11 680 NE 959 243,51 NE
914 2611,56 680 NE 960 660,25 NE
915 1721,37 440 6497,22 DA 961 349,77 NE
916 3662,21 440 6497,22 DA 962 333,24 NE
917 2262,38 440 6497,22 DA 963 390,16 NE
918 671,17 435 410636,43 DA 964 455,21 NE
919 54,01 435 410636,43 DA 965 500,21 NE
920 50,52 435 410636,43 DA 966 810,34 NE
921 80,84 435 410636,43 DA 967 572,81 NE
922 105,37 435 410636,43 DA 968 1194,35 NE
923 126,06 435 410636,43 DA 970 562,28 NE
924 209,10 435 410636,43 DA 971 2041,37 NE
925 398,97 435 410636,43 DA 972 43,91 NE
926 556,26 435 410636,43 DA 973 925,21 NE
927 82,31 435 410636,43 DA 974 3268,95 NE
928 107,74 435 410636,43 DA 975 551,33 NE
929 115,21 435 410636,43 DA 976 136,36 838 2107,04 DA
930 147,65 435 410636,43 DA 977 139,10 838 2107,04 DA
931 96,66 435 410636,43 DA 978 113,40 838 2107,04 DA
933 27,98 435 410636,43 DA 979 102,05 843 1033,99 DA
934 21,03 435 410636,43 DA 980 195,68 843 1033,99 DA
935 2210,34 NE 981 168,42 843 1033,99 DA
936 757,75 NE 982 222,12 843 1033,99 DA
937 436,68 NE 983 118,08 NE
938 43,23 NE 984 140,21 NE
939 1234,13 NE 985 152,20 NE
940 32,12 NE 986 170,50 NE
941 18,95 NE 987 144,02 NE
942 61,26 NE 988 405,59 NE
943 48,13 NE 989 842,52 NE
944 20,63 NE 992 3314,21 NE
945 10,52 NE 995 1057,81 NE
946 75,86 NE 996 850,70 NE
947 65,41 NE 997 2551,34 799 5500,46 DA
948 113,36 NE 998 1836,63 799 5500,46 DA
949 47,10 NE 999 459,10 806 3195,49 DA
950 77,30 NE 1001 2011,61 803 4060,20 DA
55
1002 2263,41 813 4855,90 DA 1054 1337,87 807/4 13354,06 DA
1005 3212,25 813 4855,90 DA 1055 4002,51 807/1 8429,94 DA
1006 2966,66 813 4855,90 DA 1056 4003,21 809 8872,38 DA
1007 2719,82 835 1404,18 DA 1057 2511,24 778 8626,54 DA
1010 1523,34 824 7163,79 DA 1058 5664,34 778 8626,54 DA
1015 1331,54 807 8232,21 DA 1059 2053,34 807 8232,21 DA
1016 3346,53 806 3195,49 DA 1060 1951,37 807 8232,21 DA
1017 3297,76 805 4945,09 DA 1061 2402,78 809 8872,38 DA
1018 6431,16 804 5612,58 DA 1062 2441,59 809 8872,38 DA
1019 2515,10 801 3037,19 DA 1063 782,75 777 2132,51 DA
1020 5362,51 800/1 3768,76 DA 1064 890,61 777 2132,51 DA
1021 4702,65 800/1 3768,76 DA 1065 4855,58 777 2132,51 DA
1022 10325,34 791 8163,76 DA 1066 1321,47 771 5699,02 DA
1023 1810,82 791 8163,76 DA 1067 2158,94 1158 5707,31 DA
1024 1811,94 791 8163,76 DA 1068 1224,12 771 5699,02 DA
1025 3522,61 791 8163,76 DA 1069 2711,48 771 5699,02 DA
1026 3321,16 793 2940,33 DA 1070 3202,58 770 6163,65 DA
1027 2460,24 708 5352,28 DA 1071 3814,15 775 9833,24 DA
1029 2415,61 708 5352,28 DA 1072 951,64 775 9833,24 DA
1030 4193,49 789 7219,41 DA 1073 541,30 775 9833,24 DA
1031 2886,24 789 7219,41 DA 1074 2904,41 769 3725,84 DA
1032 2229,61 789 7219,41 DA 1076 7051,63 775 9833,24 DA
1033 1854,94 786 6512,28 DA 1077 569,12 1053 7046,81 DA
1034 4812,53 786 6512,28 DA 1078 2779,45 1053 7046,81 DA
1035 3611,70 785 6803,65 DA 1079 1441,62 1053 7046,81 DA
1036 2661,54 785 6803,65 DA 1080 218,84 1053 7046,81 DA
1037 2567,31 785 6803,65 DA 1081 301,62 1053 7046,81 DA
1038 4026,34 783 10545,32 DA 1082 325,10 1053 7046,81 DA
1039 10061,21 783 10545,32 DA 1084 1166,35 1053 7046,81 DA
1040 4782,16 782 5086,50 DA 1085 1157,87 1052 5336,62 DA
1041 2511,94 782 5086,50 DA 1086 1524,45 1052 5336,62 DA
1042 2700,51 781 1336,76 DA 1087 420,35 1052 5336,62 DA
1043 6653,34 780 11859,23 DA 1088 360,06 813 4855,90 DA
1044 2804,12 780 11859,23 DA 1089 326,67 813 4855,90 DA
1045 2510,31 780 11859,23 DA 1090 2154,37 813 4855,90 DA
1046 4152,25 778 8626,54 DA 1091 453,29 813 4855,90 DA
1047 1855,55 778 8626,54 DA 1092 1265,34 813 4855,90 DA
1048 1895,26 807/4 13354,06 DA 1093 795,34 769 3725,84 DA
1049 3556,35 807/4 13354,06 DA 1095 2354,67 777 2132,51 DA
1050 3652,15 807/4 13354,06 DA 1096 1905,49 777 2132,51 DA
1051 1400,35 807/4 13354,06 DA 1097 4910,25 809 8872,38 DA
1052 3778,24 807/4 13354,06 DA 1098 2454,22 812 4455,05 DA
1053 1352,32 807/4 13354,06 DA 1099 2612,35 812 4455,05 DA
56
1101 1450,33 820 3566,92 DA 1143 245,51 1046 12973,06 DA
1102 2424,16 812 4455,05 DA 1144 270,11 1046 12973,06 DA
1103 2125,37 820 3566,92 DA 1145 650,38 1046 12973,06 DA
1104 2411,98 819 1403,16 DA 1146 2918,75 1046 12973,06 DA
1105 2775,64 813 4855,90 DA 1147 3326,65 1045 3144,08 DA
1106 2521,41 816 4216,49 DA 1148 568,16 831 1150,10 DA
1107 706,34 816 4216,49 DA 1149 228,15 831 1150,10 DA
1108 4852,16 816 4216,49 DA 1150 1233,33 831 1150,10 DA
1109 1812,37 814 8240,73 DA 1151 45,80 832 1703,58 DA
1110 1624,35 814 8240,73 DA 1152 938,89 832 1703,58 DA
1110 3906,06 814 8240,73 DA 1153 74,54 832 1703,58 DA
1111 2563,64 820 3566,92 DA 1154 134,20 832 1703,58 DA
1112 630,41 818 5004,70 DA 1155 92,31 832 1703,58 DA
1113 1923,65 817 4512,33 DA 1156 38,06 832 1703,58 DA
1114 515,21 818 5004,70 DA 1157 31,17 832 1703,58 DA
1115 862,31 818 5004,70 DA 1158 488,99 832 1703,58 DA
1116 490,15 817 4512,33 DA 1159 250,22 832 1703,58 DA
1117 603,44 818 5004,70 DA 1161 81,19 832 1703,58 DA
1118 542,36 819 1403,16 DA 1162 66,34 832 1703,58 DA
1119 310,24 824 7163,79 DA 1163 108,00 832 1703,58 DA
1120 199,62 824 7163,79 DA 1164 128,10 832 1703,58 DA
1121 249,61 824 7163,79 DA 1165 506,77 1044/2 5539,10 DA
1122 280,66 824 7163,79 DA 1166 407,28 1044/2 5539,10 DA
1123 195,23 824 7163,79 DA 1167 419,24 1044/2 5539,10 DA
1124 661,97 824 7163,79 DA 1168 440,90 1044/2 5539,10 DA
1125 511,64 824 7163,79 DA 1169 741,13 1044/2 5539,10 DA
1126 730,16 824 7163,79 DA 1170 1610,23 1044/2 5539,10 DA
1127 709,52 824 7163,79 DA 1171 1115,15 1044/2 5539,10 DA
1128 533,26 824 7163,79 DA 1172 1669,63 1044/1 4610,33 DA
1129 630,34 824 7163,79 DA 1173 240,31 1044/1 4610,33 DA
1130 508,44 824 7163,79 DA 1174 450,45 1044/1 4610,33 DA
1131 1356,67 825 6333,79 DA 1175 683,98 1044/1 4610,33 DA
1132 1212,97 825 6333,79 DA 1176 2704,53 1044/1 4610,33 DA
1133 326,31 830 1452,82 DA 1178 194,14 969 10089,47 DA
1134 423,61 831 1150,10 DA 1179 174,22 969 10089,47 DA
1135 219,00 831 1150,10 DA 1180 107,20 969 10089,47 DA
1136 695,87 830 1452,82 DA 1181 86,63 968 9494,05 DA
1137 342,12 830 1452,82 DA 1183 192,26 968 9494,05 DA
1138 350,67 830 1452,82 DA 1184 150,29 968 9494,05 DA
1139 687,72 830 1452,82 DA 1185 105,18 968 9494,05 DA
1140 9816,54 1046 12973,06 DA 1186 2311,97 968 9494,05 DA
1141 1411,87 1046 12973,06 DA 1187 1721,12 971/3 1426,96 DA
1142 241,34 1046 12973,06 DA 1188 1995,46 971/2 2015,98 DA
57
1189 1906,67 971/2 2015,98 DA 1234 134,44 NE
1190 1822,17 970/2 5797,72 DA 1235 76,81 NE
1191 3598,85 970/2 5797,72 DA 1236 390,10 NE
1192 3500,64 970/1 5222,90 DA 1237 31,87 NE
1193 3244,74 969 10089,47 DA 1238 32,09 NE
1194 2911,16 969 10089,47 DA 1239 368,82 NE
1195 218,88 969 10089,47 DA 1240 554,96 NE
1196 16123,32 968 9494,05 DA 1241 579,61 NE
1197 777,98 968 9494,05 DA 1242 273,65 NE
1198 3126,44 967 6919,08 DA 1243 105,32 NE
1199 3397,62 967 6919,08 DA 1244 183,77 NE
1200 7663,36 966 5586,71 DA 1245 200,26 NE
1201 269,11 NE 1246 941,62 NE
1202 315,22 NE 1247 116,97 NE
1203 240,46 NE 1248 420,16 NE
1204 280,05 NE 1249 179,84 NE
1205 115,21 NE 1250 32,85 NE
1206 780,87 NE 1251 22,56 NE
1207 3619,82 964 4796,99 DA 1252 23,95 NE
1208 4883,66 965 4502,34 DA 1253 180,91 NE
1209 4238,19 963 9101,33 DA 1254 37,11 NE
1210 213,34 NE 1255 40,55 NE
1211 92,99 NE 1256 61,26 NE
1212 76,09 NE 1257 55,62 NE
1214 191,10 NE 1258 35,11 NE
1215 262,22 NE 1259 35,97 NE
1216 198,86 NE 1260 486,62 NE
1217 98,81 NE 1261 24,33 NE
1218 101,37 NE 1262 59,68 NE
1219 338,22 NE 1263 24,88 NE
1220 4367,48 963 9101,33 DA 1264 43,90 NE
1222 1711,56 959 1368,65 DA 1265 38,11 NE
1223 460,34 DA 1266 24,55 NE
1224 870,32 960 582,10 DA 1267 27,51 NE
1225 446,59 NE 1268 79,10 NE
1226 305,50 NE 1268 48,55 NE
1227 310,11 NE 1270 69,22 NE
1228 880,21 NE 1271 37,22 NE
1229 319,87 NE 1272 73,34 NE
1230 1206,33 NE 1273 210,19 NE
1231 42,98 NE 1274 25,11 NE
1232 42,56 NE 1275 260,35 NE
1233 51,36 NE 1276 480,88 NE
58
1277 95,15 NE 1325 3998,64 1020 1824,21 DA
1278 215,63 NE 1326 3014,24 1075 5009,79 DA
1279 63,15 NE 1327 2668,48 1075 5009,79 DA
1280 7,64 NE 1328 4536,37 1076 6259,20 DA
1281 360,31 NE 1329 2441,16 1077 4584,03 DA
1282 195,87 NE 1330 2291,41 1077 4584,03 DA
1283 91,12 NE 1331 3233,67 1078 2509,43 DA
1284 40,22 NE 1332 3324,11 1079 3072,00 DA
1285 38,34 NE 1333 2351,64 1016 2388,94 DA
1286 20,11 NE 1334 4533,21 1080 8905,44 DA
1287 29,96 NE 1335 3615,26 1080 8905,44 DA
1288 92,31 NE 1336 4122,18 1080 8905,44 DA
1289 1051,26 NE 1337 4091,33 1080 8905,44 DA
1290 57,34 NE 1338 5911,68 1081 6164,37 DA
1291 51,22 NE 1339 2942,38 1081 6164,37 DA
1293 9000,39 973 9249,75 DA 1340 2766,55 1082 5907,83 DA
1294 3256,33 974 3817,11 DA 1341 2836,47 1082 5907,83 DA
1295 1542,39 975 7595,29 DA 1342 1652,29 1014 2695,32 DA
1296 1845,97 975 7595,29 DA 1344 1772,67 1013 3194,30 DA
1297 3566,77 976 4093,82 DA 1345 2001,25 1013 3194,30 DA
1298 41,36 NE 1346 1936,57 1083 3326,51 DA
1299 191,65 NE 1347 3413,09 1083 3326,51 DA
1300 43,11 NE 1348 1782,66 1084 4785,22 DA
1301 51,66 NE 1349 1792,38 1012 3457,36 DA
1302 59,15 NE 1350 2153,67 1012 3457,36 DA
1303 90,13 NE 1351 1966,15 1085 6228,14 DA
1304 330,25 NE 1352 2253,68 1085 6228,14 DA
1305 383,54 NE 1353 2118,22 1085 6228,14 DA
1306 115,36 NE 1354 4125,58 1011 7274,60 DA
1307 115,26 NE 1355 2304,48 1011 7274,60 DA
1308 124,53 NE 1356 2064,37 1086 5414,47 DA
1309 2894,38 976 4093,82 DA 1357 1902,34 1086 5414,47 DA
1310 3844,94 978 3902,83 DA 1357 40,56 1086 5414,47 DA
1311 2936,51 977 3145,43 DA 1358 2108,63 1086 5414,47 DA
1315 2798,91 982 10496,84 DA 1359 2668,35 1087 3594,82 DA
1316 1314,58 985 10763,74 DA 1360 2864,12 1088 2686,67 DA
1317 1553,67 985 10763,74 DA 1361 3115,65 1119 3326,40 DA
1318 5466,37 985 10763,74 DA 1363 2995,68 1119 3326,40 DA
1319 2669,37 NE 1364 3108,76 1119 3326,40 DA
1320 2244,77 985 10763,74 DA 1365 3511,23 1118 3307,43 DA
1321 2406,85 985 10763,74 DA 1366 3311,67 1117/1 5805,08 DA
1323 3815,04 1017 3974,88 DA 1367 3256,38 1117/2 7502,32 DA
1324 3799,97 1019 5200,49 DA 1368 3369,96 1117/2 7502,32 DA
59
1369 295,61 1120 6005,20 DA 1414 5766,38 1129 21742,82 DA
1370 4692,38 1116/2 9189,52 DA 1415 5512,34 1129 21742,82 DA
1371 4566,35 1116/2 9189,52 DA 1416 1682,14 1130 11930,56 DA
1372 5533,25 1116/1 10763,59 DA 1417 12155,37 1131/1 5816,09 DA
1374 2823,38 1115 6464,34 DA 1418 5844,22 1131/2 6517,89 DA
1375 3059,69 1115 6464,34 DA 1419 3229,61 1131/2 6517,89 DA
1376 5912,50 1114 6026,84 DA 1420 3259,84 NE
1377 3551,15 1113 6228,77 DA 1421 565,35 NE
1378 3396,69 1113 6228,77 DA 1422 3357,01 1074 2974,04 DA
1379 1820,38 1112 6691,24 DA 1423 704,13 1021 2113,14 DA
1380 2143,44 1112 6691,24 DA 1424 730,55 1021 2113,14 DA
1381 3622,52 1112 6691,24 DA 1425 2758,34 1022 2400,01 DA
1383 9368,81 1111 7797,01 DA 1426 1796,72 1073 3423,32 DA
1384 4866,29 1122 8057,09 DA 1427 1611,44 1073 3423,32 DA
1385 4966,52 1121 4308,99 DA 1428 5967,49 1072 5738,26 DA
1386 2451,16 1121 4308,99 DA 1429 2416,33 1022 2400,01 DA
1387 2566,84 1124 3338,78 DA 1430 2259,84 1023 2872,32 DA
1388 4631,08 1122 8057,09 DA 1431 4822,65 1071 4140,53 DA
1389 3098,65 1123 9745,03 DA 1432 1410,35 1071 4140,53 DA
1390 2818,35 1123 9745,03 DA 1433 1669,84 1069 1470,37 DA
1391 3045,26 1125 2575,32 DA 1434 1985,34 1024/2 3734,23 DA
1392 3069,36 1125 2575,32 DA 1435 2247,14 1024/1 6343,45 DA
1393 3247,87 1126 7221,11 DA 1436 4241,66 1024/1 6343,45 DA
1394 2991,62 1126 7221,11 DA 1437 3342,28 1068 1401,07 DA
1395 13121,67 1127 8794,47 DA 1438 2644,98 1070 4150,83 DA
1396 740,21 1127 8794,47 DA 1439 3881,22 1067/2 3582,43 DA
1397 7244,16 1189 7498,13 DA 1440 4256,30 1067/1 3775,62 DA
1398 7260,07 1188 7977,48 DA 1441 2115,91 1025 4433,71 DA
1399 3621,23 1188 7977,48 DA 1442 2223,66 1025 4433,71 DA
1400 3877,68 1187 7959,69 DA 1443 5991,26 1026 9355,96 DA
1401 3605,33 1187 7959,69 DA 1444 3361,55 1066 6333,15 DA
1402 3421,65 1186 6670,83 DA 1445 3461,16 1066 6333,15 DA
1403 3200,59 1186 6670,83 DA 1446 3994,35 1065 6779,90 DA
1404 2756,38 1185 5302,49 DA 1447 1905,61 1026 9355,96 DA
1405 5411,94 1185 5302,49 DA 1448 2092,64 1065 6779,90 DA
1406 2613,38 1185 5302,49 DA 1449 1955,29 1065 6779,90 DA
1407 2663,28 1185 5302,49 DA 1450 6131,17 1064 6857,39 DA
1408 3356,47 1128/1 2815,98 DA 1451 1924,42 1027/2 1156,04 DA
1409 2691,18 1128/2 3398,79 DA 1452 2015,37 1028 3078,43 DA
1410 2941,25 1129 21742,82 DA 1453 2231,41 1029/2 1245,82 DA
1411 4415,34 1129 21742,82 DA 1454 6988,57 1030 5841,35 DA
1412 2244,68 1129 21742,82 DA 1455 5742,26 1063 5655,64 DA
1413 2364,87 1129 21742,82 DA 1456 3051,23 1062 6464,20 DA
60
1457 3458,79 1032 1944,70 DA 1501 948,19 1048 35868,75 DA
1458 3972,51 1033 3728,48 DA 1502 3265,29 1048 35868,75 DA
1459 3324,56 1062 6464,20 DA 1503 3357,74 1048 35868,75 DA
1460 5514,21 1059/1 5090,09 DA 1504 160,34 1048 35868,75 DA
1461 5699,84 1059/1 5090,09 DA 1505 353,68 1048 35868,75 DA
1462 3326,91 1059/2 5046,16 DA 1506 141,37 1048 35868,75 DA
1463 3358,84 1058/1 5912,22 DA 1507 110,10 1048 35868,75 DA
1464 3871,44 1058/2 3642,37 DA 1508 79,11 1048 35868,75 DA
1465 4992,25 5057/1 4552,18 DA 1509 68,23 1048 35868,75 DA
1466 4761,23 1057/2 4341,36 DA 1510 45,20 1048 35868,75 DA
1467 11584,36 1056 10142,83 DA 1511 52,16 1050 3716,19 DA
1468 2991,36 1055/1 5477,12 DA 1512 57,23 1050 3716,19 DA
1469 3169,34 1055/2 5737,71 DA 1513 87,61 1050 3716,19 DA
1470 2757,75 1055/2 5737,71 DA 1514 80,11 1050 3716,19 DA
1471 2881,35 1055/2 5737,71 DA 1515 107,23 1050 3716,19 DA
1472 2815,16 1054 7218,03 DA 1516 1168,62 1048 35868,75 DA
1474 9123,65 1054 7218,03 DA 1517 1066,35 1048 35868,75 DA
1474 3206,54 1054 7218,03 DA 1518 85,22 1050 3716,19 DA
1475 3541,21 1053 7046,81 DA 1519 92,30 1050 3716,19 DA
1476 3515,24 1053 7046,81 DA 1520 246,84 1050 3716,19 DA
1478 6451,98 1052 5336,62 DA 1521 82,35 1048 35868,75 DA
1479 8156,31 1035 8241,36 DA 1522 1093,18 1050 3716,19 DA
1480 5446,74 1037/2 4102,36 DA 1523 142,38 1048 35868,75 DA
1481 4966,32 1037/1 5174,98 DA 1524 61,54 1048 35868,75 DA
1482 3245,81 1038 3393,05 DA 1525 25,23 1048 35868,75 DA
1483 2994,68 1039 3331,97 DA 1526 28,10 1048 35868,75 DA
1484 2963,34 1040 5720,60 DA 1527 51,33 1048 35868,75 DA
1485 3121,34 1040 5720,60 DA 1528 82,26 1048 35868,75 DA
1486 1728,29 1041 3172,41 DA 1529 69,39 1048 35868,75 DA
1487 1766,33 1041 3172,41 DA 1530 55,11 1048 35868,75 DA
1488 3324,67 1042 3019,65 DA 1531 41,42 1048 35868,75 DA
1489 2615,34 1043 7812,70 DA 1532 37,88 1048 35868,75 DA
1490 2779,94 1043 7812,70 DA 1533 36,59 1048 35868,75 DA
1491 3354,61 1043 7812,70 DA 1534 38,51 1048 35868,75 DA
1492 965,21 1050 3716,19 DA 1535 59,66 1048 35868,75 DA
1493 203,94 1050 3716,19 DA 1536 36,21 1048 35868,75 DA
1494 99,12 1050 3716,19 DA 1538 34,52 1048 35868,75 DA
1495 94,16 1050 3716,19 DA 1539 40,15 1048 35868,75 DA
1496 192,35 1050 3716,19 DA 1540 48,95 1048 35868,75 DA
1497 304,23 1050 3716,19 DA 1541 98,12 1048 35868,75 DA
1498 977,25 1048 35868,75 DA 1542 88,65 1048 35868,75 DA
1499 529,64 1048 35868,75 DA 1543 591,36 1048 35868,75 DA
1500 585,25 1048 35868,75 DA 1544 59,27 1048 35868,75 DA
61
1545 79,96 1048 35868,75 DA 1593 6998,59 1134 10804,22 DA
1546 61,13 1048 35868,75 DA 1594 5841,23 1135 11657,70 DA
1547 74,52 1048 35868,75 DA 1595 3265,65 1135 11657,70 DA
1548 78,22 1048 35868,75 DA 1596 2898,62 1136/3 2534,64 DA
1549 57,75 1048 35868,75 DA 1597 2881,39 1136/3 2534,64 DA
1550 52,33 1048 35868,75 DA 1598 3015,24 1136/2 2655,60 DA
1551 49,98 1048 35868,75 DA 1599 5584,49 1136/1 5968,99 DA
1552 3369,58 1048 35868,75 DA 1600 3098,52 1137/2 10425,05 DA
1553 19985,62 1048 35868,75 DA 1601 3652,35 1137/2 10425,05 DA
1555 1789,63 1048 35868,75 DA 1602 5926,35 1137/1 2613,84 DA
1556 1854,25 1048 35868,75 DA 1603 5665,96 1137/2 10425,05 DA
1558 3668,95 1048 35868,75 DA 1604 2412,32 1138 3821,62 DA
1559 2543,24 1048 35868,75 DA 1605 2511,55 1184 5412,98 DA
1560 899,63 1048 35868,75 DA 1606 4053,36 1184 5412,98 DA
1561 4863,23 NE 1607 4452,25 1183 6234,56 DA
1562 3545,21 1150 19333,20 DA 1608 3956,68 1181 7032,92 DA
1563 3214,55 1150 19333,20 DA 1609 4155,54 1182 14582,12 DA
1564 2506,35 1150 19333,20 DA 1610 3915,27 1182 14582,12 DA
1565 6465,38 1048 35868,75 DA 1611 2345,59 1181 7032,92 DA
1566 4799,36 1048 35868,75 DA 1612 2066,96 1181 7032,92 DA
1567 2919,16 1048 35868,75 DA 1613 7021,46 1182 14582,12 DA
1568 5123,65 1046 12973,06 DA 1614 9652,38 1269/2 9590,89 DA
1570 2455,98 1046 12973,06 DA 1615 5423,22 1269/1 17930,91 DA
1571 4628,53 1046 12973,06 DA 1616 6415,23 1269/1 17930,91 DA
1572 4463,36 1045 3144,08 DA 1617 3451,27 1268 7025,29 DA
1573 4718,19 1044 7812,70 DA 1618 3541,84 1268 7025,29 DA
1574 7155,91 1143 7812,70 DA 1619 5326,62 1267 5641,97 DA
1575 3266,94 1142 3019,65 DA 1620 4418,88 1266 26395,98 DA
1576 5992,65 1141 3172,41 DA 1621 4113,35 1266 26395,98 DA
1577 4788,63 1140 5720,60 DA 1622 4295,67 1266 26395,98 DA
1578 6618,94 1175 6715,33 DA 1623 6512,34 1266 26395,98 DA
1580 6236,58 1179 4475,08 DA 1624 6695,26 1266 26395,98 DA
1581 3251,61 1179 4475,08 DA 1625 4198,78 1265 29686,58 DA
1582 2998,52 1178 4775,07 DA 1626 4236,53 1265 29686,58 DA
1583 6523,35 1178 4775,07 DA 1627 5514,84 1265 29686,58 DA
1584 12130,25 1176 5842,55 DA 1628 2553,31 1265 29686,58 DA
1585 3012,28 1139 6268,52 DA 1629 6814,24 1265 29686,58 DA
1586 3154,54 1061 6532,40 DA 1630 3364,25 1265 29686,58 DA
1588 3205,32 1132 7321,12 DA 1632 3626,36 1265 29686,58 DA
1589 2532,21 1132 7321,12 DA 1632 3415,26 1265 29686,58 DA
1590 4525,35 1133 5572,54 DA 1633 6798,36 1190 6825,53 DA
1591 6110,23 1133 5572,54 DA 1634 3452,31 1191 6825,53 DA
1592 5825,26 1134 10804,22 DA 1635 3397,58 1191 12693,83 DA
62
1636 3321,54 1191 12693,83 DA 1682 1159,63 NE
1637 3434,25 1191 12693,83 DA 1683 1845,65 NE
1638 1239,86 1191 12693,83 DA 1684 690,85 NE
1639 938,96 1191 12693,83 DA 1685 667,89 NE
1640 681,24 1191 12693,83 DA 1686 686,52 NE
1641 2913,65 1191 12693,83 DA 1687 440,36 NE
1642 4995,36 1264 17185,98 DA 1688 8255,31 1167 9738,14 DA
1643 5412,31 1264 17185,98 DA 1689 3705,14 1167 9738,14 DA
1644 5146,88 1264 17185,98 DA 1690 2366,91 1168 11057,06 DA
1645 5548,84 1264 17185,98 DA 1691 2251,15 1168 11057,06 DA
1646 1454,68 1262 24535,84 DA 1692 3698,58 1168 11057,06 DA
1649 4896,36 1276 9037,07 DA 1693 1704,36 1168 11057,06 DA
1650 2755,55 1276 9037,07 DA 1694 2410,56 1168 11057,06 DA
1651 2814,26 1276 9037,07 DA 1695 6123,59 1169 10479,42 DA
1652 5966,35 1275/1 12139,24 DA 1696 4365,26 1169 10479,42 DA
1653 6012,35 1275/1 12139,24 DA 1697 8953,94 1170 8682,28 DA
1654 6132,32 1275/2 6397,96 DA 1698 2236,35 1171 4717,18 DA
1655 3115,29 1274/2 3031,33 DA 1699 2016,36 1171 4717,18 DA
1656 2919,65 1274/1 2453,83 DA 1700 4055,32 1172 7260,37 DA
1658 3995,26 1272 13986,11 DA 1701 3996,31 1172 7260,37 DA
1659 4356,38 1272 13986,11 DA 1702 4106,77 1173 22562,20 DA
1659 5996,37 1272 13986,11 DA 1703 3825,65 1173 22562,20 DA
1660 3469,79 1272 13986,11 DA 1704 4415,15 1173 22562,20 DA
1661 3841,12 1271 6775,32 DA 1705 3912,88 1173 22562,20 DA
1662 3414,25 1271 6775,32 DA 1706 3959,84 1173 22562,20 DA
1663 3855,26 1269/1 17930,91 DA 1707 3885,29 1173 22562,20 DA
1664 3556,21 1269/1 17930,91 DA 1708 4561,47 1174 9418,76 DA
1665 3456,74 1270 5845,09 DA 1709 5512,27 1174 9418,76 DA
1666 5412,70 1288/2 3967,42 DA 1711 1952,86 1159 2774,21 DA
1667 6123,30 1288/2 3967,42 DA 1712 565,24 1158 5707,31 DA
1668 4115,63 1288/3 14065,02 DA 1713 649,41 1158 5707,31 DA
1669 9718,96 NE 1714 3358,81 1158 5707,31 DA
1670 4902,31 NE 1715 985,26 769 3725,84 DA
1671 5521,36 NE 1716 2351,54 NE
1673 5741,26 NE 1717 2994,18 NE
1674 11963,37 NE 1718 2268,78 NE
1675 3236,65 NE 1719 4152,44 767 4015,41 DA
1676 3369,84 NE 1720 4877,98 766 3896,06 DA
1677 6526,52 NE 1721 816,69 769 3725,84 DA
1678 2355,22 NE 1722 1748,45 767 4015,41 DA
1679 1625,61 NE 1723 2566,58 767 4015,41 DA
1680 1789,92 NE 1724 6235,55 765 3325,42 DA
1681 1227,78 NE 1725 982,66 769 3725,84 DA
63
1726 3956,68 764 3509,98 DA 1004/1 390,31 806 3195,49 DA
1727 1805,29 764 3509,98 DA 1004/2 9879,98 806 3195,49 DA
1728 1626,26 1160 1615,10 DA 1004/3 191,56 806 3195,49 DA
1729 1025,71 1163 11922,21 DA 1004/4 315,26 806 3195,49 DA
1730 1955,49 1163 11922,21 DA 1004/5 401,58 806 3195,49 DA
1731 1652,32 1163 11922,21 DA 1004/6 453,69 806 3195,49 DA
1732 1445,68 1163 11922,21 DA 1009/1 471,63 NE
1733 2154,26 1163 11922,21 DA 1009/2 560,20 NE
1734 8521,25 1163 11922,21 DA 1037/1 5174,98 NE
1735 1956,68 1163 11922,21 DA 1037/2 4102,36 NE
1736 1855,55 1163 11922,21 DA 1057/1 4552,18 NE
1737 1880,36 1163 11922,21 DA 1057/2 4341,36 NE
1738 6697,75 1164 6921,88 DA 1058/1 5912,22 NE
1739 11562,23 1165 9972,83 DA 1058/2 3642,37 NE
1740 9025,26 1167 9738,14 DA 1059/1 5090,09 NE
1741 2365,23 1168 11057,06 DA 1059/2 5046,16 NE
1743 205,66 1168 11057,06 DA 1067/1 3775,62 NE
1744 8336,54 21 334081,09 DA 1067/2 3582,43 NE
1759 16235,39 202 8024,95 DA 1131/1 5816,09 NE
1761 21698,36 199 2093,93 DA 1136/1 5968,99 NE
1763 4752,36 21 334081,09 DA 1136/2 2655,60 NE
1764 2114,72 21 334081,09 DA 1136/3 2534,64 NE
1765 67,15 21 334081,09 DA 1160/1 269,11 NE
1766 173225,74 21 334081,09 DA 1160/2 1078,84 NE
1768 311566,44 21 334081,09 DA 1182/1 1465,39 NE
1769 10253,65 21 334081,09 DA 1182/2 640,29 NE
1771 1789,62 187 11751,43 DA 1221/1 366,65 NE
1772 1621,53 404 198387,85 DA 1221/2 352,10 NE
1774 680,26 404 198387,85 DA 1221/3 525,74 NE
1775 577,95 404 198387,85 DA 1221/4 2858,69 962 2994,95 DA
1776 772,56 404 198387,85 DA 1292/1 865,22 NE
1777 581,26 404 198387,85 DA 1292/2 148,98 NE
1778 798,86 404 198387,85 DA 1292/3 317,71 NE
1790 12698,56 405 2362,77 DA 1312/1 1752,36 978 3902,83 DA
1803 836,52 NE 1312/2 342,25 978 3902,83 DA
2094 738,93 NE 1313/1 2365,48 982 10496,84 DA
4343 1705,26 NE 1313/2 181,56 978 3902,83 DA
21742 1996,65 NE 1314/1 2663,77 982 10496,84 DA
11/1 670,41 21 334081,09 DA 1314/2 231,45 NE
11/2 129,26 21 334081,09 DA 1579/1 3354,29 1177 6620,69 DA
1003/1 395,15 NE 1579/2 3788,81 1177 6620,69 DA
1003/2 79,12 NE 1647/1 9354,68 1262 24535,84 DA
1003/3 81,56 NE 1647/2 4896,62 1263 6591,15 DA
64
1648/1 2685,21 1277 4516,43 DA 46/2 1994,47 32 3653,03 DA
1648/2 2455,88 1277 4516,43 DA 47/1 16523,30 29 3569,58 DA
1758/1 664012,35 NE 47/2 4096,62 29 3569,58 DA
1758/2 1822,47 NE 47/3 6351,12 29 3569,58 DA
1758/3 2241,36 NE 482/1 6113,33 1089 1089,00 DA
1758/4 295,26 NE 482/2 2745,51 1089 1089,00 DA
1758/5 295,26 NE 514/1 4450,50 104 7874,39 DA
1758/6 295,26 NE 514/2 1658,86 104 7874,39 DA
1773/1 2115,78 405 2362,77 DA 524/1 2210,35 105 8492,15 DA
1773/2 2366,95 NE 524/2 1984,24 105 8492,15 DA
1779/2 105,34 NE 524/3 1616,37 105 8492,15 DA
181/1 816,66 404 198387,85 DA 524/4 648,62 105 8492,15 DA
181/2 315,67 404 198387,85 DA 54/1 6992,25 141 1924,23 DA
219/1 703,81 243 5751,05 DA 54/2 8345,68 131 21210,79 DA
219/2 2774,14 243 5751,05 DA 554/1 2841,25 341 2249,50 DA
221/1 96,11 NE 554/2 49,05 341 2249,50 DA
221/1 231,13 NE 57/1 288,21 NE
296/1 2011,68 275 4433,20 DA 57/2 311,07 NE
296/2 5548,82 276 1888,58 DA 57/3 24,88 NE
307/1 261,63 280 1902,13 DA 57/4 271,44 NE
307/2 510,41 280 1902,13 DA 57/5 33,17 NE
307/3 585,58 280 1902,13 DA 57/6 18,60 NE
308/1 9,87 282 23413,50 DA 582/1 260,39 NE
308/2 175,26 282 23413,50 DA 582/2 32,76 NE
353/1 2841,76 293 914,55 DA 616/1 460,20 930 3774,43 DA
353/2 143,65 295 1140,94 DA 616/2 56,66 930 3774,43 DA
353/3 136,77 295 1140,94 DA 619/1 645,85 930 3774,43 DA
357/1 2838,24 298 5699,89 DA 619/2 1436,07 930 3774,43 DA
357/2 1795,62 298 5699,89 DA 638/1 1866,81 928 17511,19 DA
357/3 1711,34 298 5699,89 DA 638/2 1604,47 928 17511,19 DA
357/4 2995,48 298 5699,89 DA 638/3 290,29 928 17511,19 DA
407/1 470,17 37 2633,36 DA 659/1 81,56 NE
407/2 409,33 36 2262,38 DA 659/2 61,11 NE
408/1 1089,36 37 2633,36 DA 684/1 3356,62 NE
408/2 853,61 36 2262,38 DA 684/2 882,61 NE
409/1 1552,22 37 2633,36 DA 685/1 1355,70 NE
409/2 1124,63 36 2262,38 DA 685/2 695,32 NE
41/1 1114,35 30 4376,13 DA 729/1 17785,54 404 198387,85 DA
41/2 1302,16 30 4376,13 DA 729/2 52,20 404 198387,85 DA
41/3 1715,26 30 4376,13 DA 729/3 3144,88 404 198387,85 DA
45/1 802,35 32 3653,03 DA 729/4 338,93 404 198387,85 DA
45/2 74,36 32 3653,03 DA 783/1 519,10 NE
46/1 4124,95 32 3653,03 DA 783/2 51,25 NE
65
807/1 992,81 NE 957/1 4012,39 NE
807/2 56,32 NE 957/2 2015,36 NE
825/1 1965,53 NE 957/3 3211,25 NE
825/2 615,55 NE 957/4 64,98 NE
825/3 306,68 NE 969/1 735,62 NE
839/1 510,32 NE 969/2 1054,36 NE
839/2 330,28 NE 97/1 6123,55 153/1 5811,28 DA
841/1 214,41 NE 97/2 823,56 153/2 838,90 DA
841/2 366,11 NE
842/1 208,35 NE
842/2 124,80 NE
66
ŽIVOTOPIS
67
68

1156482.2020 Josipa Velic Diplomski Rad

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

1156482.2020 Josipa Velic Diplomski Rad

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU

Josipa Velić ♦ DIPLOMSKI RAD ♦ 2020.

Zagreb, srpanj 2020.

MOGUĆNOSTI KORIŠTENJA PODATAKA

Zagreb, srpanj 2020.

Na temelju članka 19. Etičkog kodeksa Sveučilišta u Zagrebu i Odluke br.

Ja, Josipa Velić, (JMBAG: 00832160762), rođen/a dana 09.10.1995. u

U Zagrebu, dana 10.07.2020. _____________________

Potpis studenta / studentice

Budući da je na području Bosne i Hercegovine u tijeku postupak uspostave i zamjene

Prilikom usklađivanja podataka stare i nove izmjere obavlja se identifikacija katastarskih

Za katastarsku općinu Miši posjedujemo podatke Austrougarske katastarske izmjere (stare

2. MODEL PODRUČJA UPRAVLJANJA ZEMLJIŠTEM

Slika 2.1. Odnos između osoba i stvari (Roić, 2012)

Slika 2.2. Jezgra modela upravljanja zemljištem (Roić, 2012)

Logičkim modeliranjem se određuje struktura baze podataka pri čemu razlikujemo

Slika 2.3. Relacijski model podataka (Mačak, 2002)

Kod objektno orijentiranog modela objedinjuje se podatkovna i procesna struktura i

Objektno-relacijski model uvodi neke podatke iz objektno orijentiranog modela u

Slika 2.4. Četiri osnovna paketa LADM (Dželalija i Roić, 2018)

Paketi se odnose na osobe, prava, ograničenja i odgovornosti te prostorne podatke dok se

• LA_Party –predstavljaju stranke, odnosno osobe.

Slika 2.5. Četiri osnovne klase LADM

Kako bi se sustavi upravljanja zemljištem povezali sa javnim i privatnim korisnicima

3. EVIDENCIJE NEKRETNINA NA PODRUČJU BOSNE I

3.1 SISTEM TURSKIH TAPIJA

Slika 3.1.1. Tapija (URL 1)

3.2 KATASTAR U DOBA AUSTROUGARSKE

Početak geodetske službe na područjima Bosne i Hercegovine veže se za razdoblje

Slika 3.2.1. Poliedarska projekcija (Mačak, 2002)

Na svakom stupnjevom listu zakrivljena površina zemlje zamijenjena je ravninom koja

Slika 3.2.2. Podjela na stupnjevom listu (Mačak, 2002)

Sekcije se dijele na 4 četvrtine, a svaka četvrtina na 4 šesnaestine pa na jednom

Obavljena izmjera omogućila je 1893. godine osnivanje Livanjske gruntovnice (Zemljišne

Slika 3.2.3. Dio područja Livna iz 1893. godine (URL 2)

3.3 JUGOSLAVENSKI KATASTAR

Foča, Glamoč, Goražde, Jablanica-dio, Kalinovik-dio, Ključ, Kotor Varoš, Ljubinje,

3.4 NOVA JEDINSTVENA EVIDENCIJA NEKRETNINA

3.5 TRENUTNO STANJE KATASTRA U OPĆINI LIVNO

Trenutno se u katastru Livna provode promjene na starim austrougarskim planovima koji

3.6 ZAKON O PREMJERU I KATASTRU ZEMLJIŠTA BOSNE I HERCEGOVINE

Prema Zakonu o premjeru i katastru zemljišta Bosne i Hercegovine izmjerom zemljišta

3.7 ZAKON O ZEMLJIŠNIM KNJIGAMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE

3.8 USPOSTAVA I ZAMJENA ZEMLJIŠNE KNJIGE BOSNE I HERCEGOVINE

U Bosni i Hercegovini se, u skladu sa Zakonom o zemljišnim knjigama Federacije Bosne i

4. PRIKUPLJENI PODACI I OBRADA

4.1 ULAZNI PODACI

Planovima izrađenima za vrijeme Austrougarske vladavine na području Livna može se

Slika 4.1.1. Skenirani list Austrougarske izmjere

Vektorizirani podaci nove izmjere dostupni su te se mogu preuzeti s geoportala Federalne

Slika 4.1.2. Podaci nove izmjere preuzeti s Geoportala (URL 3)

4.2 PREUZIMANJE PODATAKA KATASTRA

Slika 4.2.1. Arhitektura web servisa (Buhin, 2017)

Slika 4.2.2. Geoportal FGU (URL 3)

Putem web servisa na portalu katastar.ba dostupni su podaci o:

WMS (Web Map Service) je najjednostavniji i najrašireniji oblik dijeljenja prostornih

Slika 4.2.3. Primjer WMS zahtjeva (Buhin, 2017)

Web Feature Service (WFS) je standardizirani servis za prijenos prostornih podataka od

Slika 4.2.4. Primjer WFS zahtjeva (Buhin, 2017)

GML (Geography Markup Language) je opisni jezik korišten za prijenos, opisivanje i

4.3 KORIŠTENI SOFTVERI

Pri obradi podataka u sklopu diplomskog rada korišteno je nekoliko programa.

Sučelje i rad uglavnom su identični onima AutoCAD-a (Slika 4.3.1)

Slika 4.3.1. Sučelje programa ZWCAD