MAŠINSKI FAKULTET SARAJEVO

Katedra za energetiku i KGH tehniku

TERMOENERGETSKA POSTROJENJA
Projektni zadatak 1: Parno termoenergetsko postrojenje

Student: Balta Emina

Tulić Amila
Hajdarević Asmir
Trako Harun

Sarajevo; mart 2021.

Projektni zadatak 1: Parno termoenergetsko postrojenje

Parno termoenergetsko postrojenje se u osnovi sastoji od kotla za proizvodnju mokre (MP),

pregrijane (PP) i međupregrijane pare (MPP), jedno-, dvo- ili trokućišne turbine (VT, ST i NT
dio), kondenzatora i sistema za termičku pripremu (regenerativno zagrijavanje) kondenzata
parom sa oduzimanja iz dijelova turbine. Međupregrijanje pare se obavlja sa dijelom pare nakon
ekspanzije u prvom dijelu turbine. Osnovni elementi koji čine termoenergetsko postrojenje
(termoblok), kao i broj i tip regenerativnih zagrijača su dati u Tabeli 1. Ekspanzije u dijelovima
turbine smatrati realnim, zanemariti rad napojne pumpe i padove pritiska u elementima kotla i
cjevovodima, prenos toplote u regenerativnim zagrijačima, spremniku napojne vode,
kondenzatoru i sl. bez gubitaka te zanemariti promjenu entalpije vode u pumpama i spremniku
napojne vode.

Tabela 1: Osnovni elementi termobloka

Kot Turbin Broj Kondenzat

R.br. ao a oduzimanja, i or KP C/PRV NP
MP PP MPP VT ST NT VT ST NT Broj Broj Broj Broj
G1 - + + + - + 1,P - 2,M 1 2 2 1
G2 + + + + + + 1,P 1,P 2,M 2 2 2 2
G3 - + + + + + 2,P 2,P 2,M 2 1 1 1
G4 - + + + - + 2,P - 2,M 1 2 2 1
G5 - + + + + + 1,P 2,P 2,M 2 2 2 1
G6 + + + + + + 2,P 2,P 2,M 2 2 2 2

Gi - podaci za grupu studenata, i - broj regenerativnih zagrijača (VTZ, STZ, NTZ), P - površinski
(rekuperativni), M - miješajući tip izmjenjivača toplote, KP - pumpa kondenzata, C/PRV -
cjevovod/pumpa rashladne vode, NP - napojna pumpa

a) Predstaviti šemu opisanog parnog termoenergetskog postrojenja,

b) Ciklus rada postrojenja predstaviti u T–s i i–s dijagramu sa naznakom karakterističnih
stanja,
c) Definirati maseni bilans kotla i dijelova turbine,
d) Definirati bilans mase i energije za svaki regenerativni zagrijač kondenzata,
e) Definirati ulazne podatke za proračun potrošnje goriva, snage na vratilu turbine i generatora,
f) Odrediti potrošnju goriva, stepen korisnosti turbine, turbogeneratora, dovedenu i odvedenu
toplotu u ciklusu te bruto i neto stepen korisnosti termoenergetskog postrojenja,
g) Definirati maseni i toplotni bilans hladnog kraja bloka (kondenzatora) i s tim u vezi
projektovati osnovne karakteristike cjevovoda i pumpe rashladne vode.

Zadatak izdala: doc. dr. Amra Hasečić, dipl.ing.maš.

 Rješenje projektnog zadatka se odnosi na opis termoenergetskog postrojenja sa
sljedećim elementima:

R.br.

Kotao



Turbina

Broj oduzimanja, i

Kondenzator

KP
C/PRV
NP


MP
PP
MPP
VT
ST
NT
VT
ST
NT
Broj
Broj
Broj
Broj

G5
-
+
+
+
+
+
1, P
2, P
2, M
2
2
2
1

a) Šema opisanog parnog termoenergetskog postrojenja sa naznačenim elementima

i karakterističnim stanjima:

Legenda:
K – kotao, pk – pritisak kotla, hk – stepen korisnosti kotla, B1 – potrošnja goriva na pragu
kotla, Hd – donja toplotna moć goriva, VL – stvarna količina vazduha za sagorijevanje, VRW –
stvarna količina vlažnih dimnih plinova na kraju kotla, PP – pregrijač pare, D – produkcija
svježe ili pregrijane pare, Dmp – produkcija međupregrijane pare, MPP – međupregrijač pare,
VT – visokotlačni dio turbine, ST – srednjetlačni dio turbine, NT – niskotlačni dio turbine, G
– generator, NTZi – sekcija niskotlačnog zagrijača kondenzata, VTZi – sekcija visokotlačnog
zagrijača kondenzata, KPi – pumpa kondenzata (kondenz pumpa), NPi – napojna pumpa.
Svakom stanju označenom brojem odgovaraju i parametri i veličine tog stanja, npr. za stanje
1: p1, t1, i1, m1=D,...
b) Ciklus predstavljen u T–s i–s dijagramu sa naznakom karakterističnih stanja i parametara tih
stanja, dovedene i odvedene toplote u ciklusu te ostvarenih entalpijskih padova (specifični
rad) u dijelovima turbine:

T–s dijagram: Ciklus rada postrojenja

i–s dijagram: Ekspanzija u dijelovima turbine

 c) Definisati maseni bilans kotla i dijelova turbine
U ovom slučaju maseni bilans kotla jednak je: napojna voda na ulazu = produkcija mokre
pare + produkcija svježe ili pregrijane pare, odnosno:
'(
𝑚" = 𝐷% + 𝐷
)

a na strani međupregrijane pare:

𝑘𝑔
𝐷*+ = ṁ- = 𝑚/ ,
𝑠

Maseni bilans VT dijela turbine:

𝑘𝑔
𝐷 = 𝑚4 = 𝑚5 + ṁ- = ṁ5 + 𝐷*+ ,
𝑠

Maseni bilans ST dijela turbine:

𝑘𝑔
𝐷*+ = 𝑚/ = 𝑚6 + 𝑚7 + ṁ8 ,
𝑠

Maseni bilans NT dijela turbine:

𝑘𝑔
𝑚8 = 𝑚9 + 𝑚:; + 𝑚:: ,
𝑠
 d) Definirati bilans mase i energije za svaki regenerativni zagrijač kondenzata,
Za svaki izmjenjivač na liniji termičke pripreme kondenzata / napojne vode se zasebno definira
bilans mase i energije kako bi se odredila vrijednost entalpije radnog fluida na izlazu:

-Niskotlačni zagrijač NTZ1, miješajućeg tipa:

𝑚:;
̇ , 𝑖:;
𝑚:4 ̇ ::∗̇ 𝚤:4
̇ = 𝑚:; + 𝑚
𝑚::
̇ ∗ , 𝑖::∗
NTZ1

'(
Maseni bilans: 𝑚:4 = 𝑚::∗ + 𝑚:; = 𝑚:: + 𝐷% + 𝑚:; ,
)

Bilans energije: 𝑚:4 𝚤:4 = 𝑚:; 𝚤:; + 𝑚::∗ 𝚤::∗ > , 𝑘𝑊

pri čemu je entalpija napojne vode stanja 11* nakon miješanja kondenzata stanja 11 u sabirnom
koritu kondenzatora sa svježom vodom - dopuna u sistemu termobloka zbog produkcije mokre
pare Dx - pritiska 1 bar i temperature 20 °C (ix=84 kJ/kg):

𝑚:: 𝚤:: + 𝐷% 𝑖𝑥 𝑘𝐽
𝚤::∗ = ,
𝑚::∗ 𝑘𝑔
odakle slijedi da je:
𝑚::∗ 𝚤::∗ + 𝑚:; 𝚤:; 𝑘𝐽
𝚤:4 = =
𝑚:4 𝑘𝑔
-Niskotlačni zagrijač NTZ2, miješajućeg tipa:

𝑚:5
̇ = 𝑚̇ 9 + 𝑚7̇ + 𝑚:4
̇ , 𝑖:5 𝑚9̇ , 𝑖9

𝑚:4̇ ⬚ , 𝑖:4⬚
NTZ2

𝑚7>
̇ , 𝑖7>

'(
Maseni bilans: 𝑚:5 = 𝑚9 + 𝑚7> + 𝑚:4 ,
)

Bilans energije: 𝚤:5 𝑚:5 = 𝑚:4 𝚤:4 + 𝑚7> 𝚤7> + 𝑚9 𝚤9 , 𝑘𝑊

Odakle se izražava entalpija napojne vode na izlazu iz NTZ2:

𝑚:4 𝚤:4 + 𝑚7> 𝚤7> + 𝑚9 𝚤9 𝑘𝐽

𝚤:5 = ,
𝑚:5 𝑘𝑔
-Srednjotlačni zagrijač STZ1, rekuperativnog (površinskog) tipa:

𝑚̇ 7 , 𝑖7
𝑚:-
̇ , 𝑖:- 𝑚:5
̇ , 𝑖:5

STZ1
𝑚6̇ K , 𝑖6> 𝑚7̇ K , 𝑖7K

Maseni bilans: 𝑚:5 = 𝑚:- = 𝑚"

𝑚7 + ṁ6> = 𝑚7 + ṁ4 + ṁ9 + ṁ6

Bilans energije: 𝑚" (𝚤:- − 𝚤:5 ) = ṁ7 (𝚤7 − 𝚤7> ) + 𝑚6> (𝚤6> − 𝚤7> ), 𝑘𝑊

Odakle se izražava entalpija napojne vode na izlazu iz STZ1:

*H (IH JIHK )L*MK (IMK JIHK ) 𝑘𝐽

𝚤:- = 𝚤:5 +
*N
, 𝑘𝑔

-Srednjotlačni zagrijač STZ2, rekuperativnog (površinskog) tipa:

𝑚̇ 6 , 𝑖6
𝑚:/
̇ , 𝑖:/ 𝑚:-
̇ , 𝑖:-

STZ2
𝑚5̇ K , 𝑖5> 𝑚6̇ K , 𝑖6K

Maseni bilans: 𝑚:/ = 𝑚:- = 𝑚"

ṁ5> + ṁ6 = ṁ6 + ṁ4 + ṁ5

Bilans energije: 𝑚" (𝚤:/ − 𝚤:- ) = ṁ6 (𝚤6 − 𝚤6> ) + 𝑚5> (𝚤5> − 𝚤6> ), 𝑘𝑊

Odakle se izražava entalpija napojne vode na izlazu iz STZ2:

*M (IM JIMK )L*OK (IOK JIMK ) 𝑘𝐽

𝚤:/ = 𝚤:- +
*N
, 𝑘𝑔
-Visokotlačni zagrijač VTZ, rekuperativnog (površiskog) tipa:

𝑚̇ 5 , 𝑖5

𝑚:6
̇ , 𝑖:6 𝑚:/
̇ , 𝑖:/
VTZ

𝑚5>
̇ , 𝑖5>

Maseni bilans prijemnika i predajnika toplote, respektivno: 𝑚:6 = 𝑚:/ = 𝑚"

ṁ5 = ṁ5>
Bilans energije: 𝑚" (𝚤:6 − 𝚤:/ ) = 𝑚5 (𝚤5 − 𝚤5K )

Odakle se izražava entalpija napojne vode na izlazu iz VTZ:

𝑚3 (𝑖3 −𝑖3′ ) 𝑘𝐽
𝚤:6 = 𝚤:/ + ,
*N 𝑘𝑔
e) Definiranje ulaznih podataka za proračun potrošnje goriva, ostvarene snage na vratilu
turbine, efektivne snage turbine i snage na stezaljkama generatora:h

Tabela 2. Ulazni podaci za proračun

Kotao Svježa (pregrijana)para Međupregrijana para
pk,bar Hd, MJ/kg hk,%
Type equation here.
D, t/h p1,bar t1,°C Dmp,t/h p5,bar t5,°C
200 16,5 89,5 750 185 550 700 35 550
,%
Mokra para Kondenzator Napojna voda
Dx,t/h x, % p11,bar twul,°C twiz, °C ma,t/h pa,bar ta,°C
25 95 0,05 15 25 750 205 250

Δs, kJ/kgK VT, mi, t/h/pi, bar ST, mi, t/h/pi, bar NT, mi, t/h/pi, bar
VT ST NT 3 - - 6 7 - 9 10 -
0,15 0,25 0,35 50/60 - - 50/30 50/25 - 35/10 35/8 -

U i–s dijagram se ucrtaju realne ekspanzije u dijelovima turbina, te se na taj način i na

osnovu izabranih vrijednosti pritiska oduzimanja -Tabela2 ,uključujući i pritisak na
izlazu iz ST dijela turbine p8=12bar,određuju ostala stanja odnosno vrijednosti
temperatura i entalpija radnih fluida u tim stanjima, Tabela 3.:

Tabela 3. Parametri stanja

Stanje t ilitz, °C p, bar i', kJ/kg i", kJ/kg i, kJ/kg s, kJ/kgK ρ, kg/m3
k 365,75 200 1827,2 2412,3 1739 3,876 548,24
2, VT 550 185 3413 6,39 55,18
3 385 60 1213,9 3140 6,48
4 320 35 3030 6,51
5, ST 550 35 3565 7,30 9,41
6 535 30 1008 3536 7,33
7 510 25 3485 7,35
7’ 224 25 961,9
8,NT 455 12 3380 7,55 3.61
9 430 10 3330 7,56
10 400 8 3268 7,57
11.kond 32,9 0,05 137,83 2560,73 2410 7,90 x=0,94
a 250 205 1087 2,76 815,9
6’ 232 25 962,7 25474 943,6 2,53 850
3’ 125 45 1122 2789 506,6 2,86 788
Produkcija svježe ili pregrijane pare kotla, kako je zadato, je: D=750 t/h
dok je produkcija međupregrijane pare: Dmp=700 t/h

Obzirom da je na VT dijelu turbine jedno oduzimanje pare za regenerativno zagrijavanje

napojne vode u površinskim izmjenjivačima toplote, to se zaključuje da je ukupan
raspoloživi maseni protok tog oduzimanja jednak:
b '(
ṁ5 = ṁ4 − ṁ- = 𝐷 − 𝐷*+ = 50 = 13,9
c )

Pri tome je usvojen maseni protok oduzimanja sa VT dijela turbine:

'(
- Oduzimanje, pri p3=60 bar: 𝑚5 =50 t/h=13,9
)

Usvojeni su jednaki maseni protoci pri dva oduzimanja sa ST dijela turbine:

'(
- Prvo oduzimanje, pri p6=30 bar: 𝑚6 =50 t/h=13,9
)
'(
- Drugo oduzimanje, pri p7=25 bar: 𝑚7 = 50 t/h=13,9
)

Sada je protok pare na ulazu u NT dio turbine:

'(
𝑚8 = 𝐷*+ − 𝑚6 − 𝑚7 , = 194,44 − 2(13,9)
)

'( b
𝑚8 =166,64, =600
) c

Usvojeni maseni protoci oduzimanja pare sa NT dijela turbine su:

'(
- Prvo oduzimanje,pri p9=10 bar: 𝑚9 =35 t/h=9,72
)
'(
- Drugo oduzimanje, pri p10=8 bar: 𝑚:; =35 t/h=9,72
)

odnosno, zbirni maseni protok oduzimanja sa NT dijela turbine:

'(
𝑚9 + 𝑚:; = 𝑚hijklm = 19,44
)

tako da je maseni protok pare na izlazu iz NT dijela turbine odnosno na ulazu u konenzator:
'( b
𝑚:: =147,2 = 529,9
) c
Pa je: 𝑚:: =70,653%D
𝑚:: =75,7%Dmp
Projektovanje cjevovoda (parovoda) svježe pare:

Maseni protok svježe pare ili pregrijane pare kroz dva identična parovoda od kotla do VT
dijela turbine je definisan sljedećim izrazom:
r s
ipq '(
𝐷 = 𝑉: 𝜌: = 2 𝑢: 𝜌: ,
- )

Gdje su:
𝑉: , m3/s –zapreminski protok svježe ili pregrijane pare ,
ρ1, kg/m3– gustina svježe pare,
d1u,m – unutrašnji prečnik parovoda svježe pare, i
u1, m/s – srednja brzina svježe pare kroz parovod.

Uz usvojenu srednju brzinu svježe pare kroz parovod od 𝑢: = 30 𝑚/𝑠 te se iz predhodnog

izraza dobija unutrašnji prečnik parovoda svježe pare:

4w
𝑑:j = = 0,27 𝑚
sjp xp
koji se usvaja na vrijednost 𝑑:j = 0,3 𝑚.

Projektovanje cjevovoda (parovoda) međupregrijane pare:

Maseni protok međupregrijane pare kroz dva identična parovoda od kotla do ST dijela
turbine je definisan sljedećim izrazom:
r
izq s '(
𝐷*+ = 𝑉/ 𝜌/ = 2 𝑢/ 𝜌/ ,
- )

𝑉/ , m3/s –zapreminski protok međupregrijane pare,

ρ5, kg/m3– gustina međupregrijane pare,
d5u,m – unutrašnji prečnik parovoda međupregrijane pare, i
u5, m/s – srednja brzina međupregrijane pare kroz parovod.

Uz usvojenu srednju brzinu međupregrijane pare kroz parovod od 𝑢/ = 60 𝑚/𝑠 te se iz

predhodnog izraza dobija se unutrašnji prečnik parovoda međupregrijane pare:

2𝐷𝑚𝑝
𝑑/j = = 0,48 𝑚
𝜋𝑢/ 𝜌/

koji se usvaja na vrijednost: 𝑑/j = 0,5 𝑚.

Projektovanje prestrujnog cjevovoda (parovoda) između ST i NT dijela turbine:

Maseni protok pare kroz dva identična prestrujna parovoda od ST do NT dijela turbine je
definisan sljedećim izrazom:
r s
i•q '(
𝑚8 = 𝑉8 𝜌8 = 2 𝑢8 𝜌8 , (23)
- )

gdje su:

𝑉8 , m3/s –zapreminski protok pare između ST i NT dijela turbine,

p8, kg/m3– gustina pare između ST i NT dijela turbine,
d8u,m – unutrašnji prečnik prestrujnog parovoda između ST i NT dijela
turbine, i u8, m/s – srednja brzina pare kroz parovod između ST i NT dijela
turbine.

Uz usvojenu srednju brzinu pare kroz prestrujni parovod od 𝑢6 = 60 𝑚/𝑠 to

se iz izraza (23) dobija unutrašnji prečnik prestrujnog parovoda između ST i
NT dijela turbine:

2𝑚8
𝑑8j = = 0,7 𝑚
𝜋𝑢8 𝜌8

koji se usvaja na vrijednost: 𝑑8j = 0,7 𝑚.

Proračun entalpije napojne vode na liniji regenerativnog zagrijavanja

Koristeći usvojene vrijednosti masenih protokka pare sa oduzimanja (𝑚I ) iz dijelova

turbine, Tabela 4., i izraze za izračunavanje entalpije napojne vode na izlazu iz posmatranog
regenerativnog zagrijača (paragraf d) ) dobijeni su rezultati za 𝑖€€k , uključujući i porast
'„
entalpije napojne vode u posmatranom zagrijaču prema relaciji ∆𝑖‚ƒ€ = 𝑖€L: − 𝑖€ , - Tabela
'(
5.

Stanje , t/h , kg/s

a 750 208.3
2 750 208,3
3 50 13,9
3’ 50 13.9
4 700 194,4
5 700 194,4
194,4
6 50 13,9
6’ 100 27,8
7 50 13.9
7’ 150 41,67
8 600 166,67
9 35 9,72 20
10 35 9.73
11 530 147,2
11’ 530 147,2

Tabela 5. Promjenaentalpijenapojne vodeu regenerativnim zagrijačina

Stanje Mjesto, iza mi , t/h mi , kg/s iRZiiz,kJ/kg ΔiRZi,kJ/kg
11* Kondenzator 530 147,2 137,83 -
12 NTZ1 565 156,9 331,76 193,93
13 NTZ2 750 208,3 597,71 265,95
14 STZ1 750 208,3 772,23 174,52
15 STZ2 750 208,3 954,66 182,43
16 VTZ 750 208,3 1083,2 128,53

Iterativnim proračunom, koji uključuje odabir vrijednosti protoka, pritiska i temperature na

oduzimanjima sa dijelova turbine(𝑚I , 𝑝I , 𝑡I ) je dobijeno da je izračunata entalpija napojne
vode iza posljednjeg zagrijača (VTZ1) praktično jednaka netalpiji očitanoj iz tablica na
osnovu usvojenih parametara pritiska i temperature: 𝑖†mƒ:€k = 𝑖4: = 𝑖" (𝑝" , 𝑡" ) . Praktično,
proračun se smatra i zadovoljavajuće tačnim ako vrijedi: ∆𝑖" = 𝑖4: − 𝑖" (𝑝" , 𝑡" ) =
±10 𝑘𝐽/𝑘𝑔.
f) Ostvarena snaga na turbini

Ukupno ostvarena snaga na vratilu turbine jednaka je zbiru ostvarenih snaga na dijelovima
turbine:

𝑁b = 𝑁†m + 𝑁‰m + 𝑁lm , 𝑘𝑊

Pri čemu se snage dijelova turbine:

𝑁†m = 𝐷(𝑖4 − 𝑖5 ) + (𝐷 − 𝑚5 ) 𝑖5 − 𝑖- + 𝑘𝑊

𝑁‰m = 𝐷*+ (𝑖/ − 𝑖6 ) + (𝐷*+ − 𝑚6 )(𝑖6 − 𝑖7 ) + (𝐷*+ − 𝑚6 − 𝑚7 )(𝑖7 − 𝑖8 )𝑘𝑊

𝑁lm = 𝑚8 (𝑖8 − 𝑖9 ) + (𝑚8 − 𝑚9 )(𝑖9 − 𝑖:; ) + (𝑚8 − 𝑚9 − 𝑚:; )(𝑖:; − 𝑖:: ), 𝑘𝑊

Uvrštavanjem vrijednosti u prethodne izraze dobijaju se snage dijelova turbine:

𝑁†m = 78,25 𝑀𝑊

𝑁‰m = 32,34 𝑀𝑊

𝑁lm = 144,38 𝑀𝑊

Odnosno ukupna snaga turbine:

𝑁b = 254,97 𝑀𝑊

Maksimalna teorijska ili izentropska snaga na turbini bi se ostvarila pri izentropskoj

ekspanziji vodene pare i bez oduzimanja pare u dijelovima turbine i iznosila bi:

𝑁)b = 𝐷 𝑖4 − 𝑖-) + 𝐷*+ 𝑖/ − 𝑖8) + 𝑚8 𝑖8 − 𝑖::) = 357, 𝑀𝑊

gdje su uvrštene entalpije: 𝑖-) = 2950 𝑘𝐽/𝑘𝑔,

𝑖8) = 3210 𝑘𝐽/𝑘𝑔,
𝑖::) = 2225 𝑘𝐽/𝑘𝑔.

Pri tome je izentropska snaga dijelova turbine:

𝑁)†m = 96,44 𝑀𝑊

𝑁)‰m = 69,01 𝑀𝑊

𝑁)lm = 192, 5 𝑘𝑊
Unutrašnji stepen korisnosti dijelova turbine i ukupno turbine, respektivno, je:

𝑁†m
𝜂€b†m = = 0,81
𝑁)†m
 𝑁‰m
𝜂€b‰m = = 0,46
𝑁)‰m

𝑁lm
𝜂€blm = = 0,75
𝑁)lm

𝑁m
𝜂€m = = 0,71
𝑁)m
Ako se definišu mehanički stepeni korisnosti turbine (𝜂* = 0,985), stepen korisnosti
generatora (𝜂( = 0,98) i udio vlastite potrošnje bloka od 10%, tada su efektivna snaga na
spojnici, bruto i neto snaga generatora:
𝑁Œb = 𝜂* 𝑁b ≈ 251 𝑀𝑊

𝑁Ž( = 𝜂( 𝑁Œb ≈ 246𝑀𝑊

𝑁•( = 𝑁Ž( − 𝑁•‘+ = 𝑁Ž( − 10%𝑁Ž( ≈ 222𝑀𝑊

Stepen korisnosti turbogeneratora ili turboagregata je:

𝜂b( = 𝜂€b 𝜂* 𝜂( = 0,48

Ukupno dovedena toplota u ciklusu je u stvari jednaka toploti prihvaćenoj od strane mokre,
pregrijane i međupregrijane u kotlu:

𝑄: = 𝑄) + 𝑄*+ = 𝐷(𝑖4 − 𝑖" ) + 𝐷*+ (𝑖/ − 𝑖- ), 𝑘𝑊

𝑄: ≈ 589 𝑀𝑊

Odvedena toplota iz ciklusa je:

𝑄hi• = 𝑚:: (𝑖:: − 𝑖::K ) ≈ 334 𝑀𝑊

Termički bruto stepen korisnosti ciklusa pri ovakvim uslovima je:

𝑁Ž(
𝜂bcŽ = = 0,42
𝑄:

a neto stepen korisnosti ciklusa:

𝑁•(
𝜂bc• = = 0,38
𝑄:
Ako se uzme u obzir i stepen korisnosti kotla (𝜂' = 0,85) odnosno efikasnost konverzije
primarne energije u kotlu onda se dobija neto stepen korisnosti termobloka:

𝜂Ž‘• = 𝜂' 𝜂bc• = 0,323

Ovo je realna vrijednost stepena korisnosti za čisto kondenzaciono parno termoenergetsko

postrojenje ovakvog koncepta i koje radi sa ovako izabranim ili definiranim parametrima.
Ipak, treba naglasiti da su i u ovom primjeru zanemareni neki od gubitaka energije.
Npr. prenos toplote u regenerativnim izmjenjivačima je posmatran bez gubitaka, zanemaren
je pad pritiska radnih fluida kroz parovode i ostale elemente termobloka, zanemaren je rad
napojne pumpe u ciklusu i slično. Dakle, stvarni stepen korisnosti bloka bi bio još manji od
izračunatog: hbln-real<hbln.

Potrošnja goriva na pragu kotla se dobija iz izraza:

𝑄: 𝑘𝑔 𝑡
𝐵: = = 39,88 = 144
𝜂'•– 𝑠 ℎ
 g) Maseni i energetski bilans kondenzatora:

𝑚::
̇ , 𝑖::
𝑡˜€k , 𝑚˜
̇

𝑡˜j‘ , 𝑚˜
̇

𝑚::∗
̇

Maseni bilans kondenzatora, bez uzimanja u obzir dodavanje svježe vode 𝐷% u koritu:

'( '(
𝑚:: = 𝑚::∗ = 147,2 odnosno: 𝑚˜ = 𝑚˜ ,
) )
Bilans energije kondenzatora:

𝑄'h•i = 𝑄hi• = 𝑚:: (𝑖:: − 𝑖::> ) = 𝑚˜ 𝑐˜ (𝑡˜€k − 𝑡˜j‘ ) = 𝑄˜ , 𝑘𝑊

odakle se, uz 𝑐˜ = 4,2 𝑘𝐽/𝑘𝑔𝐾, dobija maseni protok rashladne vode kroz kondenzator:

›œ•ž–
𝑚˜ = = 7952,4 𝑘𝑔/𝑠
Ÿ (b ¡¢ Jb q£ )

ili, zapreminski protok uz srednju gustinu vode od 𝜌˜ = 998 𝑘𝑔/𝑚5 :

𝑚˜
𝑉˜ = = 7,97 𝑚5 /𝑠
𝜌˜

Dobijeni protok rashladne vode je izuzetno visok. Razlog tome je i relativno mala
temperaturna razlika na strani rashladne vode od ∆𝑡˜ = 10℃.

Protok rashladne vode kroz dva identična cjevovoda od rashladnih tornjeva do kondenzatora i
nazad, definisan je sljedecim izrazom:
4
𝑑˜j 𝜋 𝑘𝑔
𝑉˜ = 2 𝑢˜ ,
4 𝑠
 gdje su:
3
Vw , m /s – zapreminski protok rashladne vode,
dwu, m – unutrašnji prečnik cjevovoda rashladne vode, i
uw, m/s – srednja brzina rashladne vode kroz cjevovod.

Uz usvojenu srednju brzinu rashladne vode kroz cjevovod od uw≤2 m/s to se iz prethodnog
izraza dobija unutrašnji prečnik cjevovoda rashladne vode:

2𝑉˜
𝑑˜j = = 1,59 𝑚
𝜋𝑢˜

Usvaja se cjevovod unutrašnjeg prečnika 𝑑˜j = 1,6 𝑚